Zelena gradnja nema alternativU

privredni vjesnik

3 7 7 0

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 25. ožujka 2013.Godina LIX / Broj 3770.www.privredni.hr

60195320136

POSEBAN

PRILOG

EEN info

Što donosi

Enterprise Europe Network

proinvest u osijeku / zakon o radu / 15. noćnjak / biser mora / stil / hrwwwatska / svijet financija

izvoz - motor razvojasajmovi potiču izvoz, stoga se itekako isplati ulagati u subvencije za nastupe poduzetnika na sajmovimaaktualno

str. 4-5

rusi troše puno, ali izbirljivovelike šanse imaju ekološki prehrambeni proizvodi iz hrvatske, žestoka alkoholna pića i dječja odjećaaktualno

str. 8

inflacija niža do kraja godinestopa inflacije na godišnjoj razini već u veljači se spustila na 4,9 posto sa siječanjskih 5,2 postosvijet financija

str. 21

poljoprivreda nakon 1. srpnjaFondovi i novac čekaju, a mladi poljoprivrednici tvrde da jesu spremni za promjene koje donosi ulazak Hrvatske u eU>> een, 2-3

201020102008 20092010 2011

2012

OzELENjAvANjE POStOjEćIh zGRAdA

Kada hrvatska uđe u EU, zgrade bez energetskog certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti. A tko će kontrolirati certifikate?

Zelena gradnja nema alternativU

>>10-11

intervjU: domagoj nobiloizvozimo u japan i Švedsku, a upravo kreću isporuke hrvatskih vina na poljsko tržište, kaže vlasnik tvrtke mediterra natura>> 6-7

Tjedni gospodarski TV magazin

:: SPTVutorak 19:30srijeda 12:30 (REPRIZA)

:: VKTV Vinkovcisrijeda 22:00četvrtak 17:00 (REPRIZA)

:: SBTV Slavonski Brodpetak 21:15

:: Poljoprivredna TV Požegaponedjeljak 16:35

:: SRCE TV Čakovecčetvrtak 21:45petak 14:45 (REPRIZA)

:: VTV Varaždinčetvrtak 12:00srijeda 13:30 (REPRIZA)

:: TV NOVA Pulasrijeda 21:30subota 16:00 (REPRIZA)

:: VOX Zadarsrijeda 21:30četvrtak 15:30 (REPRIZA)

:: GTV ZADARčetvrtak 21:30nedjelja 22:30 (REPRIZA)

ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)

ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

:: TV ŠIBENIKsrijeda 21:00nedjelja 22:30 (REPRIZA)

:: TV JADRAN Splitsrijeda 00:00ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

:: DUTV Dubrovniksrijeda 20:15subota 15:45 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori

petak, 29. ozujka u 19.10 sati nagost Ivan Matejašic, suvlasnik i direktor tvrtke

Spin informatica, Osijek

sptvpet 19:30 uto 12:30 [R]

TV Nova Pulasub 18:00sri 14:50 [R]

VOX zadarpet 20:10sub 14:45 [R]

pon 22:15 [R]

VTVsri 12:00

Tv šibenikpet 21:30

Poljoprivredna TVuto 17:10sri 18:05 [R]

VKTV Vinkovcipon 17:35uto 16:35 [R]

T V Š I B E N I K

3Broj 3770, 25. ožujka 2013. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Hrvatska želi ozbiljno po-većati bruto dodanu vrijed-nost malih i srednjih podu-zetnika, odnosno sa 16.000 na 23.000 eura do 2020. godine. Za uspjeh je pre-sudno nastaviti snižavati porezni pritisak. Znamo da

presija utječe na likvidnost tvrtki, naročito start-up. Teš-ko je izdati tri fakture ako se na njih mora platiti PDV pri-je nego se računi naplate. To misle i građani. U anketi na-šeg ministarstva oko 25 posto ispitanika je istaknulo da je tvrtke najbolje poticati snižavanjem poreza. Od 1004 ispitanika 16 posto drži da bi trebalo povećati i potica-je gospodarstvu, a osam posto želi manju administraciju.

GordaN Maras, MiNisTar poduZeTNišTVa i obrTa:

Moramo povećati vrijednost MSP-a

Uvođenje poreza srušit će cijene nekretnina za 10 posto, a taj će pad proi-zvesti daljnje smanjenje osobne potrošnje za 1,5 do dvije milijarde kuna, kao i pad BDP-a od 0,5 posto. Trebalo ga je uve-

sti 2006. i 2007. godine u vrijeme nekretninskog buma, ali tada nije bilo spremnosti za to. Sad je težak trenu-tak. Prikupljanje poreza stvorit će visoke troškove, ali i velike gubitke na vrijednosti imovine. Trebat će dvi-je godine dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža na tr-žištu nekretnina.

Željko loVriNčeVić, ekoNoMski aNaliTičar:

Porez na nekretnine smanjit će potrošnju

Trebamo raditi konstan-tno i sve mjere moraju biti usmjerene na podiza-nje konkurentnosti hrvat-skog turizma. Ne smijemo zaboraviti ono što je bit-no, što će nam se jednom ponoviti, a to su kohezij-ski instrumenti čije je programiranje sada u tijeku i gdje ćemo sigurno dati snažan naglasak da budemo sigurni da naši djelatnici i poduzeća mogu u budućnosti ade-kvatno koristiti te novce. Prvo što ću činiti kao ministar su pripreme za predstojeću turističku sezonu, te razgo-vori i upoznavanje s turističkim djelatnicima Dalmacije i Istre. Uslijedit će rješavanje zakonodavnih stvari koje su u tijeku, te dovršavanje postupka prihvaćanja Strate-gije razvoja turizma.

darko loreNciN, MiNisTar TuriZMa:

Jačati konkurentnost turizma

U natoč svim stra-hovima, inter-net i virtualni

svjetovi nisu utjecali na značaj i privlačnost saj-mova. Od pamtivijeka do ovog doba globalizi-ranog poslovanja, nepo-sredni susreti ljudi, raz-mjena informacija i stisak ruke sastavni su dio skla-panja poslova. Sajamska prezentacija i danas ima značajnu ulogu u pozici-oniranju kompanije, ali i manje tvrtke. Stoga su sajmovi i dalje moćan instrument u marketinš-koj aktivnosti poduzeća, ali i poslovnoj organiza-ciji svijeta. Definitivno,

od svojih početaka do da-nas sajmovi su mjesto su-sreta ponude i potražnje, pokazivanja uživo ono-ga što želimo pružiti bu-dućim kupcima i poslov-nim partnerima. Mjesto na kojem svaki sudionik može dotaknuti, doživje-ti i kušati proizvod. To se pravilo potvrđuje kako na velikim sajmovima u svjetskim metropolama, tako i na manjim lokal-nim ili regionalnim saj-

movima poput nedavnog GAST-a u Splitu ili Pro-ljetnog sajma u Osijeku.

Spoznavajući te či-njenice, Hrvatska gospo-darska komora i njene žu-panijske komore svojim članicama omogućava-ju široki spektar nastupa i izlaganja na brojnim saj-movima u zemlji, a oso-bito u inozemstvu. Samo na proteklom osječkom Proljetnom sajmu, komo-re iz Bjelovara, Viroviti-ce, Vukovara i Osijeka te Kantonalna privredna ko-mora iz Tuzle zajedno su dovele većinu sajamskih izlagača, odnosno čak 72 tvrtke.

Uostalom, još prije 160 godina, kada je 1853. ustanovljena osječka Tr-govačko-obrtnička ko-mora, tadašnje članice su među prvim zadacima novoosnovanoj komo-ri postavile organizaciju sudjelovanja na velikoj Svjetskoj izložbi proi-zvoda poljoprivrede, in-dustrije i lijepih umjetno-sti koja je održana 1855. godine u Parizu. I, na-ravno, osječka komo-ra aktivno je sudjelovala i omogućila predstavlja-nje slavonske privrede na svjetskoj izložbi u Parizu.

Prvi veliki sajamski iskorak u poslijeratnoj hr-vatskoj povijesti dogodio se prije 13 godina, kada je 2000. godine, prvi put nakon dugo vremena, HGK-Županijska komo-ra Osijek organizirala za-jednički nastup za svoje

članice na Novosadskom sajmu. Odziv članica za ovu manifestaciju bio je upravo nevjerojatan, a još su bolji odjek na sajmu i bolji izvozni rezultati os-tvareni na srbijanskom tržištu kasnijih godina. Odlična suradnja Novo-sadskog sajma s HGK -om ogleda se i u činjeni-ci da je ove godine Hrvat-ska zemlja partner Novo-sadskom sajmu.

Godina je tek počela, a brojne osječko-baranj-ske tvrtke su uz pomoć Komore već organizi-rano nastupale na viro-vitičkom Viroexpu, na Häuslbaueru Klagenfurt, pulskoj Histriji, sajmu Travel Expo u Pečuhu i beogradskom Beowine te sajmu turizma gdje su gospodarstvenici, uz or-ganizirani nastup, sudje-lovali i u bilateralnim po-

slovnim razgovorima. Do ljeta predstoji nastup na Međunarodnom saj-mu gradnje Construma u Budimpešti te na Sajmu energije, industrije i ru-darstva u Tuzli. Jesenska sajamska događanja po-činju sa sajmom Die neue Herbstmesse u Klagen-furtu, sajmom poljopri-vrede i prehrambene in-dustrije u rumunjskom Aradu, te listopadskim sajmom građevinskih materijala, opremanja i instalacija u Temišvaru.

Na traženje naših vi-nara prošle godine smo im omogućili nastup na Sajmu vina u Krakovu, a pozitivna iskustva de-legirala su ovaj sajam i u ovogodišnje odredište naših vinara u studenom 2013. godine. Posljednji ovogodišnji ino sajam bit će ljubljanski sajam na-mještaja Ambienta u stu-denom.

Što se domaćih saj-mova tiče, ŽK Osijek svojim članicama na nji-hov zahtjev organizira nastup na predstojećem Mediteranskom sajmu u Dubrovniku, na osječ-kim sajamskim priredba-ma Expo u svibnju i na Jesenskom sajmu, ali i u Bjelovaru, te na split-skom sajmu SASO. Sve to, kao i akcije Kupujmo hrvatsko, Izvorno hrvat-sko i Hrvatska kvaliteta, dobar su način predstav-ljanja našeg gospodarstva u zemlji, a osobito u ino-zemstvu.

G(h)osT koMeNTaTor: kaTariNa pekaNoV, hGk-Žk osijek

svijetu trebaju sajmovirazmjena informacija i stisak ruke od pamtivijeka su sastavni dio sklapanja poslova. sajamska prezentacija i danas ima značajnu ulogu u pozicioniranju kompanije, ali i manje tvrtke

Nastupi na sajmovima, kao i akcije kupujmo

hrvatsko, izvorno hrvatsko i hrvatska kvaliteta, dobar su

način predstavljanja našeg gospodarstva

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea Marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac, krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: bruna ivić bajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: [email protected]

lEkTURa: sandra baksa, Nina lolić

Pv GRafIka: stanislav bohaček, Tihomir Turčinović

MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: [email protected]

TISak: slobodna dalmacija d.d.privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola baučić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa:Tel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: [email protected]

4 Broj 3770, 25. ožujka 2013.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac [email protected]

P redstavljanje Vla-dinog projekta ProInvest u Osi-

jek je dovelo respektabil-nu ekipu od četiri ministra i tri zamjenika, a respek-tabilan je bio i odziv sla-vonskih gospodarstvenika i lokalnih političara.

Prema riječima pot-predsjednika Vlade Branka Grčića, investi-cije javnih poduzeća u Slavoniji iznose gotovo 350 milijuna eura, od čega će se 114 milijuna ostva-riti u ovoj godini. Najve-ći dio se odnosi na izgrad-nju ili obnovu prometne infrastrukture u domeni HAC-a, Hrvatskih cesta i HŽ-a, te dio za poljopri-vredu. Nadalje, u prora-čunu Ministarstva regio-nalnoga razvoja i fondova je i 205 milijuna kuna vri-jednih javnih projekata (40 projekata u pet župa-nija). I na kraju, nešto više od 280 milijuna eura vri-jedne su nove investicije u Slavoniji koje će biti su-financirane iz EU fondo-va (projekti vodoopskrbe i odvodnje, te obnove pru-ge Okučani-Novska i Vin-kovci-Tovarnik).

Ljudi iz Vlade prilič-no su realno sagledavali i ocjenjivali trenutačno sta-nje hrvatskog gospodar-stva, naglašavajući ipak optimizam temeljen na skorom ulasku Hrvatske u EU. “Iskustva novih ze-

malja članica EU-a su po-kazala da su one u roku od tri godine od ulaska u EU povećale dotok stranih in-vesticija i to je, uz sve što Vlada čini na poboljšanju poslovne klime i potica-nja investicija, razlog za-što smo optimisti”, ista-knuo je Grčić.

Dobra očekivanja iskazao je i dio ljudi iz slavonskog gospodar-stva. Tako je Ivo Brzi-ca, direktor tvrtke No-vocommerce iz Osijeka, iskazao zadovoljstvo što se velik dio prezentiranog odnosi na poljoprivredu.

Previše kočnica“To je i logično, jer poljo-privreda je možda rijedak segment realnog sektora koji u Hrvatskoj još uvi-jek stvara dodanu vrijed-nost. Očekujem da će na-kon 2014. kada počnemo koristiti strukturne fondo-ve EU-a, u skladu sa za-jedničkom poljoprivred-nom politikom EU-a, biti puno više prostora za ko-rištenje tih sredstava. Sve ovo što smo do sada kori-stili bila je uvertira za pra-ve investicije u primarnu ratarsku proizvodnju, sto-čarstvo, preradbene ka-pacitete. Pitanje je koliko ćemo mi biti spremni par-ticipirati u tome u odno-su na ovaj birokratski dio priprema. Ako sadašnja i neke buduće vlade budu shvatile značaj stvaranja baze stručnjaka koji će

pomoći da se projekti pri-preme i apliciraju, onda će postotak iskorištenosti ponuđenih sredstava biti puno veći”, kaže Brzica.

Zoran Uranjek, član Uprave tvrtke Harburg-Freudenberger iz Beli-šća, pak, nije osobito op-timističan. “Previše je kočnica i dok se one ne oslobode, svaki pomak je težak i dugotrajan. Mi još od 2010. imamo prijavlje-ne projekte u Ministarstvu gospodarstva i sve to ide jako sporo. Radi se o ve-likom projektu važnom za razvoj tvrtke u naredne tri do četiri godine, a koji do-nosi zapošljavanje novih 250 ljudi. U međuvreme-nu smo sami gotovo u ci-jelosti odradili taj projekt a da nismo dobili nika-kvo zeleno svjetlo o tome hoće li stići neka državna potpora ili ne. Sada se to-liko spominje Zakon o po-ticanju investicija. On je u konačnici donesen i time je stari zakon stavljen izvan snage. Međutim, ne može ga se primjenjiva-ti jer nije donesena i nova uredba. Uredba nikako da se donese, a sada se već mijenja taj novi zakon. Nadamo se da će nadležni konačno jednom usuglasi-ti donošenje zakona i od-govarajućih uredbi kako bi se zakonske odredbe uistinu mogle i primjenji-vati. Dakle, puno se priča, ali hajdemo nešto i raditi”, ističe Uranjek.

PROINVEST GOSTOVAO I U SLAVONIJI

Optimizam uz okus pesimizmaInvesticije javnih poduzeća u Slavoniji, kaže Grčić, iznose gotovo 350 milijuna eura, od čega će se 114 milijuna ostvariti u ovoj godini

Drago Živković [email protected]

I u ovom digitalnom dobu sajmovi osta-ju vrlo efikasno

sredstvo poticanja izvo-za, stoga se isplati ulaga-ti u subvencije za nastupe poduzetnika na sajmovi-ma, zaključak je međuna-rodne konferencije Izvoz – motor razvoja: Sajamska industrija u funkciji ra-sta izvoza i internaciona-

lizacije poslovanja. Kao ogledni primjeri na kon-ferenciji su predstavljena iskustva Njemačke i Tur-ske, čiji poduzetnici u ve-likom broju sudjeluju na sajmovima diljem svijeta. Njemačka sajamska indu-strija najrazvijenija je na svijetu, a njemačka drža-va sufinancira nastupe na sajmovima kroz nekoliko

programa, rekao je Mar-co Spinger iz Njemač-kog udruženja sajam-ske industrije (AUMA). Njemačke startup tvrtke tako mogu računati na tri milijuna eura subvencija, dok se sudjelovanje tvrt-ki u okviru njemačkih pa-viljona subvencionira s preko 40 milijuna eura. Zato njemački poduzet-

nici plaćaju samo polo-vinu troškova nastupa na oko 250 sajmova u svije-tu, na kojima se postav-ljaju zajednički njemač-ki paviljoni. U anketama provedenima nakon saj-mova 83 posto njemačkih poduzetnika kaže da su im iskustva pozitivna i da su nastupima na sajmovi-ma ili povećali izvoz ili

Izvoz - motor razvoja

Sajmovi mogu biti efikasno sredstvo poti canja izvozaTurske tvrtke mogu biti posrednici za izvoz prema Azerbejdžanu, Kazahstanu i ostalim islamskim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, stoga bi i u Hrvatskoj trebalo što prije organizirati turski sajam

Njemačke sajamske kuće svoje

specijalizirane sajmove

promoviraju kao međunarodne

brendove

Njemačke poduzetnike zbunjuje to što se mnogi u Hrvatskoj još uvijek s nostalgijom prisje-ćaju socijalizma i planske ekonomije, ustvrdio je Michael Lange, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, jednog od organizatora konferencije. Propast komuniz-ma potvrdila je da je tržište najefikasniji model uređenja ekonomskih odnosa, ali uz korekci-je države kroz oporezivanje. Stoga bi, prema Langeu, uzor za Hrvatsku trebao biti njemački model socijalno-tržišnog gospodarstva, što uključuje daljnju liberalizaciju i izmjenu rigidnog radnog zakonodavstva koje je postalo prepreka stranim investicijama. Samo se tako može smanjiti visoka nezaposlenost, što je Njemačka, tvrdi Lange, dokazala u zadnjih desetak go-dina, kada se od “bolesnika Europe” prometnula u motor razvitka cijelog kontinenta.

Nijemci zbunjeni nostalgijom

HGK realizirao u 18 godina

1850 sajmova(

Više od 280 milijuna eura

vrijedne su nove investicije u

Slavoniji koje će biti sufinancirane iz EU

fondova

5Broj 3770, 25. ožujka 2013.www.privredni.hr

su ga stabilizirali. Stoga se u Njemačkoj subven-cioniranje nastupa na saj-movima smatra nužnim za poticanje izvoza, isti-če Spinger.

Sajam kao brendSve njemačke sajam-ske kuće imaju strategi-ju internacionalizacije, a svoje specijalizirane saj-move promoviraju kao međunarodne brendove. Tako se minhenski sa-jam građevinskih stroje-va i opreme Bauma pod istim imenom održava i u Kini, Indiji i Južnoj Afri-ci. Internacionalizaci-jom brenda sajam postaje izvozni proizvod, a isto-vremeno se privlači više izlagača na matični sajam

u Münchenu, objasnila je Nina Schniering, direk-torica strateškog razvo-ja sajamske tvrtke Mes-se München.

Značajan dio tih izla-gača čine turski poduzet-nici, kaže Aleksandar Međedović, direktor predstavništva Messe Frankfurt u Istanbulu. Međedović je, inače, član i tursko-hrvatskog po-slovnog savjeta, ali kao predstavnik turske stra-ne. Iako Turska ima dugu i bogatu tradiciju vašara i bazara, Turci ne idu na sajmove zato što to vole više od drugih, nego zato što moraju jer su pod pri-tiskom izvoza s obzirom na to da njihovo gospo-darstvo raste po stopama

koje su veće od rasta do-maće potrošnje. Najvaž-nija izvozna tržišta Tur-ske su Njemačka, Irak i Iran, a na sajmove najvi-še idu opet u Njemačku, a potom u Italiju i Francu-sku. Turci imaju što po-kazati, tvrdi Međedović: proizvode vrhunski mra-mor, staklo i bižuteriju, a čak 95 posto lješnja-ka koji se stavlja u slav-nu Nutellu dolazi upravo iz Turske.

Turci posredniciTurske tvrtke mogu biti posrednici za izvoz prema Azerbejdžanu, Kazahsta-nu i ostalim islamskim zemljama bivšeg Sovjet-skog Saveza, stoga bi i u Hrvatskoj, predlaže Me-đedović, trebalo što prije organizirati turski sajam. Pritom treba imati na umu da se Turci smatraju Eu-ropljanima i ne vole kada ih se stavlja među izla-gače iz Azije ili arapskih država. Vrlo su zahval-

ni izlagači jer unajmlju-ju velike štandove od po nekoliko stotina četvor-nih metara, a turska drža-va izdašno subvencionira njihove nastupe s oko 100 milijuna eura godišnje. To znači da turski poduzetni-ci plaćaju maksimalno 50

posto troška nastupa na sajmu, a na prioritetnim tržištima samo 30 posto.

Nastupi na sajmovima potpomažu se i u Hrvat-skoj, a posebno je u tome aktivna Hrvatska gospo-darska komora. Prema podacima koje je iznijela potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta, u zadnjih 18 godina HGK je organizirao nastupe hr-vatskih poduzetnika na ukupno 1850 sajmova. U zadnje četiri godine rece-sije prisutnost na sajmo-vima je čak i pojačana za oko 40 posto, pa je tako u 2012. godini HGK orga-nizirao nastupe oko 3800 svojih članica na 246 saj-mova. Pritom je oko 80 posto sajmova na tradi-cionalnim, a 20 posto na novim tržištima. Bez ob-zira na recesiju, hrvatski je izvoz od 2008. pora-stao za preko četiri posto, a pokrivenost uvoza izvo-zom povećana je na 59 posto. Iako je to sigur-

no posljedica i značajnog smanjenja uvoza zbog pada potrošnje, Vesna Tr-nokop Tanta uvjerena je da hrvatski proizvod ima šansu na stranim tržišti-ma, a u tome važnu ulo-gu igraju i nastupi na saj-movima.

Predstavnicima tvrtki koje su lani najaktivnije sudjelovale u akadem-skom životu proteklog su tjedna dodijeljene na-grade Zlatni indeks. Tu nagradu već treću godi-nu zaredom dodjeljuje po-vjerenstvo sastavljeno od studentskih udruga zagre-bačkog sveučilišta.

Nagrada Zlatni indeks dodjeljuje se i tvrtkama koje organiziraju projek-te i praksu za studente. Dodijeljeno je ukupno 12 Zlatnih indeksa 2012. u šest kategorija, te posebna nagrada žirija, a poduzeća koja su pobijedila u više kategorija dobila su grand prix. Prema ocjenama stu-

denata, u 2012. su u stu-dentske projekte i udruge najviše ulagali Euro-unit i Styria, dok su na student-skim projektima najviše sudjelovali Imago i Ina.

U organizaciji proje-kata na kojima sudjelu-ju studenti najviše su se istaknuli Henkel i Erics-son Nikola Tesla (ENT). U kategoriji Stipendije nagradu su dobili ponov-no Henkel i Adris, dok su u kategoriji Prakse dobit-nici Sandoz i Pliva.

Zlatne indekse u kate-goriji Najbolji imidž do-bile su tvrtke Student Tra-vel Agency (STA) i opet ENT. Posebne nagrade ži-rija otišle su u ruke Adac-te, Siemensa i Hrvatske poštanske banke. Grand Prix u kategoriji velika javna/mješovita/privat-na poduzeća dobila je po-novno tvrtka ENT, dok je tu istu nagradu u kategori-ji malih i srednjih poduze-ća dobio Henkel. (S.P.)

Studenti ocjenjuju najaktivnije tvrtke

Zlatni indeks 2012. ENT-u i Henkelu

Na Zagrebačkom vele-sajmu će se od 9. do 13. travnja održati sajmo-vi Interklima, Gradi-teljstvo i Obrtništvo. Ze-mlja partner je Kraljevina Maroko čiji će se izlaga-či predstaviti svojim obr-tima - lončarijom, tepisi-ma, ocrtavanjem kanom, uzorcima krovova, po-dova i proizvoda za unu-trašnje uređenje. Isti proi-zvodi moći će se kupiti po povoljnim cijenama.

Temama implementa-cije sve učinkovitijih teh-nologija, opreme i mate-rijala u području grijanja, klimatizacije, ventilacije i obrade pitkih voda bavi se Interklima. Tijekom ovog sajma održat će se i 22. međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klima-tizaciji te 11. konferencija o termografiji.

Sajam Graditeljstvo tradicionalno se održava pod pokroviteljstvom Mi-nistarstva zaštite okoliša,

prostornog uređenja i gra-diteljstva. U okviru sajma održat će se Dan gradite-lja, Dan arhitekata i pre-zentacija energetski učin-kovite izgradnje

Ovogodišnji 55. me-đunarodni sajam Obrtniš-tva, najznačajniji sajam obrtničke struke, i ove se godine održava uz punu potporu Hrvatske obrtnič-ke komore te Ministarstva poduzetništva i obrta.

Tijekom sajma odr-žat će se Hrvatski obrt-nički forum, tradicionalni susret obrtnika i predstav-nika hrvatske vlade, a bit će dodijeljene nagrade Vrijedne ruke najboljim hrvatskim poduzetnicima - izlagačima na ovom saj-mu. (K.S.)

interklima, GraditeljStvo i obrtništvo na Zv-u

Zemlja partner Kraljevina Maroko

IZvoZ - MoTor raZvoja

Sajmovi mogu biti efikasno sredstvo poti canja izvozaturske tvrtke mogu biti posrednici za izvoz prema azerbejdžanu, kazahstanu i ostalim islamskim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, stoga bi i u Hrvatskoj trebalo što prije organizirati turski sajam

Hrvatski je izvoz od 2008. porastao za

preko četiri posto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana

na 59 posto

subvencije za nastupe njemačkih tvrtki na sajmovima

više od 40 mil € godišnje(

6 Broj 3770, 25. ožujka 2013.AKTUALNO Privredni vjesnik

okuplja Udruga vinara Mediterra

više od 70 vinara(

Sanja Plješa [email protected]

T vrtka Mediterra Natura bavi se izvozom i proda-

jom hrvatskih autohtonih vina i delikatesnih proi-zvoda. Riječ je o pionir-skom izvozu hrvatskih proizvoda na poljsko, ali i još neka inozemna trži-šta na kojima ti proizvodi još uvijek nisu prepozna-ti. U suradnji s turističkim agencijama tvrtka Medi-terra Natura organizira i provodi turističke vinske ture po hrvatskim vinskim regijama. No, osim tvrt-ke postoji i Udruga vina-ra Mediterra, koja okuplja više od 70 vodećih hrvat-skih vinara te organizira degustacije i prezentacije u inozemstvu. O poslov-nim planovima razgova-rali smo s Domagojem Nobilom, direktorom Mediterre Nature.

Pojasnite nam razliku između udruge Medi-terra i tvrtke Mediterra Natura.- Mediterra je najveća re-gionalna i hrvatska udru-ga vinara i srodnih proi-zvođača koja trenutačno okuplja više od 70 čla-nova iz Hrvatske i regije. Cilj naše udruge je pro-mocija hrvatskih i regi-onalnih vina na našem i inozemnom tržištu, razvi-janje vinsko-prehrambe-nih brendova, poticanje izvoza, razvoj regional-nog kulturno-vinskog tu-rizma i edukacija potroša-ča. Osim toga, želja nam je jačanje suradnje raznih vinarija u regiji te uspo-stavljanje marketinške suradnje s mnogim vi-narijama u svijetu. Tvrt-ka Mediterra Natura bavi se izvozom vina, pa tako

udruga i tvrtka zajednički djeluju na način da udru-ga organizira prezentaci-je vina i B2B vinske de-gustacije u inozemstvu, a tvrtka nakon pronalaska kupaca plasira vina. Naš cilj nije organizacija de-gustacija vina otvorenog tipa na vinskim sajmovi-ma, nego isključivo vin-skih degustacija na koje se pozivaju potencijalni kup-ci i budući klijenti. Kada udruga pronađe adekvat-nog kupca partnera, tada se uključuje tvrtka i izvo-zi vino određenog vinara za koje je kupac zaintere-siran. Izvoz i prodaja vina je komercijalni zadatak. I udruga i tvrtka osnovane su prije nepune tri godine i u tom je razdoblju pora-stao broj članova udruge. Otvorena su i neka tržišta na kojima do sada hrvat-ska vina nisu bila poznata.

Krenuli ste s Poljskom. Kakvi su do sada učinci na tom tržištu?- Prošle smo godine po-sredstvom Hrvatske gos-podarske komore došli do vrlo vrijednih partne-ra u Poljskoj koji su či-tav život u vinskom bizni-su i vrlo su dobro upućeni u to što se traži na njiho-

vom tržištu. Tako je nasta-la joint venture kompani-ja. Poljsko tržište je vrlo zanimljivo jer ima više od 40 milijuna stanovni-ka, no u smislu kulture is-

pijanja vina još su u zače-cima i ne mogu se mjeriti s Hrvatskom. Ipak, Polja-ci sve više piju vino umje-sto ostalih tradicionalnih pića.

Poljaci su i naši tradicio-nalni turisti...- Da, oni poznaju Hrvat-sku, posebice Dalmaci-ju, a prema tome i hrvat-sku gastro ponudu. Pričali su mi da su se po povratku u Poljsku često pitali gdje mogu kupiti vina koja su

DoMagoj Nobilo, vlaSNik i Direktor tvrtke MeDiterra NatUra

Mediterra je dobila pravo

na ekskluzivno zastupanje

hrvatskih košer vina agrolagune na

američkom tržištu

Kreću isporuke hrvatskih vina na poljsko tržištetvrtka Mediterra Natura jedinstvena je u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji, a jedna od značajki je izvoz na daleka tržišta gdje do sada hrvatska vina nisu bila prisutna. već izvozimo u japan i Švedsku, a postoje naznake kako bi se ove godine moglo otvoriti i tržište SaD-a, pa čak i kine

S vaka promje-na Zakona o radu (ZOR) implici-

ra izmjene i nekih dru-gih zakona vezanih uz njega. Osim toga, Hrvat-skoj predstoji i velika re-forma mirovinskog susta-va, pa su zato pred nama burni dani, rekao je Mi-rando Mrsić, ministar rada i mirovinskog su-stava, na prošlotjednom okruglom stolu Izmjene ZOR-a: Koji je pravi od-govor na krizu?. Podsje-tivši na činjenicu zašto se uopće krenulo u izmje-ne ZOR-a, Mrsić je rekao kako je neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada na crno u našoj zemlji. No, što se zapravo želi posti-ći izmjenama toga zako-na? “ZOR prije svega tre-ba štititi radnika jer je on na tržištu rada najslabija karika. S druge pak stra-ne, zakon treba omogući-ti tvrtkama što lakše re-strukturiranje. Osim toga, na temelju sudske prakse mijenjat će se neki dijelo-vi ZOR-a”, rekao je Mr-sić. Pritom je napomenuo kako se izmjenama toga zakona želi pojednostaviti procedure i ojačati pravnu sigurnost. “Sudski proce-si pred radnim sudovima predugo traju te ih zato

treba maksimalno ubr-zati”, istaknuo je Mrsić. Dodao je kako se očeku-je da će izmijenjeni zakon o radu u lipnju biti u sa-borskoj proceduri, dok se njegovo stupanje na snagu očekuje u jesen ove godi-ne. Mrsić je napomenuo

kako će se izraditi i novi zakon o skraćivanju rad-nog vremena, a osnovna promjena toga zakona je drukčije uređivanje ugo-vora na određeno vrijeme.

Tržište rada mora biti fleksibilnije“Predložit ćemo da prvi ugovor na određeno vri-jeme poslodavac s radni-kom napravi bez ograni-čenja. To primjerice znači da ako se uzima neki rad-nik na posao na projektu koji traje pet godina, tada će i on biti zaposlen pet godina. No, kada je riječ o drugom ili trećem ugo-voru na određeno vrije-me, tada poslodavac mora objasniti razlog zbog čega

tom djelatniku ponovno nudi ugovor na određeno vrijeme”, rekao je Mrsić. U tijeku su, kaže, i prego-vori između poslodavaca i sindikata u vezi s intere-snim pravima, primjeri-ce o pitanju otpremnina, a nakon toga sredinom trav-nja slijede tripartitni pre-govori. Mrsić je naglasio kako je u tijeku i rasprava o Zakonu o zaštiti na radu.

Govoreći o tržištu rada u Hrvatskoj te nje-govom položaju u odnosu na ostale europske zemlje, Jan Rutkowski, specija-list za tržište rada Svjet-ske banke, istaknuo je kako je u našoj zemlji, uz veliku nezaposlenost, pri-mjetan i ograničen broj aktivnosti s dodanom vri-jednošću. “Sve se to odra-žava na spori rast produk-tivnosti. Ako investicijska klima nije dobra, nema ni otvaranja novih radnih mjesta. Osim toga, ulo-ga obrazovnog sustava mora biti još bolja kako bi se pravovremeno rea-giralo na promjene na tr-žištu rada. Postoji prostor za fleksibilizaciju tržišta rada u Hrvatskoj, no za to je ipak potrebno vrijeme i ne može se dogoditi pre-ko noći”, zaključio je Rut-kowski. (S.P.)

izMjeNe zakoNa o raDU: koji je Pravi oDgovor Na krizU?

Mrsić: ZOR prije svega treba štititi radnikaNovi zakon o radu ide u saborsku proceduru u lipnju, a njegovo stupanje na snagu očekuje se u jesen ove godine

Sudski procesi pred radnim sudovima

predugo traju, treba ih maksimalno

ubrzati, kaže Mrsić

Ako investicijska klima nije dobra, nema ni otvaranja novih radnih mjesta. Jan Rutkowski, specijalist za tržište rada

Svjetske banke

“”


pili u Hrvatskoj. Naža-lost, distributera hrvatskih vina u Poljskoj do sada nije bilo. Poljaci smatraju kako su hrvatska vina do-bra, pa smo se zato i odlu-čili na proboj na to tržište. Prve narudžbe i isporu-ke vina trebale bi krenu-ti ovih dana. Trebalo je to biti i ranije; nažalost, uvi-jek iskrsnu neki problemi koje niste planirali.

U početku će količine isporučenog vina biti ne-što manje, ali s obzirom

na to da vjerujemo u svoj poslovni plan, nadamo se da ćemo uskoro uspješno poslovati.

Nakon poljskog, vjero-jatno kreće obrada i ne-kih drugih tržišta?- Tvrtka Mediterra Natu-ra jedinstvena je u Hrvat-skoj, ali i u cijeloj regiji, a jedna od značajki je izvoz na daleka tržišta gdje do sada hrvatska vina nisu bila prisutna. Već izvozi-mo u Japan i Švedsku, a

postoje naznake kako bi se ove godine moglo otvo-riti i tržište SAD-a, pa čak i Kine. Ta sva tržišta za-htijevaju velike inicijal-ne kadrovske i financijske investicije, a problem je u tome što se financiramo isključivo vlastitim kapi-talom. Bilo bi dobro da se državne institucije u ve-ćoj mjeri uključe u praće-nje tvrtki poput naše, koje imaju originalne ideje i poslovne planove. Vino je originalni proizvod i po-

trebni su mali poticaji da bi se on izvozio. U Japa-nu, Americi i Kini vidimo mogućnost osnivanja za-jedničkih tvrtki. Moram istaknuti da je Mediterra dobila pravo na eksklu-zivno zastupanje hrvat-skih košer vina Agrolagu-ne na američkom tržištu. Inače, u tijeku su prego-vori s nekoliko američ-kih distributera u vezi s plasmanom hrvatskih vina, a dosad smo potpi-sali tri preliminarna ugo-vora, i to s tvrtkama Barc-lays Wine Group, Alpine Selection i MMA Primera Int. Trading Services Inc. No, moram istaknuti kako se do takvih partnerskih veza ne dolazi preko noći. Tome prethode brojne de-gustacije po gradovima, upoznavanje s raznim po-tencijalnim kupcima i po-slovnim partnerima. Dalj-nje osnivanje joint venture tvrtki bilo bi uspješno na onim tržištima gdje već sada imamo stalne kup-ce. Želja nam je da svaku godinu na drugom tržištu osnujemo po jednu joint venture tvrtku.

Imamo li dovoljne koli-čine vina za japansko ili kinesko tržište?- Promatrajući diferenci-rano po proizvođačima, tj. od malih do velikih proizvođača, i ako zna-mo da je mogućnost izvo-za vina pojedinog vinara oko 30.000 litara godiš-nje, tada treba reći da to nije dovoljno za japansko ili kinesko tržište te ne bi-smo mogli konkurira-ti velikim svjetskim izvo-znicima kao što je Čile, Argentina, Australija ili Novi Zeland. Čak i Kina počinje investirati u veli-ke nasade i hektare vino-ve loze, pa će se očito u

budućnosti otvoriti i neke nove vinske velesile. Dr-žim kako je naša prilika u okrupnjavanju proizvođa-ča i monokultura, tj. vin-skih parcela, i to u smislu da se na nekoliko tisuća hektara u određenim di-jelovima Hrvatske, pri-mjerice u Istri, proizvede čitava monokultura mal-vazije. Time bi se snizio trošak proizvodnje, a fi-nalna cijena vina kupcima bi bila prihvatljiva i kon-kurentna prema ostalim sličnim vinskim sortama koje se uzgajaju u svijetu.

Tako bismo mogli izvoziti vino u daleke destinacije. No, pitanje je tko će biti generator takvog okrup-njavanja i kako primora-ti nekoga da počne tako razmišljati. Svaki vinar štiti svoj brend i nitko se ne želi odreći svoje etike-te, a u ovom slučaju vino ne bi imalo etiketu pojedi-nog vinara. Kako bismo mogli još više izvoziti, ci-jene vina prema kupcima moraju biti niže. To se ne može postići kod vrhun-skih, ali može kod kva-litetnih vina. U to bi se trebala uključiti i država kako bi se taj problem ri-ješio na nacionalnoj ra-zini. Realno su hrvatska vina skupa, ali je istinita i izreka da svako vino ima svoga kupca. No, uvjetno rečeno, prije će se proda-ti jeftino vino nego vino koje košta 10 i više eura.

intervju

Domagoj Nobilo, vlasNik i Direktor tvrtke meDiterra Natura

Želja nam je jačanje suradnje raznih vinarija u regiji te uspostavljanje marketinške suradnje s vinarijama u svijetu

*vijesti

Spašen DalekovodViše od 75 posto vjerov-nika Dalekovoda posti-glo je dogovor o izlasku te tvrtke iz dugova. Novi plan namirenja vjerovni-ka bit će objavljen u pone-djeljak. Dio dugovanja bit će reprogramiran, a znatan dio će se i otpisati. Roči-šte, za koje se i vjerovni-ci i suvlasnici nadaju da će zaključiti proces predste-čajne nagodbe održat će se 2. travnja. Proces je važan i zbog inozemnih poslova tvrtke koja trenutačno radi i u Norveškoj u kojoj ima dva ugovora vrijedna oko 100 milijuna eura.

Lokomotive za MarokoTvornica željezničkih vo-zila Gredelj u stečaju za Maroko šalje četiri di-zelske lokomotive seri-je GT26 koje je proizve-la u suradnji s američkom tvrtkom National Railway Equipment Company (NREC). Riječ je o drugoj izvoznoj isporuci Držav-nim željeznicama Maroka (ONCF), dok su prve četi-ri lokomotive isporučene u veljači. Do sredine srpnja planira se isporuka još 20 lokomotiva, te dodatnih 10 do kraja listopada. Za ino-zemna tržišta proizvedene su još 34 lokomotive koje su izvezene u Mozambik, Gvineju, Argentinu i Sau-dijsku Arabiju.

Zatvaraju se trgovine

U prvih 11 tjedana 2013. godine gospodarski sek-tor trgovine na veliko i malo doživio je najve-ći ekonomski udar. Samo u tom sektoru ugašeno je 785 poslovnih subjekata, 157 ih je proglasilo stečaj, a 1560 poslovnih računa ušlo je u blokadu, objavi-la je u svom izvješću tvrt-ka Bisnode. U prvih 11 tje-dana 2013. u Hrvatskoj je registrirano 3337 novih poslovnih subjekata čime se ukupan broj aktivnih tr-govačkih društava popeo na 131.113.

Kreću isporuke hrvatskih vina na poljsko tržištetvrtka mediterra Natura jedinstvena je u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji, a jedna od značajki je izvoz na daleka tržišta gdje do sada hrvatska vina nisu bila prisutna. već izvozimo u japan i Švedsku, a postoje naznake kako bi se ove godine moglo otvoriti i tržište saD-a, pa čak i kine

Realno su hrvatska vina skupa, ali je istinita i izreka da svako vino ima svoga kupca.

“”


Igor Vukić [email protected]

P rodati bilo koji proizvod u Rusiji nije problem, no

on mora biti vrlo kvalite-tan i - umjerene cijene. To je već teže postići, osobito

za zemlje s kojima Rusi-ja nije ukinula carinu. Na cijenu koja zbog carine i PDV-a raste oko 30 po-sto još se zida marža dis-tributera i trgovaca, koja može iznositi i 200 posto. Tako će butelja pelješkog plavca od 11 eura u Ru-siji standardno poskupje-ti na 20 do 27 eura, ali će u nekim trgovinama cije-na narasti i na 127 eura, čulo se na prošlotjednom seminaru u Hrvatskoj gos-podarskoj komori gdje su finese poslovanja na trži-

štu carinske unije Rusi-je, Bjelorusije i Kazahsta-na predstavili vodeći ljudi moskovske tvrtke Custo-mRus.

Pronaći nišeNo gdje postoji volja, po-stoji i način. Carinska uni-ja ima 167 milijuna poten-cijalnih potrošača kojima životni standard postojano raste. U Moskvi je srednja plaća 1200 eura, a u unu-trašnjosti Rusije oko 425 eura. U Kazahstanu niske plaće već premašuju 450 eura. U unutrašnjosti Ru-sije također ima područ-ja s visokim standardom stanovnika, rekla je Ta-tjana Koldašova, pred-stavnica CustomRusa. Treba dobro istražiti trži-šte i pronaći niše u kojima se mogu plasirati proizvo-di. Koldašova smatra da bi velike šanse mogli ima-ti ekološki prehrambe-ni proizvodi iz Hrvatske, žestoka alkoholna pića i dječja odjeća. Za takve stvari stanovnici Rusi-je ne žale potrošiti novac. Prema riječima Andreja

Kirijenkova, direktora CustomRusa, Svjetska banka je neopravdano Ru-siju stavila na 120. mje-sto po lakoći poslova-nja. Stvar je to kriterija, no Rusija se može svrsta-ti negdje u sredinu. Privu-čene rastom srednje klase mnoge zapadne kompani-je uložile su trud u svlada-vanju puta do ruskog po-trošača.

U Rusiju se može ući i sudjelovanjem na natje-čajima za investicije koje pokreće država. Velike ra-dove, poduzete za Zimske

olimpijske igre u Sočiju 2014., slijede građevinski pothvati za Svjetsko no-gometno prvenstvo 2018. Posebno se ističe i veliki projekt obnove ruskih re-gija te razvitak područja na Dalekom istoku. Prilič-no detaljne informacije o

projektima i rokovima na-tječaja mogu se pronaći na internetskim stranicama poput invest.gov.ru, in-vest.rf.com, businesspar-tner.ru, pfoinvest.ru...Informacije se mogu do-biti i u HGK-u i njego-vom predstavništvu u Mo-

skvi. U HGK-u djeluje i Poslovno vijeće za surad-nju s Rusijom, a njegovo djelovanje donosi sve više rezultata, istaknula je Ve-sna Trnokop Tanta, pot-predsjednica HGK-a.

Rast suradnjeHrvatski izvoz u Rusiju prošle je godine rastao 40 posto i dosegnuo 420 mi-lijuna dolara. Znatan dio rasta odnosi se na poslove koje je sklopio zagrebački Ericsson Nikola Tesla, no zabilježeni su dobri izvo-zni rezultati i niza manjih kompanija. I samoborski DIV je u veljači sklopio petogodišnji ugovor za izvoz vijaka.

Prema riječima Ve-sne Trnokop Tante, HGK su posjetili predstavnici uprave hrvatske podružni-ce ruskog Sberbanka i po-nudili niz pogodnosti za kompanije koje žele sura-đivati s ruskim tvrtkama i izvoziti u tu zemlju. Nude se kreditne i garancijske sheme za nastup na natje-čajima, pa će i to pomoći rastu suradnje.

KaKo posloVatI na tržIštu carInsKe unIje rusIje, BjelorusIje I Kazahstana?

rusi troše puno, ali izbirljivo

u rusiju se može ući i sudjelovanjem

na natječajima za investicije koje

pokreće država

ima carinska unija rusije, Bjelorusije i Kazahstana lanjski hrvatski izvoz u rusiju

167 mil potencijalnih potrošača 420 mil $( (

U Moskvi će se 27. i 28. svibnja održati sastanak Među-vladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospo-darsku i znanstveno-tehničku suradnju. HGK priprema gospodarsku delegaciju koja bi tih dana na gospodar-skom forumu u Moskvi razgovarala o novim poslovima s ruskim partnerima, najavila je Vesna Trnokop Tanta.

Gospodarska delegacija za Rusiju

tatjana Koldašova, predstavnica customrusa, smatra da bi velike šanse mogli imati ekološki prehrambeni proizvodi iz hrvatske, žestoka alkoholna pića i dječja odjeća. za takve stvari stanovnici rusije ne žale potrošiti novac

Hrvatska komora in-ženjera građevinarstva poziva institucije da po-duzmu hitne mjere kako bi se u u novom zakonu o zaštiti prirode uravno-težilo očuvanje okoliša i održivi razvoj. U protiv-nom, bit će zaustavljen gospodarski oporavak i daljnji razvoj Hrvatske.

Potkrepljuju to činje-nicom da prema prijedlo-gu zakona postupak ocje-ne zahvata na području ekološke mreže Natu-

ra 2000 može trajati više godina. Drugim riječima,

to će najmanje na tri go-dine usporiti, a ponegdje i zbog neopravdanih eko-

loških zahtjeva i ograni-čenja zaustaviti brojne

infrastrukturne, energet-ske, industrijske i turistič-ke projekte. Ti su projek-

ti ipak nužni za oporavak države i pretpostavka su za opstanak graditeljskog i drugih gospodarskih sek-tora. Neki od tih radova su projekti navodnjavanja i meliorizacije, gradnja hi-droelektrana, plovnih ri-ječnih kanala, luka, auto-cesta i željezničkih pruga.

Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera gra-đevinarstva, kaže kako je Natura 2000 još uvi-jek velika, iako je Mini-

starstvo zaštite okoliša i prirode smanjilo obu-hvat kopnenog područja te ekološke mreže sa 47 posto na 37 posto. “Pro-sjek EU zemalja je 17,5 posto. Europska komisija kao neslužbeni cilj zada-je zaštitu oko 20 posto ko-pnenog područja. Predlo-žena veličina Nature 2000 u Hrvatskoj najveća je u EU-u. Primjerice, u Au-striji, Danskoj, Finskoj i Švedskoj manja je od 15 posto”, pojašnjava on do-

davši kako građevinarstvo bez velikih infrastruktur-nih radova neće izdržati još nekoliko godina ago-nije i besposlice.

“Stoga je potrebno su-stavno i stručno razmo-triti područja unutar pri-jedloga ekološke mreže te spriječiti proglašenje zabrane radova na veći-ni infrastrukturnih proje-kata u naredne tri godine. Vremena za to još uvijek ima”, zaključuje Sever. (B.O.)

apel hrVatsKe Komore Inženjera građeVInarstVa

Protiv agonije i besposlice u graditeljstvu

ekološka mreža natura 2000 zaustavit će radove na većini infrastrukturnih projekata u naredne tri godine

9Broj 3770, 25. ožujka 2013. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić [email protected]

R ebalansom pro-računa za 2013. godinu projici-

rani prihodi smanjeni su za 1,5 milijardi kuna, a rashodi za 874 milijuna kuna. Manjak državnog proračuna u ovoj godini, nakon prošlotjedne odlu-ke Vlade, iznosit će 10,2 milijarde kuna, ili tri po-sto BDP-a.

Na prihode je najviše utjecalo smanjivanje pro-gnoze rasta ovogodišnjeg rasta BDP-a. U prvoj va-rijanti Vlada je očekiva-la rast od 1,8 posto, no zbog nastavka nepovolj-nih ekonomskih kretanja, sada se procjenjuje da će rast iznositi 0,7 posto. “To je rezultat usporene gos-podarske aktivnosti u Eu-ropskoj uniji, a osobito kod zemalja koje su naj-veći hrvatski izvozni par-tneri”, rekao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Dodao je da ni u hrvatskom gospodarstvu još nema zadovoljavajuće dinamike oporavka, a izo-stale su i veće državne in-vesticije.

Pozitivan prilog pri-hodnoj strani dala je do-bit Hrvatske narodne ban-ke od 380 milijuna kuna te i dobit Ine od 250 mi-lijuna kuna. U proračun je stigao i prihod od proda-je dionica koje je agencija za naftne derivate HAN-DA imala u Janafu. Riječ je o usklađivanju zaliha naftnih derivata ukupno vrijednom 627 milijuna kuna. Zbog toga bi uku-pni prihodi proračuna u ovoj godini trebali iznosi-ti 134,4 milijarde kuna ili 254 milijuna kuna manje

od originalnog plana, ista-knuo je Lalovac.

Štednja na kapitalnim investicijamaVlada ovim rebalansom neće dirati plaće kori-snika državnog proraču-na kao ni mirovine. Uz smanjenje rashoda u po-jedinim ministarstvima – iznimka je samo Mi-nistarstvo znanosti koje dobiva 40 milijuna kuna - štedjet će se i na kapi-talnim investicijama u javnom sektoru. Hrvat-ske vode i Hrvatske ceste smanjit će svoje investi-cijske aktivnosti, pa time i ukupan proračunski ma-njak, za 1,1 milijardu kuna. Lalovac je objasnio da se u stvari ne odustaje od tih investicija najavlje-nih u ranijim planovima, ali će se usporiti njihova realizacija. Neke od tih investicija ionako su se odvijale sporijim tempom jer se čekalo na ishođenje dozvola i rješavanje imo-vinsko-pravnih problema na terenu. Istodobno ni domaći građevinski sek-tor još nije u punoj mje-ri spreman sudjelovati u tim investicijama. Mnoge građevinske tvrtke prola-ze kroz postupke predste-

čajnih nagodbi. Glavnina tih postupaka trebala bi biti dovršena u prvoj po-lovini godine pa bi prema kraju godine trebala živ-nuti i građevinska inve-sticijska aktivnost.

U skladu s rebalan-som izmijenjen je i Za-kon o izvršavanju držav-nog proračuna. Prema novoj projekciji, država će za podmirivanje do-spjelih obveza ove godine morati pronaći 26,2 mili-jarde kuna, pola milijar-de manje nego u prvobit-nom planu. I zbog toga je ministar financija Slavko Linić prošli tjedan proveo na turneji u Europi (Lon-donu) i SAD-u pregovara-jući o novom zajmu.

Sanacija bolnicaVlada je donijela odlu-ku o početku sanacije de-vet bolnica i klinika ko-jima je osnivač. KBC Zagreb primjerice duguje

566 milijuna kuna, KBC Split 259 milijuna kuna, KBC Osijek 190 milijuna, KBC Rijeka 188 milijuna, KBC Dubrava 165 miliju-na, KBC Merkur 125 mi-lijuna kuna... Ministar-stvo zdravlja imenovat će sanacijske upravitelje i vijeća. Program sanacije uključuje pregovore s vje-rovnicima, eventualni ot-pis potraživanja te reorga-nizaciju poslovanja kako se ne bi stvarali novi gu-bici.

U portfelj Agencije za državnu imovinu prebače-ne su tvrtke kćeri brodo-gradilišta 3. maj (Motori i dizalice, TIBO, Ugosti-teljstvo i STIM) radi na-stavka privatizacije 3. maja. Ugovor o privatiza-ciji kojim će 3. maj preu-zeti pulski Uljanik trebao bi biti potpisan u svibnju. Vlada je informirana i o dvije obvezujuće ponude za kupnju Tvornice ulja Čepin. Ponuđači su tvrtke Mambo i PS International iz SAD-a. Prema informa-ciji Ministarstva gospo-darstva bolju ponudu dao je Mambo iz Grupe Žito jer je, uz ostalo, podrža-va i Zagrebačka banka, glavni vjerovnik Tvorni-ce ulja.

SjednIca hrVatSke Vlade

Prihodi proračuna manji za 1,5 milijardi kunaPozitivan prilog prihodnoj strani dala je dobit hrvatske narodne banke od 380 milijuna kuna te dobit Ine od 250 milijuna kuna

Vlada ovim rebalansom neće dirati plaće korisnika državnog proračuna kao ni mirovine

očekivani ukupni prihodi proračuna ove godine

134,4 mlrd kn(Nemaju u Hrvatskoj problema samo privatni investitori. Potpredsjed-nik Vlade Branko Grčić ispričao je prošli tjedan kako država zbog obve-za prema EU-u želi na-praviti trajektnu vezu između kopna i poluo-toka Pelješca. No Dubro-vačka županija ne želi u svojim prostornim doku-mentima odrediti mjesto za trajektna pristaništa. “Županija nije u politič-koj vertikali kao Vlada i taj posao nikako da krene. Eto, i zbog takvih stvari donosimo zakon o strateš-kim investicijama”, rekao je potpredsjednik Grčić.

Na predavanju u or-ganizaciji veleposlanstava Austrije, Švicarske i Nje-mačke, Grčić je istaknuo da Vladina povjerenstva svaki tjedan uklanjaju barijere za projekte koji su dosad če-

kali u ladicama. Radi bržeg izdavanja građevinskih do-zvola zaposlit će se 10 no-vih stručnjaka u Ministar-stvu graditeljstva, a nove službenike koji će rješavati imovinsko-pravne proble-me dobit će i Ministarstvo pravosuđa. Nakon svega Grčić očekuje da će ove godine investicije u Hr-vatskoj rasti oko šest po-sto i dosegnuti 67 milijardi kuna. Od toga će 50 mili-jardi uložiti privatni inve-stitori. “Ako se sve to i re-alizira, bit ćemo na razini od 2010. godine. Nije to velik skok, ali je bitno da ipak krećemo prema gore”, rekao je Grčić. (I.V.)

Potrebno je što više afir-mirati djelovanje i ulogu Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska, kao dijela Međunarodne trgovačke komore (ICC), najsnažnije i najvažnije globalne poslovne organi-zacije koja regulira uvjete, promovira stavove svjet-ske poslovne zajednice te bitno utječe na zbivanja u svjetskom poslovanju, istaknuo je Nadan Vido-šević, predsjednik HGK-a i Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska na 2. sjednici Skupštine tog odbora, održanoj u srijedu u HGK-u.

Prošla je godina bila pozitivna godina u radu ICC-a Hrvatska, a njezi-ni su predstavnici sudje-lovali u radu svih 12 ko-misija ICC-a. Ove godine obilježit će se i 10. obljet-nica osnivanja ICC-a Hr-vatska, a to je i prilika da se Vladinim institucijama predstavi i osvijesti ulo-ga i važnost rada ICC-a

Hrvatska, istaknuo je Vi-došević. S izvješćem o radu Nacionalnog od-bora ICC-a Hrvatska za 2012. godinu člano-ve Skupštine upoznala je Sunčanica Skupnjak Ka-pić, direktorica Sekto-ra za međunarodne odno-se HGK-a i glavna tajnica Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska. Kako je kazala, prošla je godina bila vrlo intenziv-na s pozitivnim postignu-ćima, a osobito se ističe rad u Komisiji za arbi-tražu te Komisiji za ban-karsku tehniku i praksu.

Na sjednici je izgla-san i prijedlog o izmjeni Odluke o visini članari-ne, prema kojem se dosa-dašnja članarina za malo i srednje poduzetništvo sa 400 eura smanjuje na 250 eura, a za fizičke osobe sa 250 na 150 eura. (PV)

MInIStar najaVljuje raSt InVeStIcIja

Međunarodna trgoVačka koMora

Grčić: očekujemo 67 milijardi kuna investicija

Pozitivna godina za ICC Hrvatska

10 Broj 3770, 25. ožujka 2013.Privredni vjesnikAKTUALNO

Boris Odorčić [email protected]

Z elena gradnja i održivi razvoj šansa su za razvoj

energetske učinkovitosti i očuvanje prirodnih resur-sa. K tomu, onim tvrtka-ma koje se odluče baviti zelenom ekonomijom ta-kva gradnja može biti i so-lidan izvor prihoda.

Međutim, u sumor-nom smo trenutku hrvat-skog graditeljstva, kaže Vedran Vilović iz Sekto-ra za graditeljstvo i ko-munalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore. “U zlatnim go-dinama, poput 2008., vri-jednost izvedenih građe-vinskih radova iznosila je 4,75 milijardi kuna. U sek-toru graditeljstva poslo-valo je 11.200 tvrtki koje su imale oko 108.000 za-poslenika. Tri godine ka-snije, vrijednost radova u toj djelatnosti bio je 2,8 milijardi kuna. Zanimlji-vo je kako je te 2011. go-

dine bilo registrirano oko 15.000 tvrtki, dakle, više nego u 2008., ali u njima je radilo manje osoba, oko 83.000. Najviše, čak 42 posto tih tvrtki imalo je iz-među jednog i osam zapo-slenika, što pokazuje kako je zapravo riječ o obrtnici-ma. Tek jedan posto tvrt-ki za graditeljstvo ima više od 500 zaposlenih”, objaš-njava on dodavši kako je u padu i broj izdanih građe-vinskih dozvola.

Pregled i certifikat“Bez obzira na taj silazni trend, traže se promjene u pristupu, ali i načinu grad-nje. Stoga vjerujem kako će Hrvatska prepoznati ze-lenu gradnju kao onu koja može pridonijeti golemoj uštedi energije i koja nema alternativu u budućnosti. U protivnom, Europska unija će nas na to prisili-ti regulativom”, istaknuo je Vilović na prošlotjed-nom 11. simpoziju o zele-noj gradnji Ozelenjavanje postojećih zgrada koji su

Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj uređeno je raznim dokumentima koji su plod domaćeg za-konodavstva, ali i njego-ve prilagodbe pravnoj stečevini Europske unije.

Sukladno tomu, po-duzeti su određeni koraci kako bi Hrvatska uredila to područje. Tako je, pri-mjerice, započela ili je u pripremi, izgradnja neko-liko centara za gospoda-renje otpadom (Bikarac, Marišćina, Kaštijun...) kojima hrvatske županije trebaju biti pokrivene do

2018. godine. K tomu, za-tvorena je otprilike polo-vina od oko 300 registri-

ranih odlagališta otpada. Situacija je, dakle, bo-lja u odnosu na onu pri-je 15 godina, premda je

pred Hrvatskom još mno-go posla.

Glas gospodarstvaNikola Ružinski, prego-varač za zatvoreno po-glavlje 27 – Okoliš, kaže kako zbog preuzetih ob-veza iz Ugovora o pri-stupanju EU-u Hrvatska mora smanjiti i udio bio-razgradivog (papir, kar-ton, tekstil....) u komu-nalnom otpadu. “Ako pak ne ispunimo preuzete ob-veze, europski sud može nam odrediti kazne koje nisu male”, upozorava on.

Ozelenjavanje POstOjećih zGrada

GOspOdarenje OtpadOm i kOmunalna društva

naknade za punjenje proračuna, a ne čuvanje okoliša

Zbog nekih komunalnih

društava u nas ima više modela

izračuna naknade za gospodarenje

otpadom

vrijednost izvedenih građevinskih radova u 2011.

2,8 mlrd kn(

Zelena gradnja nema alternativu kada Hrvatska uđe u europsku uniju, zgrade bez energetskog certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti, jer takav je zakon. međutim, drugo je pitanje njegova provedba i kontrola certifikata

drago Živković [email protected]

K ada je 11. trav-nja prošle go-dine potpisan

ugovor o koncesiji za iz-gradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb, direktor razvoja francu-ske kompanije Bouygues Christophe Petit najavio je da bi radovi mogli početi za šest do devet mjeseci.

Godinu dana kasnije, Pe-tit najavljuje da bi izgrad-nja trebala početi u rujnu ove godine, 17 mjeseci nakon potpisivanja ugo-vora. Unatoč tome, Petit ne vidi nikakvo kašnjenje jer, kaže, zatvaranje fi-nancijske konstrukcije za ovakve projekte u Europi i inače traje oko 18 mjese-ci. A financijska konstruk-cija još nije posve zatvo-rena iako Petit tvrdi da su vrlo blizu cilja i da će sve biti zaključeno počet-

kom travnja. U međuvre-menu je došlo do promje-na u sastavu dioničara, a ni koncesionar više nije tvrtka ZAIC, već novoo-snovano dioničko društvo Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ). ZAIC je, naime, registriran u Veli-koj Britaniji kao tvrtka u kojoj 85 posto vlasništva ima Bouygues, a 15 po-sto njihov partner u pro-jektu Aeroport de Paris-Management (ADPM), tvrtka koja upravlja dva-ma pariškim aerodromi-ma. Nositelj koncesije tako će biti MZLZ, a nje-ga će kao nadzornik kon-cesije kontrolirati tvrtka Zračna luka Zagreb koja je u većinskom vlasniš-tvu države, najavio je re-sorni ministar Siniša Haj-daš Dončić.

viaduktu pet postoUz Bouygues i ADPM, suvlasnici MZLZ-a su Međunarodna financijska korporacija (IFC), ina-če dio Svjetske banke, sa 20 posto, potom Cro-atia osiguranje sa 10 po-sto i glavni izvođač ra-dova Viadukt s pet posto. Viadukt će, prema najavi predsjednika Uprave Još-ka Mikulića, obaviti sve radove na infrastrukturi

cesta i pista, u vrijednosti od oko 50 milijuna eura. Dioničari MZLZ-a zajed-no su prikupili između 90 i 95 milijuna eura, a za ostatak do 236 milijuna eura, koliko je vrijednost novog terminala, namje-ravaju uzeti kredite. Eu-ropska investicijska ban-ka već im je odobrila 120 milijuna eura, a računa-ju i na dva kredita od po 65 milijuna eura koje bi im trebali dati Zagrebač-ka i Erste banka. ZAIC i MZLZ su dosad, tvrdi Pe-tit, uložili četiri milijuna eura u izradu dokumen-tacije, lokacijska dozvola je dobivena krajem prošle godine, u izradi je glavni projekt, pa se građevinska dozvola očekuje tijekom travnja. Četiri zaposleni-ka ADPM-a već pripre-maju preuzimanje Zračne luke Zagreb, a zaposleni-ma se jamči zadržavanje radnih mjesta pod istim uvjetima još najmanje pet godina, ističe projekt menadžer ADPM-a Ar-naud Sabatier. Novi rok za završetak terminala je travanj 2016., a realizaci-ja ovako velikog projekta, tvrdi Hajdaš Dončić, po-tvrda je da je Hrvatska si-gurna zemlja za strane in-vesticije.

Zračna luka ZaGreB

Financiranje pri kraju, radovi kreću u rujnurealizacija ovako velikog projekta, tvrdi resorni ministar Hajdaš dončić, potvrda je da je Hrvatska sigurna zemlja za strane investicije

Zatvaranje financijske

konstrukcije za ovakve projekte u europi inače traje

oko 18 mjeseci

rok završetka novog terminala Zračne luke Zagreb

travanj 2016.(


Mario Obrdalj, po-moćnik ministra za zašti-tu okoliša i održivi razvoj pri Ministarstvu zašti-te okoliša i prirode, isti-če kako je u pripremi novi zakon o otpadu. U nacr-tu prijedloga toga zakona strogo su definirani i dru-gi ciljevi iz pregovora Hr-vatske s EU-om. “Uvest će se nove kategorije otpada i sustav dozvola za gospo-darenje otpadom. Tako će svi poslovni subjek-ti imati jednu dozvo-lu za obavljenje ove djelatnosti, a moći će

poslovati u industrijskim zonama, što sada nije mo-guće”, napominje Obrdalj.

Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odr-živi razvoj (HR PSOR), kaže kako se gospodare-nje otpadom če-sto promatra iz per-

spektive zagađivača te se rijetko čuju stavovi gos-podarstva, tj. onih koji se time bave. “Stoga, nije svejedno kakve propise i naknade donosi država, nego je važno da u tome sudjeluje i gospodarstvo”,

smatra ona ustvrdiv-ši kako su neke na-

knade fiskalne, a ne okoliš-

ne. “Jer, n j i h o v a primar-na za-daća je punje-

nje proračuna, a ne zaštita okoliša”, istaknula je ona na okruglom stolu Je li Hr-vatska spremna za cjeloviti sustav otpadom koji je or-ganizirala Hrvatska udru-ga stručnjaka zaštite priro-de i okoliša.

Varijacije u izračunimaTomislav Ćurko, pred-sjednik Grupacije odr-žavanja čistoće i član Vijeća udruženja komu-nalnog gospodarstva, ističe kako je Hrvatska spremna za cjelovit su-

stav u onoj mjeri u kojoj su na to spremna i komu-nalna društva. Osim novog zakona, njihovoj spremno-sti mogu pripomoći i jedi-nice lokalne samouprave. Jer, neka komunalna druš-tva još uvijek imaju razli-čite modele izračuna na-knade za gospodarenje otpadom. Zbog toga neki građani Hrvatske priku-pljanje komunalnog otpa-da plaćaju po četvornome metru nekretnine u ko-joj žive ili broju članova u njoj, a drugi pak po volu-menu. (B.O.)

OzelenjaVanje pOstOjećih zgrada

Gospodarenje otpadom i komunalna društva

naknade za punjenje proračuna, a ne čuvanje okoliša

ogranizirali Savjet za ze-lenu gradnju u Hrvatskoj i HGK.

Valja naglasiti kako su zgrade najveći potro-šači na koje otpada oko 44 posto ukupno utroše-ne energije u nas. Novije zgrade energetski su bolje “potkovane” od onih po-stojećih koje su se gradile između 1945. i 1990. go-dine i koje mogu biti pra-vo blago za one tvrtke koje ih žele energetski obnovi-ti po ESCO (Energy Servi-ce Company) modelu. Da-kle, takvim će se tvrtkama, koje su zapravo pružate-lji energetskih usluga, in-vesticija u obnovu vratiti kroz ostvarene uštede.

Željka Hrs Borko-vić, članica Uprave Pla-netarisa, tvrtke koja ra-zvija cjelovita energetska rješenja u zgradama, na-pominje kako se zbog sve manjih investicija u nove zgrade sektor u većoj mje-ri treba okrenuti onim po-stojećima. Te su zgrade, kao i nove, obveznice ne-

kih europskih direktiva i domaćeg zakonodavstva. “Tako se u njima treba provesti energetski pre-gled i certificiranje. Kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, zgrade bez energet-skog certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti. Takav je zakon. Međutim, drugo je pitanje njegova provedba i kontrola certi-fikata”, upozorava ona.

nepotpuni podaciOsim nekoliko privatnih investitora koji su pre-poznali prednosti ugrad-nje energetski učinkovi-tih građevinskih materijala i proizvoda, velike uštede može ostvariti i država u čijem su vlasništvu nekret-nine javnog sektora. Pre-ma nekim procjenama, po-stoji potencijal ušteda od oko 500 milijuna kuna go-dišnje podizanjem ener-getske učinkovitosti upra-vo u tim zgradama. Stoga je Centar za praćenje po-slovanja energetskog sek-tora i investicija (CEI)

započeo s programom energetske obnove zgra-da javnog sektora. Ivan

Šerić iz tvrtke CEI kaže kako se radi o nešto manje od 190 milijuna četvornih metara, što je oko pet po-sto ukupnog komercijal-nog stambenog sektora u Hrvatskoj. Među nekoli-cinom problema koji ote-žavaju provedbu energet-ske obnove jest i taj što su dostupni podaci o držav-noj imovini kontradiktorni i nepotpuni. Unatoč tomu, 74 zgrade od 400 koje su, procjenjuje se, pogodne za obnovu po ESCO modelu, imaju spremnu dokumen-

taciju koju je potrebno do-datno provjeriti. A u po-stupku energetske obnove pak svega su 22 zgrade.

Mark Gero, član Upravnog odbora Savje-ta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, kaže kako trži-šte zelene gradnje još pri-je dvadesetak godina nije postojalo. “Svih tih godi-na nastojali smo što bolje informirati građane i po-duzetnike o tome kako po-stojeće zgrade mogu biti energetski učinkovite i održive”, napominje on.

Trud ovog savjeta, koji djeluje diljem svijeta, nije ostao neprimijećen i trenu-tačno se u nekim zemlja-ma izdaje više dozvola za zelenu gradnju od onih za energetski neučinkovite nekretnine.

Ako se, pak, trendovi održive i zelene gradnje još snažnije počnu primjenji-vati na vrtiće, komercijalne i javne zgrade, tada građani neće napuštati naselja u ko-jima žive kako bi pronašli bolji i ugodniji okoliš.

poslovalo u sektoru graditeljstva te godine

oko 15.000 tvrtki( *vijesti

sve manje obrtaU Hrvatskoj je krajem pro-sinca 2012. bilo 83.714 ak-tivnih obrta što je 3,1 posto manje nego krajem istog mjeseca 2011., pokazuju podaci statističkog pregle-da Hrvatske obrtničke ko-more (HOK) Obrtništvo u brojkama 2013. Vlasnika i ortaka u obrtima ukupno je 85.772, od čega su 32 po-sto žene, a 68 posto muš-karci. Prema podacima HZMO-a, kod obrtnika je krajem prosinca 2012. bilo zaposleno 103.099 radni-ka ili 5952 odnosno 5,45 posto manje nego krajem 2011.

nezaposlenost najviša u 10 godinaU Hrvatskoj je u veljači, prema podacima Držav-nog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezapo-slenosti ostala nepromije-njena u odnosu na siječanj te iznosi 21,9 posto. Riječ je o najvišoj razini nezapo-slenosti u proteklih 10 go-dina. Podsjetimo, slična je stopa nezaposlenosti zabi-lježena zadnji put u srpnju 2002. godine kada je izno-sila 22 posto. Makroeko-nomisti procjenjuju kako je to posljedica dugogodiš-nje recesije, brojnih steča-ja ili restrukturiranja mno-gih tvrtki, ali i strukturnih problema, odnosno neu-sklađenosti ponude i po-tražnje na tržištu rada.

novi terminal luke rijeka u srpnju

Nova oprema za kontej-nerski terminal Brajdica u Luci Rijeka, vrijedna 23 milijuna eura, bit će dopre-mljena u svibnju, a svečani početak rada na novom di-jelu obale terminala bit će označen sredinom srpnja. Lučka uprava Rijeka, ko-risteći se zajmom Svjetske banke, dovršava izgrad-nju novog dijela obale na Brajdici kojim će se pove-ćati kapacitet terminala na oko 600.000 kontejnera na godinu i omogućiti prihvat najvećih brodova koji plo-ve sjevernim Jadranom.

podizanjem energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora moglo bi se uštedjeti oko 500 milijuna kuna godišnje

Zelena gradnja nema alternativu kada Hrvatska uđe u europsku uniju, zgrade bez energetskog certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti, jer takav je zakon. međutim, drugo je pitanje njegova provedba i kontrola certifikata


N a ovogodiš-njem Noćnjaku okupilo se oko

1000 maslinara, uljara, distributera, stručnjaka te ljubitelja maslinovog ulja, a 328 uzoraka maslinova ulja ocjenjivano je u dvi-je kategorije. Analizirana je i posljednja berba ma-slina.

Prema podacima koje je iznijela Višnja Šimu-nović iz Hrvatske sa-vjetodavne službe, urod maslina se razlikuje po regijama, ali se može reći da je riječ o prosječno dobrom urodu te da je novo maslinovo ulje izuzetne kvalitete. U Istri je, tako, prosječan urod manji 40 do 50 posto u odnosu na 2011., dok je u Splitsko-dalmatinskoj žu-

paniji urod 50 do 65 posto veći unatoč sušnom ljetu. Obilnim urodom se može pohvaliti i južna Dalma-cija, dok se na Korčuli unazad 10 godina ovakav urod maslina ne pamti, a slično je i na Visu.

U Hrvatskoj se, pre-ma podacima ministar-stava, Hrvatske gospodar-ske komore i Državnog

zavoda za statistiku, pro-izvede između 30.000 i 50.000 tona maslina go-dišnje. Primjera radi, u 2010. je proizvedeno oko 38.000 tona maslina od kojih je dobiveno oko 6000 tona maslinovog ulja. Pretpostavlja se da bi ove godine urod mogao biti oko 50.000 tona ma-slina i proizvedeno oko 7000 tona maslinovog ulja. Jedan od većih pro-blema je visoka cijena do-

maćeg maslinovog ulja što mu ogra-ničava konkuren-

tnost na EU tržištu. Inače, na EU otpada

73 posto ukupne svjetske proizvodnje maslinova ulja što je oko 2,2 mili-juna tona, a pod maslini-cima je oko pet milijuna hektara zemljišta. (J.V.)

15. NoćNjak

Preskupo maslinovo ulje

Urod varira po regijama, ali novo

ulje je izuzetne kvalitete

revitaliziraN slavoNski sajam viNa

Izvanredni rezultati sajma Slavin 2013

F rankovka Iločkih podruma (berba 2012.), graševi-

na Ivice Peraka iz Kutje-va (2012.) i šljivovica Da-mira Vaneka (2009.) iz Orahovice šampioni su 18. međunarodnog sajma vina, vinarstva i voćar-stva Slavina 2013. u Ora-hovici.

Stručna komisija od 12 enologa, kojom je predsjedala prof. dr. Stan-ka Herjavec, ocijenila je 59 uzoraka vina. Zlat-nu medalju dobila su 22 vina, srebrnu 21, a bron-čanu devet vina. Jedno je vino dobilo priznanje, a jedno ostalo neocijenjeno jer nije zadovoljilo. “To je izvanredan rezultat! Od četiri najbolja vina - tri

graševine i jedan silvanac koja su imali po 86 bodo-va izabrali smo suho, bije-lo, mirno vino, graševinu iz Kutjeva. Najbolje oci-jenjena frankovka među osam uzoraka je uistinu vrhunac koji frankovka može dati, to više što je to mlado vino i ima izvan-redan potencijal za dozri-jevanje”, rekla je Stanka Herjavec.

Na sajmu se predsta-vilo više od 60 izlagača iz Mađarske, Srbije i Hrvat-ske, a posjetitelji su mogli kušati stotinjak vrsta vina.

Međunarodni sajam vina, vinarstva i voćarstva u Orahovici je ponovno pokrenut nakon dvije go-dine stanke. Organizira-li su ga Grad Orahovica

i Turi-s t i č k a z a j e d -nica, a suorga-n i z a t o -ri su bili Virovitičko-podravska komora, HGK-Županij-ska komora Virovitica i HOK – Obrtnička komo-ra Virovitičko-podravske županije. “Unatoč gospo-darskoj krizi koja uvje-tuje da se sajmovi danas zatvaraju, mi smo uspjeli vratiti jedan iznimno va-žan turistički proizvod u grad. Na nama je da ga u budućnosti čuvamo i diže-mo”, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora i gradonačelnik Orahovice Josip Nemec. (G.G.)

jozo vrdoljak [email protected]

O vogodišnji 8. me-đunarodni festi-val gastronomije

Biser mora, koji se za-dnjih godina u organizaci-ji Saveza kuhara medite-ranskih i europskih regija održava u Supetru na Bra-ču, okupio je više od 300 kuhara iz 14 zemalja, a najatraktivniji su gosti bili iz Saudijske Arabije, Tur-ske i Cipra. Taj je festi-val u proteklih osam godi-na od male lokalne gastro manifestacije dosegao ra-zinu najvećeg regional-nog gastro festivala.

Na Biseru mora odr-žan je i stručni skup o kvaliteti u turizmu. Sudio-nici skupa su jedinstvenog

mišljenja da je za podiza-nje kvalitete u turizmu nužna suradnja javnog i privatnog sektora te svih dionika u turizmu, pogo-tovo u destinacijma koje od njega žive. Na skupu je upozoreno na niz proble-ma u turizmu, a posebno je istaknuto kako je ljud-ski faktor najvažnija kari-ka u podizanju turističke kvalitete. Razgovaralo se i o problemu suradnje vi-sokoškolskih i srednjoš-kolskih obrazovnih usta-nova s poduzetnicima.

U Hrvatskoj se tu-rizam može studirati na osam fakulteta i sedam veleučilišta. Za studij tu-rizma imamo samo 39 programa što je tek tri po-sto od ukupnih studijskih programa koje je odobrilo

Ministarstvo znanosti, ob-razovanja i sporta u 2011. godini.

Nužna aktivnija suradnja“S obzirom na značaj tu-rizma u Hrvatskoj to je premalo. Razvo-ju kvalitete u turistič-kom sektoru može-

mo pridonijeti aktivnijom suradnjom sa svim ključ-nim dionicima u turistič-

kom sustavu”, istaknu-la je Smiljana Pivčević s Katedre za turizam splitskog Ekonomskog fakulteta. Ona je ukazala i na sve manja proračun-ska izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje, po-

tom na nedostatak struč-nih i praktičnih znanja kod studenata te nisku, ali ipak rastuću stopu među-

narodne mobilnosti studenata.

“Sektor za turizam Hr-

vatske gos-podarske komore

okuplja oko 5000 tvrtki, uglavnom malih i sred-njih, grupiranih u 19 strukovnih udruženja i zajednica. Turistički cvi-jet - kvaliteta za Hrvat-sku je akcija kojom HGK zajedno s Hrvatskom te-levizijom potiče unapre-đenje kvalitete ponude i

usluga tvrtki i pojedina-ca u hrvatskom turistič-kom sektoru dodjeljujući nagrade u šest kategorija na Danima hrvatskog tu-rizma. Istraživanje kon-trole kvalitete turističkih destinacija koje provodi Institut društvenih zna-nosti Ivo Pilar ima za cilj što objektivnije ocijeniti vrijednosni lanac ponude u odabranim hrvatskim turističkim destinacijama u vrijeme turističke se-zone”, kazala je Marina Kezić iz Sektora za tu-rizam u HGK. Dodala je da će poboljšanju kva-litete turističkih usluga pridonijeti i akcija Taj-ni kupac u ugostiteljstvu koja se provodi u surad-nji sa strukovnim udru-gama.

8. međuNarodNI feStIval gaStroNomIje BISer mora

ljudi kao najvažnija karika za podizanje kvalitete u turizmu nužna je suradnja javnog i privatnog sektora te svih dionika u turizmu, pogotovo u destinacijma koje od njega žive

za studij turizma imamo 39

programa što je samo tri posto od

ukupnih studijskih programa

visokoškolskih ustanova može se studirati turizam

na 15 (okuplja sektor za turizam HGk-a

oko 5000 tvrtki(

infoenterprise europe

Broj 81, 25. ožujka 2013.

Europska komisija je predložila do-punu proračuna Europske unije za 2013. kako bi se u obzir uzeo hrvat-ski ulazak u tu međunarodnu aso-cijaciju. Prema prijedlogu rebalan-sa Hrvatska će za prvih šest mjeseci članstva imati 655,1 milijun eura u obvezama, a 374 milijuna u plaća-njima. Hrvatski doprinos proraču-nu EU-a za 2013. bit će 211,9 miliju-na eura.

“Od 1. srpnja 2013. kada se Hrvatska pridruži Europskoj uniji, hrvatske regi-je i gradovi, mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije, znanstvenici i ostali moći će se natjecati za europ-ske fondove kao i svaka druga članica. Ovom do-punom proračuna samo se primjenjuje financij-ski aspekt jednoglasnog sporazuma zemalja čla-nica EU-a da prime Hr-vatsku kao 28. članicu”, rekao je povjerenik za fi-nancijsko programiranje i proračun Janusz Lewan-dowski. Prijedlog Komisi-

je trebaju prihvatiti Vijeće EU-a i Europ-ski parlament. Europski se proračun izražava na dva načina, kroz preuzete obveze i kroz stvarna plaćanja. To znači da će Hrvatska u financijskoj 2013. ra-čunovodstveno imati na raspolaganju 655,1 milijun eura, a dio koji će biti re-aliziran, to jest naplaćen u toj godini iznosit će 374 milijuna. Ostatak će se realizirati u sljedećih nekoliko godina.

Najveći dio sredstava odnosi se na ko-hezijska sredstva - 449,4 milijuna eura u obvezama, 149,8 milijuna u plaćanji-ma. Od iznosa u obvezama 299,6 mili-juna otpada na strukturne fondove, a

149,8 milijuna iz Kohezijskog fonda. Strukturni fondovi su Europski socijalni fond (ESF) koji pruža podrš-ku regijama koje su

pogođene visokom stopom nezapo-slenosti i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) koji je namijenjen sma-njivanju razlika u razvoju pojedinih ze-mljopisnih područja ili između određe-nih socijalnih grupa i koji je uglavnom usmjeren na infrastrukturne investici-je, proizvodne investicije u cilju otvara-nja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Kohezijski fond (KF) financira velike in-frastrukturne projekte kojima se una-pređuje okoliš i razvija prometna in-frastruktura određena kao sastavni dio Transeuropske prometne mreže.

Iz proračunske stavke Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima, u koju spadaju poljoprivreda i ribarstvo, Hrvatska će dobiti 10,2 milijuna eura u obvezama i 2,6 milijuna u plaćanjima. U stavci Državljanstvo, sloboda, sigur-nost i pravosuđe za Hrvatsku je predvi-đeno 73,3 milijuna eura u obvezama i 42,2 milijuna u plaćanjima. Najveći dio toga iznosa namijenjen je za prilagod-bu schengenskim pravilima - 40 miliju-na eura, koji će biti realizirani odmah u istoj proračunskoj godini.

Dopunom proračuna Europske unije zbog njenog proširenja za novu zemlju Hrvatskoj je osiguran 655,1 milijun eura, a Hrvatska će u njega morati uplatiti 211,9 milijuna

Poslovni susreti u Novom Sadu

Novosadski sajam, u suradnji s Privrednom komorom Vojvo-dine, Europskom poduzetnič-kom mrežom u Srbiji i Sveuči-lištem u Novom Sadu pozivaju na međunarodne poslovne su-srete AgroB2B@NSFair koji će se organizirati u okviru Sajma poljoprivrede 22. svibnja na Novosadskom sajmu.Organizacijom poslovnih su-sreta želi se dodatno pomo-ći tvrtkama u kontaktiranju s inozemnim partnerima u okvi-ru sajma. Susret je namijenjen primarno proizvođačima hra-ne i piće, no događaj je otvo-ren i za povezane gospodarske sektore poput poljoprivred-ne mehanizacije, gnojiva i za-štite bilja, ambalaže, obnov-ljivih izvora energije, opreme za proizvodnju i preradu hra-ne, kao i znanstvenih i istraži-vačkih institucija. Sudjelova-nje u poslovnim susretima je besplatno.

Hrvatska u Eu proračunu

U plusu za 443,2 milijuna kuna

enterprise europe

Njemačko-hrvatski gospodarski odnosi - gdje škripi?Njemačka je drugi vanjskotrgovin-ski partner Hrvatske, iza Italije a ispred Slovenije i Austrije. U razdo-blju od 2002. do 2011. Hrvatska su poduzeća uvezla iz Njemačke pro-izvoda u vrijednosti 24.784,7 mili-juna USD, a u isto vrijeme izvezli za 9.498,7 milijuna. Koeficijent uvo-za i izvoza u desetogodišnjem raz-doblju iznosi 2,6 prema 1 ili pokri-venost uvoza izvozom samo 38,32 posto. Koeficijent prema Italiji, na-protiv, iznosi 1,58 prema 1, Sloveni-ji 1,61 prema 1 i Austriji 1,73 prema 1. Dakle, upravo s Njemačkom ima-mo najslabiji odnos izvoza i uvoza.

Postavlja se pitanje zašto? Gdje škripi u našim gospodarskim od-nosima s najjačom europskom ekonomijom? Zašto sa zemljom koja šalje više od 1,9 milijuna tu-rista u Hrvatsku, gdje živi više od 200.000 Hrvata, koja je treća ze-mlja u pogledu inozemnih investi-cija u našu zemlju, ne uspijevamo uspostaviti čvršće gospodarske i industrijske odnose?

Odgovor je dosta jednostavan: za-postavili smo industriju! U hrvat-skoj prerađivačkoj industriji bilo je 1990. ukupno 651.000 zaposlenih; danas ih je jedva 190.000. Mno-gi domaći proizvođači koji su us-postavili korektne proizvodne od-nose s nizom njemačkih poduzeća jednostavno su nestali s tržišta. Za-boravili smo – ili previdjeli – da Nje-mačka svoju ekonomsku snagu za-sniva na snažnoj industriji, prije svega elektro-strojogradnji. Poslje-dica toga je da uspješno surađiva-ti mogu samo zemlje koje također imaju jasnu industrijsku orijentaci-ju, usmjerenu na kvalitetu, inovaci-

je i tržišnu konkurentnost. Mnoga naša poduzeća izgubila su upravo te osobine. Sve je manje proizvod-nih kooperacija s njemačkim tvrt-kama, sve je manje zajedničkih na-stupa na trećim tržištima.

...

Hrvatska na pragu ulaska u EU nuž-no preispituje svoju startnu, ali i dugoročnu poziciju. SWOT anali-za pokazuje brojne prednosti, ali i niz nedostataka i slabosti. Ne bi-smo ih sad posebno isticali, ali zna-mo da se prigovori stranih, pa i nje-mačkih privrednika, odnose na stanje u javnoj upravi, sporo pravo-suđe, prevelike ovlasti lokalnih “še-rifa”, sporo rješavanje investicijskih odluka. Najveće zapreke vide u či-njenici da se čak i dobra zakonska rješenja gube u njihovoj primje-ni. Nužne promjene traže, zapravo, novi model gospodarske suradnje.

....

Hoće li do toga i doći, pokazat će vrijeme. Hrvatska se upinje da stvori pogodne uvjete za dolazak stranog kapitala i osigura stabil-nost i sigurnost u ulaganja. Nje-mačka, uvijek prijateljski naklo-njena Hrvatskoj, spremna je i sada pružiti ruku i pomoći novom zama-hu hrvatskoga gospodarstva. For-mula je jasna: jednake šanse na tržištu uz osiguranje i stalno ja-čanje konkurentnosti najbolja su preporuka i mamac za privlače-nje njemačkoga kapitala. Na tim se osnovama zaista mogu graditi du-goročni planovi, ostvarivati zajed-nički ciljevi i stvarati uvjeti za istin-sko partnerstvo.

[cijeli blog je moguće pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/blog/ njemacko-hrvatski-gospodarski-odnosi-gdje-skripi]

Ako je vaša tvrtka/organizacija ostva-rila znatne rezultate i kreativne po-slovne pomake u 2012. godini te brojne kvalitetne projekte s ciljem unapređenja poslovanja, Udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost - poziva na prijavu projekata, odno-sno kreativne i inovativne djelatnike na natječaj za Nagradu za kreativnost i inovativnost 2013.

Udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativ-nost i ove će godine pred najuglednijim hrvatskim poduzetnicima i uglednicima iz javnog, znanstvenog i društvenog ži-vota u povodu Dana kreativnosti i inova-tivnosti u Hrvatskoj dodijeliti Nagradu za kreativnost i inovativnost u poslovnom i društvenom djelovanju u nekoliko kate-gorija.

Svečana dodjela održat će se 19. travnja u Puli u sklopu dvodnevne manifestaci-je Dana kreativnosti i inovativnosti koja je ove godine posvećena temama regi-

onalnog razvoja, kreativnosti, inovacija i istraživanja kao temelju rasta i konku-rentnosti, pametnih i kreativnih gradova te ženama kao predvodnicama socijal-nih inovacija. Poziv za prijavu projekata za Nagradu za kreativnost i inovativnost otvoren je do 19. ožujka 2013.

Prijaviti se možete putem prijavnice koja se nalazi na http://dki.mrak.com.hr/ dki_prijavnica.pdf. Za sve ostale informa-cije obratite se na mail [email protected] ili broj telefona 01/6398 282.

Hrvatska ulaskom u EU više neće moći samostalno donositi mjere trgo-vinske politike isključivo u nadležno-sti Europske unije. Jedini je pregovo-rač prema trećim zemljama Europska komisija, istaknuto je na seminaru Republika Hrvatska i zajednička trgo-vinska politika Europske unije koji su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Državni ured za trgovinsku politiku.

Na seminaru su se poduzetnici upozna-li s promjenama koje donosi pristupanje Hrvatske EU-u, posebice u primjeni za-jedničke trgovinske politike EU-a i novim uvjetima poslovanja na jedinstvenom tr-žištu Europske unije te na tržištima trećih zemalja s kojima EU ima razvijenu mre-žu ugovornih odnosa. “Europska komi-sija donijela je Strategiju za pristup trži-štima radi stvaranja novih mogućnosti za EU izvoznike, uspostave partnerstva za pristup tržištu zbog lakšeg identifici-ranja te uklanjanja trgovinskih prepre-ka, uspostave baze podataka za pristup tržištu i izvoznog helpdeska za zemlje u razvoju”, rekao je predstojnik Državnog

ureda za trgovinsku politiku Denis Čajo. “Europska unija ima trgovinske ugovore sa zemljama Europe, mediteranskim ze-mljama, carinsku uniju s Andorom, Tur-skom i San Marinom, sa zemljama Latin-ske Amerike, Južnom Afrikom i Južnom Korejom, pregovara s Indijom, Malezi-jom, Vijetnamom, Gruzijom, Armenijom i Moldavijom, očekuje završetak pregovo-ra s Kanadom, a s Ukrajinom su prego-vori završeni. Europska komisija dobila je mandat i za otvaranje pregovora s Japa-nom”, rekao je Čajo.

Članstvom u EU Hrvatska preuzima za-jedničku trgovinsku politiku Europske unije. Time prestaju vrijediti ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama Cefte, Efte te Turskom, a primjenjuju se ugo-vorni odnosi koje EU ima s tim zemljama. Od 1. srpnja s Albanijom, BiH, Crnom Go-rom, Makedonijom i Srbijom primjenju-je se Sporazum o stabilizaciji i pridruži-vanju (SSP) ili Privremeni sporazum EU-a sa svakom pojedinom državom. Kosovo i Moldavija nemaju SSP. Hrvatska sa ze-mljama regije ponajviše trguje prehram-benim proizvodima te će imati nepovolj-nije carinske uvjete od postojećih.

Na seminaru je bilo riječi i o Općem susta-vu povlastica kojim razvijene zemlje jed-nostrano odobravaju carinske povlasti-ce zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama. Prikazana je i trgovinska poli-tika EU-a sa zemljama Srednje i Latinske Amerike, karipskim i pacifičkim zemljama, a obrađeni su i uvjeti trgovine s Peruom, Kolumbijom, Čileom te Meksikom.

Natječaj za kreativnost

Zajednička trgovinska politika Europske unije

Piše >> Ante Gavranović

www.een.hr2 3

25. ožujka 2013.

Drago Živković

Mirenje je dobrovoljan, povjerljiv, brz i jeftin način rješavanja sporova, u ko-jemu stranke u postupku imaju puno veću autonomiju nego u sudskoj par-nici. Mirenje završava nagodbom koja je ovršna isprava i bez ovjere javnog bilježnika. Znatno je jeftinije od sudske parnice, pa tako troškovi u Centru za mirenje Hrvatske gospo-darske komore iznose oko 1200 kuna po stranci. Mirenje čak može biti i be-splatno, kada je riječ o potrošačkim sporovima i sporovima potrošača s fi-nancijskim institucijama.

Iz jednoga petUnatoč svim tim prednostima, mirenje je još uvijek rijetka pojava u usporedbi sa stotinama tisuća sudskih parnica. Pred-sjednik Hrvatske udruge za mirenje Srđan Šimac razloge za to nalazi u usta-ljenim navikama koje ljudima daju osjećaj stabilnosti. Zbog toga Šimac u pravosu-đu prepoznaje i tihi otpor prema mirenju,

djelomice i zato što ga dio pravnika sma-tra zadiranjem u svoj monopol, u strahu da bi im moglo donijeti gubitak prihoda i kontrole nad pravnim postupkom. U ne-kim je zemljama upravo obratno, pa tako Šimac navodi primjer Nizozemske gdje samo četiri posto sporova završava sud-skim presudama, 45 posto ih rješava al-ternativnim metodama poput mirenja i arbitraže, a 47 posto građana uopće ne želi ulaziti u sudske sporove jer to zahti-jeva previše energije i vremena. Oblik mi-renja su i nedavno uvedene predstečajne nagodbe, koje Šimac načelno podržava, iako su iz tog postupka isključeni sudovi, pa i njegov Visoki trgovački sud.

Uspješnost postupka mirenja na Općin-skom građanskom sudu u Zagrebu već sada prelazi 30 posto, nepunih sedam godina nakon uvođenja te mogućno-sti, prema podacima koje je voditelji-ca Odjela za mirenje tog suda Tanja Hučera iznijela na okruglom stolu u Hr-vatskoj gospodarskoj komori. Od 1. srp-

nja 2006. do kraja veljače ove godine suci izmiritelji Općinskog građanskog suda imali su 1899 parničnih predme-ta, od kojih je 597 završeno sudskom na-godbom, što daje stopu uspješnosti od 31,3 posto. U prva dva mjeseca ove godi-ne uspješnost je i veća, jer od 52 parnič-na predmeta na mirenju 21 je završio na-godbom. Iako brojke na prvi pogled ne izgledaju impresivne, valja imati na umu da se iz samo jednog, primjerice, osta-

vinskog postupka koji završi mirenjem moglo izroditi i četiri-pet novih parnica. Istovremeno parnični postupci pred Op-ćinskim građanskim sudom u samo dva posto slučajeva završe nagodbom, što znači da je mirenje uspješnije čak 15 do 20 puta.

Povjerenje najvažnijeDobra iskustva s mirenjem ima Daleko-vod, koji usluge Centra za mirenje HGK-a

koristi od 2005. godine, kaže šef pravne službe Marijan Pavlović. Prvo mirenje je završilo već nakon dva ročišta iako je vrijednost spora bila višemilijunska. Na-kon toga Dalekovod je uspješno završio i mirenje u sporovima oko povrata za-dužnica i mjenica, a nedavno su počeli i postupak mirenja u sporu oko poslov-nog prostora, no morali su ga prekinu-ti zbog otvaranja predstečajne nagod-be. Za mirenje nema ozbiljnih prepreka, ali bitno je prethodno ispuniti dva uvje-ta: staviti u ugovor klauzulu o obveznom

mirenju i očuvati povjerenje među stran-kama. Upravo je manjak povjerenja naj-češća prepreka mirenju, a njegovo oču-vanje, kaže Pavlović, postiže se samo ako je svaka ugovorna strana sigurna da će nagodba na kraju biti poštena.

DObrOVOljNO, POVjerljIVO I brZO

Mirenje i do 20 PuTa efikasnije od parničenjaMirenje je znatno jeftinije od sudske parnice, a može biti i besplatno, kada je riječ o potrošačkim sporovima i sporovima potrošača s financijskim institucijama

Izbor između 141 izmiriteljaCentar za mirenje Hrvatske gospodarske komore djeluje od 2002. godine. Sjedište mu je u Zagrebu, a regionalni centri za mirenje djeluju u Splitu, rijeci, Puli, Osije-ku, Varaždinu i Koprivnici. Kako ističe tajnica Centra Mirjana Košec, miriti se može u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima, a mire-nje mogu zatražiti domaće i strane fizičke i pravne osobe. rješavanje sporova mi-renjem rasterećuje poslovanje gospodarstvenika od vođenja dugih sudskih postu-paka s neizvjesnim ishodom, štedi vrijeme i novac te pridonosi očuvanju poslovne suradnje i konkurentnosti, a time se stvara i bolje okruženje za ulaganja. Na listi Centra za mirenje HGK-a nalazi se 141 izmiritelj raznih profesija - uz pravnike, ima tu i ekonomista, inženjera i drugih struka.

Čak 31,3 posto mirenja na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu završi uspješno

U Nizozemskoj samo četiri posto sporova završava

sudskim presudama

enterprise europe

Hrvatska želi biti zemlja prepoznata po kvaliteti svojih vina u svijetu. To je temelj strategije na kojoj vinari rade već dvadesetak godina jer samo izvr-snom kvalitetom a nikako količinama mogu konkurirati poznatim vinarskim nacijama.

Kako bi se pomoglo u prepoznatljivo-sti vina i vinskih regija Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora je preko Hrvatskog dizajnerskog društva raspisala natječaj za dizajn vizualnog identiteta brenda Vina Croatia, a prošlog je tjedna proglašen po-bjednik - Vanja Cuculić iz Studija Cucu-lić. Odabrani vizualni identitet treba pred-stavljati brend Vina Croatia s naglaskom na raznolikosti (međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj) te učiniti Vina Croatia am-basadorima novog nacionalnog vinskog identiteta, koji se upotpunjuje s ciljevima hrvatskog turizma.

Vizualni identitet Vina Croatia bit će vidljiv u svim nastupima na inozemnim i doma-ćim tržištima te u svim marketinškim i me-dijskim aktivnostima.

Na natječaj se prijavilo 37 tvrtki/autora di-zajnera, a ocjenjivački sud je na temelju propisanih elemenata prijave odabrao če-tiri autora/tima, među kojima je izabran pobjednik, Studio Cuculić, za natječajni rad pod nazivom Hrvatski kvadrat.

Ideja vodilja bila je na jednostavan način predstaviti bogato prirodno i multikultural-no naslijeđe hrvatskih vodećih vinskih re-gija i vina, rekao je Cuculić predstavljajući pobjednički dizajn. “Bilo je potrebno uze-ti u obzir buduće zemljopisno određivanje Vina Mosaica (Bregovita Hrvatska - Croatian Uplands, Istra i Kvarner - Istria and Kvarner, Slavonija i Podunavlje - Slavonia and Cro-atian Danube i Dalmacija - Dalmatia), pa

HrVatSKa VINa

Novi nacionalni vizualni identitetNa natječaju za dizajn vizualnog identiteta brenda Vina Croatia odabran je dizajn Vanje Cuculića iz Studija Cuculić. Za vinarstvo europskih fondova u sljedeće četiri godine očekuje se više od 45 milijuna eura bespovratnih sredstava

Krešimir Sočković

Jesu li hrvatski poljoprivrednici spre-mni za iskorištavanje financijske pomo-ći koju nudi Europska unija? Oni mlađi i ambiciozniji izgleda već jesu.

Od ove godine Zajednička poljoprivred-na politika Europske unije zamjenjuje do-sadašnji nacionalni sustav potpora u poljo-privredi. Za njenu provedbu u Hrvatskoj je zadužena agencija za plaćanja u poljopri-vredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. agenci-ja je proteklih tjedana u okviru informativ-ne kampanje preko svojih predstavnika na susretima s poljoprivrednicima objašnjava-la na koji način se mogu ostvariti ta sred-stva. Od ove godine hrvatski poljoprivred-nici su izjednačeni po pravima i obvezama s onima u Uniji.

Ove godine, dakle, riječ je o dva fonda koja su na raspolaganju hrvatskim poljo-privrednicima i stočarima, kaže voditeljica Ureda za odnose s javnošću agencije Le-ticija Hrenković. “Za njih je najvažniji Fond za jamstva u poljoprivredi preko kojeg se obavljaju izravna plaćanja za koja moraju

podnijeti jedinstveni zahtjev svake godi-ne. Drugi fond koji im je na raspolaganju je onaj za ruralni razvoj preko kojeg se ispla-ćuju potpore za kapitalna ulaganja u in-frastrukturu i za što je potrebno napravi-ti određeni projekt, prijaviti ga na natječaj i, što je najvažnije, financirati ga vlastitim sredstvima ili kreditom banke, a potom za-tražiti povrat sredstava”, ističe Leticija Hren-ković. Upravo na ovom drugom fondu je fokus edukacijskih seminara kako bi se što više iskoristio potencijal i povuklo što više sredstava iz njega.

izravna plaćanja: novi rokoviKod izravnih plaćanja za poljoprivrednike ništa se bitno nije mijenjalo u odnosu na prethodne godine osim novih rokova koji se trebaju poštovati. No kod ruralnog ra-zvoja uvijek ima pitanja.“Mi nećemo provoditi taj fond odmah, nego ćemo kroz ovu godinu raditi na is-korištavanju sredstava iz pretpristupnog programa IParD. to je još uvijek velika ne-poznanica za naše poljoprivrednike, ali i Ministarstvo i agencija rade na tome da ih se što više informira o mogućim ulaganji-ma kako bi se ta sredstva povukla i ostvari-

la veća konkurentnost na zajedničkom trži-štu”, naglašava Leticija Hrenković.

Kako bi ostvarili izravna plaćanja, poljopri-vrednici moraju biti upisani u Upisnik po-

ljoprivrednih gospodarstava, njihovo ze-mljište mora biti evidentirano u arKOD sustavu, a životinje na gospodarstvu upisa-ne u Jedinstveni registar domaćih životinja. Poljoprivrednici su dužni poštovati i uvje-te dobre poljoprivredne i okolišne prakse te do 15. svibnja moraju podnijeti jedin-stveni zahtjev za potporu, i to preko inter-neta. Procedura i dokumentacija je zahtjev-na i velika većina poljoprivrednika trebat će pomoć stručnjaka, savjetnika, poduzetnič-kih centara kao i razvojnih agencija, no po-sao se može ostvariti. “Meni osobno to nije problem jer sam relativno mlad i informa-tički potkovan, pa većinu stvari odrađujem

sam”, kaže ivica Malnar, vla-snik poljoprivrednog gospodarstva Malnar iz Bekteža pokraj Pože-ge, koji obrađuje više od 100 hektara ze-mlje. “Ispunjavam for-mulare preko inter-neta, no puno ljudi ne prati trendove. Svatko može ovo odraditi bez problema uz pomoć djelat-nika

POLJOPrIVrEDa I EU

Mladi i aMbiciozni spremni za EUPoljoprivrednicima je najvažniji Fond za jamstva u u poljoprivredi preko kojeg se obavljaju izravna plaćanja, za koja moraju podnijeti jedinstveni zahtjev svake godine. Na raspolaganju im je i Fond za ruralni razvoj preko kojeg se isplaćuju potpore za kapitalna ulaganja u infrastruk-turu za što je potrebno napraviti projekt, prijaviti ga na natječaj, financirati ga, a tek potom zatražiti povrat sredstava

Od ove godine hrvatski poljoprivrednici su izjednačeni

po pravima i obvezama s onima u Uniji

www.een.hr4 5

25. ožujka 2013.

smo upravo to ovim radom napravili”, isti-če Cuculić.

Ovo je važan dan za promociju hrvatskih vina koja smo sustavno počeli brendirati prije tri godine, kaže Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. “Vinogradarstvo i vinarstvo zna-čajna je djelatnost koja karakterizira pr-venstveno civilizirane zapadne zemlje u koje se ubraja i Hrvatska. Posljednjih smo godina znatno poboljšali i kvalitetu masli-nova ulja te ga brendirali kao još jedan od naših prepoznatljivih proizvoda. Naša vr-hunska vina mogu znatno pridonijeti po-zitivnoj percepciji Hrvatske u svijetu, a u njegovo brendiranje investirali smo do sada oko šest milijuna kuna”, istaknuo je Vidošević. Dodao je kako se osjećao nedo-statak atraktivnog i prepoznatljivog znaka hrvatskih vina, što je natječajem za dizajn vizualnog identiteta Vina Croatia uspješno

riješeno. “Proces brendiranja i zauzima-nja naše pozicije na svjetskoj vinskoj kar-ti dugotrajan je, ali je zahvaljujući kvalite-ti naših vina ostvariv. Na svjetskoj tržišnoj sceni nećemo moći konkurirati količinom,

već prije svega iznimnom kvalitetom, pri čemu vino mora biti i standardni dio naše turističke ponude”, zaključuje Vidošević. U akcijama Komore za promociju vina zna-čajan obol daje i Ministarstvo poljopri-vrede. Dvije inistitucije su potpisale Spo-

razum o novčanoj potpori radi poticanja i organiziranja promidžbe na inozemnim tržištima vina Hrvatske za poduzetnike iz područja djelatnosti Ministarstva poljopri-vrede u 2013. godini.

Brendiranje hrvatskih vina je odličan pro-jekt čiju će realizaciju Ministarstvo kao partner maksimalno ubrzati, kaže mini-star poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Pored naših sportaša, kao izvrsnih pro-motora Hrvatske, tom se procesu mogu pridružiti i vrhunski poljoprivredni proi-zvodi, odnosno proizvođači. Osim Hrvat-ske kao poželjne turističke destinacije, moramo postati i aktivniji na svjetskoj vin-skoj karti. Ministarstvo poljoprivrede i Po-vjerenstvo u kojem sudjeluju predstavni-ci HGK - Udruženja vinarstva, proizvođača grožđa i vina pripremili su prijedlog Naci-onalnog programa potpore za sektor vina za razdoblje 2014.-2018. godine. ‘Vinska

omotnica’ sredstva su Europskog poljopri-vrednog garancijskog fonda (EAGF), čija godišnja alokacija za Republiku Hrvatsku iznosi 11,8 milijardi eura u 2014. godini., 2015. i 2016. godini, te 10,8 milijuna eura od 2017. godine. Najvažnije je to što je ov-dje riječ o bespovratnim sredstvima”, ista-knuo je ministar Jakovina.

Predstavnik Udruženja vinarstva HGK-a i izvršni direktor u Agrokoru Đuro Horvat dodao je kako je marke-tinška platforma za sustavno brendiranje hrvatskih vina već napravljena, te je ovo jedna od akcija kojom se ide prema ostva-renju tog cilja. “Pored brendiranja u idu-ćem razdoblju moramo poboljšati i osta-le sastavnice konkurentnosti naših vina. Samo na taj način možemo ostvariti op-timalan odnos cijene i kvalitete, odnosno pružiti primjerenu vrijednost za novac”, zaključio je Horvat.

HRVAtSKA ViNA

Novi nacionalni VizUAlNi ideNTiTeTNa natječaju za dizajn vizualnog identiteta brenda Vina Croatia odabran je dizajn Vanje Cuculića iz Studija Cuculić. Za vinarstvo europskih fondova u sljedeće četiri godine očekuje se više od 45 milijuna eura bespovratnih sredstava

“Na svjetskoj tržišnoj sceni nećemo moći konkurirati količinom, već prije svega iznimnom kvalitetom, pri čemu vino mora biti i standardni dio naše turističke ponude”

agencije ili poljoprivrednih savjetodavnih službi. Ovaj način prijavljivanja za potpo-

re puno mi je jednostavniji i lakši jer na taj način imam vremena popu-

niti formulare i unijeti ispravke, što nije bilo mo-

g u ć e

dok smo ispunjavali papire”, pojašnjava Malnar.

Razmišljati kao poduzetniciProblemi koji muče seljake su oni isti koji traju već godinama. Najveći je problem neraščišćeno vlasništvo, kaže igor Ma-

tek, upravitelj lokalne akcijske gru-pe zeleni trokut iz Pakraca. “Još uvi-jek je i puno nelegaliziranih objekata kao i gospodarstava koja nemaju ja-snu poduzetničku viziju. Ako se žele prijaviti na programe potpora, mo-raju biti poduzetnici i razmišljati kao

poduzetnici”, naglašava Matek.

Oni koji se poljo-privredom oz-biljno bave, za-

h v a l j u j u ć i t r e n d o v i -ma mogu biti sigurni

za svoju bu-dućnost u ovoj strateškoj dje-

latnosti. Ne treba biti jako pametan,

nego samo pratiti što se događa, kaže Mal-nar. “Sve je više ljudi, a sve manje obradivih površina. Sve je više i elementarnih nepo-goda, a hrane nedostaje i cijena joj raste.

Za proizvodnju hrane i budućnost poljopri-vrede se ne bojim. to će nam uvijek trebati. Bit će teško i nećemo svi opstati, ali se treba truditi i raditi”, zaključuje Malnar.

POlJOPRiVREDA i EU

MlAdi i AMbiciozNi spremni za EUPoljoprivrednicima je najvažniji Fond za jamstva u u poljoprivredi preko kojeg se obavljaju izravna plaćanja, za koja moraju podnijeti jedinstveni zahtjev svake godine. Na raspolaganju im je i Fond za ruralni razvoj preko kojeg se isplaćuju potpore za kapitalna ulaganja u infrastruk-turu za što je potrebno napraviti projekt, prijaviti ga na natječaj, financirati ga, a tek potom zatražiti povrat sredstava

Milijarda transferiranih kunaAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribar-stvu i ruralnom razvoju 15. ožujka isplatila je milijardu kuna izravne potpore za proi-zvodnju 2012. godine.Za regionalno plaćanje (oranice, livade i pašnjaci, tov goveda, ovce i koze, mlijeko, duhan) isplaćeno je 44 posto iznosa odo-brene potpore. Prosječna isplata regio-nalnog prava po hektaru oranica je 1020 kuna, ali prava se razlikuju po poljopri-vrednom gospodarstvu, odnosno odre-đuju se individualno po povijesnom pra-vu – ovisno o tome je li ono u referentnoj godini proizvodilo mlijeko, duhan, tovi-lo goveda ili držalo ovce i koze te ima li više oranica ili livada i pašnjaka. U tom slu-čaju iznos po hektaru se povećava ovisno o proizvodnji. Za krave dojilje isplaćeno je 675 kuna po grlu, a za ovce i koze 36,90 kuna, što je također 44 posto isplate za

odobreni iznos potpore. Za iznimno osjet-ljive sektore u poljoprivredi, za koje nam je EU dozvolio primjenu postojeće državne pomoći, isplaćena je polovina odobrenog iznosa - za šećernu repu, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače, a polovina potpora dana je i za ekološku i integriranu proizvodnju, teže uvjete gos-podarenja te izvorne i zaštićene pasmine.Provedena je anketa poljoprivrednih proi-zvođača o načinu isplate preostalog izno-sa potpore za proizvodnu 2012. godinu. Od oko 4000 anketiranih proizvođača njih 80 posto se izjasnilo za isplatu u novcu, a preostalih 20 za robne vaučere.Po naputku Ministarstva financija, nije se radio prijeboj dugovanja za ovu posljed-nju novčanu transakciju kako bi se korisni-cima omogućilo da do 30. lipnja 2013. go-dine uđu u reprogram dugovanja.

enterprise europe

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

EU NATJEČAJIOve i druge natječaje možete pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu.

INSTALATErSkI POSLOVIDopravní podnik hl.m. Prahym, Prag, Češka, traži izvođača radova na po-stavljanju instalacija u zgradi. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na češkom jeziku predaju se na Dopravní podnik hl.m. Prahy, akciová společnost, 00005886, Sokolovská 217/42, Contact point(s): Inženýring dopravních staveb a.s., Na Moráni 3/360, Praha 2, For the attention of: Bc. Lenka Jehlářová, 190 22 Praha 9, Czech Republic, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

OPrEmA I STrOJEVI ZA fILTrIrANJE PLINOVAEnel Servizi, Milano, Italija, traži stroje-ve i opremu za filtriranje i čišćenje pli-nova. Natječaj je otvoren do 19. trav-nja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ENEL SERVIZI S.r.l. – Glo-bal Procurement– Global Generation Technologies, Via Carducci 1/3, For the attention of: Federico Barbera, 20123 Milano, Italy, federico.barbera@enel.

com. Više podataka o nadmetanju na http://www.acquisti.enel.it/it-IT/ fornitori/03_bandi_avvisi/02_bandi_gara/.

kONSTrUkcIJA cJEVOVODASilkeborg Varme A/S, Silkeborg, Danska, traži izvođača radova na konstrukciji cje-vovoda. Natječaj je otvoren do 5. trav-nja, a prijave na danskom jeziku predaju se na: Silkeborg Varme A/S, Tietgensvej 3, For the attention of: Kim Bo Almskou, 8600 Silkeborg, Denmark, [email protected]. Više podataka o nadme-tanju na Rambøll Danmark A/S, Prin-sensgade 11, For the attention of: Claus Røgild, 9000 Aalborg, Denmark, [email protected].

POPrAVAk I ODržAVANJE brODOVAForsvarsbygg Innkjøpstjenester, Har-stad, Norveška, traži uslugu održavanja i popravaka brodova. Natječaj je otvo-ren do 2. travnja, a prijave na norveš-kom jeziku predaju se na Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate 12, For the attention of: Kristin Svendsen, 9406 Harstad, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GrAđEVINSkI rADOVIOffice des bâtiments – département des constructionsm, Ženeva, Švicarska, tra-ži izvođača radova na izgradnji bolnice specijalne namjene. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office des bâtiments – département des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2, 1211 Genève 8, Switzerland. Više podataka o nadmeta-nju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=765629.

VJETrOTUrbINEEDF en France, Pariz, Francuska, traži na-bavu vjetroturbina. Natječaj je otvo-ren do 15. travnja, a prijave na francu-skom jeziku predaju se na EDF en Franc, Coeur Défense Tour B-100 esplanade du Général de Gaulle, Paris la Défense Ce-dex, Contact point(s): EDF EN France, For the attention of: Alain Sandansamy, 92932 Paris, France, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POPrAVcI I ODržAVANJEAENA Aeropuertos, Madrid, Španjolska, traži usluge popravaka i održavanja. Na-tječaj je otvoren do 18. travnja, a prija-ve na španjolskom jeziku predaju se na

AENA Aeropuertos, c/ Peonías, 12, Con-tact point(s): División de Contratación de Servicios y Asistencias Técnicas, For the attention of: Dirección de Contratación, 28042 Madrid; Spain, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

cESTOVNI PrIJEVOZOslo kommune v/ Bymiljøetaten, Oslo, Norveška, traži uslugu cestovnog prije-voza roba. Natječaj je otvoren do 29. trav-nja, a prijave na norveškom jeziku preda-ju se na Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Ulvenveien 90, For the attention of: Tri-ne Amundsen, 0581 Oslo, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na http://www.utviklings-og-kompetanseetaten.oslo.kommune.no/anskaffelser.

VOZILAPosten Norge, Oslo, Norveška, traži na-bavu vozila. Natječaj je otvoren do 8. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Posten Norge AS, Biskop Gunnerus gt. 14A, For the attention of: Trond Ulsten, 0001 Oslo, Norway. Više podataka o natječaju na http://www.doffin.no//search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA10707.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na [email protected] uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

POkLON-bONOVI ZA SPOrTSkE AkTIVNOSTI (20130210002)Ruska tvrtka koja se bavi prodajom po-klon-bonova za avanture, romantične prigode, zabavne, ekstremne i druge sportske aktivnosti nudi usluge trgo-vačkog posrednika (agenti, distributeri).

INOVATIVNI ONLINE TrENING ZA TVrTkE (20130208039)Irska tvrtka koja je razvila inovativni onli-ne trening kao rješenje za pomoć or-ganizacijama u centralizaciji njihovog osoblja (njihovih aktivnosti osposoblja-vanja/informacija na daljinu, izvan ure-da ili na radnom mjestu) traži partne-re zainteresirane za suradnju na razvoju ovog proizvoda iz komercijalne i/ili teh-ničke perspektive te također nudi prili-ku za franšizu.

EkOLOškA mOrSkA bOJA ZA ODržAVANJE TrUPOVA ČAmAcA (20130211006)Francuska tvrtka specijalizirana za izra-du, proizvodnju i prodaju ekološke mor-ske boje za održavanje trupova čamaca u dobrim uvjetima traži trgovačke po-srednike i distributere.

LASErSkO rEZANJE, kOmErcIJALNA OPrEmA (20130208037)Poljska tvrtka specijalizirana za složenu komercijalnu opremu i lasersko rezanje, usluge proizvodnje i čelične konstrukci-je traži distributere/agente i istovreme-no nudi podugovaranje.

UVOZ I PrODAJA hrANE (20130208031)Tvrtka iz Armenije koja se bavi uvozom i prodajom različitih vrsta hrane (čipsa, stopala smrznute teladi...) nudi svoje us-luge trgovinskog posrednika.

mEDIcINSkI UrEđAJI ZA ISPIrANJE NOSA I USNE šUPLJINE (20130207048)Francuska farmaceutska tvrtka, specija-lizirana za alternativne lijekove, terapiju s elementima u tragovima i fitoterapiju, traži distributere u svojoj klasi 2a medi-cinskih uređaja za ispiranje nosa i usne šupljine (nose oznaku EK).

EkOLOškI I AVANTUrISTIČkI TUrIZAm (20130207043)Ruska tvrtka koja se bavi ekološkim i avanturističkim turizmom na području Bajkalskog jezera traži partnere za joint venture za promicanje izleta na sjeve-ru Bajkalskog jezera (u gornjim tokovi-ma rijeke Lena).

kOšNIcE ZA PČELE (20130207002)Armenska tvrtka bavi se proizvodnjom košnica od plastične pjene, koje su la-gane, ekološki čiste, otporne na udarce, te imaju toplinsku i zvučnu izolaciju, tra-ži trgovačke posrednike (agente i pred-stavnike) te nudi joint venture.

PČELArSkA OPrEmA (20130206034)Rumunjski proizvođač pčelarske opreme, uključujući košnice za pčele, okvire i pri-padajući pribor, traži novu suradnju kao dobavljač distributerima pčelarskih proi-zvoda i nudi podugovaranje za pčelare

ALATI I PrOIZVODNJA PrOIZVODA OD mETALA (20130219041)Bugarska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju preciznih alata i krajnjih proi-zvoda od metala, s vrhunskim strojnim parkom i velikim skladišnim prosto-rom, spremna je proširiti svoje poslo-vanje - uključujući tržišta zemalja izvan svog tradicionalnog tržišta - u zemlje

njemačkog govornog područja. Tvrtka nudi podugovaranje i/ili zajedničko ula-ganje.

ZAšTITNA ObUćA (20130218003)Grčka tvrtka osnovana 1935., prvi pro-izvođač zaštitnih cipela u Grčkoj, koja još uvijek radi na projektiranju i proi-zvodnji zaštitnih cipela s visokim stan-dardom zaštite, zainteresirana je za ši-renje svoje transnacionalne aktivnosti kroz pronalaženje distributera, agenata i/ili veletrgovaca. Zbog dobrog pozna-vanja proizvoda, tvrtka izrađuje prilago-đene proizvode i proizvode koji odgo-varaju ekstremnim radnim i klimatskim uvjetima.

ELEkTrONIČkI SUSTAVI (20130215010)Ruska tvrtka specijalizirana za ugradnju složenih elektroničkih sustava i sigur-nosnih sustava traži poslovne partnere. Tvrtka nudi svoje usluge kao distributer sofisticiranih elektroničkih sustava i si-gurnosnih sustava, spremna je za kup-nju franšize te zainteresirana za usposta-vu joint venturea.

rIbLJE kONZErVE (20130212030 )Španjolska tvrtka specijalizirana za pro-izvodnju ribljih konzervi traži zastupni-ke, predstavnike ili distributere u europ-skim zemljama.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Eu-ropskoj uniji koji ne uključuju hra-nu, farmaceutske i medicinske pro-izvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama člani-cama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdrav-lje i sigurnost kupaca. Tjedna izvje-šća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm.

Tekstilne vezice za prtljagu, brend Ma-ster Gift Import, model 32.049, barkod 8 432748 320492. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije izrađen od dovoljno kvalitetnog materijala pa može puknuti pri prijevozu robe. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 12195. (slika 1)

Terensko motorno vozilo, brend Can-Am, model Commander, oznake K, proizveden 2011.-2012. godine. Zbog neispravnog slaganja upravljačkog me-

hanizma može doći do gubitka kontro-le nad vozilom. (slika 2)

Drvena igračka autić, brend Walter, mo-del First Car 61239, EAN 4038162612393.

Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se lako raspada na manje dijelove koje djeca mogu progutati ili inhalirati. Proi-zvod nije u skladu s Direktivom o igrač-kama. (slika 3)

Automobil Honda, modeli Odyssey i Pi-lot, oznake RL5, napravljeni od 2011. do 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer zračni jastuk na voza-čevoj strani nije dobro učvršćen, pa se prilikom sudara može neispravno akti-virati. (slike 4 i 5)

Električni punjač, brend Emerson Network Power, model A1299, kopija punjača za Apple proizvode. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nema kvalitetno izvedenu izolaciju pa može doći do električnog udara i zapaljenja. (slika 6)

Vozilo za snijeg, brend Ski-Doo, mode-li Freeride 800R E-TEC, Grand Touring 600 HO E-TEC, MXZ X 600 HO E-TEC i 800R E-TEC, MXZ X-RS 600 HO E-TEC, Renegade Adrenaline 600 HO E-TEC, Renegade Backcountry X 600 HO E-TEC i 800R E-TEC, Scandic Tundra Xtre-me 600 HO E-TEC, Summit SP 600 HO E-TEC, Summit X 800R E-TEC, proizve-deni 2013. godine. Proizvod predstav-lja rizik za korisnike jer nije kvalitetno izvedeno crijevo goriva, pa može doći u dodir sa spremnikom za ulje te iza-zvati curenje goriva i zapaljenje. (slika 7, 8 i 9)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUputite upit za pojedini oglas na [email protected].

tehnologija za proizvodnju ADA oznaka (Ref: 12 lv 58AD 3R98) 11/2013 • Latvijska tvrtka traži tehnolo-giju za proizvodnju ADA oznaka koje će se koristiti u hotelskim, bolničkim, škol-skim i drugim javnim institucijama. Po-nuđena tehnologija mora biti odmah spremna za implementaciju.

zajednički razvoj jedinstvenog susta-va kvantifikacije bakterija i kvasaca (Ref: 12 FR 32i9 3Q96) 10/2013 • Fran-cuska tvrtka je razvila novu osjetljivu me-todu za kvantifikaciju bakterija pomoću ekstrakcije genomske DNA iz različitih vrsta uzoraka. Kako bi dosegla nova trži-šta, tvrtka želi ispitivanje lančane reakci-je polimerazom združiti za kvantifikaciju bakterija i detekciju kvasaca. Tvrtka traži rješenje za daljnji zajednički razvoj kroz tehničku suradnju.

Uporaba bioflavonoida kao zamjena za bakar u ishrani svinja (Ref: 12 gB 46P5 3Pl2) 07/2013 • Škotska tvrtka razvija uporabu bioflavonoida u krmnoj smjesi kako bi se smanjio visoki udio cin-ka i bakra u ishrani mladih svinja. U po-trazi su za partnerom, istraživačkom in-stitucijom ili tvrtkom koja je aktivna u

području životinjske prehrane i zdravlja kako bi izvršili terensko ispitivanje s na-mjerom daljnjeg zajedničkog razvoja.

Pakiranje ribljih fileta u kontrolira-noj atmosferi (mAP) (Ref: 12 gR 49Q1 3Poh) 07/2013 • Grčko ribogojilište s održivom i organskom proizvodnjom lubina i komarče u potrazi je za novom metodologijom za pakiranje ribljih file-ta u kontroliranoj atmosferi (MAP). Traže partnera s odgovarajućom stručnošću kako bi skupa mogli identificirati najbo-lje rješenje za njihov proizvod kroz teh-nički ili komercijalni ugovor.

novo rješenje za pakiranje ekstra dje-vičanskog maslinovog ulja (Ref: 12 gR 49Q1 3QXo) 12/2013 • Grčka ulja-ra za preradu maslina s konvencionalnim procesom centrifugiranja s tri faze i go-dišnjom proizvodnjom od 200 tona ma-slinovog ulja u potrazi je za novim i kon-kurentnim rješenjima za pakiranje ekstra djevičanskog ulja najviše kvalitete. Tra-že suradnju s partnerom koji posjeduje

iskustvo u pakiranju hrane kako bi identi-ficirali primjereno učinkovitu, funkcional-nu i atraktivnu tehniku pakiranja koja će sačuvati kvalitetu i organoleptička svoj-stva visokokvalitetnog maslinovog ulja.

ventilator visokih performansi za pri-mjenu u kuhinjama (Ref: 12 it 56z7 3RCA) 12/2013 • Talijanska tvrtka, vode-ća u sektoru kuhinjskih napa, traži viso-kotehnološke komponente za novi pro-izvod s naglaskom na ventilatorima s niskom razinom buke. Poželjno je da se traženi ventilator već proizvodi ili da je njegov razvoj vrlo blizu faze proizvodnje.

izdvajanje, recikliranje ili pretvor-ba određenih nestabilnih organskih spojeva u manje opasne (Ref: 13 gB 4103 3RR3) 07/2013 • Britanska po-družnica proizvodne tvrtke traži način za neutralizaciju 2-pirolidon i 2-metil-1,3-propandiola u bezopasne spojeve. Spo-jevi trebaju biti prikupljeni (izdvojeni) u fazi isparavanja i reciklirani ili neutralizi-rani kemijskim odnosno fizikalnim me-todama. Tvrtka posjeduje kapacitete za daljnji zajednički razvoj.

materijali i proizvodne tehnike za unapređenje generatora vodika (Ref: 12 ES 282Q 3Ri7) 12/2013 • Španjol-ska tvrtka sa sjedištem u Madridu koja se

bavi generatorima vodika utemeljenim na polimernim membranama, s primje-nom u dobivanju i skladištenju vodika tra-ži tvrtke koje nude materijale i proizvodne tehnike za unapređivanje osobina njiho-vih proizvoda i pomoć u smanjenju troš-kova proizvodnje.

Ekspertiza o zamašnjaku (Ref: 12 nl 60Fi 3QXQ) 11/2013 • Nizozemska tvrtka je dizajnirala sustav za spremanje meha-ničke (kinetičke) energije. Važan dio susta-va je zamašnjak. Traži suradnju za njegov daljnji razvoj u području dizajna, upora-bljenih materijala i proizvodnje.

izrada plastičnih čepova za PEt boce (Ref: 13 Fi 30h9 3Rl6) 06/2013 • Tvrtka iz Finske traži proizvodnog partnera koji izrađuje injekcijski brizgane plastične če-pove/poklopce za PET boce. Potreban im je profesionalan partner koji može pruži-ti inženjering u završnom razvoju proizvo-da, izraditi kalup uz pomoć kojeg se mogu proizvoditi milijunske serije uz konkuren-tan trošak i proizvoditi sam proizvod.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

1

4

7

2

5

8

3

6

9

www.een.hr76

25. ožujka 2013.

8 25. ožujka 2013.enterprise europe

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

6. travnja - Poslovni susreti na području turizma, Mediteranska burza turizma - BMT, Napulj, Italija

10. - 11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT sektoru, Beč, Austrija

18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition - poslovni susreti, Bilbao, Španjolska

18. - 19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy -

Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska

25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska

25. travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. Međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva

22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija

Europska poduzetnička mreža u Li-tvi, čiji je koordinator Vilnius Komora gospodarstva, industrije i obrta, pozi-va Vas i vaše klijente na poslovni su-sret koji će biti organiziran 25. travnja 2013. u sklopu 20. međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva.

Svrha ovog susreta je pomoći tvrtkama građevinskog sektora da pronađu po-tencijalne partnere i ostvare poslovnu ili tehnološku suradnju. Tvrtke koje žele su-

djelovati na susretu moraju se registrirati na www.b2match.eu/resta2013.

U registracijskom profilu treba se navesti koje usluge nudite potencijalnom par-tneru, što očekujete od partnera i kakve partnere tražite. Nakon registracije ima-te mogućnost pregleda i odabira tvrtki s kojima želite suradnju (za suradnju mo-žete odabrati samo strane tvrtke).

Zadnjih 20 godina Resta pripada naj-većim izložbama i zasigurno najvećim

događanjima građevinskog sektora te privlači pozornost medija i društva. Do-gađanje je usmjereno na građevinske profesionalce i krajnje korisnike zainte-resirane za izgradnju i uređenje.

Glavni sektori:•građevinski materijal;•interijer dorade materijala;•prozori i vrata;•ventilacija i grijanje;•vodovod i sustav odvodnje;•strujna instalacija u zgradama;

•sigurnosna sredstva i sustavi za zgrade;•građevinski strojevi, oprema, alati;•drvne konstrukcije;•izgradnja i obnova, projekti,

konzultacije;•raspored održavanja stambenih

objekata;•ekološka izgradnja.

Službeni jezik događanja je engleski. Su-djelovanje na poslovnom susretu je be-splatno.

Eurosportello, Posebna agencija Na-puljske komore povodom BMT-a 2013 (Mediteranske burze turizma) u sklopu aktivnosti Enterprise Euro-pe Network-BRIDG € conomies kon-zorcija organizirat će transnacional-ne poslovne susrete na području turizma. Događanje će biti organizira-no u suradnji sa Sektorskom grupom za turizam i kulturno nasljeđe. Događanje će ugostiti tvrtke iz cijelog EU-a i kup-

ce iz Njemačke, Francuske, Velike Bri-tanije, Austrije, SAD-a, Rusije, Kine, Bra-zila, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Poljske, izabrane uz potporu Talijan-ske nacionalne institucije za turizam ENIT i partnera iz Europske poduzet-ničke mreže. Poslovni (B2B) susreti tvrt-ki s područja turizma i stranih kupaca održat će se 6. travnja u Napulju, Mostra d’Oltremare, Viale Kennedy 54 (Dvorana 3b), www.mostradoltremare.it

Glavne teme će biti Turistička ponuda specijalizirana u različitim proizvodnim li-nijama, te Susret ponude i potražnje. Su-djelovanje na događanju je besplatno.

Online registracija je moguća preko http://www.b2match.eu/bmtnaples2013.

Kontakti:Eurosportello – Special Agency of the Chamber of Commerce of Naples

C.so Meridionale 5880143 Napoli - Italia

Vanessa FoggiaInternationalization & Promotion+39 081 28 42 [email protected]

Marco CozzolinoEnterpriseEuropeNetwork+39 081 28 42 [email protected]

Od 18. do 19. travnja 2013. godine u Bilbau, Špa-njolska, održava se 19. sajam Sinaval Eurofishing Elite Exhibition o kojem više informacija možete pronaći na http://www.sinaval.eu/. Tijekom sajma održat će se poslovni susreti Marineenergy - Sinaval

Brokerage Event 2013. Ciljna grupa sudionika su tvrt-ke, tehnološki centri, istraživački i razvojni instituti čija je djelatnost vezana uz brodograđevni i nautički sektor. Susrete organizira Europska poduzetnička mreža u su-radnji s većim brojem relevantnih institucija.

Više informacija o načinu organizacije susreta i rokovi-ma prijave možete naći na:http://www.b2match.eu/marinenergy-sinaval2013Za sudjelovanje nije predviđena kotizacija.

Europska poduzetnička mreža Ruse u suradnji s Poslovnim centrom za MSP organizira događaj pod nazivom CrossTour 2013 koji se odnosi na po-slovne susrete tvrtki koje djeluju u području turiz-ma i kreativne industrije. Događaj će se održati 25. travnja u Hotelu Riga (http://www.en.hotel-riga.com) u gradu Ruse, u Bugarskoj.

Ovi poslovni razgovori bit će izvrsna prilika za sudio-nike koji djeluju u ciljanim područjima da se na una-prijed dogovorenim sastancima susretnu, razgovaraju i razmotre mogućnosti poslovne suradnje.

Iako će fokus CrossToura 2013 biti na promicanju Podu-navlja kao i na razvoju zajedničkih turističkih proizvoda ovog ne baš renomiranog odredišta, i ostale zainteresi-rane strane u turizmu i kreativnim industrijama više su nego dobrodošle. Sudjelovanje na poslovnim susreti-ma je besplatno. Strani touroperateri /samo kupci/ koji se registriraju za sudjelovanje do 20. ožujka 2013. imat će osiguran besplatan smještaj i razgledavanje u orga-nizaciji lokalnih pružatelja usluga.

Svi ostali sudionici dobit će popust na smještaj u Ho-telu Riga.

Osim samih poslovnih susreta sudionici će moći be-splatno sudjelovati u još nekim inicijativama u okviru ovog događanja o čemu će biti obaviješteni nakon po-tvrde sudjelovanja. Registracija na http://danubetour-net.eu/crosstour2013/.Službeni jezik događanja je engleski.Više podataka o susretu moguće je dobiti naEnterprise Europe Network - Ruse, BulgariaEkaterina Yordanovatel: +359 82 821472е-mail: [email protected]@smebg.net.

Poziv na poslovne susrete Bilbao Sinaval

Poziv na Poslovne susrete Cross Tour 2013, Bugarska

20. međunarodni sajam uređenja i graditeljstva resta 2013

Poslovni susreti na području turizma BMT 2013

13Broj 3770, 25. ožujka 2013. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

J edna od neka-dašnjih perjani-ca industrijskog

Osijeka, Tvornica žigi-ca Drava, poznatija kao osječka šibicara, nedugo nakon Domovinskog rata pokrenula je među prvi-ma u Hrvatskoj proizvod-nju PVC stolarije. Nakon edukacije u inozemstvu, voditelj tog novog posla postao je Zdravko Zeto-vić, inženjer elektroteh-nike. Poslijeratna obnova Osijeka mnoge je navela upravo na kupnju i ugrad-nju takve stolarije. Ubr-zo poslije privatizacije Drave Zetović se odlučio na otvaranje vlastite tvrt-ke za prodaju automat-skih industrijskih i garaž-nih vrata.

Međutim, kako kaže, posao baš nije sjajno kre-nuo. Mnogi koji su ga u Osijeku poznavali kao “majstora za PVC prozo-re” stalno su mu se obra-ćali s tim upitima. Postalo mu je jasno kako valja po-slušati tržište, te je ubrzo PVC stolarija opet postala primarna - ovaj put i u pri-vatnom biznisu. Najpri-je je započeo s prodajom i ugradnjom, da bi ubrzo uz pomoć kredita izgradio prvi jednostavni pogon za

proizvodnju prozora. K tome, iz bivše zajednič-ke tvrtke počeli su mu se javljati otpušteni ali kva-lificirani i iskusni radnici, a pojam kvalitetne PVC stolarije u Osijeku i oko-lici sve je više vezan uz tvrtku Zetović.

“I danas je naše tržište primarno Osijek i ovaj dio Slavonije i Baranje. Radi-mo, naravno, i na drugim područjima Hrvatske pa i na Jadranu, ali najradi-je prihvaćam poslove bli-že sjedištu tvrtke. Razlog je jednostavan. Kupnjom i ugradnjom naših proizvo-da naša obveza prema kup-cu nije završena. Stojimo na raspolaganju za eventu-alne ispravke i kasnije ser-visiranje, a to je učinkovi-tije ako je kupac u blizini. Time se stvara međusob-no povjerenje, a svi znaju da je najbolja reklama ona od usta do usta”, objaš-njava Zdravko Zetović.

Sigurni platišeOko 90 posto proizvodnje Zetović plasira tzv. malim kupcima. Zbog ranijih lo-ših iskustava velike na-rudžbe prihvaća samo od sigurnih platiša.

Sve do prošle godine tvrtka Zetović bilježila je

rast proizvodnje i prodaje uz stalna ulaganja. Danas jedini u istočnoj Hrvat-skoj imaju automatizira-ni pogon za proizvodnju PVC stolarije, kao i po-gon za proizvodnju alu-minijske stolarije, a vratili su se i programu garaž-nih vrata zastupajući Hör-mann asortiman za pod-ručje svoje županije.

Zbog krize su, kaže Zetović, odustali od ne-koliko investicijskih pro-jekata. “Važno nam je da podmirujemo obveze pre-ma radnicima i državi, a za nova ulaganja ima vre-mena”, objašnjava Zeto-vić naglašavajući kako im uredno poslovanje omo-gućava i činjenica da ne-maju kreditnih obveza.

Prošlu godinu su, usprkos tržišnim neda-ćama, završili pozitiv-no ostvarivši ukupan pri-hod veći od osam milijuna kuna. Tvrtka Zetović da-nas zapošljava 20 radnika. (S.S.)

T vrtka ŠM Čubrić iz Zmijavaca kod Imotskog osno-

vana je početkom deve-desetih godina, ali se od 2008. godine bavi isklju-čivo proizvodnjom likera. Tvrtka je započela s pro-izvodnjom likera na bazi višnje maraske po tradici-onalnoj recepturi, a danas je prepoznatljiva po rob-noj marki Paško likeri. Tr-žište je na to izuzetno do-bro reagiralo. “Staklenke smo zamijenili bačvama, a proizvod nastaje prirod-nim taloženjem što zna-či da je izbjegnuto fil-triranje, pa je konačni proizvod sačuvao sve bit-no i ono što ga čini poseb-nim. Dakle, u proizvodnji se primjenjuje tradicio-nalna tehnologija i recep-ture”, ističe Nediljka Do-kozić, direktorica ŠM Čubrića.

Kako bi se postigla što bolja kvaliteta proizvoda, sirovine se biraju s naj-boljih lokacija, pojašnja-va direktorica. “Za proi-zvodnju likera od višnje koristimo zadarsku mara-sku, za liker od naranče i limuna koristimo voće izvornih sorti s Pelješca i

s dubrovačkog područja. Rogač je s Hvara, a orah i rakiju lozu kao temelj svakog našeg proizvoda nabavljamo s imotskog područja. Ukratko, pove-zali smo nama najzani-mljivije voćne proizvode iz Dalmacije s rakijom lo-zom iz Imotskog”, pojaš-njava Nediljka Dokozić.

Proizvodi ove tvrtke dobili su brojna domaća i međunarodna priznanja, pa čak i srebrnu medalju u konkurenciji proizvoda iz 90 zemalja na poznatom Decanterovu ocjenjivanju u Londonu.

Okretanje izvozu“Dijelom smo fokusirani na vanjska tržišta i, nakon što smo osigurali dostatne količine, tu nemamo zna-čajnijih problema. Proble-mi su na domaćem tržištu gdje je izražen problem u naplati potraživanja, ali i s plasmanom, jer hrvatski ugostitelji gledaju uglav-nom cijenu a manje pa-žnje posvećuju kvaliteti”, otkriva direktorica tvrtke.

Prošle godine proizve-deno je 15.000 litara li-kera, a ove godine proi-zvodnja je podignuta na

20.000. Inače, ovu tvrt-ku namjeravaju zadržati u okvirima malog proizvo-đača jer samo na taj način mogu u potpunosti nad-zirati kvalitetu. Tvrtka je poslovanje započela s dva radnika, a sada se broj za-poslenih povećao na četi-ri. Sa sirovinom nemaju problema, osim možda za liker proizveden na bazi gorke naranče koju je teš-ko nabaviti, a nabavlja-ju je na dubrovačkom po-dručju. Da bi došli do veće količine gorke naranče, surađuju s udrugama koje okupljaju proizvođače. “S drugim vrstama sirovine nema problema. Nama je vrlo važno da nam je loza koja je temelj proizvodnje vrhunska i da imamo do-maću sirovinu. Proizvodi su nam iz godine u godinu sve bolji”, pojašnjava Ne-diljka Dokozić.

Prema njezinim riječi-ma razvoj se događa ko-rak po korak, a trenutno su zainteresirani za uvo-đenje dodatnih proizvoda na bazi tradicionalnih re-cepata. U budućnosti se u ovoj tvrtki planiraju još ozbiljnije okrenuti izvozu. (J.V.)

Majstori za PVC prozorePojam kvalitetne PVC stolarije u Osijeku i okolici sve je više vezan uz tvrtku Zetović, no rade i aluminijsku stolariju te ugrađuju garažna vrata

Staklenke smo zamijenili bačvama, a proizvod nastaje prirodnim taloženjem što znači da je izbjegnuto filtriranje, pa je konačni proizvod sačuvao sve bitno i ono što ga čini posebnim

Zetović, proiZvodnja pvC i aLU stoLarije, osijekŠM ČUBrić, ZMijavCi

Prošlu godinu su, usprkos tržišnim nedaćama, završili pozitivno

ovogodišnja očekivana proizvodnja

20.000 litara likera(zapošljava tvrtka Zetović

20 radnika(

Voćni likeri na bazi starih recepata

14 Broj 3770, 25. ožujka 2013.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Bosna i Hercegovina: KaKo trgovati s HrvatsKom naKon 1. srpnja?

Ljiljana Lukić [email protected]

O d 1. srpnja sve se mijenja, ali mi se nadamo da

će Europska unija uspjeti ispregovarati sa zemljama Cefte zadržavanje sadaš-njeg trgovinskog režima ili ublažavanje onog koji bi stupio na snagu ula-skom Hrvatske u EU”, izjavio je prošloga tjedna u Beogradu predsjednik TDR-a Davor Tomaško-vić.

Na godišnjoj konfe-renciji za novinare u hote-lu Hajat u Beogradu on je naglasio da će uz duhan-sku industriju ulaskom u EU i izlaskom iz Cef-te na udaru biti i komplet-na prehrambena industrija jer će značajno porasti ca-

rine za sve hrvatske proi-zvođače koji izvoze u ze-mlje regije.

Tomašković je naveo da će to povećanje “TDR

koštati dodatnih 10 mili-juna eura plaćenih cari-na godišnje ili 130 radnih mjesta u Hrvatskoj” jer će carine na cigarete pro-izvedene u Hrvatskoj biti povećane sa 15 posto na 57 posto u Srbiji, s nula na 15 posto u BiH, sa 27 na 42 posto u Makedoni-

ji te s nula na 10 posto na Kosovu.

Strategija kompani-je prema potrošačima je određena: “Ako carine i budu povećane, potroša-či to neće osjetiti i cigare-te neće poskupjeti budući da će TDR taj dodatni tro-šak preuzeti na sebe”, re-

kao je Tomašković. A što se tiče poslovne politike u slučaju da carine budu po-većane, TDR ima dvije op-cije: prihvatiti trošak od 10 milijuna eura ili premjesti-ti proizvodnju. “Nismo do-nijeli odluku, ali želimo da se sadašnje stanje zadrži”, kazao je predsjednik Upra-

ve TDR-a. Rovinjski pro-izvođač duhana još uvi-jek drži vodeću poziciju u ovom dijelu Europe: TDR je na tržištu Srbije u 2012. prodao 1,4 milijardi ciga-reta i zadržao tržišni udjel od 7,6 posto. Godinu rani-je prodaja je u Srbiji izno-sila 1,5 milijardi cigareta, a

tržišni udjel bio 8,1 posto. Prosječni pad tržišta ciga-reta u Srbiji poslije 2011. iznosi šest posto, znatno više nego u Europi gdje je godišnji pad u prosjeku dva do tri posto, kako je naveo Tomašković.

Taj rezultat je ostva-ren i uz dva povećanja ci-jena krajem prošle godi-ne. Zbog tih poskupljenja, kao i pada kupovne moći, Tomašković u ovoj godi-ni predviđa pad tržišta ci-gareta u Srbiji od 20 posto i kaže da je minus u toli-kom postotku već zabi-lježen u prva dva mjeseca 2013. Podsjetio je da su u posljednje tri godine u Sr-biji trošarine na cigarete više nego udvostručene te da TDR godišnje u prora-čun Srbije daje više od 60 milijuna eura.

TDR se naDa pRavilima CefTe i poslije ulaska HRvaTske u eu

Samo za carine 10 milijuna euracarine na cigarete proizvedene u Hrvatskoj bit će povećane sa 15 na 57 posto u srbiji, s nula na 15 posto u BiH, s nula na 10 posto na Kosovu. no, cigarete neće poskupjeti jer će tDr taj dodatni trošak preuzeti na sebe

ako carine budu povećane, tDr

ima dvije opcije: prihvatiti trošak

od 10 milijuna eura ili premjestiti

proizvodnju

Da su vlasti i proizvo-đači Bosne i Hercegovi-ne bili angažirani od po-četka prošle godine kao od početka ove, u BiH ne bi morali brinuti o tome što će se zbivati u trgovanju s Hrvatskom - inače glavnim trgovin-skim partnerom BiH - nakon 1. srpnja i njenog ulaska u EU. To se moglo čuti na nekoliko nedavno održanih skupova proi-zvođača mlijeka i pred-stavnika vlasti, a posebice onom u Vanjskotrgovin-skoj komori BiH. Mirko Šarović, ministar eko-nomskih odnosa i vanj-skotrgovinske surad-nje BiH, ocijenio je kako je do sada obavljeno do-sta posla na pripremama

domaćih proizvođača za izvoz mliječnih proizvoda u zemlje EU-a, pa time i u Hrvatsku.

U idućih 100 ključnih

dana moraju se realizira-ti još 33 prioritetne aktiv-nosti, od kojih pola otpada na entitetske institucije, dio na državu, a najmanje, pet, na same proizvođače. Ministar Šarović smatra da se bez obzira na kratke rokove posao može okon-čati do 1. srpnja.

Suzdržan optimizam izrazio je i ministar po-

ljoprivrede, vodoprivre-de i šumarstva Federa-cije BiH Jerko Ivanović Lijanović koji je upozo-rio da će doći do nesagle-divih posljedica ako se svi dogovoreni poslovi ne okončaju do 1. srpnja. Za-dnje afere s mlijekom u Europi su potvrdile da se u BiH proizvodi zdravo i kvalitetno mlijeko, ali to nije dovoljna “putovnica” za izvoz. Godišnje BiH izvozi mlijeka u vrijed-nosti 82 milijuna konver-tibilnih maraka, od čega pola u Hrvatsku (41 mili-jun KM). U BiH više od 28.000 ljudi živi od pro-izvodnje mlijeka. Ulažu se napori da se mljekari-ma, proizvođačima mesa, piletine i ribe otvore do-

datna tržišta, ali to nije jednostavan posao. Djelo-mična, ali samo djelomič-na rješenja vide se u sma-njenju uvoza hrvatskog mlijeka u BiH čime se do-maćim mljekarima otva-raju mogućnosti da dio svoje proizvodnje plasira-ju u vlastitoj zemlji, a di-jelom i u zemljama Cefte.

Po nekima je odla-zak Hrvatske u Europsku uniju ujedno i svojevr-sna šansa za BiH gospo-darstvo i zapošljavanje. Naime, sve je više hrvat-skih tvrtki zainteresirano za preseljenje svojih pro-izvodnih pogona u BiH, kako je to svojedobno uči-nila i Slovenija, da bi oču-vale konkurentnost u ze-mljama Cefte. (Z.L.)

još samo 100 ključnih dana

sve je više hrvatskih tvrtki zainteresirano za preseljenje u BiH

Upravo zbog skorog ulaska Hrvatske u EU BiH je bila ob-vezna potpisati dodatni protokol s Hrvatskom o izmje-nama i dopunama Ugovora o poticanju i uzajamnoj za-štiti ulaganja. Taj posao su obavili ministar Šarović i predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku Hr-vatske Denis Čajo. “Ovo što smo potpisali s Hrvatskom napravili smo prijašnjih godina i s nekim drugim zemlja-ma koje su ulazile u EU”, objasnio je Šarović. Denis Čajo je izrazio zadovoljstvo obavljenim poslom jer on “doka-zuje da su dvije zemlje partneri koji to partnerstvo žele i unapređivati”. Ovaj dokument, koji je uistinu neprimjet-no prošao u javnosti, zapravo je dodatni poticaj za hrvat-ske investicije u BiH i obratno.

uzajamni poticaj za investicije

Davor Tomašković, predsJednik Uprave TDR-a s novinarima

prodao tDr na tržištu srbije u 2012. tDr godišnje daje u proračun srbije

1,4 mlrd cigareta više od 60 mil €( (

“


Janez Janša doveo na vodeća mjesta

300 ljudi u godinu dana( *vijesti

Gorenje: Do ušteda realokacijom proizvodnjeVisoka dobit iz četvrtog kvartala izvukla je Gore-nje iz prijetećeg minusa. Cijeli koncern tako će za-vršiti prošlu godinu sa 0,3 milijuna eura dobiti. Po-teškoće su izazvali jedno-kratni troškovi povezani s preseljenjem proizvodnje na jeftinije lokacije. Proi-zvodnja štednjaka preba-čena je iz Finske u Češku, a program hladnjaka i za-mrzivača iz Velenja u Va-ljevo. U sljedećoj fazi pro-izvodnja aparata za pranje suđa premješta se iz Šved-ske u Sloveniju. Na novim lokacijama Gorenje oče-kuje najmanje 15 milijuna eura ušteda. Puni učinak postići će se 2014. godine.

Federacija BiH spasila Terminale u PločamaNakon što je Vlada FBiH osigurala jamstvo od če-tiri milijuna konvertibil-nih maraka (KM), na ra-čun kompanije Terminali FBiH Sarajevo uplaćeno je 15 milijuna KM kredi-ta od šest banaka. Račun Naftnih terminala Ploče tako je odblokiran, a kom-panija spašena od stečaja.

Pod lupom Adria BankU Sloveniji se proširila informacija da je austrij-ska središnja banka stavila pod lupu poslovanje Adria Banka, inače u vlasništvu Nove kreditne banke Ma-ribor. Adria Bank ostvario

je lani 2,7 milijuna eura gubitka, a njegova bilanč-na svota pala je sa 228 mi-lijuna eura u 2011. na 184 milijuna u prošloj godini. Posebno se govori o veli-koj izloženosti Adria Ban-ka prema skupini hrvat-skih poduzeća kojima je preusmjerio četvrtinu uku-pnog portfelja, navodno uz izrazito povoljnu ka-matnu maržu. Posebno se razgovara s rukovodstvom NKBM-a koje je odobrilo povoljne kredite, a u me-đuvremenu je smijenjeno.

Franjo Kiseljak [email protected]

N i u vrijeme Se-ljačke bune su-dar mača i oklo-

pa nije bio tako žestok kao proteklih dana kada su u borbi za prevlast nad slovenskom energetikom koplja sučelili koplja-nici odlazećeg premije-ra Janeza Janše i na brzi-nu mobilizirani bojovnici mandatarke Alenke Bra-tušek. Trenutačno pobje-đuje Janša. Time samo potvrđuje status političa-ra s neprijepornim talen-tom za snalaženje u izvan-rednim situacijama. I ovaj put, na energetici, Janša je zaigrao skeč izvanrednog stanja posredstvom ko-jeg je oteo posavski ener-getski dragulj iz ruku Slo-venskih narodnjaka.

Prvi nadzornik Gen energije koja ima u vla-sništvu slovensku polo-vinu Nuklearne elektrane Krško smijenio je u četvr-tak, 14. ožujka, direktora Martina Novšaka. Na nje-govo mjesto ustoličio je Igora Šalamuna, kojega je Janša dan prije razrije-šio dužnosti direktora Di-rektorata u Ministarstvu za infrastrukturu i prostor.

Vlast nad zlatnom kokom slovenske energetike time je prešla u ruke SDS-a Ja-neza Janše.

Prvak SDS-a zadnjih nekoliko tjedana, na kri-lima kadrovskog egoiz-ma, izveo je cijelu seriju drugih personalnih pertur-bacija. Pedantni kroničari izbrojili su da je Borut Pa-hor u tri godine mandata obavio 218 raznih imeno-vanja. U samo jednu go-dinu mandata Janša je po svome odabiru doveo na vodeća mjesta 300 ljudi,

ne računajući posljednja novačenja koja su zare-dala nakon što je premijer shvatio da će biti prinuđen predati žezlo nekadašnjoj šefici za proračun u Mini-starstvu financija.

Stručnost stanuje u samo jednoj stranciPravni stručnjaci snebi-vaju se nad kadrovskim postupcima Janeza Janše. Profesor prava dr. Raj-ko Pirnat javno se pobu-nio protiv kadrovskog tsunamija odričući pra-

vo premijeru (s ovlasti-ma za obavljanje tekućih poslova) da novoj vlasti po svom nahođenju armi-ra bazu buduće kadrovske križaljke. Svima je jasno da Janša to čini s umišlja-

jem. Na ključna operativ-na mjesta postavlja svo-je ljude da bi imao s kime izvesti povratak na vlast kada tome dođe vrijeme. Odluči li, pak, nova vlada poništiti Janšina imeno-vanja, odlazeći premijer opet je učinio dobro svo-jim stranačkim prijatelji-ma. Svi će otići s otpre-mninom koja nije mala – može iznositi i do šest mjesečnih plaća.

Javnost se ovih dana podsjetila na odlomke iz sporazuma kojim su unutarkoalicijske odno-se uredile stranke prije nego što su sa SDS-om Janeza Janše pristale pre-uzeti vlast. Tamo doi-sta piše da će se vodeća mjesta popunjavati na te-melju stručnosti i kom-petentnosti. “Mora da je nešto zabrinjavajuće na-opako s državom u kojoj stručnost i kompetenci-ja stanuje u samo jednoj stranci”, konstatirali su sudionici javne tribine na kojoj su profesori s dva fakulteta izašli s podat-kom da čak 50 posto svih radnih mjesta u Sloveni-ji, od lokalne do državne razine, popunjavaju lju-di s članskom iskaznicom SDS-a.

SMJENA VLASTI U SLOVENIJI

Kadrovski tsunami Izvjesno je da će Slovenija ove godine uložiti u energetiku oko 800 milijuna eura. To je i glavni razlog za međustranački sukob o tome tko će preuzeti taj resor u kojem odlazeći premijer, usputno i agilno, porazmještava svoje ljude

Odluči li nova vlada poništiti Janšina imenovanja, njegovi stranački prijatelji otići će s otpremninom koja nije mala

Smjena u Gen energiji bila je samo dio šire ener-getske makljaže u Sloveniji. Cijela koncepcija konstruktivnog nepovjerenja vladi Janeza Janše došla je u pitanje zbog neslaganja kojoj će stran-ci u novoj podjeli karata pripasti energetika. To je jedino područje na kojem je realno očekivati da

će Slovenija ove godine investirati oko 800 mi-lijuna eura. Ključ energetske kase poželjele su stoga dobiti dvije stranke – Pozitivna Slovenija mandatarke Alenke Bratušek i Državljanska li-sta Gregora Viranta. U natezanju energetskog ko-nopca Virant je bio spretniji. Zaprijetio je da će se povući iz koalicije, pa je Bratušekova bila prinu-đena popustiti, jer bi u protivnom cijeli politički projekt rušenja Janše doživio blamažu.Važno je znati da su duga energetska trvenja blokirala dogovaranja o važnim dijelovima unu-tarkoalicijskog sporazuma koji je na kraju ispao svojevrsnim političkim nedonoščetom. Previše općenit sporazum, bez jasnih smjernica, bio je

ključni razlog što mandatarka nikako nije uspi-jevala naći dragovoljca za resor financija. Po-nudu Alenke Bratušek navodno je odbilo čak petnaestak ljudi. Nitko u Sloveniji ne želi biti mi-nistar financija. Teška frustracija opterećivala je mandatarku Bratušek gotovo do isteka roka za podnošenje prijedloga u proceduru Državnog zbora. Posljednjeg dana negdje oko 17 sati Bra-tušekova je pronašla ministra financija u oso-bi karijeristički ambicioznog Uroša Čufera. Godi-šte 1970., oženjen, otac dvoje djece i zaposlen u NLB-u. Suradnici kažu da je pametan, da je u banci dobro vodio kontroling, ali da drugih isku-stava nema.

Nitko ne želi biti ministar financija

obavio Borut Pahor u 3 godine mandata

218 imenovanja (

16 Broj 3770, 25. ožujka 2013.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Problem viznog režimaUlaskom Hrvatske u EU dolazi do realizacije vi-znog režima, pa će Rusi, Ukrajinci ili Kinezi mo-rati imati vizu za ulazak u našu zemlju. S obzirom na to da Hrvatska 1. srp-nja ulazi u članstvo EU-a ali još ne i u schengenski režim, to znači da turisti s pojedinih emitivnih tržišta neće trebati schengensku vizu, ali će morati imati hr-vatsku vizu. U Udruzi hr-vatskih putničkih agencija (UHPA) napominju kako takav nepovoljan sustav za hrvatski turizam stupa na snagu već od 1. travnja što može dodatno naštetiti na-šem turizmu.

Kreiranje priče i stvaranje doživljajaPovezivanje destinacij-skih menadžment organi-zacija (DMO) i kompani-ja (DMC), kreiranje priča, osmišljavanje novih turi-stičkih proizvoda te ponu-da doživljaja turistima bile su glavne teme pete sjedni-ce Vijeća za destinacijski menadžment za kontinen-talnu Hrvatsku, održane u Tuheljskim Toplicama. Napomenuto je kako tu-rističke zajednice (DMO) trebaju identificirati stanje na svom terenu, popisati i klasificirati atrakcije, pro-movirati destinaciju te pru-žiti potporu u promociji tu-rističkih paket-aranžmana. Putničke agencije (DMC) trebaju izraditi paket-aran-žmane, plasirati ih na trži-šte, komercijalno ih valori-zirati te promovirati.

Ribarska akademija srdela

Ribarska akademija sr-dela u Fažani počinje 27. travnja, a traje do 15. ruj-na. Svi polaznici Ribarske akademije srdela upoznat će u restoranima i konoba-ma Fažane više od stotinu načina pripreme te plave ribe. Tijekom svibnja odr-žat će se fažanska Škola soljenja srdele gdje će nje-ni polaznici učiti sve o sla-ganju ribe u limenke, ulji-ma i začinima.

U skladu s programom Turizam bez zapreka koji već nekoliko godina pro-vodi Ministarstvo turiz-ma, proteklog je tjedna promoviran istoimeni dokumentarno-turistič-ki film. Redatelj je Niko-la Jurić, a film je snimljen u suradnji Ministarstva tu-rizma, Ministarstva zdrav-lja, Udruge poslodavaca u hotelijerstvu i Hrvatske turističke zajednice.

Filmom se nastojalo ukazati na ono što je po-sljednjih godina postignu-

to u Hrvatskoj u brizi za osobe s invaliditetom.

“Uklonjene su mnoge barijere s cesta i šetnica, a za potrebe takvih osoba prilagođeni su ulazi, pro-storije i sobe u hotelima, restoranima, parkovima, wellnessima, bazenima...”, rekao je Jurić. Govore-

ći o značaju filma, Mirja-na Dobranović, predsjed-nica Udruge za promicanje istih mogućnosti (UPIM), rekla je kako u Hrvatskoj samo 0,08 posto osoba s invaliditetom koristi ra-zne turističke, ali i ostale njima prilagođene kapa-citete. “Europske zemlje odavno su se okrenule pre-ma osobama s invalidite-tom, pa je tako Španjolska iskoristila sredstva iz eu-ropskih fondova te prila-godila sve hotelske kapa-citete kako bi privukla što

više osoba s invaliditetom. Španjolci su shvatili da ta-kve osobe sudjeluju u po-većanju turističkih rezulta-ta jer na odmor dolaze sa svojim obiteljima i prat-njom”, istaknula je Mirja-na Dobranović.

Inače, statistike kažu da u svijetu putuje oko 160 milijuna osoba s inva-liditetom. Ovaj film distri-buirat će se na turističkim sajmovima diljem svijeta, a HTZ će ga plasirati i pu-tem Facebooka i Twittera. (S.P.)

Turizam bez zapreka: film koji pokazuje šTo je učinjeno da bi naše plaže i hoTeli bili dosTupniji svim TurisTima

Uklonjene su mnoge barijere

u svijetu putuje oko 160 milijuna osoba

s invaliditetom

sanja plješa [email protected]

K ako bi se unapri-jedila turistička suradnja talijan-

skih pokrajina Emilie-Ro-magne i Marche s Hrvat-skom, Albanijom i Crnom Gorom, lani je započeo projekt poslovnog pove-zivanja turističkih tvrtki tih zemalja. Suradnja tih tvrtki omogućila je susre-te i razmjenu iskustava u turizmu, ali i cijelom gos-podarstvu tih zemalja, re-čeno je na predstavljanju projekta Turistički sektor: suradnja Emilie-Roma-gne i Marche s Albanijom, Crnom Gorom i Hrvat-skom. Projekt je u završ-noj fazi, a realiziran je pod pokroviteljstvom Mi-nistarstva gospodarskog razvoja Italije, a promovi-ra je Udruženje nacional-nih gospodarskih komo-ra iz Emilie-Romagne. “Ministarstvo gospodar-skog razvoja Italije pri-je dvije godine izdvojilo je financijska sredstva za

nove projekte namijenje-ne zemljama na balkan-skom području. Projekti su vezani za uspostavlja-nje mreže suradnje među tvrtkama u tim zemljama. Primjera radi, u Hrvatskoj su pokrenuta dva projek-ta posvećena turizmu, a jedan od njih je usmjeren prema nastojanju da Hr-vatska do 2020. godine uđe na listu 20 najuspješ-nijih turističkih zemalja u Europi”, rekla je Rober-ta Ferri iz Ministarstva

gospodarskog razvoja Italije.

Gospodarska i turi-stička suradnja talijan-skih pokrajina, Hrvat-ske, Albanije i Crne Gore omogućila je susrete i razmjenu iskustava na in-stitucionalnoj razini, po-sebice među ugostitelj-skim školama tih zemalja. Prošle godine je održana i razmjena učenika ugo-stiteljskih škola iz talijan-skih pokrajina, dviju ško-la iz Hrvatske te nekoliko

škola iz Albanije i Crne Gore. “Učenici ugostitelj-skih škola iz tih zemalja dodatno su se obrazovali u kuharstvu i posluživanju u restoranima. Osim toga, u listopadu 2012. u orga-nizaciji Trgovačke komo-re Modene održan je road show u Modeni i Riminiju s ciljem promicanja trgo-vine i investicija na kojem su sudjelovala talijanska poduzeća koja pružaju turističke usluge u Alba-niji, Crnoj Gori i Hrvat-skoj”, rekla je Anna Ma-ria Nguyen iz Udruženja gospodarskih komora Emilie-Romagna. Pred-stavnici tvrtki iz tih zema-lja, dodala je, predstavi-li su mogućnosti ulaganja u svojim državama te po-kazali interes za zajednič-ka ulaganja na trećim trži-štima.

Stvaranje novog brendaGovoreći o umrežavanju na turističkoj razini ze-malja tzv. balkanske regi-je s talijanskim regijama,

Andrea Xhavara iz Gos-podarske komore Drač je naglasio da je u tijeku još jedan projekt u sklo-pu Jadransko-jonske ini-cijative.

“Cilj projekta iz Ja-dransko-jonske inicijative je objedinjavanje tih ze-

malja na turističkoj razini te stvaranje jedinstvenog brenda pod nazivom Adri-on”, rekao je Xhavara. Dodao je kako su uz već spomenute zemlje, u Ja-dransko-jonsku inicijativu uključene Grčka, Bosna i Hercegovina te Slovenija. Slijedom te inicijative na-stala je Jadransko-jonska cesta, vrlo važna za Al-baniju te posebice Grčku koja njome dobiva najkra-ću vezu sa zemljama Eu-ropske unije.

TURiSTičKa SURadnja iTalije, HRvaTSKe, albanije i CRne GoRe

Udruženim snagama do ciljasuradnja talijanskih pokrajina te hrvatske, albanije i Crne Gore omogućila je susrete i razmjenu iskustava na institucionalnoj razini, posebice među ugostiteljskim školama

održana je i razmjena učenika ugostiteljskih škola iz zemalja uključenih u projekt

Cilj projekta iz Jadransko-jonske inicijative je objedinjavanje tih zemalja na turističkoj razini te stvaranje jedinstvenog brenda pod nazivom Adrion.

Andrea Xhavara, Gospodarska komora Drač

“”

17Broj 3770, 25. ožujka 2013. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić [email protected]

C aseTrek, tim iz Srbije koji je osmislio sustav za

poboljšanje produktivno-sti odvjetnika, pobjednik je informatičke konferen-cije Startup Live Zagreb. “Budući da sam pravnik i imam iskustva s radom u odvjetničkim uredima i velikim kompanijama, primijetio sam probleme s kojima se odvjetnici sva-kodnevno susreću u svom poslu. To su preoptereće-nost papirima i rokovima te razni drugi zadaci koji ih sprečavaju da se bave zaista važnim poslovi-ma. Stoga smo Aleksan-dar Gvozden i ja došli do ovog rješenja koje ćemo ponuditi odvjetnicima. Riječ je, naime, o softveru koji će automatizirati ve-lik broj procesa i zadata-ka i odvjetnicima uštedje-ti dva do tri sata dnevno”, ističe Ivan Rašić iz Case-Trek tima.

Dvojac napominje kako su s radom na pro-jektu započeli u siječnju. Tijekom sljedeća tri mje-seca radit će na daljnjem razvoju i testiranju ovog rješenja.

Od ukupno 19 timova koji su sudjelovali na kon-ferenciji, uz CaseTrek, nagrađeni su i Madbarz.com, Sizem i Hungr.io.

Spas za žene s užim strukom i većim grudimaAna Kolarević iz tima Sizem naglašava kako je ideja za razvoj ove apli-kacije zapravo rezultat njezina iskustva s prona-laskom robe koja joj pri-staje. “Standardna roba nije krojena za žene užeg struka i većih grudi. Zbog

toga sam uvijek mora-la naručivati grudnjake, kupaće kostime i robu u Engleskoj. A to je skupo i komplicirano jer se ne može odrediti odgovara-jući broj”, objašnjava ona

dodavši kako je stoga od-lučila istražiti problema-tiku, tržište i tehnologiju. Kako je vrijeme prolazi-lo, tako je razvila sustav koji rješava probleme i zadovoljava potrebe žena u potrazi za grudnjacima. “Sizem je izvedenica od size them - izmjeri ih. Su-stav podučava žene kako se točno mogu izmjeriti te procijeniti odgovara li im veličina grudnjaka ili ne. K tomu, pomaže im u pro-nalasku grudnjaka, kupa-ćih kostima i ostale odjeće koju mogu naručiti online putem Sizema”, kaže.

S druge strane, sustav je koristan za proizvođa-če, njihove brendove te

trgovine s grudnjacima i kupaćim kostimima. “Oni kroz naš sustav dobiva-ju posebne kalkulatore za svoje proizvodne linije, povećavamo im prodaju te im kroz ekspertizu uka-zujemo koje brojeve za-pravo trebaju proizvodi-ti. Također, otvaramo im nova tržista kroz međuna-rodnu prisutnost aplikaci-je”, ističe on.

Razvoj aplikacije te-kao je u dva smjera. Prvo je Ana Kolarević razvi-la sustav za korisnice, a potom za proizvođače, brendove i prodavaonice. “Razvoj je trajao oko pet mjeseci jer sam analizira-la vlastite ankete i posto-jeće tržište što je bio vrlo opsežan posao. O tekstil-nom inženjerstvu i pro-izvodnji grudnjaka još uvijek učim jer to je vrlo sofisticirana tehnologija”, naglašava.

Potencijal za napredakNagrađeni Madbarz.com je globalna web strani-ca za vježbanje na uli-ci (Street Workout) koja nudi sve što ljubitelji toga

atraktivnog sporta, koji postaje sve popularniji, danas traže od njega. “Od rutinskih vježbi do foru-ma za komunikaciju. Sam web ima dosta alata za korisnike kako bi se bolje povezali i razvili globalnu i lokalnu zajednicu. Mad-barz.com website dnevno ima više od 3000 posje-titelja iz cijeloga svijeta. Trenutačno na Faceboo-ku imamo više od 32.000 fanova”, kaže Luka Mac-ner iz tima Madbarz.com.

Od ideje do realizacije ovog web projekta proš-lo je nešto više od godi-nu dana, a Macner dodaje kako trenutačno aktivno ne traži investitore. U bu-dućnosti svoj projekt na-mjerava razvijati kako bi korisnicima ponudio ono što im treba. “Madbarz.com ima dosta potencija-la za napredak. Stoga sada nema smisla počinjati ne-što drugo dok se iz ovog projekta nije izvukao maksimum”, smatra on.

Ideja pak o pokreta-nju nagrađenog projekta Hungr.io nastala je iz či-ste potrebe. Naime, isti-

ču Marko Franceko-vić i Velimir Gašparović iz tima Hungr.io, ne po-stoji komunikacijski ka-nal između restorana i ljudi koji omogućava tre-nutnu (u stvarnom vreme-nu) komunikaciju, gdje su informacije svježe i rele-vantne. “Razvoj je zapo-čeo u listopadu. U velja-či smo imali prvu verziju koja pokriva sve aspekte sustava - administracijsko sučelje i mobilnu te resto-ransku aplikaciju. Hungr.io je trenutno u beta fazi, upravo započinjemo rad s prvom skupinom restora-na i ograničenim brojem ljudi. Kroz travanj očeku-jemo puštanje servisa u javnost”, napominju oni dodavši kako su prvu run-du investicije - od analize tržišta i studije izvedivo-sti do dizajna i razvoja cje-lokupnog sustava - pokrili sami. “Trenutačno nam je u planu pustiti sustav u po-gon u Zagrebu i paralelno tražiti partnera koji će nam olakšati prodor u druge re-gionalne metropole. Naš je cilj kroz godinu dana po-kriti nekoliko gradova u regiji”, otkrivaju oni.

Novi oNliNe Projekti

U visokom startupuOd ukupno 19 timova koji su sudjelovali na konferenciji, uz CaseTrek, nagrađeni su Sizem, Madbarz.com i Hungr.io

Madbarz.com je web stranica za sve popularniji sport - vježbanje na ulici

*vijesti

Nastavak suradnje Splita i MicrosoftaSplit i Microsoft Hrvatska potpisali su sporazum o nastavku suradnje na pro-jektu Microsoftovog ino-vacijskog centra (MIC) u tom dalmatinskom gradu. Trogodišnji produžetak ugovora u sljedećim mje-secima obuhvatit će edu-kaciju dugotrajno nezapo-slenih osoba te splitskih poduzetnika. “Split je do sada u MIC uložio 1,3 mi-lijuna kuna i to su najbo-lje potrošeni novci. Dokaz za to je i projekt AuThink koji su osmislili studenti FESB-a i FER-a, a koji je namijenjen rehabilitaciji djece s autizmom”, kazao je zamjenik splitskog gra-donačelnika Jure Šundov.

Nagrađena rješenja tvrtke iN2U kategori-ji 64 tvrtke iz 15 drža-va, rješenja h r v a t s k o g IN2 e-Li-ste čekanja i e-Naručiva-nje osvojila su u Londonu European IT&Software Excellence Award u kate-goriji rješenja godine za javni sektor. Implemen-tacijom tih rješenja prvi put se u realnom vremenu ostvarilo povezivanje jav-nih bolnica s ordinacijama primarne zaštite u Hrvat-skoj. Zahvaljujući njima građani ne moraju dolazi-ti u bolnicu radi zakaziva-nja termina, već to za njih radi liječnik primarne za-štite.

Novi Samsung Mob!lers timSamsung Electronics u Hrvatskoj je obilježio na-stavak uspješne global-ne kampanje za mlade Samsung Mob!lers te je izabrao nove članove toga tima. Projekt potiče sudi-onike da putem društve-nih mreža podijele svoja iskustva o novim uređa-jima tog korejskog proi-zvođača te mu pomažu u razvoju i poboljšanju mo-bitela.

dnevno ima website Madbarz.com

više od 3000 posjetitelja(

18 Broj 3770, 25. ožujka 2013.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Ratko MavarU božjeM lUnapaRkUV.B.Z.

Bilo da ove razgovore s drugom stranom smatrate plodom bujne mašte ili doista vjerujete da je tako nešto moguće, razumno je ostati otvoren prema njihovim poukama jer nam mogu pomoći ne samo da shvatimo koliko naši snovi smiju biti veliki i veličanstveni, već i kako ih možemo živjeti.U ovoj knjizi naći ćete razgovore o svemu što nas najčešće muči – ljubavnim vezama, prekidima, poslu, seksu, druže-nju s prijateljima. No tu su i razgovori o našoj esenciji pa i o esenciji Boga...

Herman HesseČaRolija bojaZagrebačka naklada

U dobi od 40 godina, usred Prvoga svjetskog rata Hesse se počeo baviti slikarstvom. Za njega je to bio “izlaz da bi i u najtežim vremenima mogao podnijeti život”. “U ruci držim svoj slikarski tronožac”, napisao je 1920., “to je moj čarob-ni uređaj i moj faustovski ogrtač uz čiju sam se pomoć već tisuću puta bavio čarobnjaštvom i pobijedio u borbi s glu-pom stvarnošću”. Hesse je uvijek naglašavao koliko su za nj slikarstvo i pjesništvo usko i nužno povezani.

Hrvoje Šalkovićne pRiMaMo VilenjakeNaklada Ljevak

Studentice iz provincije, BBB, humanitarni koncerti, Kinezi, popisi stanovništva, kućni savjeti, pobune - nove Šalkovi-ćeve priče su hiperrealistične u najboljem smislu te riječi - one su uronjene u hrvatsku svakidašnjicu, i premda hu-moristične, ne lakiraju zbilju, već se bave suštinom druš-tvenog problema. Šalkovićevi junaci djeluju u uvjerenju da će radikalno promijeniti vlastiti život. U toj drami moraju se suočiti s vlastitom autentičnošću sukobljenom s vulgarno-šću i neumoljivošću okolnosti.

Robert MusilČoVjek bez osobina ii.Fraktura

Od Balzaca ljudsko postojanje nije shvatljivo bez svojih po-vijesnih korijena. Istraživanjem vlastitih likova i situacija u koje dolaze Musil postavlja egzistencijalnu dijagnozu svo-jega stoljeća. I doista, u njegovoj Kakaniji već sve postoji: vladavina tehnike koju nitko nema pod nadzorom, brzina kao najveća vrijednost, sveprisutna birokracija, romantič-ni senzibilitet kao tvrdokorno naslijeđe prethodnoga sto-ljeća, kult djeteta koji se hladnoći tehničkoga doba suprot-stavlja glupavim smiješkom...

Claude lecouteuxpoVijesT VaMpiRaTIM press

Vampir je mrtvac koji pod okriljem noći, ponekad u obliku životinje, izlazi iz groba i siše ljudima krv. Lecouteux se oslanja na izvorna tumačenja neobičnih pojava i donosi pregled prethodnika tih spodoba koje su se u antici zva-le lamije, strige i more. Uglavnom su to bili ženski demoni. Kopajući po sudskim arhivima, autor proučava slučajeve vampirizma. Iako je to bilo vrijeme prosvjetiteljstva, otva-rani su grobovi i odsijecane glave sumnjivih trupla koja su tako postajala bezopasna i zauvijek nestajala.

partnerstvoI.E.M. Buje. Tvrtka tra-ži partnera za razvoj i pro-izvodnju navitih kom-ponenti za elektronsku industriju (Windings com-ponent). Kontakt: Berislav Kvajo, [email protected], +385 98 334746.

suradnjaMod-Diz-Obuća, Varaž-din. Tvrtka se bavi pro-izvodnjom cipela. Traži poslovnu suradnju za po-većanje proizvodnje. Kon-takt: Jakob Mudnić, [email protected], +385 42 330740.

suradnja u tekstilnoj proizvodnjiComprom plus, Varaždin, www.comprom.com. Tvrt-ka je tvrtka kći talijanske tekstilne grupacije Calze-donia. Radi povećanja pro-izvodnih kapaciteta traži proizvođače kupaćih kosti-ma, gaćica i grudnjaka za-interesirane za dugoročnu poslovnu suradnju. Nudi uvođenje u posao, dugo-ročnu popunjenost kapa-citeta i korektnu suradnju. Kontakt: Bruno Prapot-nik, [email protected], +385 42 658658.

suradnja u proizvodnji građeŠtimac, Škrljevo, www.stimac-wood.com. Tvrt-ka traži partnere u cijelom svijetu za proizvodnju ja-vorove i bukove građe, ele-menata i podova, te do-bavljače istih u Istočnoj Europi. Zemlje interesa:

Europa, SAD, Japan, Kina, Bliski istok. Kontakt: Ma-rijan Štimac, [email protected], +385 51 252050.

suradnja u izradi inoks opremeReinox, Lopatinec. Tvrtka traži partnera za suradnju u izradi opreme od inoks materijala. Kontakt je mo-guć na njemačkom i en-gleskom jeziku. Zemlje interesa: Švicarska, Nje-mačka, Danska, Norveš-ka, Švedska, Luksemburg, Nizozemska, Belgija. Kon-takt: Miroslav Vlah, [email protected], +385 40 855845, +385 98 268700.

Rafinirano uljeSC Chemfar Biotech, Ga-lati, Rumunjska. Tvrtka traži suncokretovo jesti-vo rafinirano ulje. Količi-na: 10.000mt /mjesečno x 12 mjeseci. Pakiranje: PET boce od jedne, tri i pet li-tara. Za više informacija, kontaktirajte gosp. Sarnu na: [email protected].

suradnja u metalnoj proizvodnjiInoforges Polska, Rydzyna, Poljska, www.inoforges.com. Tvrtka se specijalizi-rala u kovanju i obradi ne-željeznih metala, tj. mjedi, bakra i aluminija. Proširi-li su svoju ponudu na po-vršinsku obradu i monta-žu. Proizvode dijelove za: Instalacijske cijevi (plin, voda, ulje): ventili, ko-nektori, dijelovi za viso-

kotlačne uređaje; Elektri-ku: konektori, priključnice, dijelovi za transformato-re, sklopke (srednji i viso-ki napon); Građevinarstvo: metalni dijelovi za gradi-teljstvo; Zavarivanje: di-jelovi za uređaje za zava-rivanje (mlaznice, kućišta regulatora tlaka); Luksu-zni dodaci: kopče, ključe-vi, medalje; Automobile i transport: konektori za teš-ka teretna vozila, konek-tori za automobile, susta-vi za ubrizgavanje. Tvrtka je zainteresirana za surad-nju s hrvatskim proizvo-đačima navedenih ili slič-nih proizvoda. Kontakt: Pawel Marszal, [email protected], +48 65 5288570, +48 605 235875.

suradnja u izgradnji niskoenergetskih kućaKern-Haus, Karlshrue, www.kern-haus.de. Tvrt-ka traži poslovne partnere u Hrvatskoj, zainteresirane za građenje niskoenerget-skih kuća. Kontakt: Vlado Bulić, [email protected], +49 721 8302721, +49 171 7139504.

Metalni proizvodiFilet, Luzzara, Italija, www.filetsrl.it. Tvrtka je proizvođač navojnih šipki, U-vijaka, zatvarača i isje-čaka. Nudi svoje proizvo-de za hrvatsko tržište. Pro-izvodi imaju certifikat koji je neophodan na tržištu EU-a. Kontakt: Dubravka Anna Roknic, [email protected], +39 05 9645943, +39 3929302835.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVaTskastakla za autobuseGradski prijevoz putnika iz Osijeka nabavlja sta-kla za autobuse. Rok do-stave ponuda je 9. trav-nja.

oprema za letačeMinistarstvo obrane Re-publike Hrvatske na-bavlja opremu za letače. Rok dostave ponuda je 6. svibnja.

Usluge tiskanjaDržavna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja us-luge tiskanja jumbo pla-kata i promidžbenih leta-ka. Rok dostave ponuda je 5. travnja.

košuljeHrvatska pošta nabav-lja košulje kratkih ruka-va. Rok dostave ponuda je 18. travnja.

Regijaprometni znakoviGrad Trebinje nabavlja prometne znakove. Rok dostave ponuda je 2. trav-nja.

održavanje mostovaGrad Banja Luka nabavlja usluge redovnog održava-nja mostova. Rok dostave ponuda je 17. travnja.

opremanje stanovaZavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih oso-

ba Bakovići nabavlja us-luge opremanje stanova u Kiseljaku. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

policijske uniformeMinistarstvo sigurnosti, Granična policija u Ilidži nabavlja policijske uni-forme. Rok dostave po-nuda je 29. travnja.

briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr


STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Travanj donosi vrijedne nekretninePoljoprivredno zemlji-šte u građevinskoj zoni u Kaštel Sućurcu, vrijed-no 84,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi pred-stavlja zapušteno poljo-privredno zemljište unu-tar graditeljskog područja, odnosno graditeljsko ze-mljište koje se nalazi u blizini državne ceste D-8 u Kaštel Sućurcu ukupne površine 77.657 četvornih metara. Dražba za ovu ne-kretninu održat će se 24. travnja u 9 sati na Općin-skom sudu u Splitu, Dra-čevac, soba 53/II. Nekret-nina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđe-ne vrijednosti. Razgleda-vanje je moguće 17. trav-nja u 11.30 sati. Na dražbi mogu sudjelovati oni koji osiguranje u iznosu od de-setine utvrđene vrijednosti uplate na račun Suda broj 2390001-1300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 101-5940-09, te dostave na uvid uređuju-ćem sucu do početka odr-žavanja dražbe.

Stambene zgrade u Du-brovniku procijenjene na 17,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi pred-stavlja zgrade za smještaj ljudi, dvorište i okolno ze-mljište na Čibači, ukupne površine 7266 četvornih metara. Dražba za ovu ne-kretninu održat će se 25. travnja u 10 sati, na Tr-govačkom sudu u Splitu, stalna služba Dubrovnik, u sudnici broj 2. Prodaje se po načelu viđeno-ku-pljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kup-ca. Sve dodatne informa-cije mogu se dobiti na broj

091/7854 372 svakog rad-nog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplatiti treba najkasnije do 22. travnja.

Zgrada u Remetama u Zagrebu procijenjena na 10,3 milijuna kuna. Nekretnina je neupisana zgrada s izdanom građe-vinskom dozvolom i pri-padajućom okućnicom, ukupne površine 641 če-tvorni metar, sagrađena 2010. na atraktivnoj loka-ciji, na pravokutnom ze-mljištu na padini, s pogle-dom na Sljeme i Zagreb. Sastoji se od podruma s tri garaže (svaka BKP 17,5 m2) i tri stana: u prizemlju (NKP 122,60 m2), na katu (NKP 121,90 m2) i u pot-krovlju (NKP 93,82 m2). Zadnja etaža ima veliku terasu. Vanjska stolarija je aluminijska s izo staklom i termoizoliranim roleta-ma, unutarnja stolarija je rađena po posebnoj na-rudžbi, a sva ulazna vra-ta su protuprovalna. Svaki stan ima vlastito plinsko etažno grijanje s integri-ranim spremnikom tople vode. Nedostaje djelomič-no hortikulturno uređenje i vanjska ograda. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. travnja u 9.30 sati na Općinskom gra-đanskom sudu u Zagrebu, u sobi 403. Nekretnina se ne može prodati ispod tre-ćine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje nekretni-ne održat će se 22. trav-nja u 13.30 sati na licu mjesta u Zagrebu, Stude-ni breg 32. Nesmetano ra-zgledavanje osigurat će se putem sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelo-vati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile iznos od 10.000 kuna. Osigura-nje se uplaćuje na žiro-ra-

čun Suda broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, mo-del HR05, poziv na broj 116-2170-11 kod HPB-a. Kupac je potvrdu o pret-hodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Zgrada u Ičićima, pro-cijenjena na 13,8 mili-juna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stam-benu zgradu ukupne po-vršine 1407 četvornih metara. Sastoji se od če-tiri nadzemne etaže (pri-zemlja, dva kata i pot-krovlja). Na svakoj etaži nalaze se po dvije samo-stalne stambene jedinice, s pristupom preko zajed-ničkog unutarnjeg stepe-ništa - ukupno osam sta-nova. Tlocrtna površina zgrade iznosi bruto 282 četvornih metara. Na po-vršini parcele izgrađen je kolni prilaz, parkiralište i nadzemna garaža s rav-nim krovom koji je nasut zemljom i ozelenjen, pa je garaža s tri strane uko-pana i uklopljena u oko-liš. Tržišna vrijednost ne-kretnine procijenjena je s nedovršenim potkrov-ljem i bez uporabne do-zvole. Dražba za ovu ne-kretninu održat će se 2. svibnja u 11 sati na Op-ćinskom sudu u Opatiji. Prodaje se po načelu vi-đeno-kupljeno, što isklju-čuje sve naknadne prigo-vore kupca. Ne može se prodati ispod dvije treći-ne utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je orga-nizirano 29. travnja od 10 do 11 sati. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto vrijedno-sti nekretnine i potrebno ju je uplatiti do 30. trav-nja na račun Suda broj 2390001-1300001251, model 00, poziv na broj 1-381-10.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pogled u svijeT

Kvadratura kadrovskog krugadr. uroš dujšin

U dijelovima Eu-rope više od če-tvrtine mladih

je bez posla, a ponegdje - kao u Španjolskoj - i više od polovine. To nije samo velik gubitak proizvodnih potencijala, nego i i po-tencijalni izvor društve-

nih poremećaja. No s dru-ge strane u poduzećima se tuže da ne mogu do odgo-varajućih kadrova. Počet-kom ove godine tvrtka za zapošljavanje Manpower izvijestila je da je više od trećine poslodavaca ima-lo problema s popunjava-njem radnih mjesta. Ne-stašica nije prisutna samo u elitnim područjima po-put strojarstva nego i kod uredskih poslova. Nedav-no je i konzultantska tvrt-ka McKinsey obavijestila da je tek 43 posto poslo-davaca u devet zemalja, od Amerike do Turske, moglo naći prikladne ka-drove. Poduzeća srednje veličine imala su u prosje-ku 13 početničkih mjesta praznih, dok su oni veliki imali 27.

Škole šumom, poslodavci drumomŠto učiniti? McKinsey tvrdi da velik dio proble-ma proistječe otuda što obrazovanje ide šumom, a poslodavci drumom te da bi se velik dio proble-ma mogao riješiti tako da se školnici stave u ulogu poslodavaca, a poslodav-ci u ulogu školnika. Naj-bolji način za reformu si-stema je revizija stručnog školstva koje se izvan nje-mačkog govornog pod-ručja, kako kaže, tretira

poput siročeta. Vlade su ulagale sredstva u sveuči-lišta, a ona opet konkuri-raju u samohvali. Poslje-dica toga je ta da roditelji i njihovi potomci izbjega-vaju stručne škole: mnogi studenti su pošli na sveu-čilišta usprkos tome što bi im stručne škole dale više šansi da dobiju posao. No u nekim zemljama škole i poduzeća nastoje uskr-snuti stručno školovanje. U Južnoj Koreji je stvore-na mreža stručnih škola – nazvanih “meister” prema njemačkom izrazu za maj-stora. Time je smanjena nestašica tokara i vodoin-

stalatera. Vlada plaća uče-nicima smještaj, opskrbu i školarinu. Nose i titulu mladih majstora kako bi se udovoljilo opsesiji aka-demskim titulama.

I političari imaju uspjeha u korištenju struč-nih škola kako bi pomo-gli zapostavljenim grupa-ma mladih. Južnoafrička udruga Go for Gold koja objedinjuje ministarstvo obrazovanja savezne dr-žave Western Cape i gra-đevinsku tvrtku SMC na-lazi nadarenu djecu i pruža im dodatnu poduku, jamči jednogodišnje za-poslenje te daje šansu za upis na sveučilište. Indij-ski institut za opismenji-vanje i stručno školova-nje šalje ljude u sela kako bi obiteljima ukazali na šanse u renomiranim tvrt-kama. Ti napori ulijevaju ljudima optimizam.

Kao prvo, tehnologi-je uvelike smanjuje troš-kove stručnog obrazova-nja – koje je i bilo jedan od najvažnijih razloga za njegovo sporo širenje.

Ozbiljne igre“Ozbiljne igre” pruža-ju mladim ljudima šan-su da steknu neposredno iskustvo, makar u virtu-alnom obliku, a uz mini-malni trošak. Miami Dade College, najveća komu-nalna ustanove te vrste u Americi, ima sistem koji automatski šalje znako-ve za uzbunu fakultetskim tutorima čim neki od nji-

hovih studenata počne po-puštati u studiju. Proma-tračnica tržišta rada na sveučilištu Columbia pru-ža podatke o broju diplo-miranih studenata u sva-koj obrazovnoj ustanovi u zemlji. Osim toga, sve veći broj privatnih insti-tuta iznalazi poboljšanja stručnog školovanja. Tako npr. u Kini posebna usta-nova nalazi posao učeni-cima.

Ipak, bolje stručno ob-razovanje nije panaceja za globalnu krizu na tržištu rada: milijuni mladih lju-di ostaju osuđeni na neza-poslenost tako dugo dok je potražnja slaba, a rast usporen. No ono može ba-rem pridonijeti smanjenju apsurdnog nesklada koji tišti svijet, ne samo ne-dostatkom radnih mjesta nego i potrebnih znanja i vještina.

Mnogi studenti su pošli na sveučilišta

usprkos tome što bi im stručne škole

dale više šansi da dobiju posao

20 Broj 3770, 25. ožujka 2013.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

K onačni poda-ci kretanja bru-to domaćeg

proizvoda u zadnjem tro-mjesečju 2012. godine po-tvrdili su prvu procjenu re-alnog pada od 2,3 posto u odnosu na zadnje tromje-sečje 2011. godine. Na ra-zini cijele godine realni pad BDP-a iznosio je dva posto.

U skladu s našim oče-kivanjima u zadnjem lanj-skom tromjesečju negativ-nim kretanjima pridonijele su sve sastavnice potroš-nje, izuzevši neto izvoz čiji deficit je smanjen zbog ra-sta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza, ističu analitičari RBA. Isto tako, najveći pad zabilje-žile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9 posto) i osobna potrošnja (-4,2 po-sto).

Kad je riječ o investi-cijama na razini cijele go-dine, nastavljena su izrazi-to negativna kretanja pa su se one, u odnosu na 2011., smanjile za 4,6 posto, dok su se kumulativno u zadnje četiri godine (u odnosu na 2008.) smanjile čak za jed-nu trećinu. Kretanje inve-sticija je odraz dugotraj-ne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscr-pila privatni segment gos-podarstva, osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturi-ranja. To se osjeća i na tr-žištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zapo-slenosti, rasta nezaposle-nosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja ras-položivog dohotka pa je potrošnja kućanstava na-kon 2009. i 2010. pad za-bilježila i u 2012., i to od

tri posto. Iako slabim in-tenzitetom, potrošnja drža-ve bilježi smanjenje treću godinu za redom (-0,8 po-sto u 2012.). Jedino je neto izvoz ublažio negativna

kretanja uz blagi rast izvo-za roba i usluga (0,4 posto) te pad uvoza roba i usluga (-2,1 posto).

Građevinarstvo smanjeno 11,4 postoPromatrajući bruto doda-nu vrijednost, u zadnjem je tromjesečju 2012. za-bilježen pad od 3,3 posto

na godišnjoj razini, dok je na razini cijele godine pad iznosio 2,6 posto. U 2012. negativnim kretanjima i dalje je najviše pridonosi-lo građevinarstvo koje se u toj godini smanjilo za do-datnih 11,4 posto tako da se građevinarstvo u po-sljednje četiri godine sma-njilo za oko 35 posto.

U 2013. godini ne oče-kujemo oporavak, već pad od 0,5 posto. Pri tome će negativni trendovi (nasta-vak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine, dok bi druga polovina godine mogla donijeti blagi opo-ravak. Pri tome bi nakon višegodišnjeg pada blagi, ali ipak pozitivan impuls

trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tr-žištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska za-poslenost, stagnacija real-nih dohodaka i posljedič-no potrošački pesimizam ograničavat će osobnu po-trošnju. Država će biti pri-morana svoje rashode pri-lagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekuje-mo pozitivan doprinos ra-stu, procjenjuju analitiča-ri RBA, dodajući kako su nekonkurentnost i nepo-voljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanj-sko okruženje i očekiva-ni pad naših najvažnijih tr-govinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući čimbenik bitnijeg doprino-sa izvoza rastu gospodar-stva.

Podaci Potvrdili

BdP realno smanjen dva posto U zadnjem lanjskom tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele su sve sastavnice potrošnje, izuzevši neto izvoz čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza, ističu analitičari rBa

Najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni

kapital (-4,9%) i osobna potrošnja

(-4,2%).

Prema posljednjim po-dacima Hrvatske narod-ne banke, dug središnje države, koji uključu-je Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondo-ve, potkraj lanjskoga stu-denoga iznosio je 174,1 milijardu kuna. U odnosu na kraj listopada dug sre-dišnje države nije se zna-čajnije mijenjao, odnosno niži je za tek 77,5 milijuna kuna. Pri tome je dug Re-publike Hrvatske iznosio 165,3 milijarde kuna (216

milijuna kuna manje nego krajem listopada).

U razdoblju od siječ-nja do studenoga 2012. go-dine dug središnje države porastao je za 20,2 mili-jarde kuna ili 13,1 posto, čemu su podjednako pri-donijele i domaća i inoze-mna komponenta. Inoze-mni dug središnje države u tom je razdoblju porastao za 10,3 milijarde kuna, na 62,8 milijardi kuna, dok je unutarnji dug porastao za 9,9 milijardi kuna, na 111,4 milijarde kuna. Ra-stu unutarnje komponen-te duga središnje države pridonijelo je izdanje dru-ge tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klau-zulu u iznosu od dvije mi-

lijarde kuna i 400 miliju-na eura (u srpnju), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju.

Ukupna jamstva Re-publike Hrvatske u stu-denome su se smanjila za 138 milijuna kuna u odno-su na listopad, te su iznosi-la 55 milijardi kuna. U od-nosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 milijardi kuna, pri čemu su se inozemna jam-stva smanjila za 2,6 mili-jardi, a domaća za 2,3 mi-lijarde kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odno-si se na aktiviranje jamsta-va brodogradilištima, koja su u procesu restrukturira-nja postala dugom središ-nje države.

Prema podacima Hrvat-ske narodne banke, uku-pan bruto inozemni dug potkraj studenoga 2012. iznosio je 45,3 milijarde eura, što je za 174 mili-juna eura više nego kra-jem listopada, čemu je pridonijelo ponajprije povećanje duga javnog sektora, i to javnih trgo-vačkih društava.

Na godišnjoj razi-ni nastavlja se pad inoze-mnog duga. U odnosu na studeni 2011. inozemni je dug manji za 1,1 milijardu eura, odnosno za 2,5 po-sto. Tome u najvećoj mje-ri pridonosi razduživanje financijskog sektora koji je u tom razdoblju sma-njio inozemni dug za ne-što više od dvije milijarde

eura (-13,3 posto). Inoze-mni dug financijskog sek-tora potkraj studenoga iznosio je 13,4 milijarde eura, od čega 9,6 milijar-di eura otpada na dug ba-naka. Na rast inozemnog duga na godišnjoj razi-ni najviše je, pak, utjecao javni sektor, i to država čiji je vanjski dug iznosio 8,3 milijarde eura.

Uz izdanje euroobve-znice (1,5 milijardi do-lara) u travnju, u tom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja ino-zemnih obveza brodogra-dilišta što je sastavni dio programa njihova restruk-turiranja. Javna trgovač-ka društva su do lanjsko-ga studenoga uglavnom

smanjivala inozemnu za-duženost pa na godišnjoj razini bilježe pad. Inoze-mni dug privatnih podu-zeća uglavnom stagnira. Uz rast od 115 milijardi eura u studenome dose-gnuo je 11 milijardi eura, što je za samo 491 milijun eura više nego u studeno-me 2011. Međutim, veći dio tog rasta odnosi se na izdanje obveznice jednog trgovačkog društva (300 milijuna eura). U ovoj go-dini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzi-rom na slabu gospodarsku aktivnost. Uz blagi no-minalni rast BDP-a udio inozemnog duga u BDP-u mogao bi se spustiti is-pod 100 posto, procjenju-ju analitičari RBA.

Hrvatska NarodNa BaNka Hrvatska NarodNa BaNka

Dug središnje države 174,1 milijarda kuna

Bruto inozemni dug dosegnuo 45,3 milijarde eura

pad investicija na godišnoj razini pad bruto dodane vrijednosti

4,6% 2,6%( (


S topa inflacije u ve-ljači je dosegnula 4,9 posto na godiš-

njoj razini, što predstavlja lagano smanjenje u odno-su na siječanjskih 5,2 po-sto. Visoke stope inflaci-je u prva dva mjeseca ove godine možemo zahvaliti s jedne strane baznom učin-ku, s obzirom na to da su

administrativno regulira-ne cijene plina i električne energije povećane od svib-nja 2012., a s druge stra-ne sezonskom rastu cijena hrane, smatra Ana Lokin, ekonomska analitičarka PBZ-a.

Predvidljiv pad neto plaćaTako je doprinos viših ci-jena električne energije i plina ukupnoj stopi infla-

cije u veljači iznosio 2,1 postotni bod (električ-na energija 1,3, plin 0,8 postotnih bodova), dok je doprinos stavke hrane iznosio 1,5 postotnih bo-dova, pri čemu su poveća-ne cijene mesa pridonijele sa 0,5, povrća 0,3, a kru-ha te mliječnih proizvo-da i jaja s po 0,2 postotna boda. Više cijene goriva pridonijele su također s 0,2 postotna boda, a 18,8 posto viša cijena grijanja na godišnjoj razini povi-sila je ukupnu stopu infla-cije za 0,1 postotni bod. Dvanaestomjesečni pro-sjek time je u veljači po-rastao na 4,1 posto, što je čak 0,7 postotnih bodova više nego u prosincu 2012. godine.

U nastavku godine, međutim, ne očekujemo zadržavanje ovakvog tren-da iz više razloga, ističe Ana Lokin. Kao prvi ra-zlog, pojašnjava ona, na-meće se slabost potražnje kućanstava. Na depresiv-nom tržištu rada u 2013. ne očekujemo nikakva po-boljšanja, stopa nezaposle-nosti će prema našim pro-gnozama biti viša nego u

protekloj godini i u prosje-ku premašivati 20 posto. Također, ponovni realni pad neto plaća po stopi od oko dva posto lako je pred-vidljiv u uvjetima daljnje kontrakcije gospodarstva i rezanja proračunskih ras-hoda. Nadalje, potrošnju bi mogla pritisnuti i fiska-lizacija kojom se umanjuju dohoci iz sive ekonomije, a ostaje neizvjesno i hoće li doći do povećanja pore-znog opterećenja građana.

Tečaj pridonosi stabilnostiKao drugi razlog navo-dimo učinak baze koji će oslabjeti u drugom dijelu godine. Kad je riječ o cije-nama hrane, koje je uvijek krajnje nezahvalno pred-viđati (na cijene povrća i voća, primjerice, snažno utječu vremenske prilike), procjene USDA-a govore kako će globalna ponuda žitarica poput pšenice, ku-kuruza i soje biti dostatna te je u zadnjih šest mjese-ci vidljiv silazni trend nji-hovih cijena za koji ana-litičari očekuju da će se nastaviti do kraja godine. Napomenimo, ističe ona,

da iako će pritisci jenjavati u nadolazećim mjesecima, faktori poput ukidanja nul-te stope PDV-a (vidljivo kroz povećanje cijena kru-ha i mliječnih proizvoda), viših cijena grijanja, uskla-đivanja trošarina... dovode do rasta ukupnog indeksa, dok s druge strane učinak spuštanja stope PDV-a na 10 posto za ugostiteljske usluge za sada nije vidljiv.

Istodobno, ono što pri-donosi stabilnosti cijena je tečaj. Dok je u 2012. kuna u prosjeku oslabjela za je-dan posto prema euru, od-nosno za devet posto pre-ma dolaru, u 2013. tečaj kune prema euru i dolara prema euru vidimo stabil-nima, odnosno blizu proš-logodišnjih prosjeka pa tečajna kretanja ne bi tre-bala imati većeg utjeca-ja na kretanje cijena, do-daje Ana Lokin ističući kako stoga u ovoj godi-ni očekuje prosječnu sto-pu inflacije oko tri po-sto na godišnjoj razini, pri čemu smatra da rizici da bude viša za sada ponaj-prije dolaze od eventual-nih daljnjih povećanja ci-jena energije.

AnAlize PBz-a

Inflacija niža do kraja godine Visoke stope inflacije u prva dva mjeseca ove godine možemo zahvaliti baznom učinku, s obzirom na to da su administrativno regulirane cijene plina i električne energije povećane od svibnja 2012., te sezonskom rastu cijena hrane, smatra Ana lokin, ekonomska analitičarka PBz-a

pad bruto dodane vrijednosti prosječna stopa inflacije u 2013.

oko 3%(

165160155150145140135130125120115110

1

Hrana ukupno

Hrana

Električna energija

Plin

Gorivo

Ostalo

Indeks cijena HWWI (baza USD), 2010.=100Inflacija u veljači 2013., godišnja stopa, doprinosi u p.b.

Žitarice Uljarice Izvor: HWWIIzvor: DZS, PBZ

1012. 1013.2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2

*vijesti

Mini kreditiErste banka u svoju je re-dovnu ponudu gotovin-skih kredita uvrstila mini kredite namijenjene kli-jentima s nižim prosječ-nim primanjima. Riječ je o nenamjenskim kre-ditima manjih iznosa, do maksimalnih 35.000 kuna, za koje se primje-njuju povoljniji uvje-ti kreditne sposobnosti te se za njihovu obradu ne naplaćuje naknada. Mini krediti odobrava-ju se s rokom otplate do 60 mjeseci. Kamatna sto-pa je fiksna za cijelo vri-jeme trajanja kredita te iznosi 10,50 posto, dok se naknada za obradu kredi-ta ne naplaćuje. Krediti

se odobravaju bez jama-ca i garantnog pologa, uz obveznu policu osigura-nja od nezgode.

Veće prijave prometa ugostiteljaPorezna uprava zado-voljna je prvim rezultati-ma fiskalizacije, a poda-ci za ugostitelje kod kojih su poreznici bili u nadzo-ru pokazuju da su ti ugo-stitelji u siječnju ove go-dine prijavili 31,4 posto veći promet nego u siječ-nju prošle godine. Po po-dacima Porezne uprave u siječnju prošle godine ugostitelji su prijavili is-poruke u vrijednosti 139,2 milijuna kuna, dok su u si-ječnju ove godine prijavili promet od 182,9 milijuna kuna. Poreznici očeku-ju još bolje rezultate zbog pooštravanja nadzora u veljači te nakon uvođenja fiskalizacije u travnju i u trgovine, popravak motor-nih vozila i slobodna zani-manja.

Stopa nezaposlenosti

će prema našim prognozama

u prosjeku premašivati 20

posto

Dukat, članica francu-ske Lactalis Grupe, na-javila je objavu ponude za preuzimanje ostat-ka dionica Ljubljan-skih mlekarni, najvećeg slovenskog prerađivača mlijeka.

Dukat trenutačno ima 50,285 posto dionica Lju-bljanskih mljekara, a na-javljuje da će ponudu za preuzimanje objaviti naj-kasnije u idućih mjesec dana. Aktivnosti vezane uz ponudu za preuzimanje vodi brokerska tvrtka Ili-rika iz Ljubljane.

Dukat je početkom prošlog tjedna objavio da je nakon odobrenja slo-venske Agencije za za-štitu tržišnog natjecanja stekao 50,3 posto dioni-ca Ljubljanskih mljekara od NFD Holdinga, Fac-tor Banke, Mutual Funda, KD Delniških Dohodkov-ni, KD Banke i Save. Lactalis Grupa je u listo-padu prošle godine naja-vila akviziciju Ljubljan-skih mljekara.

Nije objavljeno po ko-joj je cijeni Dukat stekao

50,3 posto dionica Lju-bljanskih mljekara, no procjenjuje se kako je vri-jednost te transakcije oko 20 milijuna eura. Preosta-le dionice Ljubljanskih mljekara drže Mlekodel, Deželna banka Slovenije, Zadružni savez Slovenije i 33 zadruge. Ljubljanske mljekare imaju 550 zapo-slenih, a godišnje prerade više od 200 milijuna lita-ra mlijeka.

Dukat je od 2007. go-dine u većinskom vlasniš-tvu Lactalis Grupe koja zapošljava 56.000 radni-ka u 61 zemlji. Grupa ima organiziranu proizvodnju u 192 proizvodna pogona u 34 zemalje diljem svi-jeta, od kojih je 64 pogo-na u Francuskoj. Lactalis Grupa je u prošloj godini ostvarila prihod od 15,7 milijardi eura, od čega 75 posto na tržištima izvan Francuske. (K.S.)

nAjAVA Ponude zA PreuzimAnje oStAtkA dionicA

Dukat želi cijele Ljubljanske mlekarne

22 Broj 3770, 25. ožujka 2013.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

V isoka ponuda novca i niska ka-matna stopa glav-

na su obilježja trgovanja sudionika novčanog tr-žišta ovih dana, iako je novo razdoblje održava-nja obvezne pričuve de-pozitnih institucija tek započelo. Gotovo svakod-nevno ponuda višestru-ko nadmašuje potražnju, a zbog međusobnih ograni-čenja sudionika i neslaga-nja uvjeta ponude i potra-žnje, dio potražnje ostaje nepodmiren. Višak krat-koročne likvidnosti depo-zitnih institucija svakod-nevno se na kraju dana deponira u središnju ban-

ku kao prekonoćni depo-zit uz kamatnu stopu od 0,25.

Veliku važnost za dje-lomično neutraliziranje viškova novčanog tržišta imala je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva finan-cija koja je održana proš-

log utorka. Aukcija je bila raspisana za zapise u kuna-ma i eurima. Za kunske za-pise interes sudionika ovo-ga puta bio je nešto manji nego na prethodnim aukci-jama, a Ministarstvo finan-cija prihvatilo je sve pristi-gle ponude. Unatoč nešto

manjem interesu sudioni-ka, ipak je umjesto plani-ranog iznosa izdanja od 550 milijuna kuna ostva-ren iznos emisije od 720 milijuna kuna. Najveći dio emisije, odnosno 498 mi-lijuna kuna upisano je s rokom dospijeća od 364

dana. Prinosi su ostali ne-promijenjeni za sve rokove dospijeća. Kod trezorskih zapisa u eurima zanima-nje sudionika bilo je skro-mnije budući da je od pla-niranog iznosa izdanja od 10 milijuna eura upisano samo 1,6 milijuna eura, a

nebankovni sustav sudje-lovao je u ukupnom iznosu emisije u 100-postotnom iznosu. Na posljednjih ne-koliko aukcija pokazuje se da je zanimanje sudioni-ka za upisivanje trezorskih zapisa u kunama znatno veće nego za zapise u euri-ma. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukci-ju za 26. ožujka, s time da je aukcija raspisana samo za kunske zapise.

U sljedećem razdo-blju ne očekujemo zna-čajniju promjenu kretanja na novčanom tržištu. Vi-soka likvidnost sustava i dalje će podržavati nisku kamatnu stopu, uz eventu-alni rast potražnje u pred-blagdanskom tjednu.

Na europskom tržištu bilo je malo promjena tijekom proteklog tjedna u išče-kivanju rješenja ciparske bankarske krize. Ako ci-parske vlasti ne nađu sko-

ro riješenje, najavljeno je povlačenje ulaganja Eu-ropske središnje banke iz te zemlje i izlazak Cipra iz eurozone. Na njemačkom tržištu došlo je do iznena-

đenja zbog pada optimiz-ma tamošnjih proizvođa-ča. Zabrinuti su bili jedino menadžeri čije apetite je smanjila Europska komi-sija odlukom o smanjenju

maksimalnih isplata bo-nusa. Prema procjenama, tom odlukom bit će pogo-đeno dvije trećine njih. Na američkom tržištu vladao je optimizam uzrokovan procjenama ekonomista kako nema straha od nove krize što potvrđuju poda-ci o gospodarskom rastu. Azijsko tržište bilo je sti-mulirano rastom vrijedno-sti kineskih dionica, a rast su predvodile energetske kompanije.

TržišTe novca Zagreb

Puno novca i niske kamate

Kuna je u proteklom tjed-nu, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, izgubila jednu lipu i kra-

jem tjedna vrijedila 7,59 kuna. Prema švicarskom franku izgubila je tako-đer jednu lipu pa je kra-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Neznatne promjene tečaja

Međunarodno TržišTe kapiTala

Relativno miran tjedan

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka bila na razi-ni 181,5241 boda. U tjednu je zabilježen pad od 0,3519 bodova.

Mirovinski fondovi

Lagani pad Mirexajem tjedna franak vrijedio 6,21 kunu. Prema dola-ru je kuna tijekom tjedna pala dvije lipe, no krajem

tjedna je porasla pa je tje-dan zaključen s gubitkom jedne lipe i vrijednošću od 5,86 kuna.

6350

6380

6410

6440

6470

6500

22.3.21.3.20.3.19.3.18.3.

14100

14200

14300

14400

14500

14600

22.3.21.3.20.3.19.3.18.3.

3210

3222

3234

3246

3258

3270

22.3.21.3.20.3.19.3.18.3.

3750

3770

3790

3810

3830

3850

22.3.21.3.20.3.19.3.18.3.

7900

7936

7972

8008

8044

8080

22.3.21.3.20.3.19.3.18.3.

12200

12300

12400

12500

12600

12700

22.3.21.3.20.3.19.3.18.3.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Jelena drinković18.3.-22.3.2013.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 11.3.-15.3.2013.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

500

400

300

200

100

018.3.2013. 19.3.2013. 20.3.2013. 21.3.2013. 22.3.2013.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

Izvor: HNB primjena od 23. ožujka 2013. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,116845

CAD kanadski dolar 5,718521

JPY japanski jen (100) 6,201336

CHF švicarski franak 6,210472

GBP britanska funta 5,863473

USD američki dolar 5,863473

EUR euro 7,587334

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.3.2013.

7.590

7.588

7.586

7.584

7.582

7.580

EUR 5.88

5.87

5.86

5.85

5.84

5.83

USD 6.22

6.21

6.20

6.19

6.18

6.17

CHF

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 186,3447

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 187,6837

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 166,1047

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 180,6924

MIREX 181,5241

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 195,3871

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 218,5288

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 134,6977

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 157,8822

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 158,9554

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 172,1287

Zatvoreni DMF-oviZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 107,5333

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 120,9994

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,8284

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,5713

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 220,6863

AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 101,2619

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 160,2049

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 139,5662

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 118,2825

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 179,7586

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 124,2248

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 134,4709

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 193,5553

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 165,5569

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen 136,4547

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 120,4681

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 155,1692

185

180

175

185

180

175

MIREX - mjesečni

21.2. 1.3. 10.3. 21.3.

MIREX - tjedni

18.3. 19.3. 20.3. 21.3.


Novi poslovi ENT-aEricsson Nikola Tesla ugovorio je nove izvozne poslove u vrijednosti vi-šoj od 45 milijuna kuna. S kosovskim operatorom IPKO potpisan je okvir-ni ugovor kojim se defi-niraju strateški odnosi za sljedeće vremensko raz-doblje. Također, u tijeku je realizacija ranije ugo-vorenih projekata har-dverske i softverske nado-gradnje pojedinih čvorova postojeće mreže odnosno modernizacije elemenata mreže koji su u IPKO-voj mobilnoj mreži zaduženi za prijenos podataka, kao i uvođenje novih WiFi rje-šenja. Na bosansko-her-cegovačkom tržištu ENT nastavlja suradnju s HT-om Mostar, a na crnogor-skom s Crnogorskim Te-lekomom.

Odobrene izmjene restrukturiranja Brodotrogira

Europska komisija odo-brila je izmjenu plana re-strukturiranja za Brodo-trogir, što otvara put da se ugovor o privatizaciji toga brodogradilišta potpiše u roku od dva tjedna. Kupac brodogradilišta - tvrtka Kermas - izmjenama će zadržati 60 posto poslo-vanja u brodograđevnoj

djelatnosti, a 40 posto će moći ostvarivati na djelat-nostima megamarine, ser-visne baze i poslovno-tu-rističke zone.

OTP banka: 100 milijuna kuna dobitiOTP banka je u protekloj godini ostvarila neto do-bit nakon oporezivanja u visini od 100 milijuna kuna. Ukupna bilanca ra-sla je 4,2 posto te krajem prošle godine dosegnula 13,3 milijarde kuna. Ban-ka je ostvarila povrat na prosječni kapital od 6,86 posto što je iznad povra-ta ukupnog sustava 4,84 posto. Banka je povećala tržišni udjel mjeren uku-pnom bilancom za 0,2 posto na 3,34 posto. Na bankarskom tržištu OTP banka zauzima osmo mje-sto po ukupnoj aktivi, te sedmo mjesto po ostva-renoj dobiti i u segmen-tu kredita i depozita gra-đana.

Ledo - dobra prilikaAnalitičari Erste banke predviđaju dobru poziciju Leda na tržištu i akumula-ciju njene dionice. Ledu se predviđa blagi rast pro-daje ove i sljedeće godine, dok bi EBITDA ove godi-ne mogla imati lagani pad. Odnos cijene dionice i za-rade s predviđenih 11,3 u prošloj godini, ove godi-ne bi mogao porasti na 12, te u 2014. pasti na 10,4, predviđaju u Erste banci. Dobra pozicija je poslje-dica akvizicija u prošloj godini srpskog Frikoma i Leda iz Podgorice.

*vijesti

Zbog neizvjesnosti razvo-ja situacije na Cipru strane su burze bilježile negativne pomake što se odrazilo na rezultate fondova te su pro-teklog tjedna kod njih pre-vladavali negativni rezul-tati. Od ukupno 84 aktivna fonda, 52 fonda ostvarila su pad vrijednosti udjela. Među 10 fondova s najve-ćim rastom nalazi se pet di-oničkih, po dva mješovita i

obveznička te jedan novča-ni fond. Njihove se tjedne promjene kreću u malom rasponu od +1,52 do -1,67 posto.

Najuspješniji dionič-ki fond protekloga tjedna, od njih pet koliko ih je po-raslo, bio je Ilirika Gold s rastom od 1,52 posto čime je postao i dobitnik tjedna te jedini fond s rastom ve-ćim od jedan posto. Palo

je 35 dioničkih fondo-va, a najviše NFD Aureus BRIC za 1,67 posto.

Dva mješovita su po-rasla, a najuspješniji bio je drugi tjedan uzasto-pno ZB global čiji je tjed-ni rast iznosio 0,62 posto. U grupi mješovitih fondo-va 13 fondova bilježi pad, a najviše je pao NFD Au-reus EM Balanced za 1,07 posto.

Kod obvezničkih fon-dova četiri su ostvarila pozitivne rezultate, a naj-više, za 0,25 posto, pora-stao je ZB bond. Na ne-gativnoj strani ljestvice nalaze se također četiri fonda, a najveći pad bilje-ži OTP Euro obveznički s minusom od 0,45 posto.

Svi su novčani fondo-vi ostvarili pozitivne re-zultate. (I.L.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Većina fondova u minusu

P roteklog tjedna redovni je pro-met na ZSE-Za-

grebačkoj burzi iznosio 60,726 milijuna kuna što

je u odnosu na tjedan ra-nije pad od 37 posto. Cro-bex je tjedan završio s ra-stom od 0,09 posto te je njegova posljednja vri-jednost bila 2.004,05 bo-dova. Indeks Crobex10 je tjedan završio na 1.110,33

boda što predstavlja tjed-ni pad od 0,10 posto. U ovoj je godini Crobex u plusu za 15,15 posto, Crobex10 bilježi rast od 14,28 posto, a Crobis je u minusu za 1,37 posto. Najveći promet u prote-

klom tjednu ostvaren je dionicom HT-a, kojom je trgovano u vrijednosti od 15,209 milijuna kuna, a tjedan je završila na 216 kuna što je tjedni pad od 0,81 posto.

Dalekovod je na tra-gu neslužbenih informaci-ja da su se banke dogovo-rile oko njegovih dugova

porastao za 26,29 posto. Gubitnik tjedna je Vala-mar Adria Holding s pa-dom od 1,78 posto.

BURZA

Dalekovod porastao za više od četvrtine

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

Dalekovod d.d. +26,29% 62,40 2.417.986,70

HG Spot d.d. +25,00% 1,00 978,00

Turbo certifikat DAX short +22,75% 43,70 1.127.561,33

Maistra d.d. +20,95% 89,50 1.863.768,92

Dioki d.d. +19,06% 20,05 3.814.933,63

Hoteli Brela d.d. +18,86% 101,03 30.147,90

Elektroprojekt d.d. +14,00% 399,00 3.990,00

Hotel Dubrovnik - Babin kuk d.d. +12,50% 180,00 360,00

Badel 1862 d.d. +12,45% 36,67 180.560,31

Turbo certifikat zlato long +11,48% 102,00 292.719,90

Hrvatske telekomunikacije d.d. -0,81% 216,00 15.208.940,63

Adris grupa d.d. (povl.) +1,19% 294,47 8.779.430,28

Dioki d.d. +19,06% 20,05 3.814.933,63

ZIF Slavonski d.d. +4,22% 22,98 2.661.148,80

Ericsson Nikola Tesla d.d. +1,02% 1.537,50 2.477.890,40

Dalekovod d.d. +26,29% 62,40 2.417.986,70

Valamar Adria Holding d.d. -1,78% 147,61 1.940.587,17

Maistra d.d. +20,95% 89,50 1.863.768,92

Industrogradnja Grupa d.d. +0,83% 121,00 1.745.574,46

Luka Rijeka d.d. +9,66% 134,00 1.446.819,39

urbo certifikat USD/HRK short -19,57% 1,85 12.209,00

Istraturist Umag d.d. -13,42% 160,00 49.278,50

Turbo certifikat € bund fut. Short 1 -12,79% 55,90 127.484,10

Borik d.d. -11,09% 40,01 1.560,39

Varteks d.d. -7,93% 12,89 23.161,90

Genera d.d. -6,66% 48,63 28.551,78

Turbo certifikat DAX long 2 -6,49% 73,00 321.898,19

Kaštelanski staklenici d.d. -5,09% 455,55 185.029,66

Medika d.d. -4,27% 6.701,00 40.206,01

Croatia osiguranje d.d. (povl.) -3,72% 7.221,12 7.221,12

UKUPAN TJEDNI PROMET: 546,616 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.725.846,70 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.004,0500 +0,09%Crobex10 1.110,3300 -0,10%Crobis 102,3175 -0,58%Crobistr 121,9033 -0,47%

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 14. do 21. ožujka 2013. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 13,6490 -0,60

HI-growth € 8,8979 -0,71

Raiffeisen World € 118,6400 -0,88

ZB euroaktiv € 119,8600 -1,29

ZB trend € 132,0300 0,69

FIMA Equity kn 53,9562 -1,50

KD Prvi izbor kn 11,9401 -1,19

Ilirika JIE € 125,9845 -1,11

Raiffeisen Central Europe € 49,2100 -1,20

PBZ Equity fond kn 73,5954 -1,03

HPB Dionički kn 89,6298 -0,06

Erste Adriatic Equity € 78,7800 -0,61

NFD Aureus Global Developed kn 95,3584 -0,61

ZB aktiv kn 104,2000 0,87

Prospectus JIE kn 47,0774 -1,17

AC Rusija € 29,0578 -1,46

NFD Aureus BRIC € 21,4618 -1,67

Capital Two kn 69,4278 -1,63

Ilirika Azijski tigar € 48,8734 -0,21

PBZ I-Stock kn 62,6679 -1,09

HPB Titan € 73,1903 -0,07

HPB WAV DJE € 104,8680 -0,59

Platinum Global Opportunity $ 11,9580 -0,30

KD Nova Europa kn 6,6268 -1,63

OTP indeksni kn 41,1125 -1,43

Platinum Blue Chip € 89,7632 -0,25

NFD Aureus MENA kn 488,4146 0,68

OTP MERIDIAN 20 € 81,6946 -1,50

A1 kn 86,6200 -1,49

NFD Aureus US Algorithm kn 128,7217 0,43

NFD Aureus New Europe kn 103,4485 -1,29

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,1851 -0,26

OTP Europa Plus € 113,3580 -0,88

Ilirika BRIC € 80,7157 -0,13

VB CROBEX10 kn 102,7075 -0,99

KD Energija kn 9,3882 -1,40

ZB BRIC+ € 88,0800 -1,14

Ilirika Gold € 71,3944 1,52

Raiffeisen Prestige Equity € 110,4800 -1,05

Allianz Equity € 118,6763 -1,16

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSZB global € 143,5800 0,62

PBZ Global fond kn 98,7088 -0,55

HI-balanced € 10,5689 -0,54

Raiffeisen Balanced € 121,7500 -0,97

ICF Balanced kn 111,2488 -0,04

HPB Global kn 80,2100 0,36

OTP uravnoteženi kn 97,1122 -0,48

KD Balanced kn 7,9420 -0,21

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 76,9902 -1,07

C-Premium kn 5,1481 -0,58

Agram Trust kn 58,5131 -0,34

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,0226 -0,24

Allianz Portfolio kn 125,4850 -0,66

Raiffeisen Prestige € 97,3300 -0,76

VB SMART € 97,7522 -0,23

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 176,0000 0,25

HI-conservative € 11,9920 0,07

Raiffeisen Bonds € 164,7300 0,02

PBZ Bond fond € 110,4336 -0,13

Erste Bond € 131,2800 -0,22

Capital One kn 176,7544 0,02

HPB Obveznički € 132,4395 -0,14

OTP euro obveznički € 120,7243 -0,45

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 140,0136 0,03

ZB plus kn 171,7930 0,02

ZB europlus € 146,6741 0,02

PBZ Euro Novčani € 134,4641 0,04

Raiffeisen Cash kn 153,2700 0,03

Erste Money kn 146,9200 0,03

HI-cash kn 146,4447 0,03

PBZ Dollar fond $ 127,6739 0,01

HPB Novčani kn 139,7471 0,02

OTP novčani fond kn 129,7517 0,02

VB Cash kn 123,4746 0,04

Agram Euro Cash € 11,5686 0,08

Allianz Cash kn 115,6215 0,02

Platinum Cash kn 80,6703 0,00

Erste Euro-Money € 112,4400 0,03

Auctor Cash kn 105,5313 0,05

Raiffeisen euroCash € 103,5000 0,02

HPB Euronovčani € 103,5500 0,03

Locusta Cash kn 1274,0482 0,04

NFD Aureus MultiCash kn 103,2532 0,02

OTP euro novčani € 100,0851 0,02

Zelena gradnja nema alternativU

Documents

Transcript of Zelena gradnja nema alternativU