Stranica NeNezaboravitezaboravite TkoTkotototamotamoveliveli: · 2018. 9. 17. · Francuski jezik,...

2

Stranica2

Broj 27 - 4. listopada 2008.NeNezaboravitezaboravite TkoTkotototamotamoveliveli::„Nema„NemaBosne“Bosne“??AANeretvaNeretvahučihuči,,aaMiljackaMiljackatečeteče,, aaSanaSanaideide......

3

Stranica3Broj 27 - 4. listopadaUrednikovoUrednikovoslovoslovoOduvijek smo ih voljeli.I onda kad se nismo baš slagali s njihovimnakanama, prohtjevima. Možda i stoga,štosmo osjećali kako ih ponekad samo do kraja ne razumijemo. Voljeli smo ih i onda kad su smatrali

4

Bogu-milima, i onda kad su se „poturčili“. Čekalismo samo na trenutak kad će nam se vrati-ti. Ili minjima. I onda smo ih voljeli kad su,silom prilika i okolnosti, ne i želja, bili Neop-redijeljeni. Posebno smoih voljeli kad suznali reći da su muslimanski Hrvati, poseb-no Hrvati Muslimani. Volimo ih ništa manje isada kad su Bošnja-ci. Svojom voljom. Njihovom i našom. I spravom odluke odrasla čovjeka.Oni su našabraća. Po roñenju. I po supos-tojanju. Imamo vječno pravo na njih. I onina nas.Naše je pravo bratskizagrljaj. Ponekad, moguće, i pretvrd, pregrub, ali bez izuzetkabratski. Nepotrebno, nerijetko, odvećposvojan, ali topao, od srca. Čak i tada. Uvijek.Zajedno u majčinom gnijezdu. Brat kraj brata. Nikakojedan iznad drugoga. U pomoći i utuzi. S čežnjom u duši. Pri rastanku.Braća.Lijepo je braću imati. Imisliti na njih. Očekivati pomoć od njih. Radovati se s njima. Eh,kad nam dobro poñe! Osobito mlañu.Neiskusniju, još neproživljenog postojanja. I kadzgriješe, ili kad nam se učini da griješi. Bez suvišnognadmoćnog oprosta, s blagim osmi- jehom. Na usnama i u cijelom svome biću. Jer, opet su braća snama.Zbog koga i radi čega ostati bez njih?Nikada.Pogledajte. Opet nam sviće. Zora rudi odmah tu, krajnas. S istoka. Na dohvat ruku. Zar je onda rukama mjesto u džepu?NAŠENAŠEPRAVOPRAVONANABRAĆUBRAĆU

Stranica4

Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovorHRVATSKAHRVATSKAJEJEPOVIJESNAPOVIJESNANACIJANACIJAAkademikMirko Vidović, ParizGermansko pleme Franci, kon-cem petog stoljeća provalilo je uGaliju Transalpinu i tu organizira-lo, na ruševinama Rimskog car-stva, posebnu državu. Ta državanosi i dalje ime Francuska. GaliuFrancuskoj nisu naučili franački jezik. Francuski jezik, premdanosi franački naziv, nastao je izgovoraGala - mješavina galskihdijalekata i latinskog jezika. Utom jeziku održalo se je vrlo ma-lo franačkihriječi. Galski temeljfrancuskog jezika najbolje je uo-čljiv u još živom neokeltskom jeziku francuskihBretonaca.Prema Kontantinu Porphyroge-netu, ista stvar dogodila se je,oko sto godina nakon

5

prodoraFranaka u Galiju, i u Dioklecija-novim Panonskim dijecezama: Udogovoru s istočnimBasileisomHeraklijem, Bielohorvati su pos-lali prema jadranskoj obali jaku isposobnu vojsku koja jeodatlepotisnula Avaro-slavene i organi-zirala, takoñer na ruševinamaRimskog carstva, novu državu.DrFerdo Šišić tvrdi (u svojoj'Povijesti hrvatskoga naroda'), uvezi s novom sudbinom Panon-skih Dijeceza,izmeñu Dunava iJadrana slijedeće: "U to vrijeme,izmeñu godine 630 i 640, prova-ljuju oboružane četeHrvata iznjihove domovine Bijele Hrvatskeu Panoniju i Rimsku Dalmaciju,te nadvladavši i protjeravšiAva-re, sami zagospodariše tim kraje-vima. Hrvati su bili dio slavenskih Anta... Budući da je nadošlihHr-vata bilo malo - samo gospodu- jući sloj - izvršio se i ovdje u his-toriji općepoznati proces dasuzapovijedajući došljaci poprimili jezik svojih podanika, a ovi imedošljaka" (v.d., s. 76).Napomena: naruševinama Rim-skog carstva nastajale su nacio-nalne države i sva njihova povijest kasnije bila je borbaza naci-onalni opstanak, dakle striktno inačelno antiimperijalistička.Francuska je od tog načela odus-talapočetkom stvaranja kolonijapo svijetu, osobito u povodu do-laska Napoleona na vlast. Hr-vatska, takoñerprema K.Porphyrogenetu, od tog zavjetanije nikad odustala. Dapače, vla-dar Hrvata je god. 681 išaou Vatican i tu, nad Grobom svetogPetra, dao prisegu papi Agatonuda Hrvatska nikad ne će osvajatituñezemlje, a Papa se je obve-zao da će svaki put kad 'poganiudare na Hrvatsku', nagovoritisebi odane vladareda pomognuhrvatskoj vojsci da se brani, a onće 'moliti Bogu Hrvata' (i tada suHrvati latinski naziv Deusimeno-vali svojim jezikom Bog) da imbude na pomoći.Hrvatska je svu svoju povijestodživjelaunutrašnjim dogovara-njem u svom Saboru, a premavanjskom svijetu vodila je prija-teljsku i obrambenupolitiku. Na-rod privržen svojoj postojbini ufunkciji kojeg je stvoren i njegovposebni mentalitet, ne biimaouzvišenu svijest sebe i svog istin-skog mjesta meñu nacijama a danije izgradio skupinu bliskih srod-nika u temeljima društva, odnos-no našu tradicionalnu zadrugukoja podsjeća na megalite u te-meljimanaših antičkih tvrñava.N.N. Dioklecijan je izvršio refor-me Rimskog imperija po uzoruna teritorijalnu idruštvenu struk-turu svoje ilirske postojbine.Bitni veznik koji proizlazi iz našihiskustava i od kojeg sesastojinaša skupna memorija je - naš jezik. Uzmeš li jednom staromnarodu svoj jezik, ugasio si nje-govumemoriju. Hebreji svojompoviješću dokazuju da narod,živeći u duhu svog jezika i pre-daje, pamti svojuprošlost i uzemlji svojih pradjedova ili bilog-dje u svijetu. Naš jezik je naš"sveti kovčeg saveza sBogom" jer je sav gramatički logičan, savkristaliziran na pojmu istinitog pozdravu razumu. Mnogiosvajačisu sve činili da nam, bilo podizgovorom čistoće vjere ili jedin-stva strane nametnu svoj jezik,ali utome nisu uspjeli, najvišezbog postojanosti naše vjere.Nakon stoljeća muke s latinaši-ma, II. Vatikanskikoncil je daosvim narodima na svijetu pravoda slave Boga na domaćem jezi-ku. To je jedna od temeljnihzas-luga Hrvata u učvršćivanju kato-ličke vjere - obranom savjesti i jezika, kako je to naučavao apo-stolPavao iz Tarsisa.Naime, prema Evanñelju, klicekršćanstva je u našim ilirskimkrajevima, a osobito uDalmacijiObelisk Kontantina Porphyrogeneta

6

Stranica5KaoKaorazgovorrazgovorzasadila ekipa Pavla apostola, anije čudno što su i kosti svetogLuke Evanñelista bile na našemtlu sve dodolaska Osmanlija.Budući da smo mi od samog po-četka kršćanstva u nas, dok suLatini mahom bilipogani, Bogaslavili na svom jeziku i tako iz-gradili u dobroj memoriji i visokismisao etike. Ne samo da tineo-fiti nisu priznavali prva tri stolje-ća našeg kršćanstva, nego sunam nametnuli svoje svece, anašezanijekali počam od papesvetog Kaje, Dioklecijanova uja-ka. Svoje svece su ugradili u te-melje našihbogomolja, a Diokle-cijana su proglasili - njihovimprogoniteljem, premda je tjeles-na stražaKosmokratora bila sas-tavljena od domaćih gorostasameñu kojima je prema Lactantiu-su, bilo mnogoborbenih kršća-na, Latini i danas mrze Diokleci- jana, jer je izmjestio središtecarstva iz Rima na obaleBospo-ra. Zahvaljujući tome, Istočnocarstvo se je održalo jedanaest ipol stoljeća dulje odZapadnogcarstva.Hrvatska se ubraja meñu najsta-rije povijesne nacije u europskimprostorima.Održavajući svojuposebnost naši ljudi su sudjelo-vali u velikim pa i najvećim pot-hvatima civilizacije,stvaranjemtrajnih vrijednosti i braneći ih oddivljaštva i od kolektivnog ludilagrabežljivih osvajača, onihPavlo-vih 'zvijeri u ljudskoj spodobi'.Akademik Mirko Vidović nastupio je na II. Meñunarodnom kongre-su iranologa u Tehranu,dne21.12.2004. Tada je pred prepu-nim amfiteatrom pročitao svoju raspravu o povijesnim izvorima pokojima je Darije Veliki prelas-kom mosta na Bosporu osnovaoi podcarstvo Skudru izmeñu Jad-rana,Alpe, Dunava i Crnog mo-ra, i ustoličio tu prvog velikog bana, utemeljitelja Skudre - Si-samnesa. Odtada potječe dugaserija banova i župana u našimkrajevima, u trajanju od dva i pol tisućljeća.Postoje čitave biblioteke i znan-stvenih radova o borbi našegčovjeka da očuva svoj jezik i usvjetovnimodnosima i u vjer-skim obredima. Postoje i različitiizvori informacija o tome da suimperijalisti na nasslali jake voj-ske kako bi nam silom nametnulisvoj jezik i ne samo latinski, ma-džarski, germanski italijanski, alito nikome nije pošlo za rukom.U tom duhu je i središnji pojamnašeg mentaliteta - životkaoizdanak obitelji - ostao netaknutsve do naših dana. Svetost živo-ta i svetost obitelji bili su prven-stveniciljevi rušenja onih, koji suu toku dvadesetog stoljeća svečinili pod motivacijom 'ima da ihnema' jer 'onisu krivi što su živi': A najprije i osobito, da bi tama-njenje postalo i 'spontan' unutra-šnji proces, htjeli su'ubiti Boga'u nama.U toku tog mračnog dvadesetogstoljeća kad su i antiteističke reli-gije odlučile dazavladaju svije-tom, naš narod je dospio podlupu i na nišan svih imperijalista.Samo načelo sloboda unezavis-nosti u odanosti Crkvi sveopćoj,njih je iritirala kao trn u peti, a uoku su imali brvno.Postoje triključna stjecaja okol-nosti u kojima je specifičnost na-še privrženosti svojoj nezavis-nosti i slobodi uduhu našeg jezi-ka i našeg mentaliteta tolikosmetala grabežnim manijacimada su našu upornost dabudemo'svoji na svom' i da najprije'branimo Dom', postali predme-tom poruga i mržnjeprošireneklevetama po čitavom svijetu.Takve okolnosti stekle su se po-lovicom devetnaestog stoljećaipolovicom dvadesetog stoljeća.One su nadvladane tek koncemdvadesetog stoljeća, u povodupropastiideoloških fikcija o stva-ranju 'svjetske ideološkeimperije'.Dok je rasla 'turska opasnost' odSabora uCetingradu do Berlin-skog kongresa, postojao je pot-reban i efikasan savez na planuvanjske politike iobrane s Ma-džarskom i s Austrijom. No, kad je turska opasnost počela jenja-vati, svi su i to sa svihstrana'bacali oko' na naše razjedinjenezemlje. Madžarima nije bila dos-ta 'personalna unija' – oni su od-lučili da nas potpuno odnarode,a da bi to postigli, htjeli su namnametnuti svoj jezik. Nakana jebilaotvorena, opasna ali se je,poput boomeranga - vratila uzube bacača.Tako je na prostorima'reliquereliquiarum alium regni Croatiae'došlo do intriga u trokutu. Napo-leonova reaktualizacijaIlirskihprovincija potakla je Habsburgeda, zajedno s Dalmacijom, ap-sorbiraju svu Hrvatsku.Madžari suto osjetili i učinili susve da bi nas asimilirali i takoostali u interesnoj zajednici sHabzburzima. No, Hrvateje većprobudio Ilirski pokret i postalisu dovoljno svijesni sebe, da suse na vrijeme trgli i organizirali.Činise da se je, u početku, svezbilo po planu Bečkog Dvora ka-Broj 27 - 4. listopada 2008.

7

Stranica6

Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovorko bi Zagreb, pritisnut ma-džarizacijom, zatražio zaš-titu kod Habsburga. Hrvatiz Istre, Zvane Črnja o to-me zapisa u svojoj monog-rafiji "Kulturna historijaHrvatske", izmeñu ostalogslijedeće podatke:"Kaopolitički akt kojemu suGaj, Kukuljević i svi drugipatriotski voñe pridavalinajvećeznačenje,"Zahtievanja" su bila paž-ljivo pripremljena. Ona suodražavala svu unutrašnjutaktičku ravnotežui unut-rašnje kompromise u naci-onalnom pokretu... Na pr-vom mjestu skupština jeaklamacijom izabralakraji-škog pukovnika barunaJosipa Jelačića-Bužimskog,za hrvatskog Bana i glavnog za-povjednikavojske u Krajini...".U Hrvatskoj je, u povodu izbija-nja općeg meteža u Europi - upovodu zbivanja godine1848 -nañen odličan sklop teorije iprakse u osobama grofa JankaDraškovića i pukovnika JosipaJelačića.Jedan je odlično pozna-vao naš položaj i natemelju poznavanjanaše prošlosti, donio je plan o našem oku-pljanju po pokrajina-ma u jedan zajedničkizamah nove naše dr-žavne nezavisnosti.Kad to uzmemo u ob-zir, onda će nam biti jasno šta znači Čl.Četvrti "Zahtievanjanaroda": 'Mi zahtieva-mo našunarodnunezavisnost'.Lako je pokrenuti na-rod kad ima prosvije-ćenu inteligenciju, ani to nije dovoljnobez jednog lucidno sas-tavljenog glavnogkoncepta, kakav jebez sumnje bila Draš-kovićeva"Disertacija"(1832).Njegovi učenici, Ilircisu, nakon habsburškezabrane i samog spomi-njanja ilirskog imena(posebnimDekretomod 16.06.1842), osta-vivši nam mogućnostda se nazivamo 'južniSlaveni', koji da su setu doseliliiz ruskih barai močvara kao sluge Avara. Ilirci su shvatilida laž nema prošlostipak ne može imatinibudućnosti. LjudevitGaj je, u to ime zapisa-o: "Jugoslavljani, kakose u svietu nipoštozvati nemožemo"jer"ovaj naziv vazda stojiu nekom razmierju pokojem stoprv svojeznamenovanje dobiva"('Danica',48/1839).I u Europi i u nas osobito godina1848 bila je pobuna iz općeg ne-zadovoljstva punasvakojakihproturječnosti. U tom kaosu poz-natom kao - nastanak nacional-nih pokreta - Madžari su sehtjeliosloboditi nadleštva Beča ali takoda asimiliraju Hrvate - niste Iliri,ne znate šta ste pa - budite Ma-džari kao i mi! Hrvati u tom proc- jepu nisu imali izbora do li - od-biti silom madžarsku vojnu nasrt-ljivost. Beč je prihvatio da, po"Zahtievanju naroda" pukovnik Jelačić postane hrvatskim Banomi da stanena čelo jakih vojnihpostrojbi da se odhrve od Ma-džara kako bi, u reformiranomHabsburškom carstvu,premaBeču, dobio isti status kao i Ma-džari.No u baš tom metežu, u Parizu je objavljen i "Komunističkima-nifest" koji je naveo njegove au-tore, Marxa i Engelsa da oštroosude Jelačićev pohod na Ma-džarsku.Marxova majka je bilapodrijetlom madžarska Židovka iHrvatski grb na krovu crkveSv. Marka u Zagrebu Za stolom u blagovaonici iranskog Ministarstva vanj-skih poslova, Akademik Mirko Vidović sjedi do iran-skog povjesničara - Medijca! S desne straneMedijcasjedi jedan - tipični Persijanac. Fizička sličnost jedan je od očitovanih dokaza srodnosti Medijaca(a ne

8

Stranica7Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovormunje koje je po Hrvatima posu-o imperijalist Layos Kossuth bilesu u skladu s munjama Marxa iEngelsakoji ni na kraj pametinisu imali da odustanu od glav-nog cilja svoje ideologije - da odsvih carstava nasvijetu stvore jedno jedinstveno proleterskosvjetsko carstvo, jer da 'proleternema domovine'. Stoga suoštroosudili i izdvajanje Grčke iz Oto-manskog carstva i još oštrije iz-dvajanje Hrvatske izmonolitneMadžarske. U svojim pamfletima,opetovano i u toku tri godine,Marx i Engels su u svom tisku,iu Europi i u USA prorokovali Hr-vatima da će 'u idućem svjets-kom ratu nestati s kuglezemaljske'.Marksistička osudaHrvata na genocid, usporediva jes nacističkom osudom Židova na'konačnorješenje'.No, još ni u tom nije sav para-doks: dok je Madžarska prekosvojih grofova i administracijeuHrvatskoj već bila u zamahu nesamo madžarizacije nego i feu-dalizacije hrvatskih posjeda i po-krajina,ban Jelačić je donio svojglasoviti - "Proglas o ukidanjukmetstva" u Hrvatskoj. Da para-doks bude jošveći, marxisti, usvojoj globalnoj društvenoj viziji'proleterskog internacionalizma',nisu predvidjeli, nesamo pravonaroda na samoodreñenje, negoni pravo vlasništva pojedinaca, akamo li ukidanje velikihimanjana kojima su radili seljaci kaorobovi po svim carstvima. Kao pomjeri ruskog 'kriepostnogprava'.No, Hrvatska se je izbavila tihdavljenja polovicom devetnaes-tog stoljeća i slavna trojka koja je, uHrvatskom državnom sabo-ru osnovala Hrvatsku stranskuprava (Starčević, Kvaternik, Vr-doljak),shvatila je nekontradik-tornost borbe nacionalnog oslo-boñenja i borbe za društvenupravdu. Hrvatskastranka prava je stoga bila primljena u članstvoPrve internaconale, a Eugen Kva-ternik je pokušao da naterenustvori uvjete općenarodnog us-tanka računajući s time da bi muu naporima osloboñenja pomog-le ineke europske velesile.N.B. Prva internacionala nije bilaprotiv nacionalnih država, stoga je i došlo dosukoba izmeñu sa-veza nacija i internacionalista. Iztog sukoba proizišle su - socijali-stičke i komunističketendencije.Raskol u začetku osmišljenasvjetskog carstva rada i radniš-tva dao je dvije nespojive kraj-nosti- crni i crveni socijalizam. Veliki 'stekliš' A. G. Matoš, poli-tički emigrant i vojni bjegunac,sklonjen uPariz, zapisao je onulijepu sentencu: 'Misao hrvatstvamisao je etična'. Jelačić, kao os-tvaritelj vizijeDraškovićeve'Disertacije', je, i u paneuropskimrazmjerima, postao hrvatska ino-vacija: 'jedinstva teorijeiprakse'. Točno po toj logici je i uItaliji došlo do usklañenja nauko-vanje Giuseppe Mazzinija (1805-1872) i Giuseppe Garibaldija(1807-1882). Usporedba nije iz-van povijesne logike, jer oni su uItalijiuspjeli ostvariti ono što suDrašković i Jelačić tek zametnuliu Hrvatskoj - ostvarenje talijan-ske nacionalne

9

države na ruševi-nama ostataka Rimskog carstva.Ta vizija Italije kao nacionalnedržave bila je stvarnostnašihsusjeda s onu stranu Jadrana,sve dok Mussolini nije smislio -zavesti Italiju u iluzijuobnoveimperijalističke politike.U povodu i nakon sukoba imperi- jalističkih ambicija - po završetkuprvogsvjetskog rata - kad ni je-dan nacionalizam nije sebe mo-gao nametnuti kao motivacijuosvajanja svijeta, upolitičkojstvarnosti Europe ojačala je vizija svjetskog ideološkog carstvaraspadom Rusije i Turske, aoso-bito nastankom Sovjetskog Save-za. O tome je Franjo Tuñmanispisao neku vrstu samokritike usvojojknjizi "Nacionalno pitanjeu suvremenoj Europi", gdje stoji:"Iz te teoretske postavke proizla-zidalekosežan zaključak da oži-votvorenje krajnjih ciljeva socija-lizma ima za imperativ ukidanjesvihnacija i stvaranja jednog jedinstvenog sovjetskog savezaili socijalističkog naroda, kao uSovjetskomsavezu, tako i u Za- jednici socijalističkih zemalja, arazumije se, i u cijelojEvropi' (v.n.d., s. 249).No, ubiti političke globalne stra-tegije Hrvatske i Italije, postoji iparalelizam specifičnosti komuni-zma u našimoduvijek katoličkimzemljama, čiji je mentalitet razvi- jan na postavci grijeha i zla: zarazliku od drugihvelikih religija,kod kojih je zlo samo ono što onipretrpe i od bilokoga, kod katoli-ka je zlo svako zlo,nanesenoikome, pa i samome sebi. Stoga je komunizam Gramscija bio us-porediv s komunizmomAndrijeHebranga: Oni nisu ne samoosuñivali, nego ni isključivali bor-bu za nacionalno osloboñenje,Ban Josip Jelačić

Stranica8

Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovorsasvim nasuprot marksistima, aosobito Lenjinu i Staljinu kod kojih, komunizam počinje u samo-zatajenju, osudom domaćeg na-cionalnog ponosa, nijekanje pos-tojanja Boga, duše ieshatologijeotkupljenja u povijesti uopće.No, za razliku od Talijana, u Hr-vatskoj se je 'radničkipokret'raspao na tri nespojiva dijela:HSS braće Radića je znao da jehrvatski narod u apsolutnoj veći-niseljački narod, a u gradovimakapital posjeduju ugavnom stranimenadžeri kojima služi domaća'pokvarenagospoda'. Stoga jeRadić sa svojom vizijom seljačkepravice bio prihvatljiv i u Moskvipa čak mu jeponuñeno da budena čelu Zelene internacionale,što je Trockog dovelo do bijesa,budući da u SSSR-uskoro ni nijebilo seljaka vlasnika svoje zemljepak je država preuzela sve grun-tove i organizirala Kolhozei Sov-hoze.Druga smjernica u nastanku ko-munizma u Hrvatskoj je sva uznaku 'Ličkog ustanka' 1932, ko-jeg su podigle Pavelićeve ustaše,a pozdravio ga je i 'Proleter', slu-žbeno glasilo KPH, dakle - komu-nizma nacionalnog usmjerenja.Treći su proizišli iz škole moskov-ske Kominterne i bili su otvorenii oštrinegatori prava hrvatskognaroda na samoodreñenje i svesu učinili što su mogli da se ispu-ni marksističkoproročanstvo o -genocidu hrvatskog naroda i tona cijeloj Kugli Zemaljskoj. Ovizadnji, Titovci uvijek suimalipodporu stranih imperijalista i naistoku i na zapadu, ali samo zbogrizika koji je proizlazio iz hrvats-ke temeljne ideje o – nacionalnojdržavi. No, njihov paradoksalnipoložaj se je uspio provući na javnupozornicu u Hrvatskoj, i tou ime 'nacionalnog samoodreñe-nja. Ne samo da nisu počeli defi-lirati pred

10

sudskim porotamazbog masovnih zločina koje supočinili po završetku rata, u vrijeme marksističkekolektivizacijei 'ubijanja Boga u ljudima', niti ih je zahvatila lustracija, oni nas-tavljaju zahtijevati da senastavis uništavanjem svih onih koji ot-voreno slave pobjedu hrvatskedržavotvorne misli na ruševina-manjihove ideološke tamnicenaroda. Oni i dalje po čitavomsvijetu šire crne legende na ra-čun hrvatskognaroda, a sa kate-dri instituta i učilišta oni još višekrivotvore našu prošlost, niječu ipostojanje našeposebne kulture, jezika i osobito državotvrone tra-dicije - poput zaraze oni napada- ju naše korjene.U tomkaosu, za razliku od dru-gih 'tranzicijskih zemalja' straniintriganti imaju umiješane svojeprste, a stoga su iizabrali FranjuTuñmana da im bude 'čovjek povjerenja' i to i s Istoka i saZapada. Razlozi za tusinkrazijusu uočljivi u slijedećoj Tuñmano-voj postavci, navedenoj u spo-menutoj knjizi: "Unitarističkojicentralističkoj politici, što je Ju-goslaviju htjela izgrañivati kaoproširenu Srbiju, hrvatski nacio-nalnipokret suprotstavio se većpočetkom dvadesetih godina sprogramom: ili konfederacija ilirazlaz..." (str.169).Zatim: "Kad su, u sito tog doba,ponukani baš 'neočekivanim' us-pjehom Radićevog pokreta, hr-vatski marksisti (Cvijić, Horvatin,Ciliga, Cesarec i Krleža) u Komu-nističkoj partiji Jugoslavije posta-vilina dnevni red nacionalno pi-tanje, jer da bez njegova rješe-nja ne će biti ništa od revolucijeu Hrvatskoj i uJugosalviji, oni suod svojih srpskih kolega bili proz-vani - separatističkim frankovci-ma" (s. 168).N.B.Ovaj podrugljivi naziv'frankovci' i 'frankovluk' prvi suizvor antisemitizma na područjuHrvatske. Natemelju citiranihnavoda, jasno nam je zašto je iTuñman, uoči Referenduma zanezavisnost Hrvatske (19.5.1991.) na sva zvona pozivao hr-vatski narod da NE GLASA UZANEZAVISNOST, nego li za - kon-federalnu Jugoslaviju. A da je i Krleža bio ljuti antise-mit, upravo zbog politike JosipaFranka, dokazom jei njegovaizjava, tiskana u zagrebačkomtjedniku "Danas" netom nakonTitove smrti: "... zar nam je Eu-genKvaternik trebao da poslužikao sjedok da nije tako bilo kaošto je bilo? Ako je netko bio zlo-činaczavrgnut u majčinoj utrobi,ukleti bastard jednog ukletogluckastog austro-madžarskogsubalternoginfanterijskog oficirai tragične kćerke Šejloka hrvats-ke politike Jozue Franka, jedneDoglavnice i ženeVojskovoñinekoja je završila kao supruga jed-ne pijane lude i kao majka jed-nog roñenog zločinca... Akojetaj Jozuin unuk ta pojava, krimi-nalna palikuća, provalnika i sulu-dog koljača i perverznog talijan-skogkrvnika koji je već na Lipa-rima pobio stotinjak polupisme-nih primitivaca iz belgijskih rud-nika..."(Danas, Zgb.Hrvatski grb 25. srpnja 1990.

Stranica9Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovor24.10.1989., s. 63).Krleža je jedini Hrvat koji je jed-nog Židova nazvao 'zločincem odsamog začetka umaterinojutorbi', odnosno potomka Jozuekoji je osvojio Jerihon, odnosnosve Židove od Mojsija naovamo,kao kongenitalne ubojice. Nitkood onih koji su i na koji načindjelovali govornom ilipisanomriječju u Hrvatskoj nije išao takodaleko u svom antisemitskomproljevu, koliko glavnikonceptorhrvatskog renegatskog ogrankakomunističkog pokreta - MiroslavKrleža, vrhovni autoritet izaStjepana Mesića i njegovih bole-snih 'zdravodrugova' - komunistaTitovih sljedbenika! Da je takoneštonapisao Mile Budak, oni biod toga napravili opravdanje zasvo zlo što su počinili našem na-rodu u nizupokolja od svibnja1945 do siječnja 1951.Miroslav Krleža proveo je drugisvjetski rat na sinekuri NDH i

11

uzotvorenu zaštitu Mile Budaka.Ništa nije poduzeo da Mile Budak nakon rata ne bude smaknut kao'klasnineprijatelj. Krležu je zbogtoga progonila savjest pak je po-kušao da opere svoje pilatovskerukeslijedećom apologijom Bu-daku: "Budućnost kao i svakabudućnost, tko zna šta nam do-nosi - rekao jeBudak. Kad sesvijet smiri - nastavio je POŠTE-NJAČINA IZ SVETOG ROKA - Hr-vatska će namnogim područjimaiziskivati koješta, morat će seuprijeti da se nadoknade propus-ti i nemar iz prošlosti,da se kre-ne ukorak s naprednim narodima(s. 62)... Dok je vizionar i velikiknjiževnik Budak usredBeogradaizgubio život, Pavelić je bijedno ikukavički napustio zemlju..." (v.'Danas', Zgb. 17.10.1989.). Ada su titovci i sami bili antise-miti, dokazom je i žalosna sudbi-na domaćih povratnika iz nacis-tičkogratnog logora Dachau.Njih je Tito dao pohapsiti, suditina smrt i mahom poubijati zbogtoga što su ostaliživi u Hitlero-vim logorima, jer je to 'dokaz' dasu surañivali s nadzornom služ-bom u logoru. Anakon'Rezolucije informbiroa', Tito jena Goli otok slao i naše Židove,njemu nije stalo do njihova iden-titeta, smetala je njemu njihovasavjest. I početkom sedamdese-tih godina prošlog stoljeća, Tito je poslaona dvanaestogodišnjurobiju Vojvoñanku Milu Sarginzbog 'staljinizma' a koja je u vrijeme Drugogsvjetskog rata biladeportirana u Njemačku gdje jeprošla kroz sedam nacističkihlogora i bila tetoviranauBuchenwaldu.Treba shvatiti izjavu koju mi je,prilikom našeg službenog razgo-vora 'on tape', u tokuradaOttawske konferencije (u travnju1985), dao kanadski visoki diplo-mat Harry Jay, nakon što je pri-mio moj 'Memorandum' u vezi shrvatskim zahtjevom za samood-reñenje. Tom prilikom gosp. Jay jerekao: "Ja sam, kao savezničkipilot, oboren nad Njemačkomostatak rata proveo u nacističkimlogorima.Pročitao sam vaše us-pomene iz Titovih kazamata imogu vam reći da smo mi bilibolje tretirani uHitlerovim negoli vi u Titovim logorima". A što se tiče 'židovskog pitanja',u NDH - notorna je činjenicadaono ne proizlazi iz 'Ustaškihnačela' ni iz redova koji su djelo-vali oko Pavelića u UP. To je bilažalosnapojava diktirana Hitlero-vom imperijalističkom politikom ine samo u Hrvatskoj. Za razlikuod Hrvatske ukojoj nije bilo niSabora ni nekih zakona, u Fran-cuskoj su zastupnici u Vichy-juizglasali i zakonskiosnažili antiži-dovske zakone i prije nego li jeto od njih tražio Berlin. U Fran-cuskoj je u vrijeme ratnogmete-ža stradalo oko 140.000 židova,ali nitko na svijetu nije bio tolikobudalast da traži da se, radi to-ga,uništi francuska država ilipoubija francuska nacija! Ni zbog'rasnih zakona' ni zbog 'klasnihinteresa'.Francuskim komunisti-ma nikad nije ni palo na pametda se bore za 'odumiranje' svojenacionalnedržave.N.B. I danas su na snazi nekizakoni koji su bili izglasivani u Vichy-ju, i ni najgorim francus-kimljevičarima nije palo na pa-met da ustvrde kako u vrijemeDrugog svjetskog rata nije pos-tojala FrancuskaDržava.Karl Marx je relativno bio u pra-vu kad je tvrdio da su male nacije u Europi, koje se bore za dr-žavnost, 'bolesne nacije'. Ne ucjelini, ali jednim dijelom. Kodnas su se samo komunisti titovciponašalikao luñaci, opasni posvoje sunarodnjake, zreli, ne zalogore, nego za ludnice.O kriminalcima koji snoseodgo-vornost za masovne pokolje naBleiburgu i na Križnom putu iEuropski parlament je izgasaodvije'rezolucije', koje preostalaekipa oko Mesića jednostavnoigorira, kao i Saborske odluke poGrb Republike Hrvatske

Stranica10

12

Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovortom pitanju. Njihova dreka kadse dobro shvati i svede na logičkiminimus definirana je u onoj na-rodnoj:Drž'te lopova! No, mako-liko oni sijali mržnju po svijetuprotiv hrvatske nacije i hrvatskedržavnenezavisnosti, njihovehisterične klevete nigdje na svijetu ne nailaze na povoljan od- jek! Dolazi vrijemekad će onimorati odgovoriti na mnoga pita-nja, što na ljudskim sudištima,što na sudu povijesti, koji ćebitikonačan i neopoziv! Oni će naovom svijetu doživjeti 'strašnisud' - damnatio memoriae per-petua!Nema nikakve dvojbe da Ustaškipokret ne samo da nije bio ute-meljen, ni aluzijama, nanekomantisemitskom osjećaju, nego jeproizišao iz hrvatske političketradicije krajnje desnice kojoj jebiozačetnikom hrvatski židovJosip Frank. Njegov unuk DidoKvaternik je bio teoretski i prak-tički direktorUstaškog pokreta(organizator i Marseilleskogatentata), a i Pavelićeva supruga je proizišla iz redovahrvatskihŽidova. Antisemitizam u komuni-zmu počeo je sukobom Staljin-Trocki i razvio se je kasnijeskorou konkurenciji s ideološkim ludi-lom nacional-socijalista, svojihsaveznika početkomDrugogsvjetskog rata.Dok je Andrija Hebrang, i samproizišao iz redova hrvatskogžidovstva, bio na čeluKPH odnosnjegove stranke prema ustaškompokretu bio je konvergentan. Takonvergencija je preraslauposeban sporazum MošePijade i Mile Budaka narobiji u Sr. Mitrovici - zaje-dnički cilj im je bio -borbaprotiv hegemonije'velikosrpske buržoazije' injezinih saveznika. U toime treba jasno i decidira-noreći da ni voña HSS-a,ni voña KPH nisu ničimpokazali protimbu ideji hr-vatske državne nezavis-nosti upovodu ProglašenjaNezavisne Države Hrvats-ke. Ni jedan iole uočljivijiispad protiv NDH nije zabi-lježenu prvom mjesecimapostojanja NDH.Dok je, s jedne strane DrMaček pozvao svoje struk-tureBanovineHrvatske da podrže i po-mognu opstanak NDH, ka-snije je i Andrija Hebrang -premabeogradskom tiskuuoči Referednuma za sa-moodreñenje – dao glavuzbog održanja cjelovitostiNDH!Samo su hrvatski odrodi, izrodi ituñe sluge sve činile da, po'proročanstvu' njihovih ideološkihguruaMarxa i Engelsa, doñe douništenja naše države pa i dozameta naše nacije i nacionalnesvijesti uopće. Ljudisu, u povo-du dogañaja iz 1968 išli na robijusamo zbog pjevanja budnice"Ustani Bane!".Drugi prijelomniperiod u Europibila je zbrka oko godine 1968. Upovodu sloma nacističke verzijeuspostave svjetskogideološkogcarstva, marxistički teoretici suučinili sve što su mogli kako bidošlo do nastavka'svjetskerevolucije' i to propovijedali skatedri i najelitnijih zapadnihsveučilišta. Rodočelnik te namislibioje francuski filozof J.P. Sartrekoji je, u svom djelu "Qu'est-cela littérature" napao Staljina da je na Jaltiizdao ideale proleter-skog internacionalizma jer jesvjetsku revoluciju blokirao unu-tar granicaSSSR-a.Sartre, prorok ništavila,bio je navjestitelj uskrsnuća iz-vornog Marxizma, koji su naši'praxisovci' nazivali- 'mladiMarx'. I - va istinu - ne uskrsnu'mladi Marx', nego se, kao zlo-duh iz Pandorine kutije, s crve-nomzvijezdom petokrakom našajkaci, i oko Knina i oko Saraje-va i Srebrenice pojavi - MladićRatko. Sličanjazavcu, on je nes-tao u nekom podzemnom skloni-štu. Ne daj Bože da se opet po-vampiri...U cijelosti sesa Sartreom u bit-nome slagao i Miroslav Krleža.Njegova verzija 'povijesne nuž-nosti' primjenomčarobnih for-mula 'histomata' i 'dijamata' na-laze se u nizu Krležinih djela, aposebno u razgovoru sPredra-gom Matvejevićem objavljenim uposebnom svesku "Razgovori sKrležom". Njegove sprdnje s po-bunom studenata tih burnih go-dina podsjećaju na snoviñenjaGrb Kraljevine Hrvatske i Slavonije

13

Stranica11Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovorpustinjaka zatočenog u svomopsesivnom stanju onoga tko'prihvaća svijet odbijajući ga'. Patu budipametan da shvatiš još itu 'kvadraturu kruga'. Razočaranodumiranjem izvornog marksiz-ma i sklonostikapitalizmu komu-nističkih kaponja u Jugoslaviji,Krleža je izjavio Matvejeviću (unjegovim"Razgovorima s Miros-lavom Krležom", 'Naprijed', Zgb.1969): "Sve skupa bi za socijali-zam bilodrugačije kad ne bi bilonaoružanja, vojska, ratova, vanj-ske politike, diplomacije, imperi- jalizma imaoizma, kad bi sve tobio jedan jedini internacionalnisocijalizam, a on je tako zamiš-ljen - idiličnointernacionalistič-ki" (s. 56). Te: "Svi su oko naspametniji, a naročito oni koji kaoapsolutni ljevičarinegiraju svenegativne strane socijalističkestvarnosti, uživajuci sve prednos-ti kapitalističkog konfora" (s.57)Ovo je više nego pokazatelj kakosu bili istrenirani 'zdravodrugovi'i 'mitisekunemi': da sve marksis-tičko zaniječu - i u teoriji i upraksi, a sav hrvatski narodnikapital pokradu, opljačkaju, ali iostanu nakomandnim mjestima,da bi nama začepili usta, da impred narodom ne bismo čitali iposebne i skupni'curriculumvitae': No - sve u svoje vrijeme!Za nas je najvažnije da su oni dotemelja srušili sve što sus'drugom Titm' gradili zahvaljujućidarovima od preko sto milijardidolara koje su im dali -zapadnikapitalisti. Došao vrag po svoje,ali ne i po svojtu.No, najburnije dogañaje u prolje-će 1968proživio sam osobno i tokao student "Fakulteta znanosti iknjiževnosti" na Lyonskom sveu-čilištu. Upovodu De Gaulleoveodluke da oko Parza postavi vije-nac tenkova i bornih kola, gene-ral je pozvaonarod da iziñe naulice i pokaže koliko nas ima nasuprotnoj, ustavnoj, strani bari-kada. U Parizu se je tada,na Eli-zejskim poljima našlo oko milijunmanifestanata. Nešto slično do-godilo se je i u Lyonu.Bio sam uprvom redu gaullistana središnjem trgu Place Belleco-ur. Kad smo se našli na križištutog trga i Rue de laBarre, sučeli-ce s razbješnjelim razbijačimasveučilista, jedan commandos izredova komunista je naglousko-čio meñu nas i oteo francuskutrobojnicu iz ruku jednog starogveterana Pokreta otpora, pretr-čao nadrugu stranu i počeo otki-dati plavu i bijelu boju, da osta-ne samo crveni dio 'trobojnice'.Kad sam tovidio, skočio sam zanjima i istrgao im iz ruku taj ras-trgani barjak, vratio se i pružioga vlasniku. On mi jena touzvratio: 'Ne mladiću, sad je totvoj trofej?'. I sad se ta razdera-na francuska zastava nalazi umojoj

14

biblioteci u rezidenciji 'LaForge', na sjevernom rubu Pro-vanse. Glavni francuski dnevnik 'Le Monde' je opreotimanju tezastave pisao u posebnom izvje-štaju o dogañajima u Lyonu.De Gaulle je bio i ostao mojpoli-tički uzor. I to, u prvom redu,zahvaljujući župniku u mom rod-nom mjestu Bila, fra Valeriju Vo-loderu. On mi je, u povodu ma-džarskog ustanka pod Pal Mala-terom, dao kradimice jedanprimjerak'Selection Reader'sdigest' i rekao: "Nek sad pričajuo proleterskom internaconlizmu! Više ne će moćitvrditi da je i todjelo katoličkog klera, a ni to da je sve dobro proizišlo iz borbe-nog ateizma. Oni mrzeFrancus-ku i nikad ni ne spominju da jevoña Pokreta otpora u Francus-koj, general De Gaulle, bio -praktičan katolik, a ne komu-nist"! Pokoj duši fra Valerijevoj.On me je podučavao iz latinskog,grčkog,francuskog i talijanskog jezika. Bog sam zna zašto...Uistinu, de Gaulle se u svemurazlikuje od svih šefovapokretaotpora i nacizmu i komunizmu.On je najprije oslobodio Francus-ku od strane okupacije, azatimniz kolonija od francuske domi-nacije. On je obnovio francuskudomovinu kao nacionalnu državuiuveo u Francusku posve novezakone o društvenoj pravdi i na-cionalnj nezavisnosti.De Gaulle je, zajedno s njemač-kim rodoljubom i praktičnim kato-likom, KonradomAdenauerom,odlučio da pomogne sve domovi-ne u borbi za nacionalnu nezavis-nost i slobodu. Iz telogike nasta-la je, razvila se i postala našomstvarnošću - Europska Unija.Zamisao Europske Zajednicenapravnom i političkom planu, defi-nirana je početkom dvadesetogstoljeća i u Hrvatskoj. StjepanRadić,kao 'narodni zastupnik uHrvatskom Državnom Saboru' na-pisao je i objavio, u povodu impe-rijalističkeAneksije BiH, knjižicuHrvatski grb iz 16. stoljeća

Stranica12

Broj 27 - 4. listopada 2008.pod naslovom 'Živo hrvatsko pra-vo na BiH', u kojoj stoji opširnorazrañen projekt stvaranjajednogeuropskog organa koji bi koordini-rao sve zajedničke poslove eu-ropskih nacija, da seizbjegnumeñunarodni sukobi interesa iratovi. To je bilo - šest godinaprije Sarajevskog atentata!Tu istuideju je, dvadeset godinakasnije aktualizirao u francuskompolitičkom životu Aristide Brilland(1862-1932), koji je za to dobio iNobelovu nagrdau za mir (1926).No, u povodu atentata na Stjepa-na Radića,'nobelovac' AristideBruand je u francuskoj Asembleenationale izjavio: "Mi ne možemoprihvatiti raspadKraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca!" I izjasnio se je kao protivnik Stjepana Radića, jer da je njegovamirotvorna poli-tika opasna po opstanak Versaille-skog poretka (v. F. Broche:'Alex.I. - Louis Barthou',

15

éd. Bal-land, 1977, s.21). Nije kriv uboji-ca, kriva je žrtva. Ainsi va le mon-de..U općem previranju ikontradikto-rim nakanama naših ideoloških istranačkih voña - da li nezavis-nost ili neki oblik šireautonomije,sve se je promijenilo kad je izab-rani zastupnik, voña HSS i svjetskipoznat mirotvorac StjepanRadicubijen u beogradskoj Skupštini.Nakon toga, svima je postalo jas-no da se s diktaturom'veliksrpskeburžoazije' može izići na kraj sa-mo oružanom silom. Moša Pijade je to vidio u oblikurevolucionar-nog pokreta, a Mile Budak u preli-minarnom narodnom ustanku.Te dvije opcije su bilekoordinira-ne sve do ljeta 1941. Naime, ras-kidom 'Pakta Ribbentrop-Molotov' (na prijedlogStaljina),nacikomunističke nagodbe okopodjele Europe po dogovorenojcrti - preko Poljske - zapadnesilesu znale da se moraju odlučiti za jedno od ta dva zla. No, kako jeStaljin bio iznevjeren inapadnut,SSSR je bio, ne saveznik zapadnihsila, nego li 'saveznik neprijateljasvog neprijatelja'.Jedno jeUstaški pokret u svojojteoretskoj i predratnoj fazi, a neš-to drugo je postao nakon progla-sa NDH - kojusu pozdravili i Ma-ček i Hebrang. No, Dido Kvaternik je nadmašio Dra Pavelića svojimuplivom uBerlinu, na daljnji raz-voj dogañaja i u svijetu i u Hr-vatskoj. Dido Kvaternik, arhitekt'Marseilleskogatentata' tim udar-cem u leña svom neprijatelju, za-služio je da bude osoba posvema-šnjeg povjerenja uKanzleramtuTrećeg Reicha. Pavelićevo očiju-kanje s Talijanima je postalo ovis-no o volji Führera iokrenulo seprotiv hrvatskih interesa. Popuš-tanje Hitlerovim pritiscima navodstvo NDH - preko DideKvater-nika - direktora UNS-a, prouzroči-lo je trajnu štetu cijeloj hrvatskojnaciji.U ukupnosti logike'Ustaškihnačela' i ustroja političkih, policij-skih i vojnih snaga NDH, može seuočiti da su sve naše bitnepovije-sne vrijednosti bile uzete u obzirkao kamenovi temeljci za obnovudržavne samostalnosti, a uprvompogledu vojne strukture hrvatskesnage Bana Jelačića, a posebnoJelačićevog vojnog pozdrava'ZaDom - Spremni!'. Teoretski dionaše uljudbene tradicije o huma-nosti, pobožnosti, poštivanju bliž-njegi odlučnosti u sukobu s nep-rijateljem u praksi, sučelice s trineprijateljske oružane formacije(četnici,komunisti i talijanski fa-šisti) jednostavno je zapostavljeni došlo je do primjene načela: Naljutu ranu ljututravu!No, naši 'himbeni saveznici', kakoih je nazvao sam Pavelić, gledalisu svoja posla i postupnorelativi-rizali hrvatsku državnu nezavis-nost pojačavajući podjelu našegdržavnog teritorijarazlučnicomkoja je tekla izmeñu njemačkog italijanskog 'interesnog područja' uHrvatskoj, u kojoj Sabornije ništamogao raditi, a kamo li proizvoditiikakve zakone. Sve je rješavanodekretima, pa i Pavelićevazabra-na osnivanja 'Hrvatske nacional-socijalističke stranke'. Do kapitu-lacije Italije.Nakon toga, sve jepošlo u prilogonih koji su, iza leña, imali nekogod Saveznika - bilo u Londonubilo u Moskvi. AndrijaHebrang jeostao vjeran svojoj politici - Hr-vatska prije svega. Zbog njego-vog 'očijukanja' s HSS-om, čijisupredstavnici sjedili s De Gaulle-om u Londonu, i komunista čiji jevrhovni stožer bio u Moskvi, onjedospio na slijepu mrlju i Istoka iZapada. Tito ga je, na temeljuprisne denuncijacije Kardelja iðilasa,prijekim postupkom smije-nio koncem rujna 1944. NakonStaljinovog davanja pune potporeTitu,Churchill je bio zabrinut iskoknuo je, odmah nakon smje-njivanja Hebranga, u Moskvu davidi saStaljinom šta to znači. Do-govor o podjeli interesnih zona uJugoslaviji - fifty-fifty pao je me-ñu njimadvojicom u Moskvi, ulistopadu 1944, skoro pet mjeseciprije Jalte..No u meñuvremenu, Staljin jeimaodosta podroban uvid i uevoluciju situacije u Hravtskoj. Usmislu onog 'fifty-fifty, došao je na

KaoKaorazgovorrazgovorHrvatski grb iz 12. stoljeća

15



15



16

Stranica13Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovorideju da za sebe na neki način pri-dobije i NDH, koja je potpala u sfe-ru zapadnih interesnih upliva. Sta-ljin je odlučio ponuditi Paveliću pri-znanje NDH pod uvjetom da gaprihvati kao ratnog saveznika i do-pusti maršalu Tolbuhinu miran pro-laz preko Hrvatske i Ljubljanskihvrata - u Italiju, gdje je, kao iuFrancuskoj, sve bilo spremno zakomunistički revolucionarni prevrat.Pavelić je uvijek imao na umu dajeglavni cilj UP bio – osloboñenje odstrane sile, a ne mijenjanje gospo-dara. To je potvrdio i Ivan Meštro-vić u svojim 'Uspomenama na poli-tičke ljude i dogañaje', kad je na-zočio Pavelićevom službenom pos-tavljanju spomenika Kralja Tomis-lava u Zagrebu.U svojoj knjizi 'Strahote zabluda'Pavelić je dovoljnojasno obrazložioda je najljući dušmanin hrvatskognaroda - komunizam. Bezkompro-misna borba protivkomunista, oso-bito nakon pada Hebranga s polo-žaja čelnika hrvatskih partizana,dala mu je dovoljnosnage da pre-dmisli ukupnu orjentaciju hrvatskepolitike prema - Zapadnim savezni-cima.Da je Dr Pavelićprihvatio Staljino-vu ponudu priznanja NDH i vojnogsavezništva, da su sovjetske trupeupale u Italiju, svapovijest drugepolovice dvadesetog stoljeća i nesamo u Europi bila bi temeljito dru-gačija - potomci onihkoji bi preživ- jeli masovni pomor, danas bi živjeliu planetarnom gulagu, bez nadeda će ikad živjeti posvojoj savjestiu punini ljudskog dostojanstva. Makakav da je bio, ma šta da je dopu-stio ili tolerirao uNDH - Pavelić jebio čovjek velikih zasluga, koje muZapodni Saveznici nikad ne će niporeći a kamo lizabraviti.Sve u svoje vrijeme!To da vojska NDH nije branila tuñeinterese na svoju štetu, ni kadjedjelovala u združenim formacijamaondašnjih joj saveznika, dokazom je poznata istina da su se, i na Za-padu i na Istoku, hrvatske izabranepostrojbe okrenule - protiv manipu-latora koji su ih pokušaliupotrijebi-ti kao ropski pokorne porobljenike.U Francuskoj u gradu Villefranchede Rouèrgue (u rujnu1943) gdjesu se združene vojne jedinice on-dašnjih saveznika vježbale za suži-vot i zajedničku borbu,njemačkekabadahije su pokušale da im budugospodari kojima podčinjeni dugu- ju ropsku poslušnost. No,Dinaracnije nikad u svojoj povijesti bio rob jer je uvijek živio na svojoj rodnojgrudi, došlo je do otkazaposluš-nosti njemačkim 'trenerimaservilnosti' što je dovelo do fizičkogobračuna, a onda i douporabeoružja. Hrvati, i katolici i muslimanibili su malobrojniji, pak su ih Njem-ci slomili silom oružja iubili su okočetrdeset, a ranili još toliko našihvojnika (v. Louis Erignac: 'La Re-volte des croates',izd.1980, ss.22-34). Taj oružani sukob doveo je dodizanja logora i Villefranche je bioprvi francuski gradkojeg su zauvijek napustili vojnici Wehrmachta.Na istočnom bojištu, na koji jeupućena jedna divizijahrvatskekopnene vojske, pod zapovjedniš-tvom pukovnika Marka Mesića do-živjela je na terenu slomsnaga podkomandom von Paulusa pod Sta-ljingradom. Zarobljeni, oni su bilirekonstruirani u posebanvojni sas-tav, i dalje pod zapovjedništvom,opet generala Marka Mesića, koji je, pod vrhovnimzapovjedništvommaršala Tolbuhina krenuo - na Be-ograd. Tako su vojnici NDH, i naistočnoj frontiokrenuli svoje oružjeprotiv onih koji su ih poslali u smrt.Nakon što je u Beogradu slomljenasrpsko-njemačka vojska, generalMesić ostao je u sklopu vojnih pos-trojbi istočnog krila Saveznika.U tom metežumoglo je lako doćido opstanka NDH, utoliko više što je to bila i namjera Andrije Hebran-ga, da je Pavelićprihvatio Staljino-vu ponudu pristupanja savezu saSovjetima i zajedničku akciju pre-ma Zapadu, u prvomredu prodor uItaliju. Pavelić je to odbio i NDH jepala pod naletom onih kojima jeNDH bila trn u oku. No,

16


16


17

prodor Ti-tovih snaga prema Zapadu nastav-ljen je sve do u Trst, a predviñeno je da doñe sve do Padove.Tito jeprihvatio ono što Pavelić nije htio -udariti na Italiju i to sa združenimsnagama talijanskihokupacionihsnaga u 'Diviziji Garibaldi' ( Ciaobella...). Zapadni Saveznici su mo-rali okrenuti svojetopove premaTitu i zagrijati atmosferu oko'Tršćanske krize' do usijanja. No'Pariska konferencija' je ipakdoni- jela plod za koji najveće zaslugenose anglo-američke snage, kojesu iz istre protjerale njemačke tru-pe, a osobito i Katolička crkva uHrvatskoj.NATO Savez je nakon toga u Italijipostavio trajne baze daspriječidaljnji prodor na zapad komunistič-kih vojnih snaga. Te baze su u Ita-liji u toku domovinskog rataposlu-žile za konačno uništenje TitoveJNA izravnom i jedinom intervenci- jom 'uživo'. Samo onaj koji jebioza komandama tog savršenog stro- ja zna šta znači igrati se s neprijat-lejem kao s mišom ukoturaljci.Domovinski rat je bio savršeno teo-retski orkestriran kao ni jedan ratprije toga i ne samo nanašim pro-storima. Bio je to striktno obram-beni rat. Po logici davnog sporazu-ma iz godine 681. -izmeñu hrvats-kog Bana i pape Agatona, nad gro-bom svetog Petra, hrvatska vojskanije smjela izići sasvog teritorija, aSveta stolica se je obvezala da ćeHrvatskoj, kad god je napadnu po-gani, naći saveznike izaštitu. Bi-zantinski basileios Porphirogenet usvom djelu 'De administrandoimperio', tvrdi, u desetomstoljeću,da Hrvati nikad nisu prekršili tajzavjet. Zato je obranbeni Domovin-ski rat i zamišljen kao svetirat. Ibio bi takav od početka do kraja,da se u komande nisu ubacili nepri- jateljski agenti. Savez titoista ilu-burićevaca pri samom vrhu izvršnekomande na domovinskom tlu, iz-gubio je svaki smisao za mjeruizakon - oteo se je kontroli GlavnogKonceptora i - počinio zla koja ni

Stranica 14

Broj 27 - 4. listopada 2008.KaoKaorazgovorrazgovordomaći ni vanjski sudovi nisu ustanju razmrsiti.U smislu navedenih činjenica, pos-ve je shvatljivo da jeSveta Stolica,u skladu s odlučnošću meñunarod-ne zajednice pridonijela zaštiti ipopularizacijiDomovinskog rata, aprva je i obnovila svoje drevno pri-znanje hrvatske države i posvetilaposebnupozornost zaštiti hrvatskenacije koja je svojom voljom stvori-la, obranila i spontano organiziralasvojunezavisnost. U istom smislu,shvatljivo je da Vojni kapelan Hr-vatskih branitelja i Hrvatskevojske,preuzvišeni biskup Juraj Jezerinacobnaša duhovnu brigu nad čašću islogom vojnika veličanstveneepo-peje Domovinskog rata.To su nedvojbeni razlozi zbog kojihsu Mesić i njegovi 'zdravodrugovi'moraliznati tko ima raditi koji po-sao u orkestraciji samodreñenja akasnije i u voñenju domovinskograta. Usvojstvu Glavnog Koncepto-ra svoj poso sam vodio striktno iprofesionalno: sve je zabilježeno ito na višenačina - memorija vre-mena je zadržala svaku minutunašeg djela. Od Titove smrti, prekopriprema zasamoodreñenje, u po-vodu donošenja Glavnog strateš-kog plana za nužsamobranu, pose-bno zapovijedida se sve vojne for-macije imaju podvrgnuti jednoj jedinstvenoj i središnjoj komandi,ali po logici'Glavnog koncepta',moj posao je tekao pregledno i podstriktnim nadzorom predstavnikameñunarodnezajednice, premdasam imao slušati samo svoju savjest i stoga biti odgovoran za svakugrešku bilo uteoretskom konceptubilo u njegovom izvoñenju. To seipak nije dogodilo ni jedan jediniput. Stogaponosno mozemo reći:više smo bitaka vodili od raznihnapoleona, a ni jedna nije izgublje-na. Tako će bitii ubuduće, ukolikose riješimo smetala blebetala - su-ludih mitisekunema koji truju našuzbiljurelativizirajući stvarne učinkei izmišljajući besmislene izmišljoti-ne, najviše da bi opravdali divljaš-tvoJNA i onih koji su u njoj vidjeli'našeg zaštitnika'.I oni i svi drugi trebaju znati: Tusmo i tu ostajemo dokbude Božijavolja!POZOR! Hrvatska vojska proizišla je iz duge hrvatske obrambenevojne tradicijeusavršene po našimiskustvima striktno obrambenogDomovinskog rata. Hrvatska vojska je porazila doponiženja Titovu JNAi izbacila je nogom u dupe s ukup-nog teritorija hrvatskih zemalja. Načelu JNA je,kao Titov nasljednik izadnji 'vrhovni komandant', biodrug Stjepan Mesić iz Orahovice.Ne daj Bože da seu Hrvatskoj voj-sci pojavi ikakav zaostatak barbar-ske horde JNA koja je rušila našegradove u otvorenojnakani da sru-ži nadu Nezavsnu hrvatsku državukoju je, protiv volje i mimo savjetaTitovih drugova,putem Referendu-ma stvorila hrvatska nacija. Laž je iprevara svaka tvrdnja da bi Hrvats-ka vojskaproizišla iz tradicije Tito-ve JNA! Ako bar zbog nečega treba tamja-nom kaditi HV, onda je to samostogada od nje - bježi sotona ipusti je da radi svoj uzvišeni i svetiposao čuvara reda i mira slobodnenacije usvojoj nezavisnoj državi.Svaki pokušaj odvajanja Udrugabranitelja domovinskog rata odHrvatske vojske

18

je veleizdajničkiakt i on mora biti i pravno sankcio-niran. Hrvatska vojska je stvorenas blagoslovom idjelovat če u duhuprimljenog blagoslova. Biskup Je-zerinac je, nadam se sporazumno idjelatno povezan sčelnim ljudimanaših jednobozačkih vjera, glavanaše duhovne vojne pastve. Nanjemu nije da djeluje uvojnomstrateškom stožeru niti u sponamakoje nas već vežu za NATO Savez,ali je Hrvatskoj vojscipotrebna du-hovna hrana, da se ne bi dogodiloda podivlja i u čemu postane sličnaJNA.ZAHTJEV: Većsad i odmah, imajućiu vidu sve što stoji iza naše povije-sne zbilje, treba pripremati izboridućeg šefahrvatske države - snajvećom ljubavlju prema našojnaciji i s punom odgovornošću svihonih koji se naroduna ikoji načinobraćaju.Sukob interesa je u suvemenomžargonu postao puka floskula izu-zeta iz puninesvog izvrnog znače-nja. Taj 'sukob interesa' ne odnosise na lažove koji zavañaju jedne ihuckaju ih protivdrugih, koji supokrali i opljačkali našu naciju usamom grču borbe za samoodrža-nje u svojoj državi - tafloskulaupotrebljava se samo na teret onihkoji smetaju povampirenoj vlastitotalitarne ideologije koju smopo-tukli do nogu.Stoga u toku priprema narednihizbora za šefa države i izbornekampanje uopće, trebaslužbenodefinirati zakonski okvir koji će tra-ziti da se, prije polaganja kndidatu-re, utvrdi da li je kandidatduševnozdrav, ima li iza sebe nekažnjenanedjela ili skrivene nakane. Jer zatako odgovornu funkcijuUstavnog Arbitra, kandidat mora imati potre-bnu široku kulturu, znanje dokaza-no iskustvom, a osobitočistu savjest i čiste ruke u toku svog života,a ne samo u zadnjih par godina,otkad su 'zastarjele'potjernice zavelikim pljačkašima i onima kojisnose punu zapovjednu odgovor-nost za zločine o kojimaraspravlja- ju razna sudišta.Budući Ustavni Arbitar mora men-talno učvrstiti zid izmeñu svog pri-vatnogživota i obnašanja javnihdužnosti - zid na kojem postojesamo izlazna vrata. Visoki dužnos-nici morajubiti i ljudi velikih vrlinau duhu zakona i u očima javnosti.Tako Ustavni Arbitar može dosto- janstvenodslužiti na najodgovoni- jem položaju, a i postati uzoromsvojim sljedbenicima i nasljednici-ma kako sepostaje velik i bez veli-kog imetka. Jer - bolje je umrijetisiromašan i zaboravljen, nego liproklet!

BosnoBosnomojamoja

Stranica 15

Broj 27 - 4. listopada 2008.„Jedan ratni invalid“, [email protected]ćećemenimeni:: „Nema„NemaBosneBosne""Kako bolan nema Bosne, a Ne-retva huči, kako bolan nema Bo-sne, a Miljacka teče, kako bolannemaBosne, a Sana ide. Ti mis-liš da ona ne ide, ali sagni se,hajvanu, pogledaj, ide Sana, ideSava, ide Drina,ide Vrbas, ideBosna, ide Ukrina, ide Lašva. Svioni i one idu, a ti dje ćeš? Nemaškud. Ide bolan Ugar, unjega uti-če Lonska, tu riba ima. Tu si titrebo ribe fatat, a ne moju kucurušit. Ti si trebo otić na onuUnu,zasjest s komšijama i zapjevati :«Ah«Ahmerakamerakauu večerivečerirane»rane»a ne se fatat granata i djecu pogradovima ubijat. Sram te bilo!Plaču ljudi jer znaju kako im jenekad bilo, akako im je sad.Bježe ljudi u prošlost zato štodanas grozno žive. I onda to fu-kare zovu jugonostalgijom!Želeda izbrišemo gumicom ono štosmo bili, žele da izbrišemo gumi-com godine, desetljeća radosti,sreće,lijepog života.Rodio sam se i živio u puno ve-ćoj državi od Bosne i Hercegovi-ne, u kojoj sada živim. Itjerajume da budem sretan ovdje. A jane mogu biti sretan jer znam daživim i da ću umrijeti u zlu koje jošnije viñeno, u mržnji, nepoš-tovanju i preziru kakvi se nepamte. Svima nam je, osim fuka-rama, kojinikad ništa nisu vrije-dili, a sad su izašli na površinu,bilo bolje. Sad je samo njimadobro. I sad ja morambiti sretanda sam ovdje nitko i ništa. I go-vore mi da sam jugonostalgičar.Zato što ponirem u ono štosambio, što sam poštenim radomstekao, ono što sam imao i ni-sam se bojao nikakvih antikorup-cijskihtimova i drugih upravnihorgana. Onda sam dobio sve štose pošteno može dobiti, a u ovojmojoj jebenojBosni i Hercegovi-ni dobio sam samo – rane, živerane i ostao fizički bogalj, a zaostalo, ostaje da senagaña da li je i ono drugo...!, zahvaljujući se „Unosnom nacionalizmu.“Bio bih budala kada se ne bi mo-gao pomiriti s raspadom državeu kojoj sam roñen. Pomirio samse s tim da više nema mojih ro-ditelja,moga dobro neupamće-nog oca i moje majke. Njih sam,sigurno neusporedivo volio višenego Jugoslaviju.Teško, ali samnavikao da ih nema, pa kako seonda neću naviknuti da nemaJugoslavije. Ali nitko minećeoduzeti pravo da prostor bivšeJugoslavije ne doživljavam punoljudskijim od ovoga u kojem da-nasživim...Bosna i Hercegovina je tragičnadržava. U njoj ne postoje liječni-ci, inženjeri, profesori,

19

pekari,učitelji, zidari... Ne. BiH je čudozato što u njoj egzistiraju samotri zanimanja: Bošnjaci, HrvatiiSrbi, a ja se pitam gdje sam jatu i svi drugi koji je doživljavamou njenom historijskom odreñe-nju. To jepošast od koje u cije-lome svijetu boluje samo mojaBosna i Hercegovina.TKOTKOTOTOKAŽEKAŽE: “NEMA: “NEMABOSNEBOSNE”… !!!”… !!!

Stranica16

Broj 27 - 4. listopada 2008.MaglaMaglaokookonasnasEUROPSKIEUROPSKIPRODAVATELJPRODAVATELJMAGLEMAGLEdr. sc. Tomislav DragunHrvatskom pučanstvo nije nepo-znat Vincent Degert. Nikakvočudo, ta voditelj je misije Eu-ropskekomisije u Hrvatskoj, ilitako nešto. Često govori, ali ka-zuje, uglavnom, ništa. Radi jošmanje. Naravno,mislimo na po-moć Hrvatskoj na njenom putuprema uljuñenom europskomdruštvu.Opet se ovih danaoglasio. Dao je interwiev Jagodi Vukušić(„Novi list“, 29. rujna 2008.).Razgovor je pokazao kako Vin-cent Degert dobro poznaje hr-vatske političke i društveni prili-ke, ali da mu je to samo sred-stvo zadavanje potpore negativ-nim pojavama i zbivanjima unjemu. Evo kako to, u skraće-nom obliku,izgleda:P: Kad će završiti pregovoriHrvatske s Europskom Uni- jom?O: Želimo izići s jasnim pla-nomdjelovanja.P: Neke od zemalja u pretho-dnom valu proširenja vodilesu pregovore pred očima jav-nosti.Tako to nije kad je upitanju Hrvatska.O: Kad se javno raspravlja svepostaje jednostavno. Važnojepoboljšanje upravljanja novcemiz EU fondova.P: Najozbiljnija je tema pravosu-ñe.O: Trebate osnovatifakultet zapravosudne djelatnike, te skratitivrijeme u kojem se donose odlu-ke.P: A „Index“?O: Grañanimoraju vidjeti da seakcija „Index“ nije dogodila zbognaslova u novinama, nego da nakraju svegakorumpirane čekasud i zatvor.P: Dobro. Kako to ostvariti?O: Tu nema ništa na brzinu, to je proces. Mi netražimo da seglave kotrljaju, ono što želimo jeefikasan sustav.I tako dalje, i tako bliže.Hrvatski uljudbenipokret u višenavrata obraćao se je VincentuDegertu. Slao mu je obavijesti,čak i knjige, i tražioantikorupcij-ske i antipljačkaške intervencijeu Hrvatskoj. Odgovor je uvijek bio nalik na prethodni. Ilinika-kav. Štoviše, sad je odbio i Glas-nik primati! Nu, zaboravimo tona trenutak, pa iznovaupitajmo Vincenta Degerta:1. Hrvatska politička, pa i gospo-darska vrhuška, izbjegla je pro-vestilustraciju. Hrvatski uljudbe-ni pokret, kao udruga za zaštituprava grañana, osnovao je Časnilustracijskisud, da se bar neštou tom smislu učini. Što EuropskaUnija misli o tome?2. U kuponskoj privatizaciji op-ljačkano je oko 25 % hrvatskihgospodarskih resursa, namijenje-nih, po naputku Svjetske banke,hrvatskimbraniteljima i progna-nicima. Nezakonitost dotičnogpostupka potvrdio je još 2002.godine Državni ured zarevizijuRH. Hrvatski uljudbeni pokretzatražio je pismeno od Luke Be-bića, predsjednika Hrvatskog sa-

20

bora, Stjepana Mesića, predsjed-nika RH, te dr. sc. Ive Sanadera,predsjednika Vlade RH očitova-nje utom pitanju. Jasnog odgo-vora dosad nije dobio. Što Eu-ropska Unija misli o tome?3. Nitko ne dvoji:Hrvatsko pra-vosuñe do srži je prožeto prokri-minalnim ponašanjem, posebnoDržavno odvjetništvo RH.Hrvats-ki uljudbeni pokret predložio je Vladi RH smjenu MladenaBajića, glavnog državnogodvjetnika, teje dao listu simenima 33 hrvatska sucakojih rad treba istražiti. Kon-kretnog odgovora zasad ne-ma. ŠtoEuropska Unija mislio tome?Znajući kako radi VincentDegert, odgovor zapravo većnaslućujemo.Naime,tu osobu nije mogućeuhvatiti ni za glavu, ni zarep, a on bi nam trebao bitikao uzor. „Slijep“ kodočiju.Prodavatelj magle. Na buvljaku.Ili se i on omastio? Ako je sva Europska Unija takvakao što jeVincent Degert, neznam što u njoj Hrvatska trebatražiti. Bolje joj je onda biti štodalje od Europske Unije,kako bisačuvala ono malo zdravlja i poš-tenja što ga još uvijek ima u se-bi.Vincent Degert – Torbe su tu Vincent Degert – Bags are here

Stranica17Broj 27 - 4. listopada 2008.Sitting in the darkSitting in the darkTomislav Dragun, PhDVincent Degert is not unfamiliar toCroatian people. No wonder, he isafter all the leader ofEuropeancomission's mission in Croatia, orsomething like that. He speaks of-ten, but telling mostlynothing.Works even less. Of course, wethink he helps Croatia on its waytoward civil European society.Hespoke again these days. He ga-ve an interview to Jagoda Vukušić(„Novi list“, 29th ofSeptember2008).Their conversation showed that Vin-cent Degert is very well informedabout Croatianpolitical and socialevents, but it also showed that allthat is only a tool for giving supportto negative eventsand actions. Inshort, this is how it looks like:Q: When will negotiationsbetween Croatia andEuropeanUnion be concluded? A: We want to show an effecti-ve work plan.Q: Some countries involvedinlast period of expending werenegotiating in front of the pub-lic. It is not the same when itcomes toCroatia. A: When there is public negoti-ation involved, all becomessimple. It is important to im-prove theway of money ma-nagement that comes from EUfunds.Q: The most serious issue issystem of justice. A:You need to have an universityfor people in justice department,and also to make time forbringingdecisions shorter.Q: And „index“? A: Citizens need to see that „index“operation didn't happenonly becau-se of some newspaper article, andthat all involved in it will be prose-cuted and punished.Q:Very well. And how to achieve allthis? A: Nothing can be done in shorttime, it is a process. We don't de-mand any heads to roll, what wewant is an effective system. And so on, and so on.Croatian civilmovement tried tocommunicate with Vincent Degertmany times. We were sending himinformation, evenbooks, and weasked for some anticorruptive inter-ventions and interventions to stopcriminal in Croatia.Response wasalways similar to the one mentionedabove. Or there was no answer atall. He even asked notto receiveour Herald anymore! But still, let'sforget about all this and ask VincentDegert once more:1Croatian political and even econo-mical leadership avoid to make lus-tration. Croatian civil movement,aswell as Association for civil rights,have established Honorable lustrati-on court, in order to makethingsmoving in that direction. What isthe opinion of European Union abo-ut that?2 Around 25% of

21

Croatian economi-cal resources were robbed in cou-pon privatization, and those weremeant to be given,according toinstructions of World bank, to Croa-tian defenders and refugees. EvenState department forrevision of Republic of Croatia declared this tobe illegal in 2002. Croatian civil mo-vement asked LukaBebić, the Pre-sident of Croatian parlaiment, andStjepan Mesić, the President of Re-public of Croatia, andalso dr.sc. IvoSanader, the President of Gover-ment of Republic of Croatia, to givesome statementsregarding all this.It is clear there was no answer tothat. What is the opinion of Europe-an Union aboutthat?3 There is no doubt: Croatian justi-ce department, and especially Stateattorney's office, is completelycor-rupted by criminal behaviour. Croa-tian civil movement suggested tothe Goverment of RepublicofCroatia to replace Mla-den Bajić, main stateattorney, and also gave thelist with 33 names of Croa-tianjudges who should beinvestigated. There is nospecific reply to this. Whatis the opinion of EuropeanUnionabout that?Considering we know Vin-cent Degert's demeanor,we may already knowtheanswer.Unfortunately, this is a per-son who is slippery as afish, and he should be ourrole model.What's obviouscan't be seen. A sheister. Aflea market vendor.Or he got his share in all this?In case thatthe whole EuropeanUnion is the same as Vincent De-gert, I really don't see that there isanything forCroatia in it. It wouldbe better off without the EuropeanUnion so it could keep what littlehealth andintegrity is left in it.AAEUROPEANEUROPEANSHEISTERSHEISTERFor whom does Vincent Degert hold an umbrella in Croatia?Kome u Hrvatskoj Vincent Degert držikišobran?

Stranica18

Broj 27 - 4. listopada 2008.BogBognasnasje jestvoriostvorioZvonko B. Ranogajec, kršćan-ski TV producent, 2537Eastwood Avenue, Evanston,Illinois 60201 SAD, e-mail:[email protected]//HTVHTVIIISELJENAISELJENA HRVATSKAHRVATSKAPoštovani!Zvonko B. Ranogajec moje jeime. Kršćanski sam TV produ-cent. Došlo je vrijeme da otvore-no i argumentirano dokazujemoistinu, jer istina oslobaña čovjekai naciju (Hrvatsku). Ovdje je riječoodnosima i suradnji izmeñudomovinske i iseljene Hrvatskeputem televizije.Mudro je i pametnoponavljatičinjenice koje mi Hrvati jednos-tavno ne smijemo ignorirati. Jaipak ovdje neću iznositisamovlastito stajalište nego i biblijskuperspektivu razumijevanja i gle-danja o ovoj od nacionalnih inte-resa temi za domovinske i iselje-ne Hrvate.Ponovit ću činjenicu koja je va-ma dobro poznata.Dokumenta-cija u riječi i slici, televizija, infor-mira i dokazuje dijela pojedinacai udruga i da suinformacije je-dan od važnih preduvjeta za raz-voj društva kao cjeline. Postoja-nje i dostupnostinformacije suveoma značajni preduvjeti zasvako društvo i njegov razvoj. Uovome slučaju o toliko

22

potrebnimi pravilnim odnosima i suradnjiizmeñu domovinske i iseljeneHrvatske putem televizije.Bezobzira na različita stajališta,htjeli mi priznati ili ne, zahvalju- jući Hrvatskoj državnoj televiziji iHTV-uHrvati izvan domovine bilisu i jesu kao nikada do sada usvojoj povijesti informirani riječjui slikom odomovinskoj i iseljenojHrvatskoj! To je činjenica!HTV satelitski TV program "SlikaHrvatske"Početkomstudenoga 2007. godi-ne imenovana je nova urednicasatelitskog programa HRT-a"Slika Hrvatske" gñaKarolina Vidović Krišto! Za mnogobrojnegledatelje u Americi, Australiji iNovom Zelandu to imemožeimati značajnu vrijednost, jer ogospoñi Vidović Krišto ovisi znat-no i program HRT-a s kojim gle-datelji u dijaspori u prošle dvijegodine nisu bili posve zadovoljni."I ja sam odrasla u dijaspori.Znamkoliko smo svi mi voljeličuti hrvatsku riječ, a tada nijebilo programa za dijasporu. Timveća je sada mojamotivacija".Kaže gospoña Karolina VidovićKrišto, sadašnja glavna voditelji-ca satelitskog programaHRT-a"Slika Hrvatske". Njena je željada Hrvatski iseljenici svojim prijedlozima, željama ikritikamasudjeluju u stvaranju TV progra-ma "Slika Hrvatske", i da onasvojim radom, pokaže kolikojeHrvatskoj stalo do njezinih iselje-nika!Zašto da joj ne vjerujemo? Njendosadašnji rad na "Slici Hrvats-ke"govori o kvaliteti i velikoj po-pularnosti programa meñu broj-nim gledateljima iseljene Hrvats-ke.Mojkontakt sa gña Karolinom Vidović KrištoImajući posljednjih osam mjeseciosobnih kontakata sgospoñomKarolinom Vidović Krišto putemtelefonskih razgovora i elektron-skih pisama uvjerio sam se dajeona osoba koja bi zaista mogla ubliskoj budućnosti sa svojim stru-čno-profesionalno-kvalitetnimradomdokazati koliko je Hrvats-koj stalo do njezinih iseljenika!Na zahtjev gospoñe Karoline Vi-dović Krišto,krajem veljače2008. godine poslao sam joj nauvid opus mojih 250 dokumen-tarno-povijesnih filmova,TV emi-sija, priloga i TV intervjua proiz-vedenih i snimljenih u iseljenojHrvatskoj. Nekoliko tjedana na-kon što je primila cjelokupanopus mojih filmova, TV emisija,priloga i TV intervjua, gospoña VidovićKrišto u telefonskom raz-govoru zamolila me da joj poša-ljem nekoliko mojih TV emisijana uvid naeuropskom PAL sus-tavu. Poslao sam joj tri (3) TVemisije:1. "Istina o ulozi iseljene Hrvats-ke tijekomDomovinskog rata1991.-1995."2."TV intervju" Gost emisije: Do-magoj Šola, Generalni KonzulRH uChicagu.3. "Tri dana u Chicagu". Doku-mentarni film o Zdravku Tomcu.Snimljen u Chicaguprigodomsvečanog godišnjeg banketa CA- A-a Croatian American Associati-on.Gospoña KarolinaVidović Krištobila je impresionirana mojimopusom od 250 filmova, TV emi-sija, priloga i TV intervjua idos-tavljenim TV emisijama. Nakonšto je vidjela moje TV emisijenazvala me je telefonom i obavi-OTVORENOOTVORENOPISMOPISMOTIJELIMATIJELIMA ORGANIZACIJEORGANIZACIJEHRTHRT--aa//HTVHTV--aa

Stranica19Broj 27 - 4. listopada 2008.BogBognasnasje jestvoriostvoriojestila me da ima velike planoveza moje filmove, TV emisije, pri-loge i TV intervjue u njenomTVprogramu "Slika Hrvatske"! Mo-lim se i nadam da će to uskorotako i biti!Moja kratka filmska i TVbiogra-fijaRoñen sam 1941. godine u Zag-rebu. Nacionalnost, Hrvat. U ise-ljenoj Hrvatskoj živim od1960.godine. U braku sam 43 godinesa suprugom Jagicom koja jemoja glavna TV suradnica. Ima-mojednu kćer Boženu i unukuLily. Vjernik sam kršćanske vje-roispovijedi. Bog, naš Spasitelj,Božji Sin,Gospodin Isus Krist jeuvijek i u svemu na prvom mjes-tu u mome životu!Mojom filmskom i TVkameromsvjedočim kršćanstvo i život ise-ljene Hrvatske. Do sada proizveoi snimio sam više od 250doku-mentarno-povijesnih filmova, TVemisija, priloga i TV intervjua nahrvatskom i engleskom jeziku,anjihova svrha je prikazivanje iosvjetljivanje istine o življenju idjelovanju iseljenih Hrvata, nji-hovimvjerskim i društvenim za- jednicama i njihovim političkim,kulturnim i sportskim udrugama,kao i opojedinim ljudima Hrvati-ma i Hrvaticama.1983. godine postao sam aktivanTV producent ECMC(EvanstonCommunity Media Center) gdjeredovito produciram u suradnjisa suprugom Jagicom"ChristianPerspective TV Program" na en-gleskom jeziku. Programi obra-ñuju nebiblijske i biblijsketemeiz kršćanske perspektive razumijevanja i gledanja.Ujedno sam posljednjih 25. godi-na i producent"The CroatianPerspective TV Programa" nahrvatskom i engleskom jeziku.Poštovani!Bez obzira na sve to,mi, iseljeniHrvati, iako živimo daleko odsvoje prve domovine Hrvatske, još uvijek smo diohrvatskoganaroda. U nama teče hrvatskakrv, u nama još uvijek kuca hr-vatsko srce. Naša ljubavpremadomovini hrvatskoj nije nestala,ona je bezuvjetna. S velikim za-nimanjem pratimo što se unjojdogaña.Još uvijek pomažemo i pomagatćemo uvijek našoj braći i sestra-ma Hrvatima u Hrvatskoj i

23

Bosnii Hercegovini i novcem i raznora-znim aktivnostima. Bodrimo ihmoralno i politički i nije nam sve-jedno ako su hrvatski nacionalniinteresi ugroženi, ako se Hrvatiiseljavaju, ako je vlast nesposob-na, akose lošije živi, ako se pro-blemi ne rješavaju!18. rujna 2008.Macelj: Poruka hodočasnika

Stranica20

Broj 27 - 4. listopada 2008.PropovijedPropovijedpopoZAVNOHZAVNOH--uuLasa Šukilo, ZagrebPovika na vuka,a lisica piliće krade.Nakon Damira Polančeca red jepredstaviti i četvrtog pokeraša,sudionika ove igre s tuñim nov-cem, stuñom imovinom.Riječ je, dakako, dr. Amir Muzur,gradonačelnik Opatije liječnik,magistrirao je uBudimpešti izpovijesti medicine, a doktoriraoiz neurofiziologije na SISSA uTrstu. Nakon post-docpozicijena Sveučilištu Harvard 2001. i2002. vraća se u Hrvatsku gdjetrenutno predaje na Medicin-skom iFilozofskom fakultetu uRijeci. Dr. Muzur na festivaluznanosti održanom u Rijeci 2005.godine održao je,kakose često spominje, fanta-stično predavanje na te-mu prevara u znanosti.Zna čovjek znanje.Nije ondaništa čudno da je vrlo privržen GoranuŠtroku i njegovim pro- jektima. Istina, on toniječe, ali ako većlažekoza ne laže rog. Jav-nost, kao i uvijek, znasvoje. Na vrijeme i točno. Nakontoga što se saznalo kakoje Go-ran Štrok s Darkom Ostojom do-govorio preuzimanje njegovihdionice Liburnia Riviera Hotelad.d.,te da se o tome spremanagodba izmeñu njega i VladeRH, odmah se javio uvaženi Dr. Amir Muzur. Javno

24

je sve to po-držao.Što zaključiti, do li kako se radi o “tajnom paktu“ Gorana Štroka iDr. Amira Muzura.Tim više samu to uvjerene, jer uopće nije rea-girao na moje dokumentiranopismo, kojim sam u ukazalakako je riječ o ukradenim dionicamahrvatskih branitelja i prognanika.Dakako, Dr. Amir Mazur sve tak-vezaključke odlučno odbacuje: „Ova gradska vlast je od samogpočetka nastojala biti aktivansudionik svihpregovora o buduć-nosti LRH, pa ne vidim ništa čud-no u našem interesu. PozicijeGrada Opatije su jasne:Gradima pravo na kontrolni paket dio-nica, potencijalni strateški par-tner mora u LRH dovesti vrhun-skehotelske brendove, te voditiračuna o pravima zaposlenih.Svatko onaj tko uvažava te zah-tjeve, imat ćenašu podršku, iakoo svemu zadnju riječ ima HFP,odnosno hrvatska Vlada.“ Važno je „zvati se Ernest“,osobi-to kad to zvuči kao Goran Štrok.Domišljate li se kako to već ide.Nije teško, zar ne? Posebno kad jeriječ o suradnji s preko noćiobogaćenom jugo-generalskomsinu.Taj pak Ernest, „poznatiopatijskihotelijer“, koji sve do 1995. go-dine nije imao pojma što je tougostiteljstvo i hoteljerstvo.„Našinteres za ulaganje u Opatiju nijeod jučer“, znamo to od 1918.godine, „sada smo ga samo od-lučilikonkretizirati i držimo dapostoje realne šanse da u dogo-voru s Vladom preuzmemo svih15 hotela LRH -istaknuo je Štrok i dodao da njegova hotelska ku-ća već ima sasvim konkretne pla-nove o budućimulaganjima uLRH“.Prorok je tu i sve zna. „To štoLRH u ovom trenutku posluje sdobiti Štroka nijeposebno impre-sioniralo, već je ocijenio da seradi o poslovnim uspjesima nakratke staze.“Eh, ti glupiHrvati. Ili se varam: „MUZURU IZDAJNIČE“, piše Por-tic 2. lipnja 2008. godine na por-talu Jutarnjeglista, te dodaje: „Izdao si sve Opatijce. Sve pro-daješ ili bolje rečeno poklanjašljudima kojima Opati- jasluži samo za zgr-tanje novaca, a ne zaprosperitet i boljitak grañana Opatije. Sa-da radnici u hotelimaradeza 2.000,00 ku-na mjesečno, a kadih Štrok uzme raditće za 1.600,00 kuna.Ovo je nadam se za-dnje lošešto ćeš uči-niti prije nego te mipreostali Opatijci uspijemo smije-niti. Ako zista voliš Opatiju odselise iznje i pusti nas da živimoživotom koji zaslužujemo i molimte opredijeli se već jednom tko ti je važniji, miOpatijci ili …“E, ustaše, ustaše, samo Vi spa-vajte. I s crnim kapama, na nji-ma veliko latinično slovo U,ho-dajte po Thompsonovim koncer-tima. Onda će Vam, kao i uvijek,netko drugi biti kriv.SRAMSRAMVASVASBILOBILOUSTAŠEUSTAŠE! (! (44))

Stranica21Broj 27 - 4. listopada 2008.SrpskoSrpskopravopravonanarečrečSREBRENICASREBRENICA::PLANIRANIPLANIRANIHAOSHAOS((55))Poslano

sa:[email protected]

OBUKAOBUKA„ZELENIH„ZELENIH BERETKI“BERETKI“NAORUŽAVANJE Muslimana pop-rima sve veće razmere. Mustafićto ovako opisuje:"Nekako upribližno vreme, kada je izuzet PAT, iz magacina ŠIP'Drina' nestala je veća količinaeksploziva.Pretpostavljao samda je to maslo Bekira Baraka.Uporedo sa ovim, sve je više in-formacija sa terena oprovokaci- jama Muslimana od strane Srba.Srbi pokušavaju svim sredstvimapodići tenzije i uneti razdor

25

uprivrednim subjektima Srebreni-ce. Sa načelnikom policije i dru-gim saradnicima sam otišao nazborradnika u 'Zeleni Jadar', nakojem se okupila većina zaposle-nih u 'Drini'. Jedan šumarsrpskenacionalnosti, koji je bio organi-zator pobune u rudniku boksita,sada se buni što mu ne obezbe-dimo uslove za rad u šumi. Ni-sam to mogao trpeti, tako dasam skočio iza stola i zgrabio gaza prsa, te muzapretio da gaviše ne čujem.""Nakon tog zbora, piše Mustafić,kreće ponovo kampanja od stra-nesredstava informisanja iz Srbi- je. Preko cele prve strane'Večernjih novosti' pojavio senaslov 'IbranMustafić najavioklanje za Bajram Srbima'! Ja po-novo apelujam na načelnika SJBda se diže sve što semože dići upoliciji, ali mogućnosti su bileviše nego skromne. Načelnik SJBHamed Salihović Sadoponovoupućuje zahtev MUP-u BiH zamaterijalno-tehničku pomoć, aliMUP se više bavi švercom. Zatovreme na poligonu 1.500 rezer-vista spremno čeka!"Oko nabavke i podele oružja mu-slimanima ne idesve glatko. Je-dan broj direktora srebreničkihfirmi nije želeo da daje novac izkase, u koju su sredstvaizdvajalii Srbi i Muslimani. Na njih se Mu-stafić obrušavao beskrupulozno.U samo jednom naletu uspeojeda pod pritiskom dobije oko24.000 DM."Inače, vrsta naoružanja koja jenuñena bili su 'kalašnjikovi',poceni od 850 DM i 'upucanisnajperi' slovenačke proizvodnje,po ceni od 1.300 DM, ali narodu je sve bilomalo ", kaže on.OPISUJUĆI osnivanje prvog Na-serovog logora za obuku musli-manskih ratnika,Mustafić kaže:"Već ranije sam Naseru Orićudodelio jednu prostoriju ASOFK-eza bildovanje, gde onokupljaoko sebe grupu momaka kojiintenzivno treniraju. Naser je uovom periodu stalno uzmene.Predlaže mi formiranje logora ukojem bi pokušali vršiti obukumomaka, kao sastavni deo prip-remaza očito nadolazeći rat. Bilismo saglasni sa tom idejom. Pr-va lokacija, koja se predviñala jelokalitetRavni, na livadi iznadGornjih Potočara. Meñutim, logor je uistinu zaživio u Bujakovači,uvali u koritupotoka Rabin. Lo-gor je imao više propagandnikarakter. Ali, ipak uzavrela srbi- janska propaganda je nasvazvona udarala da na prostoruopštine Srebrenica postoji nekoli-ko logora za obuku nekoliko sto-tina'zelenih beretki'."Posle mnogih lažiranih "opasnihsituacija", napetosti i uzbuna, uSrebrenici je osnovanKrizni štab.Mustafić "ide po narodu", okupljaljude u Potočarima i na jednomtakvom skupu izdaje nalogda"odmah pristupe ustrojbi vojneformacije veličine čete. I da njo-me treba komandovati Naser".ZaNaserovog zamenika odreñu- je Mirzu Halilovića.Mustafić beleži: "Bijeljina većgori", "u Derventi iBosanskomBrodu rat besni", "u Sarajevupočetak haosa", "u Srebrenici

Stranica22

Broj 27 - 4. listopada 2008.SrpskoSrpskopravopravonanarečreč

26

svako hoće oružje". On konstatu- je da "većina srpskog stanovniš-tva pred mrak masovno odlazidaprespava preko Drine u Ljubovijii Bajinoj Bašti, a ujutru se vraćana posao".Sednice Saveta za narodnuod-branu održavaju se, još sa Srbi-ma. "Cilj je bio zaustaviti rat",piše Mustafić. Goran Zekić je biosrpskiposlanik u Skupštini BiH, ibilo je neophodno da i on prisus-tvuje sednici Saveta. Ibran kažeda je on uspeoda dozove Zeki-ća, a ne predsednik SO BesimIbišević. Bio je to poslednji sas-tanak ovog saveta, iako je,porečima Mustafića, sa terena bioogroman pritisak da Muslimani iSrbi izañu u zajedničkim delega-cijamai da zajednički rade nazbližavanju i meñusobnom pove-renju dva naroda.Mustafić piše da mu jeGoranZekić na rastanku rekao:"Ibrane, ti si pametan momak! Tiznaš da sam ja roñeni Srebreni-čanin i daživim u Srebrenici, amoj brat Zoran u Beogradu. Ni-kada neću, po cenu bilo čega,dozvoliti da on i jaživimo u dvedržave. Ibrane, rat je neizbežan,ali zapamti - ja i ti smo na dverazličite strane. Sutra ćemodoćiu poziciju da jedan u drugog pu-camo. Upamti ono što ti mogugarantovati - nikada ti Goran ne-ćepucati u leña!"Mešoviti parovi muslimanskih isrpskih političara obilazili su tihvečeri, po dogovoru,podrinjskikraj, da bi sagledali stanje i smi-rivali uznemirenost stanovništva,ili pojačavali nervozu istrah.MUSTAFIĆ priznaje da je tadabio vrlo naelektrisan. Govoreći ozajedničkom obilasku terenasaMiodragom Jokićem on kaže:"Polagano se smrkavalo. Miodragme je sve više požurivao da ide-mo.Uhvatio ga strah. Kajem sešto ga nisam ubio na putu."Docnije je Mustafić gledao Jokićakako na TV NoviSad govori:"Ibran Mustafić bio je najvećisrebrenički ekstremista, koji jeopljačkao svoj narod, a poslijesnovcem pobegao u Tursku!"Mustafić tvrdi da su istu propa-gandu protiv njega vodili Jokić,Naser Orić iOmer Behmen.Mustafić piše da je, po pozivu,posle proglašenja države BiH,morao hitno da ode uSarajevona Skupštinu Republike BiH. Prepolaska nije našao Nasera Orića,tako da mu nije dao nalogkakoda u njegovom odsustvu kontro-liše situaciju. Putem su bile pos-tavljene barikade. U Kladnju os-tajebez vozača koji se, uplašen,vraća u Srebrenicu.Stanje u Sarajevu i atmosferu usamoj zgradi RepubličkeSkupšti-ne ovako opisuje:"Tzv. 'svenarodni parlament' sepretvorio u jednu zabludu. Zaskupštinskomgovornicom su sereñali novopečeni narodni tribu-ni, koji su više podsećali na iznu-rene narkomane. A,bogami, bilo je mnogo i stvarnih narkomana.Bilo mi je jasno da je sala ispu-njena velikom skupinomdestruk-tivaca, čija je dirigentska palicabila u Beogradu, a glavni zadatak im je bio rušenje legalno izabra-ne vlade nezavisne i priznate Re-publike BiH. (Mustafić stalno for-sira pretpostavku da je sve štosedešavalo u BiH bilo pod dej-stvom Beograda i KOS-a. Po nje-mu je i Alija Izetbegović tumačsrpskihideja i želja - prim. Lj.B.).POSLASTICEPOSLASTICELEALEAMATESAMATESAIISLAVKASLAVKAGOLDSTEINAGOLDSTEINAAnthony Dizdar, Cleveland,USAU vezi Lea Matesa i SlavkaGoldstena u više navrata čitaosam u emigrantskom tisku se-damdesetih i početkom osamde-setih godina kako su njih dvojicabili žestoki krvnici u"MARŠEVIMASMRTI" (na Križ-nom putu). Najveća im je poslas-tica bila zgrabiti nekog ustašu izCrne Legije i zaklatiga pokrajkolone. Možda bi sad bilo dobropodignuti optužnicu protiv Slavkaza zločine koje je počiniokaomladić na Križnom putu. Neke odtih članaka sam dugo godina ču-vao. Moja kuca u Clevelandu bila jepljačkana ništa manje nego 13puta. Znam tko ju je pljačkao itko stoji iza toga. Tražili su nekemojedokumente koje sam posjedovao, ali nisu znali da se tidokumenti ne nalaze u mojojkući nego na drugojadresi. Je-dan od pljačkaša je bio na drogi ipriznao mi je što se dogañalo.On je krao da bi imao štoprodatina brzinu za drogu, dok je nje-gov partner tražio samo papire.Tako mi je nestalo nekoliko(desetak)kartonskih kutija s timčlancima i dosta knjiga.

27

Stranica23Broj 27 - 4. listopada 2008.AntikorupcijskiAntikorupcijskipogledipoglediVjekoslav Škreblin, ZagrebNemajući uporišta za zakonskismijeniti čelnike MUP-a RH, mafi- ja u državnom vrhu RH, opeto-vano se služi politikom pokušajauvoñenja kaosa. Ovoga puta sekaos i nered trebaju odraziti uredovimanaše sigurnosne zajed-nice. Kriminalci su počeli poimatikako im I NAŠA POLICIJA PAKI-RADOKAZE U POČINJENJU KRI-MINALA, U KOJEMU "DRŽAVNI" VRH RH PARTICIPIRA IVLASTI-TI OBOL.Bez obzira što naši ljudi često i spravom sumnjiče POLICIJU, ka-ko je uzdanicakriminala i krimi-nalaca, stvarnost ih počinje de-mantirati. A takvu dobru vijest ćenaš čovjek svakakoprihvatiti, iako treba, ispričati se našim PO-LICIJOTIMA. Ovo što se pokuša-va NAPRASNIMSMJENAMA pod-metnuti KAOS u redove MUP-aRH je, zapravo rezultat djelova-nja sigurnosnezajednice kojaradi svoj posao, vodeći se argu-mentima iz MOJEG, a osobnotvrdim I VAŠEGSLUČAJA.Smiješno je kako su povod ovak-vim smjenama, nastup hrvatskogbranitelja na Trgu banaJosipaJelačića u Zagrebu. Još je komič-nije, ali zato ne i pogubnije zaRepubliku Hrvatsku, kadaVAŠpremijer dr. Ivo Sanader izjavlju- je, kako je pjevanje Marka Per-kovića bilo "politički štetnozaHrvatsku". Da su takve ocjenestigle iz meni prijateljskih BG Ve-černjih Novosti, shvatio bih raz-mišljanja "komšiluka".Trbuhozborenje CIPLA OD POR-TA ovako je dokaz više, kakopočinje gutati"apaurine" i s ovogweb portala. Ali umjesto smiriva-nja stanja, ovaj apaurin širi općupaniku i upalumozgovlja našihtzv. političara. Ne traži samoNAŠ CIPAL još veću šporkicu lu-ke u kojoj pliva. I VAŠPREDSJE-DNIK STJEPAN MESIĆ, u društvusvojeg "kompića" iz BEČA, ufa sekako će generalZAGORAC kona-čno biti deportiran u Hrvatsku...Na noge našem "neovisnom"pravosuñu,dakako. Austrijski predsjednik je ODŠU-TIO na ovu ARAPAPAGAJEVUbesjedu o neovisnom austrij-skom pravosuñu koje će svakakonašeg generala izručiti našim"vlastima". Malo MORGEN će Au-strijancinačiniti takvu usluguBANDI HRVATA. Niti to smiju, jerpolicije prate i njihove kriminalces imunitetom isvi već poimajukako se i u tom slučaju radi omeñusobnom obračunu hrvats-kog državnog podzemlja.Svjes-tan toga je i austrijski predsjed-nik, pa stoga šuti i na tu temu.Mora šutjeti i gutati šporkicu,kao štošuti i guta šporkicu HR "premijer". Zna i austrijski pred-sjednik, kako je i politička garni-tura RepublikeAustrije, svojevre-meno aktivno sudjelovala u pro-tuzakonitoj prodaji hrvatske naf-tne kompanije INA.Meñutimstiska u kojoj se kriminalci upra-vo nalaze tolika je, da usprkossvemu, MESIĆ od svojeg austrij-skog JATAKA zahtijeva, da KRI-MINALCI KRIMINALCA KRIMI-NALCIMA moraju predati, dabimu sudile HR "neovisne" institu-cije.U stisci i žurbi svašta se možedogoditi pa i ZagorčevoizručenjeHR "institucijama", što vjerojatno Austrijanci ne će učiniti U VLAS-TITOM INTERESU, jer biu sup-rotnome blamaža bila veća i štet-nija po njihovu političku garnitu-ru. Takoñer, IRSKO "NE" LISA-BONSKOM SPORAZUMU diže uEU tenzije, koje pak potrčka tipaMESIĆ, dodatno izlažu psihičko-paničnom stresu. Naime, "NE" jeznak još žešćeg stezanja omčeoko vrata i EUROUNIJSKIM KRI-MINALCIMA.I sada polako ali sigurno dolaziperiod, kada će svatko od njihPRVENSTVENO ŠTITITIVLASTI-TU POZADINU ILI STRAŽNJICU,a tekar onda instituciju kojupredstavlja, ili pak grupugraña-na koji su mu omogućili da činizloporabe. Objavljivanje"pikanterija" iz života EU činovni-ka,PARAZITA NA JASLAMA EUPOREZNIH OBVEZNIKA, pokaza-telj su kako će OSNOVNA BITEUuskoro biti prezentirana i predgrañanima-punjačima eurounij-ske kasice-prasice. Jer činovniciovakonasañene UNIJE, upravouspostavljaju temelje politike"Lezi lebe da te jedem". A to je svakakoneprihvatljivo zaljudsko društvo kao sustav, patako i za EUROPSKU UNIJU, kojoj su danas na čelusumnjivci.Zbog svega pomalo i naša BAN-DA opetovano pokušava uvestipolitiku kaosa i straha. Prošlisuputa prijetili grañanima paklenimnapravama iz kanti za smeće.Ovoga puta "paklenu"napravupokušavaju postaviti unutar re-dova MUP- RH.Meñutim, postali su toliko šeprt-ljavi u načinu"postavljanja", panjihov "uradak" postaje prepoz-natljiv i nawww.hrvatskauljudba.hr

POLITIKAPOLITIKABANDEBANDEJEJEUVESTIUVESTIKAOSKAOS

Stranica 24

28

Broj 27 - 4. listopada 2008.ZgodopisZgodopisLALELALE,,EEPAPASRETNOSRETNOVAMVAMBILOBILO!!Lasa Šukilo, Zagreb Vojvodina priprema Ustav. Moćiće izravno zaključivati meñuna-rodne ugovore i samostalnoula-ziti u meñunarodne ustroje. Ras-pad Srbije se nastavlja.Ugodna večer kasnog proljeća.Na vidiku jeRat. Mi ćemo ga us-koro zvati Domovinski, a oni Gra-ñanski. Jednima i drugima to jeboj za Jugoslaviju.Treba nestati,slažemo se, ali što će iz nje nas-tati? Samostalne države Hrvatskai Srbija ili je na pomolusamopreoblikovanje, iz Jugoslavije u Veliku Srbiju. Satelitski gledanositnica, ali sitnica koja život zna-či.Restoran „Šaran“ u Zemunu.Srpsko društvo, osim mene. Na-kon naporna trgovačkog dana(kupo-prodaja računalne opre-me, gdje drugdje nego u obliž-njem hotelu „Jugoslavija“) od-maramo se uz ribu.U našem Ze-munu. Sada njihovom, ali – na-dam se u sebi, ne govoreći ništa – ne i zauvijek.Dobro ihpoznajem. Nisu osjetlji-vi na primjedbe, koje obično nitine slušaju. Mogu se stoga ravno-pravno uključitiu razgovor.Govore. „Slušaj bre. Mile je ge-nij. Softver i pol. Samo klikneš ina ekranu se pojavikraljevskigrb.“ Dakako, Karañorñevićev. „Ništa nas, bre, ne može zausta-viti.“ „Što će Vam sve to?Imate i pre-više teritorija. Premalo Srba. Čak računajući i na Vlahe, Rome, …“Pokušavam biti naivna,iakoznam da će me dočekati ignori-rajući pogledi. Ta prošla sam svuSrbiju. Oplenac i Timočku kraji-nu,restoran u KP Požarevac,manastir u Dečanima, bila goš-ćena u Sićevskoj klisuri, doma-ćinski, jela„slatko“ u Kraljevu,skrasila se na Kosovu polju i skri-veno ubrala list onoga četvrtogbožura,tamnocrvenog, krvavog,srpskog, koji raste samo ovdje.Nigdje drugdje u svijetu. Pa, Ba-nat, pa Bačka, paMačva, pa ne-zaobilazni Srijem s Fruškom go-rom i dakako Zemun.Uvijek i svugdje isto. „Kad uzme-mo…“ Jer, gdje je i jedan Srbin,srpska je zemlja.Ne dočekavši odgovora, doda- jem: „Zbilja, što li Vam jetrebalograditi Novi Beograd, kad će Vasionako pokopati neizgrañena No-va Priština? Ali Vama suHrvatioduvijek bili trn u oku.“ Ne re-koh, ali pomislih: „S razlogom!“Mislim na hrvatski Srijem, na hr-vatski Zemun, na „hrvatsku gra-nicu u Zemunu“, kako bi svoje-dobno rekao Dr. Ante Radić.Morat ćenam ga, ipak, nadamse, vratiti. Jednom. Kad-tad.Unatoč tomu, iz srca velim: „Neka vam je sretno, Lale!“KAKO MILORAD PUPOVAC FINANCIRAKAKO MILORAD PUPOVAC FINANCIRAKOSOVSKESRBEKOSOVSKE SRBEDiana Majhen, ZagrebMožda, ali samo možda, oni hdz-ovci koji misle da su još uvijek uhdz-u polako shvate da sestran-ka u kojoj su sada zove srpsko-hrvatska demokratska zajednica.Znate, uvijek sam mislila kako jesdpnešto strašno što nam sedogodilo nakon rata, kako pro-dužena komunistička ruka i daljedrmaHrvatskom.Onda sam shvatila da je potpunosvejedno radilo se o HDZ-u iliSDP-u, niti će nama bitibolje,niti će se ta produžena ruka po-vući. A ono s Pupovcem? Zaštobi nas to uopće treba iznenaditi?Štoje Sanader u stanju progle-dati kroz prste svojim koalicij-skim partnerima vidjeli smo naj-bolje i najprijeu slučaju Stanimi-rovića bivšeg vukovarskog gra-donačelnika. Moje je osobno mi-šljenje, da bi Sanaderkoalirao i spok. Mihajlovićem ako bi mu toosiguralo ostanak na vlasti.Postoji li još nešto što ovaVlada,pa time indirektno i svi mi, nijeučinila za Srbe?Grade im kuće i stanove kojenisu obvezni graditi,koaliraju snjima, strči se pola hrvatske vla-de ako se bilo kojem Srbinu raz-biju prozori na kući. Srbi suuHrvatskoj zaštićeniji od ličkogmedvjeda, kako se kaže.Mi, Hrvati, uskoro ćemo biti ma-njina uHrvatskoj. ali nikako zas-tićena manjina. Znate, nemam ja

Stranica 25

Broj 27 - 4. listopada 2008.ZgodopisZgodopisapsolutno ništa protiv Srba koji su ostali u Hrvatskoj za vrijemesrpske agresije i dijelili snama i dobro izlo. Aliprotiv onih koji su nosilipuške i to uperene pre-ma nama, a vratili su seu masovnom broju i jošihse pazi i mazi imam ite kako, kao i protiv jed-nog u nizu poteza Sana-derova Vlade kojim se upoliciji ipravosuñu trebazaposliti što više Srba.Pa, kada se sve skupasabere, zašto Sanaderovi koali-cijski partnerine bi služili kaoruta u transferu novca koji ćekosovskim Srbima pomoći da još jače opale po Albancima?Sana-der sigurno računa na SDSS nasvim mogućim izborima, pa zaštobi mu onda takva "sitnica" sme-

29

tala? A nama, Hrvatima, ostajesamo da se nadamo da takvavrsta pomoći ne stiže i za Srbe uHrvatskoj, jersumnjam da timnovcem kupuju kruh.UKRADENAUKRADENAKLUPAKLUPAISPREDISPRED CRKVECRKVESv Sv ..IVANAIVANAðivo Bašić, Dubrovnik Netko je ukrao klupu za sjedanjeispred crkve Sv. Ivana na Sred-njem Konalu (blizuBusovine).Teško da možemo reći da je"posudio na duže vrijeme" jerklupe neko vrijeme već nemabezupozorenja o takvom činu"posudbe". Kako li suljudi smiješna bića!Možda i taj kradljivacvjeruje uVrhovno biće- Boga, ali mislim daOnaj-kojemu-ne-treba-imena (jer jeutkan u svim postoje-ćim, živućimi mrtvim)neće baš biti zadovo-ljan činom smrtnikakoji se drznuo da uk-rade klupu koja je po-dnosila teretstarijihljudi tijekom Svete mi-se. Evo, sad mi padajuna pamet misli prašta-nja takvim ljudima jer neznajušto čine, ali i stari Rimljani koji bina olovne pločice zapisivali misli- tzv. "tablice proklet-stva"(tabelae defixionis) - ljudi-ma koji su im učinili neke lošestvari. Sve su to ljudske krajnostibića koja suograničena životom.U slikovito govorećoj Ivanovoj Apokalipsi stoji izraz za "zmajaplamene boje sasedam glava ideset rogova", što se u odreñe-nom smislu rabi za carski Rim.Na stijegu su Rimljanistvarnonaznačili grimiznog zmaja, a Rim je znan kao "Grad sedam kralje-va" (okrunjenih vladara prijeRe-publike 509. g. pr. n. e.) ili "gradna sedam brežuljaka". Meñutim,bitna okosnica svihmodernih,demokratskih društava je upravotaj stari Rim (kao spona kopira- jućeg od starih Grka), paniječudo da države nevaljaju.Sjećam se jednogaprofesora (mislim da je čak akademik) koji je rekao da biJulijeCezar trebao biti uvrš-ten meñu 10 najzna-čajnijih ljudi svih vre-mena. Zašto? Mislite lida su stariRimljanistvorili carstvo na"medu i mlijeku" praš-tanja i poštivanja ukrvi osvojenih naroda,pa i ovih našihprosto-ra? Da je u staromvijeku postojao Haškisud, vjerojatno bi ta-mo zasluženo završioi Julije Cezar.Imasonima je (graditeljski) uzoru starom Rimu, ali i u ostalim

Stranica26

Broj 27 - 4. listopada 2008.ZgodopisZgodopisvjerovanjima. U masonskomdrevnom i prihvaćenom škots-kom obredu "Veliki meštar Sve-mira"pojavljuje se kao Bog ilipak drugdje kao simbol ne(s)poznatog ili čina dolazećeg(postajućeg, pristajućeg).Njiho-va Knjiga svetog zakona je Evan-ñelje po Ivanu, gdje se na prvojstranici čita: "U početkubijašeRiječ".U poganskim keltskim obredimaorao je kao najmoćnija ptica biopovezivan s bogom sunca, asim-bol Sv. Ivana Evanñeliste bijašeu ranokršćansko vrijeme upravoorao. Na američkom dolaru i gr-buvidjet ćete orla i neke druge"urese od masonske dubrave".Malo ćemo parafrazirati riječiIvana Krstitelja

30

(kojeg treba raz-likovati od Ivana Evanñeliste), pareći: "Ja vam, istina, praštam štoste ukrali klupu. Alidolazi vrije-me kada vam neće trebati jerviše nećete biti u ovom vremenui na ovom svijetu. Kratkoćeterabiti taj plod pljačke svoje jer...pljevu će spaliti ognjem neugasi-vim".JEDINSTVENIJEDINSTVENIUURATURATU--SLOŽNISLOŽNIUUMIRUMIRU!!AkademikMirko Vidović, ParizU toku 'Večernjeg dnevnika'HRT1 prikazano je mjesto nakojem se je, u selu Pakovo, uŠibensko-Kninskoj županiji nala-zio 'spomenik u obliku slova U',koji je tu stajao 'punih petnaestgodina' i koji jejučer srušen, jerda je predstavljao 'zabranjenuustašku ikonografiju' i to u imeDomovinskog rata.Jedanpredstavnik Udruženja bo-raca Domovinskog rata izjavio je,tom prigodom, da 'ustaštvo ne-ma nikakveveze s Domovinskimratom' i da se Domovinski ratnije vodio pod 'ustaškimznakovljem'.U svojstvu, poMeñunarodnojzajednici, imenovanog Glavnogkonceptora za rješenje opasnezavrzlame komunističkeJugosla-vije i ostvarenja prava naroda nasamoodreñenje, bio sam i Glavnikonceptor voñenja otpora nasr-taju Jugoslavenske narodne ar-mije i brojnih paravojnih organi-zacija i četa na samoodreñenuhrvatskudržavu.Podsjetimo se da su svi vodeći'leaderi' u Hrvatskoj, uoči Refe-renduma od 19,05,1991. tražiliodhrvatske nacije da ne glasaza samostalnost Hrvatske negoza konfederalne odnose meñutadašnjimjugoslavenskim repub-likama. Narod se je u postotkuod 94% izraženih glasova izjas-nio - za hrvatskudržavnu nezavi-snost.Još prije Referenduma za nezavi-snost, u proljeće 1991 počela je'balvan revolucija' izbog toga iskakanje na tenkove JNA u Splituljudi iz naroda. Ti splitski ustanicibili su izručeni VojnomsudištuJNA i deportirani u Sarajevo,gdje im je trebalo biti suñeno -na zahtjev tadašnjegministraunutrašnjih poslova, Josipa Bolj-kovca, koji je izjavio da je 'JNAnaša vojska i svaki napad naJNA je napad i na RepublikuHrvatsku'.Sjetimo se da je u kaosu nakonkrvoprolića na Plitvicamanarodsam kupovao vojne oprave, oru-žje, udruživao se u vojne pos-trojbe i išao braniti kućni prag. Utomšarenilu raznih postorojbinije bilo nekog odreñenog ni ide-ološkog ni stranačkog opredjelje-nja - svatko jena poziv voñasvojih stranaka i udruženja išaozaustavljati nasrtaje JNA i njezi-nih paravojnih četa prednaselji-ma i gradovima osobito u zaleñuŠibenika, nakon pohare sela Ki- jeva.Nema nikakve dvojbe da suupočetku bile najbrojnije jediniceHOS-a, a tek nakon toga generalMartin Špegelj odlučio je kupitioružje ipostrojiti ZNG.U toj situaciji tražio sam da sesve te razne obrambene organi-zacije stave pod zajedničku ije-dinstvenu komandu. Nazvao samodmah u početku sve te postroj-be zajedničkim nazivom DOMO-VINSKI RAT i taj naziv je općeprihvaćen jer taj naziv definiraopćenarodni otpor neprijatelju„Navik on živi ki zgine pošteno“

Stranica

31

27Broj 27 - 4. listopadaZgodopisZgodopisnaroda i države Hrvatske.U opasnom oklijevanju da se na-ñe zajednička baza za Strategijuobranehrvatske države, i na tra-ženje vanjskih promatrača, doniosam početkom rujna 1991 GLAV-NISTRATEŠKI PLAN za obranuHrvatske. Ujedinjene snage niprije početka djelovanja po tomPlanu nikasnije nisu imale nitiga danas mogu izmišljati - nika-kav ideološko-politički, nego sa-mo patriotskikontekst.U Domovinskom ratu sudjelovalisu, rame uz rame i sinovi domo-brana, i ustaša i partizana.Tajrat je dobiven jer se u Domovin-skom ratu Hrvat nije okrenuoprotiv Hrvata.Milovan ðilas je, prekoradio Be-ograda, nakon operacije Bljesak izjavio: 'Ludo je bilo i pomisliti dase Hrvate može pobijeditiprijenego ih se podijeli!' To je onošto ovi mlañi naraštaj, roñen spreporoñenom hrvatskom drža-vom trebaznati. A svaki onaj koji zaobilazi ili pre-šućuje istinu o Domovinskomratu ili je neznalica, ili lažovilipripada agencijama koje nas sad- nakon posvemašnje pobjedehrvatske državne misli - nastojepodijeliti,zavaditi i tako oslabitinašu volju da ostanemo nezavis-ni i izvan domašaja ikojeg hege-monizma A u seluPakovo nije bilo nikak-vog 'ustaškog amblema'. To jebila jedna ružna konjska potko-va, koja se ne moženazvati us-taškim znakom U, jer u njemunema sadržaja - hrvatskog grbana bombi (kakva bomba je iznak francuske žandarmerije, izmeñuostalog).Bar hrvatska RTV ne bi smjelasudjelovati u ideološkomzaluñi-vanju metodama mitomanije iideološke totalitarne subverzije.NEDOLIČNANEDOLIČNASLOVASLOVALasa Šukilo, ZagrebIznenadiše nas Crnogorci. BraćaCrnogorci. Poslije dugog premiš-ljanja odlučiše se za svoj crno-gorski jezik. Sada i za svoju abe-cedu s 33 slova. Što će biti s nji-hovom azbukom, zasad se nezna.Nu,nisu nas preduhitrili.Za potrebeU(Y)niverzijade uZagrebu, tamo sada već daleke1987. godine, odlučili smo uves-ti, uvesti i sačuvati,obogatitisvoju latinicu, koja je izgleda po-stojala i prije Denisa Latina, s jednim novim slovom. Pored us-taškog slovaUdobismo i parti-zansko slovoY. Ništa loše, rećićete s pravom, samo da nijeonih prokletih ustaških crnih ka-pa i njihovih spomenika.Nepis-mena čeljad, ona koja još uvijek nisu naučila partizansko slovoY,zna i dalje, nepotrebno i nepo-željno, kad treba i kad ne treba,koristiti isključivo ono ustaškoslovoU. Ne samo pisati, negoga i izgovarati. Srećom, postojeistančana udbaška uha koja toodmah i na vrijemerazaznaju.Zaboravljaju se takvi upitati,gdje je tu Tuñmanova pomirba?A ZNA SEjako dobro, da biona treba počivati na pravoj par-tizanskoj tradiciji. Počevši odUstava, pa sve do svakodnev-nog života u obitelji i društvu,posebno u politici. Ako već Thompsonovasvirka neide bez crnih kapa, onda neka nanjima barem bude pravo slovoY, dakako ono partizansko. Dos-ta je bilo fašizma i služenja stra-nim interesima! Uostalom, nismoli uvijekbili zaYstanak protivone „tzv. hrvatske državne tvore-vine, koja nije bila niti hrvatska,niti državotvorna“, kako jeto upravo vrijeme rekao drug JakovBlažević oslanjajući se na trajnumisao Druga Tita. I poslijeTita,Tito.Tako kažu. Nu, znamo i mi svoje.Ukinut ćemo slovoK. Dosta jenamaKomunizma. I

32

Karañor-ñeva, iKosovskog boja, i … Toslovo treba u korijenu sasjeći.Ipak kao da ne će ići. Nismo li imi imaliKrižare? Pa i ona muškastvar zove seK…, a neH…,isto tako kao što jeKirurg, a neHirurg. Iako je uvijek lijepo inezamjenjivo to našeH.Neka, neka. Ukinut ćemo ondaslovoP. Samim tim nestat će ipartizana. A i jesu se nakotili.Svugdje su se uvukli. Nikad imdosta. Ništa se nemože započe-ti, ako nema toga prokletog slo-vaP. TePrivredna banka Zag-

Stranica 28

Broj 27 - 4. listopada 2008.ZgodopisZgodopisreb, te školskiPraznici, te nogo-metnoPrvenstvo, … Užas! Me-ñutim, čini mi se, zapet ćemo iovdje. Mogli bismo na taj načinostati bez Dr. AntePavelića, a ibezPape. NiPlave boje nebane bi bilo više. Čemu nam ondasav taj trud?Dobro. Ukinut ćemo slovoC.Jednim potezom ubit ćemo dvijemuhe. Ne će više bitiCCCC, nisrbskog grba, ali ni demokrats-kogCentralizma. O, ho, ho! Na-šli smo pravo rješenje! Da, ali iopet nezgoda. Što će onda biti sLijepom našom,sCroatijom?VIVAT CROATIA, moraostati. Do kraja svijeta. „Čekaj malo, imam nešto važnoda ti kažem.“ Bit će to nekaPartizanskaP

33

rijevara, sPletka,Podvala. Zar su oni ikad biliiskreni? I pošteni? Žele nas sa-mo navući na tanak led. Ukinutćemo slovo poslovo i tako osta-ti bez abecede, bez naše latini-ce. Kako ćemo onda pisati? Ćirili-com! U tom grmu ležizec.E ne ćete! Zdravodrugovi. Ima-mo mi za VasPravi potez. Uzetćemo bijele kape i poći na Thom-psonov koncert. Mogu biti i tro-roge. Sve poantifašističkom Us-tavu Republike Hrvatske. A nanjih ćemo onda napisati „Ustajte, vi sužnji koje moriglad.“ Partizani će misliti da pro-nosimo Internacionalu, a mi će-mo znati da jezapravo riječ onama, ustašama. Ta, koga toviše, nego li nas, mori glad zaistinom, pravdom ipoštenjem?Dečki i cure, pamet u glavu!Partizani u Tuškancu!NIKAKONIKAKONAMNAMNENESVIĆESVIĆERadovan Smokvina, ŠvicarskaŠiri se hrvatska Zona sumraka.Dopisi (MUP-a i Središnjeg dr-žavnog ureda za upravu)kojesam primio putem ureda VladeRH nažalost ne služe ničemu. Utočnost njihova sadržaja mozeseopravdano sumnjati.Zato otvoreno toj gospodi pos-tavljam samo dva kratka i jasnapitanja, a kojeupravljaju tim idrugim državnim institucijama uRH.1. Prema priloženoj fotografijividljivo je, da je zazemljište naKukuljanovu vlasnik 1994. i1995. godine morao mjesečnoplaćati 18.200 DEM poreza Gra-duBakru. Onda su ga ta ista go-spoda zbog neplaćanja jednos-tavno konfiscirala, i to uz pomoći potporuMUP-a, HFP-u i pravo-suña. Tih ratnih godina mjeseč-ne plaće iznosile su 200 DEM.Jesu li i drugigrañani plaćali tak-ve poreze?JE LI TO DRŽAVNI REKET iliNIJE?2. Riječka industrijska zona Ku-kuljanovo, odnosno objekti s in-frastrukturom, prodani su po su-stavu jatebi a ti meni, dakle bez javnog natječaja (slično slučajuJakovcic u Istri). Veliki dio zem-ljista (350.000m2) u toj indus-trijskoj zoni čak je i darovan na-vodno nekim Izraelcima. Spada lito u korupciju? Je li tolegalnaprodaja ili je darovanje državneimovine samo podobnima (neuzimajući u obzir Anex G meñu-narodnog ugovora o sukcesijipotpisanog od RH).Jednima se daruje, a drugima se"prodaje", a trećima sekonfisci-ra. Naravno, sve je to po čl. 14.Ustava koji kaže da smo svi predzakonom jednaki. Meñutim, oči-to, ima i jednakijih.DA LI JE TO STANDARD U RHILI NIJE???Dakle. Tražim samo odgovor nata dva pitanja. Zar zahtijevammnogo?Radovan Smokvina

34

Stranica29Broj 27 - 4. listopada 2008.ZgodopisZgodopisLasa Šukilo, ZagrebRazglasiše: „Nadan Vidošević ćebiti novi predsjednik RH“.Pomislih. Dobro je. Shvatili suipartizani. Ne mora uvijek njihovčovjek biti na čelu države. Evonam konačno domabranskog si-na napredsjedničkoj stolici. To-lerancija i demokracija.Pomislih i ujedoh se za jezik.Čitam u „Novom listu“, agdjedrugdje, gdje zbori Ćićo Senja-nović, stara komunjara, precrveni za jednog Ninu Pavića.Hebrang kaže: „Mesić je predsjednik samo ljevičari- ma.“ Grafit kaže: „Lopovi i ustaše, Hrvatskuusraše!“ Šarinić: „Nisu Zagor- cu kuće pale s neba“.Vidoševića za predsjednika!Tu smo, dakle. I dotle.Dolje ustaša, vječnipredsjednik Hrvatskegospodarske komore!ĆIĆOĆIĆOIIVIDOŠEVIĆVIDOŠEVIĆ SASAZADNJEZADNJESKUPŠTINESKUPŠTINEHRVATSKOGHRVATSKOG ULJUDBENOGULJUDBENOGPOKRETAPOKRETALovorka Dragun Mirković,dipl. oec., ZagrebZa riječ se javio i Ivo Matanović,predsjednik ZDRUGA UDRUGAHRVATSKIHPOLITIČKIH UZNIKAREPUBLIKE HRVATSKE I INO-ZEMSTVA. Poslušajmo što je toprigodomrekao: „Lustracija je neophodna. Čimprije poćme, tim bolje. Samone znam kako ju provesti, jerkomunistidrže sve vodeće po-ložaje u Republici Hrvatskoj.Pomno treba izvesti sve dijelo-ve lustracijskog postupka,odpočetka, pa do kraja. Trebapočeti od glave, ali to će ondaići sporo. Možda je stoga boljekrenuti od repa,pa nastavitipolako prema vrhu…Početi od Luke Bebića, ili od IveSanadera, iako bi to bilo teško.Mora senapraviti plan od kogaće se početi. Konkretni ljudi,konkretna imena, njihova ulogau ratu i poslijenjega.Lustraciju ne može obaviti samo jedan čovjek. Nije moguće. Morato biti masovna akcija. Ponav-ljam, treba napraviti plan. Radise o ozbiljnoj stvari. Morali bis-mo koristiti iskustvo Poljske. Bit-no je odkoga će se krenuti. Nemože se ovo pitanje riješiti dr-žavnim udarima, nego demok-ratskim promjenama,čak i Usta-va. Nužno je donijeti Ustavni za-kon kojim bi se to pitanje do tan-čine riješilo.Ne zaboravimo,partijaši će topokušati izbjeći lustraciju, koli-ko god to budu mogli. Znam ih ja jako dobro.U Pravilima oračun Časnoglustracijskog suda treba koris-titi izraz objeda. Isto tako, umjesto riječi grañanin trebalobiupotrebljavati riječi državljaninili stanovnik.Ivo Matanović

35

Stranica30

Broj 27 - 4. listopada 2008.ČasniČasnilustracijskilustracijskisudsud

36

Stranica 31

37


Stranica32

38


Stranica33Broj 27 - 4. listopada 2008.

39

ČasniČasnilustracijskilustracijskisudsud

Stranica 34

40


41

Stranica35Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrti

ČasniČasnilustracijskilustracijskisudsud

424242

43

Stranica 36

Broj 27 - 4. listopada 2008.ČasniČasnilustracijskilustracijskisudsudAkademik Mirko Vidović

predsjednik Časnog lustracijskog suda

Stranica

44

37Broj 27 - 4. listopada 2008.Lasa Šukilo, ZagrebUSTAŠAUSTAŠABROJBROJDVADVA–– JEJELILITOTOIVICAIVICA TODORIĆTODORIĆ??Ako je točno ono što SlavenkaDrakulić kaže, onda je Ivica To-dorić, vlasnik koncerna AGRO-KOR.,ustaša br. 2. Jer on je prisamom vrhu skupine hrvatskihfinancijskih vladara. Onih kojizaista drmajuHrvatskom. „Lider“ navodi:Jugo-pljačka 6 milijuna njemačkih marakaOvako govoriwww.moljac.hr/ biografije/todoric.htm:„Ivica Todorić rodio se 1951. go-dine u Zagrebu, a djetinstvo jeproveo na farmi u Božjakovinigdje ga je

posjećivao i mladiBranko Mikša. Kao pučkoškolacnije se isticao, a u Zagreb dolazitek nakon upisa usrednju eko-nomsku školu nakon završetkakoje odlazi na Ekonomski fakul-tet. Otac Ante tada je biodirek-tor tvrtke Agrokombinat i uvaže-ni poslovni čovjek. Godine 1971. Ante Todorić optužen je zapljač-ku šest milijuna njemačkih mara-ka koje je dao Matici hrvatskojza kupovinu oružja. Zbog toga jeuzatvoru u Staroj Gradiški pro-boravio četiri i pol godine.Ivica Todorić rodio se 1951. go-dine u Zagrebu,a djetinstvo jeproveo na farmi u Božjakovinigdje ga je posjećivao i mladiBranko Mikša. Kaopučkoškolacnije se isticao, a u Zagreb dolazitek nakon upisa u srednju eko-nomsku školu nakonzavršetkakoje odlazi na Ekonomski fakul-tet. Otac Ante tada je bio direk-tor tvrtke Agrokombinat iuvaže-ni poslovni čovjek. Godine 1971. Ante Todorić optužen je za pljač-ku šest milijuna njemačkihmara-ka koje je dao Matici hrvatskojza kupovinu oružja. Zbog toga jeu zatvoru u Staroj Gradiški pro-boravio četiri i pol godine.Pšenica iz VojvodineGodine 1989. Ivica Todorić regis-trira dioničko društvo Agrokor iveć iste godine kupuje 77 % za-darskeSojare. Ove nove poslov-ne poteze obitelji Todorić krediti-ra Zagrebačka banka. Tri godinekasnije ujavnosti izbija skandal -Zagrebačka banka je isplatilašest milijuna njemačkih maraka Agrokoru kako bi odpoljoprivre-dnih kombinata u Osijeku i Kut- jevu ova tvrtka otkupila kukuruzi pšenicu za potrebedržavnihrezervi. Meñutim Todorić je na-vodno žitarice izvezao, devizeprodao Ini, a državne jerezervenaknadno djelomično napuniopšenicom kupljenom u Vojvodini.Narodna banka Hrvatskezbogcijelog slučaja podnosi kaznenuprijavu protiv Zagrebačke bankeu kojoj piše kako je Todorić kupi-osamo 30 % pšenice od količnena koju se obavezao podižućikredit. No, Todorića istrage nisuomele pa teiste 1992. godinekupuje tvrke Jamnica i Agropre-rada, te osniva Lovno gospodar-stvo Moslavina.Iste tegodine daleko od javnostiFinancijska policija piše izvještaju kojem se tvrdi da je Agrokorpotkraj 1991.godine nenamjen-ski trošio potrošačke kredite Za-grebačke banke, da je Zagrebač-ka banka Agrokorudoznačavalanovac prije nego što je to Kredit-ni odbor odobrio. Te da je iz sta-re devizne štednje (koju jedrža-va banki priznala kao javni dug)kupio najmanje tri poduzeća.Banka je Todoriću odobrila krat-koročni kredit od 80 milijuna nje-mačkih maraka za otkup i zalihekukuruza iz primarne emisije Na-rodnebanke Hrvatske. Financij-ska je policija otkrila da48,900.000 njemačkih marakaod ukupne svote Todorićnijepotrošio na kupnju kukuruza ne-go za nešto za što mu bankaipak ne bi mogla odobriti kredit.SamTodorić je priznao da je diokredita nenamjenski potrošen ida je, dakle, napravio prekršaj zakoji nijeodgovarao. Nadležne suslužbe njegovo obrazloženje pri-

ZdravodrugoviZdravodrugoviSLAVENKASLAVENKADRAKULIĆDRAKULIĆ::USTAŠEUSTAŠEDRMAJUDRMAJU HRVATSKOMHRVATSKOM! (! (33))KoncernKoncernAGROKOR AGROKORIvica Ivica Todorić Todorić--PrihodPrihod::2121 , ,0303milijardamilijardakunakuna --BrojBrojčlanicačlanica::4141 --NajvećaNajvećatvrtkatvrtka::KonzumKonzum((5151%)%)

45

Stranica 38

Broj 27 - 4. listopada 2008.hvatile i cijela stvar je zaborav-ljena.“Udruga s Ninoslavom Pavićem zvanim „Polet“Onda se udružio s NinoslavomPavićem, urednikom „Poleta“,gdje ga je postavio Josip BrozTito nakonHrvatskog proljeća(Ivica ðikić, www.vreme.com): „Posljednje mezimče iz Todoriće-va vlasničkog leglazove se Ti-sak. To je firma koja u Hrvatskojraspolaže s oko 1200 prodajnihmjesta, uglavnom trafika, i os-tvaruje godišnji promet od pets-totinjak milijuna eura. Agrokor jeušao u Tiskovu vlasničku struktu-ru kadje Europapress Holding(EPH), najjači novinski izdavač uovoj zemlji što je u vlasništvuNinoslava Pavića injemačkogkoncerna WAZ, zbog preuzima-nja splitske "Slobodne Dalmaci- je" morao prodati udio unajve-ćem ovdašnjem distribucijskomlancu: Todorić i Pavić godinamasu se držali na distanci, s povre-menim izletima u blago neprija-teljstvo, ali ih je sklapanje spo-menutog kupoprodajnog poslaučinilojednim od najskladnijihposlovnih tandema u Hrvatskoj.Sad ulažu u zajedničke poslove,koordinirajuakcije, osvajaju no-ve i nove izvore novca, a njihovujedinjeni političko-poslovni utje-caj narastao je doimpresivnihdimenzija i pritom ne pokazujesimptome stagniranja. Todoriću je Pavić potreban zbogutjecajana javnost i zbog uklanjanjaeventualnih medijsko-konkurent-skih prepreka unezaustavljivompohodu prema ovladavanju čita-vom zemljom. Osim rečenih os-vajačkih pothvata,Paviću Todo-rić treba i poradi zadržavanjadominacije u novinskom i oglas-nom biznisu (Tisak, recimo,lakomože zagorčati život svakom iz-davaču, ali i duhanskom proizvo-ñaču i telekomunikacijskim kom-panijama koje na kioscima liferu- ju prepaid-bonove) i treba muzbog podrške u realizaciji otvore-neambicije da polje osnovnogpoduzetničkog interesa proširivrlo ozbiljnim bavljenjem nekret-ninama iturizmom.“Priznajem, Prevarila sam se. Jes-te, Ivica Todorić preko AGROKO-Ra drma Hrvatskom, alinije us-taša. Mnogo će još Savom prote-ći vode dok na čelo AGROKORane doñe pravi ustaša. Moždaseto nikada i ne dogodi.Naime, partizani vole lovu. I ču-vaju je kao oči u glavi.

ZdravodrugoviZdravodrugoviZlatko Tomičić

45

Stranica 38



45

Stranica 38



46

Gizdav Gizdav si si , , gizdav gizdav budi budi Što Što ću ću istom istom zdrav zdrav mi mi budi budi ..Ovu Ovu pismu pismu Mehmed Mehmed zgudi zgudi Daj Daj mi mi da da se se obveselim obveselim ..

(Mehmed, 16. stoljeće: „Chirvat Türkisi“)Otac Otac jedan jedan , , jedna jedna mati mati Prvo Prvo bi bi nam nam , , valja valja znati znati .. Jer Jer ćemo ćemo se se papski papski klati klati ? ? Hodite Hodite nam nam vi vi na na viru viru ..(Muhamed Hevaji Uskjufi. poč. 17. stoljeća: „Ja, Kauri, vami velju“)O O vi vi Vlasi Vlasi mletački mletački ! ! Otić Otić će će vam vam Kandija Kandija .. Budite Budite sužanj sužanj turski turski .. kad kad vam vam ode ode Kandija Kandija …… Nemojte Nemojte se se kladitikladiti .. A A Hrvate Hrvate paliti paliti , , za za to to ćete ćete platiti platiti Kad Kad vam vam ode ode Kandija Kandija ……(Hasan Kaimija, 17, stoljeće: „O osvojenju Kandije“)MOLITVAMOLITVAALLAHUALLAHUZAZADOMOVINUDOMOVINUMOJUMOJU HRVATSKUHRVATSKU((11))

Stranica 39

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtiðivo Bašić, Dubrovnik Naravno da nisam za to da spo-menik Marinu Držiću ostane (naotvorenom) u starojgradskoj jezgri, sad kad je donešen namjesto ispred Kneževa dvora iKazališta "Marin Držić". To jemjestogdje su se parkirali služ-beni automobili gradske uprave,a sada traže svoj "životni pros-tor" na drugim(starim) mjesti-ma. Tako se (evenutalno ižupanijski) znaju naći do stu-pića ispred palače Ranjina(blizuGundulićeve poljane),pa stvoriti (ne)priličan čepkada turistički vodiči (nepro)vode grupeposjetitelja.Smatram da će se ozbiljnomorati razmisliti o kompromi-snom rješenju: nakon zavr-šetka oveDržićeve 2008. go-dine (iako joj on pripada, ane ona njemu), (originalni)spomenik treba staviti u pred-vorje Kazališta "Marin Držić".Mislim da bi to bila mudraodluka, a ovako stvaramopresedan u najnovijojpovijesti,te ulaznicu za dosta spomenika -kipova znamenitih Dubrovčana usamoj staroj gradskoj jezgri -naotvorenom. Znači, u pravilu, uvijek ih smještati u zatvorene pro-store stare gradske jezgre(možda iBoškovićev u njemuposvećenom muzeju, i dr.).Jed(i)na iznimka (najnovijeg do-ba) potvrñivala bi ovopravilo:spomenik Papi Ivanu Pavlu II.treba biti na otvorenom (dijeluTrga mira), jer je bio otvoren zasveljude svih vjera svijeta, te iza ove naše nedavnim ratom po-goñene prostore koje je pohodio.Dubrovnik jehrvatski i europskiJeruzalem. Pogledajte samo uokviru stare gradske jezgre suži-vot i supostojanjevjerskih hra-mova katolika, Židova, muslima-na i pravoslavaca. To je primjerza Europu i deklaracijskitoleran-tnu EU, ali takoñer i za Bliski Is-tok i Prednju Aziju gdje je sukobvjera zapravo huškačkipotaknutZapadom i Istokom i oduvijek jeto bio isprovocirani sukob(trgovine) oružja. U biti vjerajezapravo dosezanje "NebeskogJeruzalema", a za njega vam de-finitivno ne treba vatreno oružje.Bé laHamvas kaže da su svepredaje drevnih naroda poznava-le Nebeski (Božji) grad. To je bioCoricancha (Peru ; "slika i prilikaod čistog zlata u tajnom dvorištuglavnoga hrama"), Brahma-pura(Indija; gradBrahme), Ta T'sien(Kina), Shmun (Egipat) i Ogdoad(Aleksandrija; predajom palestin-ski NebeskiJeruzalem). "Premaiskonskoj predaji, grad ima dvijevelike analogije: jedna je nebeskigrad, druga ljudskotijelo", a obje su "slika i prilika svemira, mik-rokozmos". "Grad se gradi u čov- jeku i s čovjekom"smisao je hin-duističke, judejske i aleksandrij-ske predaje Nebeskog grada.Iranska predaja kaže daje"čovjek slika duhovnoga grada,ali čovjek ga sam gradi dobrimmislima, dobrim riječima,dobrimčinima". Pored ostalih znače-nja, četvera vrata Nebeskoggrada odgovaraju razdobljimazlatnog,srebrnog, brončanog iželjeznog doba, te godišnjimdobima. U poznije doba grad-nje rimskih gradova jošuvijek je živjela ta predaja "iako nisu jasno znali zašto vrata zovuporta aurea [zlatna vrata] iliportaargentea [srebrna vra-ta]". Svaki grad mora imatiživu vodu (ili izvor) ili "umjetno jezero morasimbolizirati vo-du".J. T. Milik je 1957. razjasnio da je ukop mrtvaca u Kumranuvršen tako da je glavamrtvaca"uvijek bila na jugu time što suesenci smatrali da je Raj na kraj-njem sjeveru, kao što je to zabi-lježeno u Henokovoj knjizi kojusu oni revnosno čitali: "Očekujućidan uskrsnuća, mrtvaci leže gla-vomprema jugu... da bi, kad seprobude, licem bili okrenuti k sjeveru i smjesta mogli poći rav-no u Raj, na

47

Sveto Brdo, u Ne-beski Jeruzalem".Mircea Eliade kaže da je Vrh koz-mičke planine predmnijevaousemitskim tradicijama "sredi-JOŠJOŠOOPOSTAVLJANJUPOSTAVLJANJUSPOMENIKASPOMENIKA MARINUMARINUDRŽIĆUDRŽIĆUUUSTAROJSTAROJGRADSKOJGRADSKOJ JEZGRIJEZGRIDUBROVNIKADUBROVNIKA

Stranica40

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtište" (pupak svijeta), pa otud pla-ninska sveta mjesta: Sinaj(Židovi), Garzim i Ebal(Samarijci), Mekaizmeñu dvijeplanine (Muslimani). Na gori vi-šoj od ostalih zemaljskih gorasmješten je, po sirijskojtradiciji,raj ("pupak Zemlje"). Sve tradicije nam sugeriraju da je Kristovamuka u smislu čovjekovaiskup-ljenja put povratka u "središte".Budući da je bila vrh kozmičkegore, Golgota je "magijski obuh-vaćala" cijeli planet, a Kristovamuka odvijala se na cijeloj Zem-lji. Po sirijskoj tradiciji Adam je(nakonpotopa) pokopan "na ula-zu u Zemlju", tj. na početku bo-ravišta mrtvih. Čak je i islam pri-hvatiožidovsko vjerovanje da seu Jeruzalemu nalazi Adamovagrobnica, a još i danas postojibunar u Meki krozkojeg se mrt-vima prinose žrtve.Meka kao "središte zemlje" bila je "jedina spojnica izmeñu Nebai ovogasvijeta". Drvo Života ras-te na središtu svijeta gdje prolazi"Os Kozmosa", a početak "kozmičkih ritmova iživota" po-čimlje sa "središtem", pa ne čudida je Jeruzalem "obilovao vo-dom". "Vode su plodonosnejedi-no ako je njihov ritam odreñensredištem". "Pupkom svijeta"često je u Indiji nazivano"mjestožrtvovanja" jer "žrtva" jezahvala za održavanje Svemira,ritmova, života i sklada."Utrobom kozmičkogporetka"kao "mjesta žrtvovanja" nazivan je žrtvenik, pa su se od vedskogdoba žrtveni oltari u Indiji pois-tovjećivali s "pupkom". Klement Aleksandrijski kaže: "Žrtvenik nakojemu gori tamjan simbolomjeZemlje koja leži u središtu Koz-mosa". Adama pod šator namjestu "Alahova doma" ili"pupka svijeta"smješta jednavrlo rasprostranjena semitskatradicija. U "pupku svijeta" bora-vi i indijski bog vatre Agni.Naobnovi čovjeka unutar vlastitogsredišta utemeljena je indijskamistika. Victoria Clark u knjizi Alliesfor Armageddon smatra da su krš-ćanski cionisti, zapadni religioznifundamentalisti, (a to sumilijuni Amerikanaca koji vjeruju da ihBog treba za ponuditi bezuvjetnumoralnu, financijsku, političkuivojnu potporu Izraelu), voñeniprozaičnim zapisima Biblije i uv- jereni da će Jeruzalem ["Svetigrad",hebr. "Sveti mir"; starijeime Salom; arap. Al-Quds -"Sveti"; asirski Ursalim - "gradmira", po biblijskojtradiciji Ša-lem, u Knjizi ljetopisa Jebus - postanovnicima; idealan Jeruzalempo prorocima - grad kralja

48

Svije-ta; u religioznoj književnosti gradsnova, grad nade; Nebeski Jeru-zalem iz Otkrivenja] biti epicen-tar prijeteće (neizbježne) patnje(velike kušnje), sedmogodišnjegrazdoblja trpljenja koje će kulmi-niratiKristovim drugim dolaskomi bitkom kod Armagedona. Zaneke (od njih) Rat strave je mits-ka borbaizmeñu dobra i zla, aSirija i Iran predstavljaju sile ta-me koje je potrebno "napasti/uništiti (nuklearnimoružjem)" dapadnu u zaborav.Ne morate se složiti s ovim miš-ljenjima, ali ljudi itako nisu policeda seslažu ili da ih dugo (s)lažemo.Neupitna je veličina Marina Drži-ća, ali ne smijemo zaboraviti iveličinu(skučenosti) starog Gra-da i odredbi koje su ga učinilevelikim za vjekove i dolazeća po-koljenja.Eto,nedavno je na Kašama de-monstrativno i prigodničarskiprivremeno podignut spomenik poznatomdubrovačkom oriñina-lu Tomu Šeparoviću. Još su mi usjećanju njegove, gotovo brau-delovske riječi,kada je "govorila"i orila se "ulica" (jer ga nisamvidio, ali prepoznah glas): "ðeima bogataša, ima igubitaša".Dodat' ću: "ðe ima mozga (zaizrabljivanje), ima i pameti". Jošuvijek, za divno čudo.SUDBONOSNASUDBONOSNAENERGETSKAENERGETSKADVOJBADVOJBAdr.sc. Ivo Derado- Splićanin,fizičar, München Vodeće industrijske nacije stojedanas pred dvojbom: Povećatiinvesticije zagradnju novih nuk-learnih reaktora na račun zapos-tavljanja razvoja obnovljivih izvo-ra energije, iliprekinuti daljnjuizgradnju nuklearki a povećatiinvesticije u obnovljive energije. Voña pronuklearnogscenarija jeFrancuska, a scenarija obnovlji-vih energija je Njemačka.Kroz zadnjih tridesetak godina jekodpolitičara oscilirala dominaci- ja jednog ili drugog scenarija,ovisno o momentalnim tehničkimipsihološkim problemima veza-nim uz nuklearke kao i od duljinesvjesne memorije većih atomskihnesrećapoput Harrisburga(USA), Lucensa (Swiss),Windscale odnosno Sellafielda(GB), Saint-Laurenta(Francuska)i Černobila (Rusija) i veliki brojmanjih ili većih tehničkih smet-nja.

Stranica 41

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtiVećina aktivnih grañana je protivnuklearne energije, ali to nijeslučaj za industrijske bosove.Razlog jejednostavan: ako drža-va (poreznici), investira u grad-nju jedne nuklearke, onda danassamo pogonprivatnoj industrijidonosi u prosjeku dnevno pomilijun eura čiste zarade. Kodtolikog novca lako dolazi doko-rupcije i političke malverzacije naštetu objektivnosti u raspravi ine obaziranja na želje idobrobitgrañana.U Toyatu (Japan) se na nedav-nom sumitu šefova vlada vode-ćih industrijskih zemalja(G7 +Rusija) predlagala izgradnja pre-ko tisuću novih nuklearki kaorješenje zatopljenju zbog stakle-ničkih plinova. Po toj financijski itehnički utopijskoj sugestiji bi senavodno moglo do 2050. prepo-lovitiprodukciju CO2-a. Pritom sezaboravlja da sve današnje nuk-learke produciraju približno 16%svjetske električne energije,alisamo 2,1% globalne primarneenergije. Iz toga se vidi kako sepretjeruje njihova važnost zasmanjenjeugljičnog dioksida.Sumit je u medijima prouzročionovu euforiju za pro-nuklearniscenarij sa sloganom„renesansaatomskih reaktora“. U stvari seradi samo o renesansi propagan-de za nuklearke, jer nijednaodG7 zemalja trenutno ne gradi ni jednu. Cilj lobiranja atomske in-dustrije je dobivanjedržavnihsubvencija (kako je to bilo dosada) za gradnju i osiguranjenuklearki, jer je i jedno i drugoprevišeriskantno da bi zanimaloprivatne investitore. To je jedanod razloga da od 30 zemalja kojeimaju nuklearkesamo 12 gradenove, i to pretežno u istočnojEuropi i Aziji.U SAD-u, naprotiv već tri deset-ljeća se neplaniraju nove nukle-arke, i to uglavnom zbog togašto država ne preuzima financij-ski rizik, a privatnomkapitalu seto ne isplati. Na primjer, kod ne-sreće Three Mile Island reaktora1976. godine se dogodilo daje unekoliko minuta propala investi-cija u milijardama dolara s doda-tnom milijardom za čišćenjeodradioaktivnog materijala, a da ine govorimo o padu vrijednostinekretnina u tom području. Nemorasvaka nuklearna nesrećabiti u kategoriji Černobila da biupropastila državni proračun iturizam male zemljepoput Hr-vatske.Srećom, nedavno je došlo u svijetu do revolucionarne spoznajei konsenzusa (koji se,nažalost,skoro ne odražava u hrvatskimmedijima) da je dugoročno nuk-learni scenarij slijepa ulica i dasuobnovljive energije jedina al-ternativa. Posve je neupitno dasu, dugoročno, obnovljive ener-gije jedinosamoodrživo rješenjesa stanovišta resursa, ekologije,cijene, izbjegavanje ratova i te-rorizma. Ostaje samotehničkopitanje koliko vremena značidugoročno.Često je riječ o energetskoj kata-strofi poslije 2050.

49

godine, kadrelativno jeftina nafta i plin buduiscrpljeni. U stvari, katastrofudoživljavamo već danas snovimcijenama svih vrsta energija.Najvažniji dio rješenja za tu ne-posrednu katastrofu je štednjaenergije injena efikasnija upot-reba. Za to nam treba bitnapromjena tehničke tradicije i do-sadašnjeg načinaživota!Pogledajmo malo detaljnije pro ikontra argumente za nuklearniscenarij. Argumenti za nuklearneelektra-ne je da produciraju puno manjeCO2plina od fosilnih, i da cijenafosilnih resursa brzo raste zbogograničenih rezervi, dok potrebe,osobito uzemljama u razvoju,rastu još brže. No, to je samodjelomično istinito jer se prešu-ćuje kompleksni ciklusza dobiva-nja goriva za nuklearke. Evo štose prešućuje:Nuklearka od 1000 MWe(milijunkilovata električne snage) trebagodišnje 200 tona prirodnog ura-na. Da se to dobije treba u pro-sjeku 100 tisuća tona uranoverudače. Cijena jednog kilogramaprirodnog urana 2003. godinebila 60dolara, a početkom 2008.već 510. Danas rudnici zadovo-ljavaju oko 60% potrebe svjets-ke potražnjeurana, pa se za sa-da taj manjak nadopunjuje s90% obogaćenim uranom iz zali-ha za atomsko oružjeSAD-a iRusije! Da se dobije prirodniuran treba puno električne ener-gije, koja se dobiva iz elektrananaugljen. Time u stvari svakanuklearka danas producira oko20 % CO2, što ga producirakombinirka na plin i paru. Za us-poredbu kombinirke su u gradnjinajjeftinije elektrane iimaju 60% efikasnosti što je već jako do-bro. Efikasnost se penje čak na90 % korištenjem topline za gri-janje. Efikasnost nuklearnog rea-ktora je meñutim ~33 %, što

Stranica42

Broj 27 - 4. listopada 2008.

OsvrtiOsvrtiznači da 67 % energije treba od-straniti hlañenjem. Tu je toplinuteško koristiti jer se, zbog radija-cije isigurnosti nuklearke ne gra-de u blizini potrošača topline, tj.blizu gradova.Kako prirodni uran ima samo0,7% korisnog izotopa 235, treba gaobogatiti do 2-3 % s izotopom235, što se radi u velikim specija-liziranim postrojenjima pomoćudifuzije ili centrifugalno. Takoobogaćen se stavlja u nekolikometara dugecijevi koje onda slu-že kao jezgra nuklearnog reakto-ra. Taj kompletni kompleksni pro-ces obogaćenja ipakovanja koštaotprilike isto toliko koliko i dobi-vanje prirodnog urana iz rudače.Cijena proizvodnjekilovatsata jeista u Njemačkoj i u Francuskoj,ma da Njemačka dobiva samo 25% električne energije odnuklear-ki, dok Francuska, koja se je dav-no opredijelila za nuklearni scena-rij, dobiva gotovo 80 %, aizvozi40 % svoje proizvodnje. Neovisnoo cijeni iz nuklearke, cijenu odre-ñuje burza i prema cijeni burzesekupuje ili prodaje električna ener-gija u zapadnoj Europi. Cijenaobnovljive energije će sepolakostabilizirati (jer je neiscrpna) dok će cijena nuklearne energije stal-no rasti (kilogram urana skočio

50

jeod 60 na 510 dolara u zadnjih 5godina). Rezerve Urana s današ-njim načinom korištenja su ma-nje odrezervi plina! Općenito go-voreći rezerve neće nestati, alicijena će biti nedostiživa. Obnov-ljivi resursi subesplatni! Odatleslijedi da nuklearni scenarij nemože dugo biti stabilan. Francus-ke će se stare nuklearkeamortizi-rati, ali kada će se isplatiti nove(poput eventualne hrvatske nuk-learke) ako se uzme u obzir daodprojektiranja do funkcioniranjanove elektrane može proći i pet-naest godina?Dosad smo diskutiralicijenu proiz-vodnje nuklearne energije, ali jeotpad veliki problem. Do danas nepostoji na čitavom svijetuni jedandeponij za jako radioaktivan ot-pad, pa nuklearna industrija uzostalo ostavlja ceh našim unuci-ma.Treba znati da svaka nuklear-ka danas u prosjeku godišnje pro-ducira oko 30 tonaradioaktivnogmaterijala, uključujući 200 kg vi-soko otrovnog plutonija, s poluži-votom od 24.000 godina.Lako jeilustrirati značaj tog velikog broja:da su Neadertalci imali nuklearke,danas bismo još bilipotencijalnoizloženi četvrtini njihovog plutonija u privremenim deponijima. Ele-ment plutonij jematerijal za bom-be. Ne postoji u prirodi, nego jeumjetno proizveden kao otpad unuklearkama. Poznato jekolikoproblema imamo s deponijima zaobične otpatke. Nitko ga ne će usvojoj blizini. Za radioaktivni de-ponij je problem tisuću puta veći!Samo jednu minutu nezaštićenogzadržavanja blizu malekoličineplutonija znači sigurnu smrt. To jenajefikasniji materijal za teroriste.Zato proliferacija nuklearkimožepostati konac civilizacije!Treba biti oprezan i sa stručnimocjenama. Tako je Heisenberg,nobelovac,veliki fizičar koji je prvipokušao u Europi graditi atomskireaktor, tvrdio 1955. godine, da je radioaktivniotpad dovoljno za-kopati tri metra u zemlju.Nedavno je u Tricastinu(Francuska), gdje trinuklearkeproizvode 75% električne energijeza obradu uranovih resursa, istek-lo 30 kubičnih metaratekućine suranovim sastojcima. Turistima jezabranjeno kupanje i ribarenje urijeci, a seljaci ne smijuupotreb-ljavati vodu. Kako je s podzem-nim vodama i kakvu će reperkusi- ju imati izljev zagañene Rhoneumore za kupaće još je nepoznato.Ponovno 24. 7. 2008 nuklearnanesreća u Francuskoj. To je četvr-tanesreća unutar dvije sedmice ušampion zemlji za nuklearke. Iro-nično je ili neupućeno zvati nukle-arnuenergiju čistom samo zbogtoga što jedan dio procesa proiz-vodnje te energije izbacuje u at-mosferumanje ugljičnog dioksidaod staromodnih elektrana na ug-ljen! Poslovi s radioaktivnim ma-terijalomzahtijevaju visoku tehni-ku, gornje izjave pokazuju opasnimanjak tehničke kulture kod nas!Mnogiekonomisti smatraju da jedino energetsko rješenje do po-lovice 21. stoljeća su obnovljiveenergije: sunce,vjetar, voda geo-termik, biomasa i ugljen s tzv. „Clean Coal Tehnologijom, zeroemission of CO2“ (filtriranje uglji-čnog dioksida). Interesanto jenapomenuti da Kuwait gradi elek-trane na ugljen sjeftinim austral-skim ugljenom, da bi prodavaoskupo svoju naftu.KAKAVKAKAVJEJESCENARIJSCENARIJZAZA HRVATSKUHRVATSKU??Danas je u Hrvatskoj najveći izvorelektrične energije štednja i efika-snija proizvodnja iraspodjelaelektrične energije. Elektrane naugljen moraju imati efikasnost 45do 50% s dekarbonizacijom.Plin-ske elektrane moraju biti kombi-nirke koje se mogu vrlo brzo iz-graditi. Inteligentna jetendencijadecentralizacija produkcije elektri-čne energije, napr. Vjetroturbine i južne krovove pokriti sfotovolta- jičkim panelima, gorive ćelije kojelokalno vrlo efektivno stvarajustruju i toplinu, minihidrocentralei slično. Kako je već dugo slučaj uNjemačkoj, počeli su se organizi-rati i kod nas poduzeća snamje-rom da iznajme južne krovove dabi o svom trošku ugradili fotovol-taičke panele i prema novomza-konu o obnovljivim energijamaunosno zarañivali na investiranom

Stranica 43

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtikapitalu prodajom subvencionira-nog kilovatsata! Standardni cen-tralizam, favoriziran u prošlomstoljećupolako se reducira. Zatotreba nova moderna električnamreža za transport električneenergije koja bi bila urukama po-duzeća neovisnog od poduzeća zaprodukciju, kako to zahtijeva iEuropska komisija. Tofavoriziraubacivanje u globalnu mrežuelektričnu energiju produciranu sobnovljivim izvorimaenergije,eventualno kupovanje na burzielektrične energije i time spriječitimonopol HEP-a. To nisu malein-vesticije, ali su investicije u budu-ćnost bez financijskog rizika kako je to slučaj kod nuklearki. Našputmorao bi biti bez nuklearki, jerone nisu kompatibilne s obnovlji-vim energijama. Naimeobnovljiveovise o meteorološkim uvjetima, anuklearke se ne mogu prema pot-rebi bez velikih financijski

51

troško-va isključiti ili uključiti što je vrlo jednostavno s fosilnim elektrana-ma. I nuklearke su kapitalinten-zivne, ali bez novih radnih mjestaza razliku od obnovljivih. Novacse može samo jednompotrošiti.Hrvatska ne može financijski slije-diti oba puta: nuklearni i obnovlji-vi. Cijena novih nuklearkije ustvari nepoznata, tvrdnja 3-4 mili- jarde eura je optimistička. JediniEPR (Europian PressurizedwaterReaktor) treće generacije reaktoru gradnji u zapadnoj Europi(Olkiluto, Finska) već danas jošugradnji od predložene cijene do-datno košta 1.5 milijardi eura.1975. godine tzv. „Rapid Brider“reaktor,tada euforično smatrankao jedini ekonomski tip reaktora,skočio je od predložene cijene700 milijunamaraka na 7 milijardii 1991. zbog političkih razmiricana koncu napušten bez da je proi-zveo i jedankilovatsat energije.Takvo nešto može si priuštiti bo-gata Njemačka, ali ne i Hrvatska!Smatram da susaborski moratorijza nuklearke i novi zakon za ob-novljive energije, sličan njemač-kom, ispravne odluke.Zato ih tre-ba čvrsto zadržati! Ako se Nje-mačka nada, sa svojom velikomindustrijom, bez nuklearkiriješitisvoje energetske potrebe i ispuni-ti Kyoto protokol, mada ima skorodvostruko manje insolacijenegoHrvatska, a fortiori može to i Hr-vatska! Mi još k tome imamo pro-stora da se inteligentnoodlučimoza industriju koja ne troši punoelektrične energije.Na koncu konca treba naglasiti dama kolikobile sigurne nuklearke,pa i one s tzv. pasivnom sigurnoš-ću tipa IV. generacije, ipak u ko-načnostisigurnost ovisi o čovjeku,bilo tehničaru u pogonu ili teroris-tu fanatiku. Naša tehnička kultura je manja odruske tehničke kultu-re, a mirni rutinski rad je neprija-telj sigurnosti! Slučaj Černobilskenesreće sradioaktivnim zagañe-njem prostora polovice Hrvatskeostavio bi nas bez lijepe, ali s ra-dioaktivnomdomovinom. Hrvats-ka je mala i mi nemamo gdje ise-liti! Zato bez obzira na ekstremnomalu vjerojatnostdogañaja ne bise smjelo riskirati, jer je to za nasapsolutni rizik i ne može se uspo-rediti s relativnolokalnim rizicimaili riziku u prostorno velikim zem-ljama!Što god radimo u životu vezano jeuz rizik, aliprihvaćanje rizika jeuvijek osobno, a ne znanstvenopitanje. Zato u demokratskomdruštvu može samoplebiscit odlu-čiti koji ćemo put odabrati. Tovrijedi za sve demokratske zem-lje, pa se može dogoditi,osobitoposlije jedne supernesreće, da ubogatim industrijskim zemljamareaktori budu napušteni, a atom-ska tehnologija obsolitna. To biimalo reperkusije za daljnji pogonnuklearke i u Hrvatskoj!Zamisliteturističku Hrvatsku, uglobalnoj konkurenciji, u kojojdominira obnovljiva energija iprodukcija biološkehrane. Ne ru-šimo tu fantastičnu viziju s nedo-voljno promišljenom gradnjomatomskih reaktora.Neodlučujmo brzopleto, konačnaodluka je sudbonosna, jer Hr-vatska neće ostati ista s novimreaktorom ilibez njega!Daljnja budućnost može biti samo „obnovljiva“. Zato za- počnimo čim prije taj put!

Stranica44

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtiLAŽ O POBJEDI

52

Zapamtite, svi vi pošteni ljudi, davas Stipe Mesić i njegova izdajnič-ka družina poziva na zahvalnost uime„Domovinskog rata“. To jezahvalnost bogatašima i pljačkaš-kim okupatorima, koji su prisvojilisvahrvatska dobra. To je podmu-kli zločinački čin i plan domaćih istranih imperatora, najgora je toizdajničkarabota protiv slobodečovjeka i naroda.ZAŠTO SE (ONDA) SLAVI ?Zadatak je tih novih „tajkuna“,koji su čopor nezasitnih lešinara,da vas iskorištava i porobljava.Tibogataški razbojnici (koji fino ži-ve), a gdje ste u svemu tome vi?Ti preko noći stvoreni bogatašiiugnjetači su porobili i opljačkalihrvatsku zemlju. Sve je u njiho-vim rukama: industrija, trgovina,resursi,zemlja, izvori, itd. To je jedna lažna politika u kojoj vamse stalno govori - da se u Hrvats-koj gradi istvara.ZAVJERA PROTIV NARODAU čemu je, meñutim, pravi ciljove lažne promjene? Radi se ozločinačkoj i podmukloj zavjeri,protiv tebečovječe, protiv tvojeslobode i tvoje budućnosti. Danasse nemilosrdno uništavaju hrvats-ke šume koje sunaše zajedničkodobro. Šume kao naše dobro mo-ramo čuvati, a ne profiterima datida ih razvlače irasprodaju na svestrane. Tako je slično i sa svimhrvatskim dobrima i gospodar-stvom: morem, otocima,zemljomi energetskim izvorima... Vi pruža-te lojalnost onima koji su vašidželati, a ne osloboditelji. Sadsevidi tko su naši neprijatelji.JESU LI HRVATI PRODALISVOJE HRVATSTVO?Hrvatsku je progutala najmračnijainflacija. Nezaposlenost i jeftinrad, kriminalci na djelu... VlastuHrvatskoj doslovno živi od pljačkenaroda i rasprodaje imovi-ne... Mesić na čelu „države“ imasamojedan cilj: Aferama zavañatigrañane i komadati Hrvatsku dr-žavu. No, Franjo Tuñman (bivšipredsjednikRH) znao je o tome,da će o budućnosti Hrvatske nakraju odlučiti Meñunarodna zajed-nica (MZ). JerHrvatska je proda-na zemlja. Zašto se onda trebaloratovati i zašto je onda trebaorat?BRANKUBRANKUSTOJKOVIĆUSTOJKOVIĆUJEJEPREKIPJELOPREKIPJELO KAKOKAKOJEJEUNIŠTENUNIŠTENILIILIIZDANIZDAN HRVATSKIHRVATSKISANSAN((22))Marin Bašić, Slavonski BrodPočinivši time zločin posve ravanekvivalentu veleizdaje nad naro-dom, odnosnovlastitom domovi-nom. Uništivši tadašnje temeljehrvatskog gospodarstva koje nas je nakon rata trebalospasiti odtrenutnog siromaštva i današnjegbescilja u kojem se nalazimo ge-nerirajući jaki razvitak.Onikoji su vodili privatizaciju ras-prodajom prodali su hrvatski inte-res zbog osobnih niskihpobuda,sebičnosti, pohlepe, gramzljivostiupravo kao veleizdajice.Time je izvršen u to doba najtežizločinprema svekolikom hrvats-kom narodu i identitetu u novijojpovijesti hrvatskih narodnih patrio-tskihnacionalnih interesa. Jer suprivatizacijom uništeni temelji hr-vatskog gospodarstva.IINEMANEMAZRNAZRNAPRAVDEPRAVDEUU OVOJOVOJDRŽAVIDRŽAVI,,DODOONOGONOG DANADANA……Za kojeg će se svi oni, koji su sud- jelovali, u toj najvećoj izdaji i sa-botaži hrvatskog narodnogsnaprivesti pred pravdu i pošteno su-diti. Izdavši svu naciju koja je tadasva bila usredotočena na ustraja-nju u borbi za hrvatski san, brane-ći granice pred agresorom, pri če-mu su ginule mnoge nedužne žrt-ve.Do dana kada se ti ne privedupred lice pravde sve žrtve našihboraca bivaju osujećene žrtve kaoihrvatski san. Jer upravo oni kojisu popljačkali (privatizacijom) ras-prodavši narodnu hrvatsku imovi-nu tetime osujetili jedini nacional-ni plan B.Osudili su narod na trenutačnuvišegodišnju tešku agonijsku siro-mašnu svakodnevnicu ostavivši gana cjedilu u tada za domovinu naj-težim mogućim trenucima, pa svedodanas, koliko traje ova agonijai ne oporavak hrvatskog prosperi-

Stranica 45

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtiteta.Razlike izmeñu pljačke i izdaje ne-ma ukoliko je pljačkom sabotirante uništen strateški nacionalni in-teres jednog naroda u najtežimratnim i postojećim trenucima. Uosnovi i kraña može dovesti doizdaje tj.biti sami čin veleizdajekao što to i je u ovom hrvatskomslučaju privatizacija.Jer riječ je o zločinu najvišegstup-nja kvarnosti, o veleizdaji i sabota-ži koja je uzrokovala uništenje in-dustrije od strane hrvatskogčovje-ka.U vrijeme kad je patriota za domo-vinu nesebično polagao svoj životznajući da će možda obitelj

53

ostavi-ti prepuštenu samoj sebi ...U te čase hrvatske veleizdajicesvojim pljačkanjem kroz privatiza-cijusabotirale su sredstva za planB ili kolektivni san naroda i tada jedini mogući najbržeprimjenjivistrategijski nacionalni plan razvitkanakon plana A.Uskratili su ovu državu životausamostalnosti i nezavisnosti punojdostojanstva i časti te prosperitetaza svakog državljanina. Izgubilismočasnu i dostojanstvenu prilikuza tvorevinu stvorenu vlastitimsredstvima jake postojeće industrije, kojanije smjela biti tako pokra-dena.Izgubili smo priliku za dostojan-stven život. Sve, za što su se Hr-vati udomovini i izvan nje ujedinilii požrtvovno ginuli za san o snaž-noj prosperitetnoj Hrvatskoj.Istodobno,izdali su i sabotirali onikoji su uspjeli rasprodali hrvatsketemelje gospodarstva, vodeći setek vlastitompohlepom i gramzlji-vošću. Iskoristili su svu odsutnostpažnje naroda koja je tada bilaposvećena borbi zasuverenostgranica i preživljavanje surove rat-ne svakodnevnice.Iznevjeren je i izdan cjeli hrvatskirod isan kada je osujećen plan B iupropaštena mogućnost za cjelovi-tu pobjedu koja bi pružilaosjećajkolektivnog ispunjenja i ponosa.Počinivši tako neprocjenjivu i neo-prostivu izdaju cijelog naroda.Idan danas živimo kao žrtve njiho-vih nedjela. Ta pljačka zvana pri-vatizacija ustvari je veleizdajakojanam je priuštila ovu trenutnu bez-nadnu Hrvatsku.Trenutno se isti ti veleizdajnici,koji su opljačkalinarod privatizacijom, nadaju zastari za svoja nedjela. Ali postoji, jedini i najjači argu-ment, koji dodanas nije javno raz-motren. Jest, taj da zločin privati-zacije ima sve osobine sa pravnogstajališta gledanoda se okarakte-rizira kao veleizdaja hrvatske do-movine i narodnog sna. Hrvatskanije osudila niti jednogakrivca zaizdaju države i naroda u vrijemerata.Što je drugo privatizacija iz koje se je hrvatski braniteljvratio s prvecrte u opustošenu zemlju koju suopustošili poznati Hrvati ponajvišeiz redova vlasti. Umjestoda je ta-da vlada povela energičnu i bespo-štednu borbu protiv tih saboterahrvatskog narodnog sna uinteresupovrata narodnog bogatstva. Iiskazivanja časti narodu.Ona je ipak radije pribjegla jošvećemzaduženju naroda kroz no-ve kredite u svijetu. Narod na svojim leñima, dakle, plaća danak zaopetovanirazvitak nove industrije,a oni koji su rasprodali postojećuindustriju još šeću slobodni i živeod prodanehrvatske baštine i na-rodnog bogatstva.Umjesto da je vlada odlučno vrati-la hrvatsko gospodarstvo ioduzelasva sredstva s računa onih koji jošžive od industrije koju su raspro-dali. Ona nije učinila bašništa.Neki su čak, tada cijenjeni Hrvati uvladi, završno na to sve skupa spodsmijehom kazivali: Što je tuje,tko je jamio je jamio.Narod mora znati istinu. Tu nijebila riječ tek o krañi i jamanju. Bila je i jest riječ ostvarnoj opipljivoj inepobitnoj, te neporecivoj veleiz-daji i sabotaži Hrvatske od unutar-njeg neprijateljakoji se pokazaohrvatskog roda, kojemu je vlastitobogaćenje bilo važnije od nacio-nalnog bogaćenja istrateških inte-resa naroda za koji se postojećaindustrija trebala čuvati svim sred-stvima i sačuvati posvaku cijenu. Veleizdaja može biti i jest svakaona kraña kojom se izravno ili nei-zravno osujetilo potrebei interesedržave. Znači li to zaista: Što je, tu je, tko je izdao, izdao je.Tko je sabotirao najvrjedniji hr-vatski san sabotirao ga je, što je,tu je, da dodam još i ovo: Što setu može učiniti? Ništa.Zar ćemo toprihvatiti? Ne. Tajzločin nikad ne će i ne može zas-tarjeti u kolektivnoj svijesti hrvats-koga naroda.Zločinkao veleizdaja nacionalnihinteresa u najtežim trenucima na-roda, nema pravo na zastaru i za-borav doonog časa dok ga pravdane procesuira. Jedino procesuira-nje veleizdaje ima mogućnost pov-ratiti častiznevjerenom i izdanomnarodu. I vratiti mu vjeru u drža-vu.Tko je jamio, jamio je. Neka setom mišljuvode oni kojima ništane znače žrtve onih čestitih Hrvatakoji sigurno ne bi na isti način iz-dali Hrvatsku isabotirali jedini po-stojeći plan B da su bili na njiho-vim mjestima. I ne bi prihvatilimirnih ruku lažnupretpostavku datu ništa više ne možemo ispraviti.Možemo i te kako.

Stranica 46

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtiAnte Čuvalo– Chicago,[email protected]

VINKOVINKOGECANGECAN–– „NAŠ„NAŠHEROJ“HEROJ“U starovjekovnim vremenima he-roji su bili slavljeni kao polubogo-vi, a umrijeti u borbi herojskomsmrćubio je ulazak u slavu be-smrtnika. Danas herojima smatra-mo ljude koji nesebično riskirajui/ili položesvoj život za drugog,za bližnjega. A tko je moj bližnji?Sjetimo se one iz Novog zavjeta –svaki

54

čovjek.Istinsko junaštvo nije planirano,ono se dogaña u teškim životnimokolnostima. To su trenutci kadseiz neke misteriozne pobudepojavi ljubavi za druge, one uopasnosti i potrebi. Klica te ljuba-vi je u svimanama, ali su samoneki spremni riskirati sve, pa iživot za druge.Sva teška i bremenita vremenakroz ljudskupovijest imala susvoje junake i junakinje. Takvihmuževa i žena je bilo i bit će, alimnogi od njih su ostali iostajunezapaženi, a drugi opet zaborav-ljeni.Ovdje ću podsjetiti na junaka iHrvata u Chicagu koji jevećodavno pao u zaborav, ali su Hr-vati u ovom velegradu unatraggotovo stotinu godina na njegabiliitekako ponosni, a grañaniChicaga bar za kratko vrijeme onjemu govorili, divili mu se i sma-trali gaherojom svoga grada.Čovjek, junak i Hrvat o kome jeriječ bio je Vinko Gecan. Iz nje-gova života poznatisu nam slje-deći podatci: Roñen je 5. travnja1862. u mjestu Praputnjak, Pri-morsko-goranska županija, uobi-telji od šestero braće i dvije ses-tre. Odslužio je mornaricu u Puli izatim (1884.) krenuo u svijet, tra-žeći stabilnije uvjeta života. Do-šavši u Chicago radio je na pola-ganju tračnica na željezničkimprugama(Chicago Union TractionCompany). Bio je to mukotrpanposao i život, ali ipak se radilo iponeštozarañivalo. Nakon tri go-dine (1887.) Vinko se vratio u ro-dno mjesto i tokom kraćeg borav-ka isprosio jesebi zaručnicu. Nijeon htio bračnog druga „po na-rudžbi“, nego iz ljubavi. Prijepovratka u Chicago Vinkose vjen-čao s Uršulom Štiglić i svoju svad-bu proslavio u rodnom mjestu ukrugu svojih najbližih. MladaUr-šula je ostala u Praputnjaku i ro-dila mu sina Stjepana, a Vinko seza njih brinuo s velikom ljubavljuipožrtvovnosti iz daleke Amerike.Poslodavci su vidjeli da je Vinkouzoran i odgovoran čovjek i rad-nik pasu ga stavili za predradni-ka, a kasnije i za generalnog pre-dradnika skupini Hrvata i drugihemigranatakoji su s njim radili.Žrtvovao se i pristojno naučio en-gleski, koliko je god mogao po-magao svojimsunarodnjacima idrugim radnicima, davao savjete ipreporučivao ih za bolje poslove.Bio je to karakterančovjek, cije-njen od radnika i poslodavaca.Godina 1890. bila je posebice ra-dosna, jer obitelj je konačnobilana okupu. Uršula i Stjepan tadasu stigli u Chicago. Vinko je takoñer bio djelatan utadašnjoj hrvatskezajednice uChicagu. Bili su to početci masov-nijeg dolaska Hrvata u Ameriku ipotrebe su bile velike, pasu seljudi počeli udruživati da bi pomo-gli jedni drugima u teškim okolno-stima i u tuñem svijetu. Vinkojebio meñu prvim članovima Hr-vatskog dobrotvornog društva „Hrvat Primorac“, koje je kasnijepostaloodsjekom broj jedan Hr-vatske zjednice u Illinois i odsjek 53 Narodne hrvatske zajednice(kasnije poznatekao Hrvatskabratska zajednica). Ali Vinka Gecana je krasila dubo-ka čovjekoljubivost koja je nadila-zilaljubav za njegovu obitelj, lju-de s kojima je radio, društva koji-ma je pripadao, a bila je jača i odljubavi zavlastiti život. On se triputa suočio sa smrću da bi spasiosvog bližnjeg i, nažalost, treći putherojski daoživot u spašavanjudrugih.Jednog hladnog dana (1896.) Vin-ko je radio, odnosno predvodioradove okopostavljanja tračnicana jednom od mostova (NorthCRTICECRTICEIZIZPOVIJESTIPOVIJESTIHRVATAHRVATAUU AMERICIAMERICI

55

OsvrtiOsvrtiProf. Dubravko Heinrich, Kar-lovac ( HTV Kajlovac)NJEMAČKANJEMAČKA,,NAŠNAŠ PARTNERPARTNERUUEUEUNakon forsiranja priznanja Hrvats-ke 1991. g., Nijemci su višekratnodobivali „po nosu“ od starog Albi-ona zbog tog „preranog“ poteza.Trebalo je još zadržati vrijeme, ukome se moglo legalno tamanitiHrvate.Nijemci su taj svoj grijehmorali smanjiti medijskim, a i sva-kim drugim odmakom od Hrvats-ke... S„autorativnim“ hrvatskimvodstvom Englezi nisu htjeli „prljati ruke“, već su slali ministraKinkela: „Recitetim svojim Hrvati-ma, da trebaju raditi to i to!“. Po-slije svega, neki se nadaju, da ćeHrvatska bitiravnopravni partneru EU...ANTIFAŠISTIČKIANTIFAŠISTIČKI ČETNICIČETNICIPokajnički timovi slobodnih nje-mačkih medija odmah su prionulina posao kako bi pokazali pogrje-škenjemačke vlade zbog sudjelo-Stranica47Broj 27 - 4. listopada 2008.TVTV––ŠKOLAŠKOLASVAKOVRSNESVAKOVRSNE MANIPULACIJEMANIPULACIJE((55))Avenue Bridge) preko rijeke Chi-cago koja teče kroz centar grada.Ljudi su zamjetili da je u rijekupaoneki dečkić. Kako je pao svelike visine probio je led na rijecii nestao iz vida. Vinko nije čekaona policijuili vatrogasce, na onekoji su zaduženi spašavati graña-ne u nevolji, nego je uskočio, učizmama i zimskomkaputu, zašestogodišnjim djetetom i spasiomu život. Godine 1901. Vinko jeponovo stavio život na kockukad je u blizini mjesta gdje je radio saskupinom radnika počela gorjetikuća, bolje rečeno sirotinjska ku-ćica. Opet naš Vinko ne čeka,nego ulijeće u dim i oganj i nepo-znatu ženu i dijete spašava, kakovelelokalne novine, od sigurnesmrti. Ali kad je Vinko po treći put riski-rao život za druge i sam je pogi-nuo.Glavne chicaške novine,Chicago Tribune, od 25. siječnja1916. izvjestile su o teškoj nesrećikoja sedogodila dan prije. Naime,prema zadnjim kolima tramvajana Lawrence aveniji jurio je vlak ubrzini od 40milja (64 km). U blizi-ni, na tračnicama, radio je Vinkosa skupinom radnika. Novine da-lje izvješćuju:„Vincent Gecan,predradnik, vidio je nadolazećivlak. Skočio je na stražnju plat-formu tramvaja iputnicima vikaoda idu naprijed. Mnogi su to i uči-nili, ali Gecanova nastojanja daspasi njihov životstajala su gavlastitiog života.“ Vinko je poginu-o, a jednog od njegovih radnikaubio je komad metala odrazbije-nog tramvaja. Zahvaljujući Vinkupoginuo je samo jedan od putni-ka. Isti članak spominje kakoje Vinko spašavao živote i prije. Vinko je pokopan 27. siječnja1916. Sprovod je pošao iz Hrvats-kekatoličke crkve Sv. Jeronimana Princeton Ave. u Chicagu, avodio ga je fra Leo Medić. Bio jetoveličanstven ispraćaj na grobljeMt. Olivet. Čitamo da je predsje-dnik tvrtke za koju je tad radio(ChicagoSurface Lines) u svomnagovoru meñu ostalim svjedočioda je Vinko imao „karakter od čis-tog dragulja.“Na lijepom kame-nom nadgrobnom spomeniku me-ñu ostalim, stoji uklesano: „OurHero“ (Naš heroj).MiHrvati imamo puno heroja, aliih olako zaboravljamo, čak i oneživuće, kao što puno ne držimo nido svojenedavne i davne prošlos-ti. Zato ovdje podsjećam na čov- jeka čije ime ne ćete naći u povi- jesnimknjigama i enciklopedija-ma, ali je bio heroj, dao je životza drugog, za one koje nije ni po-znavao. Imadarova koji nas niš-ta ne stoje, ali dati život za dru-goga je neprocjenjivo. Vinko je idanas „naš heroj“ čijeje ime ut-kano u život i povijest hrvatskog iameričkog naroda.Usput napominjem da je Vinkovsin Stjepanodrastao i (1914.)oženio Rosaliju Zielinski. Imali sutroje djece: Floru (1914.), Vincen-ciju (1916.) iVincenta (1920.).Što je sve bilo s njima i ostalim Vinkovim potomcima? Bog zna!

56

Stranica48

Broj 27 - 4. listopada 2008.OsvrtiOsvrtivanja u jačanju hrvatske obrane:- „ZDF“ u emisiji „MONITHOR“ je emitirao snimakteretnjaka „MANN“ s parade na Jarunu, uzkritiku njemačkoj industriji zbogprodaje tih vozila Hrvatskoj.-Novinarsko-špijunski team pri-bližio se tajno pistama na Plesu,pa je sniman neki crveni visokrok-rilniklipni zrakoplov („Antonov“?)koji je tanko prebojan, tako da seispod boje vidjelo slovo „D“, dakleta jestarinska letjelica dopremlje-na iz Njemačke iako je bio embar-go, na izvoz oružja u Hrvatsku.- NjemačkiTV novinari izveli suširoku akciju u prebrojavanju bor-benih zrakoplova „MIG- 21“ izarsenala DDR-a,koji su trebali bitipretopljeni, pa je tražen manjak pretopljenih, kako bi se dokazalo,da je manjakprepušten hrvats-kom ratnom zrakoplovstvu. Nje-mački novinari tražili su osudunjemačke vlade zbogkršenja em-barga. Nije ih zanimalo naoruža-vanje Armije BiH, dok su Talijanidobili zadatak da kupesrpski Te-lekom, da bi Milošević imao novacza kupovinu oružja u Rusiji... Sa-mo je embargo premaHrvatskojbio važan zapadnim medijima.Emisija „MONITHOR“ išla je u ži-vo, pa je neki je njemačkigleda-telj upitao zbog čega li to ne tre-ba pomagati Hrvate. Voditelj ga je s visine poznavatelja podučiodasu Hrvati protivnici četnika,koji su u prošlom ratu bili u anti-fašističkoj koaliciji i borili se otvo-renoprotiv njemačkih okupacij-skih snaga u pobijeñenoj kraljevi-ni Jugoslaviji. A onda se javio gledatelj izRec-klinhausena, koji je postavio pita-nje istinitosti gornje tvrdnje, bu-dući da je on bio u štabu njemač-ketenkovske divizije u Banja Lucii osobni je svjedok činjenice, dasu četnički voñe tražili vezu s nje-mačkimzapovjednikom genera-lom Stahlom i s njim potpisali do-govor o nenapadanju i suradnji.Na ovo jevoditelj zbunjeno odgo-vorio: „A tako, a nas su uvjeravalida su četnici vodili borbe protivNijemaca naBalkanu“.Tako, s vremenom, vijest koja selansira s krajnjeg zapada Zapadapostaje prije ili kasnije nacijelomZapadu istina snage vjeronauka.Rudi Tomić, KanadaNa sutrašnjim lokalnim izborima u Bosnii Hercegovini očitovat će se slobodaprava izbora onihosoba koje su svojimradom i uzornošću zaslužili predstavnič-ku ulogu, koja nije samo počast negojenajizrazitiji oblik odgovornosti na dotič-nim područjima.Ništa se ne može učiniti da se izbrišugreške ipropusti iz prošlosti, ali se možemnogo učiniti da se spriječe zločini da-nas i sutra, da razum nadvladaemocije,nacionalne uskogrudne sebičnosti, vjer-sku netoleranciju i integralnu slobodu.Nema nikomeslobode dok nisu svi slo-bodni. Oni koji su podčinjeni vremenomće se dočepati sredstava, ako ne vlasti,te

57

se osvetiti tlačiteljima, najvjerojatnijegrublje i bolnije, jer u osveti žestina žučinema razboritihograničenja. Tko nebude obuzdavao svoju srdžbu, taj ćeželjeti da se nije dogodilo ono na što ga jesvojatala bol i žestina.Na državnoj razini (ako možemo Bosnu iHercegovinu prihvatiti kao državu?)nije još moguće postaviti norme slobodne idemokratske države, jer su jako učvrš-ćene vjerske inacionalne posebnosti,koje isključuju druge i drugačije i radena njihovom uništenju.U političkimkrugovima u slobodnomsvijetu ustaljeno je mišljenje, da u Bosnii Hercegovini, gdje god žive tri Srbina -to je Srbija; gdje žive tri Bošnjaka(muslimana) – to je Islamska zajednica,a gdje žive tri Hrvata – tu su tripolitičkestranke.PRAVNAPRAVNAZASADAZASADANa ovim lokalnim izborima, koji su mno-go važniji nego federalni izbori, trebadati podršku ljudima kojiće osiguratimir i prosperitet u svojim općinama; kojiće unaprijediti gospodarstvo, uklonitikorupciju iosigurati djeci - od dječjihobdaništa do visokog obrazovanja -slobodu učenja na materinskomjeziku,slobodu podučavanja u vjerskom odgojui slobodu kretanja i nazočnost u svimdruštvenimaktivnostima i skupovima.Ovdje, na lokalnim izborima, treba po-četi graditi bolju budućnost, stogajedužnost svakog grañana da manifestirasvoju grañansku dužnost, jer i oni kojinisu izišli na izboreodgovorni su za iz-bor onih koji će biti izabrani.Nema dvojbe da su glasači srpske i boš-njačkepripadnosti upućeni u izborniproces i njihove vitalne interese, ali sepostavlja pitanje: jesu li su Hrvatisvjes-ni svoje odgovornosti, i koliko će na njihutjecati stranačka politička podijelje-nost? Izbori ćepokazati ljudsku zrelost, jer tko se služi svojim pravom ne vrijeñanikog.Izborni proces nadgledat će velikibrojstranačkih, meñunarodnih i lokalnihpromatrača, kako bi se spriječilo mani-puliranje na biralištima, ilibilo koji oblik nasilja, pronevjere i terorizma. Svakaptica vremenom pokaže rep, pa će takoi ovi lokalniizbori pokazati tko će bitiizabran, a oni koji budu izabrani – poka-zat će tko ih je birao, tako ćemo dobitiiviziju budućih lokalnih zajednica i zajed-ništva u BiH.Ovo je izborna godina, gdje su već umnogimdržavama provedeni izbori,promijenjene vlade i donesene noveodrednice budućnosti, a još slijede izbo-riu nekim državama, posebice od veli-kog značaja su izbori u SAD i Kanadi.Neka lokalni izbori u BiH budina istojdemokratskoj visini, kao što su i ovinajznačajniji izbori u slobodnom svijetu.IZBORIIZBORISUSUMANIFESTACIJAMANIFESTACIJASLOBODESLOBODE

Stranica 49

Broj 27 - 4. listopada 2008.ZAVNOHZAVNOHZAVNOHZAVNOHNIJENIJEPOSTOJAOPOSTOJAO((55))dr. sc. Tomislav DragunSKUPŠTINASKUPŠTINA INICIJATIVNOGINICIJATIVNOG ODBORAODBORAZAVNOHZAVNOH--aaRekosmo. Navodno se neka sku-pina bezimenih vijećnika AVNOJa „zatekla na okupu na osloboñe-nomteritoriju Like“, te 1. ožujka1943. godine, vjerojatno uz šljivo-vicu, odlučila osnovati IncijativniodborZAVNOHa, i to kao „privremenog najvišeg političkogpredstavništva NOP-a Hrvatske iprivremenognajvišeg organa na-rodne vlasti“ sa zadaćom „pripremiti što skorije sazivanjepr-vog zasjedanjaZAVNOH-a“.1Dobro. Neka bude tako. Uosta-lom, partizani niti ne govore onekoj vlasti koja se tiče cijele Ne-zavisneDržave Hrvatske. Pače,niti Hrvatske, kao državotvornogpojma, nego jedino o NarodnoOslobodilačkomPokretu Hrvatske.Što je pak to, u konkretnom smis-lu, tada i tamo, ne kažu ništa.Fantomskazbilja. „ZAVNOH? Ne zna ustaška bandašto je to bratstvo i jedinstvo!“Ipak, ne gledajmo baš svaki trnuoku, nego slijedimo partizanskupriču. „Prvo zasjedanje ZAVNOH-a bilo je predviñeno najprije za 31.sije-čnja 1943, a zatim za 4. veljačeiste godine. Odmah su bili odre-ñeni i načelni kriteriji zaizborkandidata, vijećnika ZAVNOH-a.Prema tim kriterijima osnovno jebilo:1) da kandidati budu poznatiiistaknuti narodni borci, odani os-lobodilačkoj borbi;2) ranija partijaska politička pripa-dnost, vjera inacionalnost nemaju nikakve uloge u odabiranjukandidata;3) u prijedlozima treba voditi ra-čuna onacionalnom sastavu pu-čanstva svakog područja, pa pre-dložiti proporcionalan broj Hrvatai Srba kaokandidata; meñu kan-didatima treba da budu žene i ponekoliko partijskih radnika.“

58

2Zanimljivo je to što je bilo predvi-ñeno „da u ZAVNOH-u bude zas-tupljen i Srijem s jednim preds-tavnikom“.3Ništa, dakako, nije moglo ići bezkomunističke partije. „Takoñer jeu dopunskoj instrukciji CKKPHnavedeno da se za vijećnike ZAV-NOH-a predloži što veći broj ugle-dnih i utjecajnih HSS-ovaca,od-nosno da ih se privoli da doñu nazasjedanje ZAVNOH-a.“4I Prvo zasjedanje ZAVNOHa mog-lo je početi. Istina sa zakašnje-njem, jer mu to nije dala

„velikaofenziva udruženih vojnih snagaNijemaca i Talijana, uz sudjelova-nje jakih ustaških,domobranskih ičetničkih formacija.“5„Prvo zasjedanje ZAVNOH-a zapo-čelo je 13. lipnja u Otočcu, a nas-tavljeno 14. lipnja na

Plitvičkim jezerima.“6Tko se tamo sve našao? „Zasjedanju su prisustvovali vijeć-nici iz Like, Korduna, Banije Hr-vatskogprimorja, Gorskog kotara,Žumberka i iz Moslavine, te diodelegata koje je uputilo povjereni-štvo CK KPHza Zagreb, a koji suzastupali Hrvatsko zagorje, Podra-vinu i širu okolicu Zagreba.Za neke delegate, kojinisu moglidoći na zasjedanje, uputili su NO-O-i njihove punomoći.Zasjedanju nisu prisustvovali vije-ćnici iz Slavonije i Dalmacije zbogtoga što su s tim krajevima veze još uvijek nisu bile redovite papoziveza prvo zasjedanje ZAV-NOH-a nisu dobili na vrijeme.“Dakle,1. Ne spominje se nikakakav osni-vačZAVNOH-a,2. Nije bilo nikakvih izbora za vije-ćnike ZAVNOH,3. Na ZAVNOH-u su bili nazočnisamotzv. predstavnici Like, Kor-duna, Banije, Hrvatskog primorja,Gorskog Kotara, Žumberka i izMoslavine,koji su zastupali manjeod 2 % pučanstva sa sadašnjegpodručja Republike Hrvatske,4. Komunističkapartija odreñivala je vijećnike ZAVNOHa, što se iz-ravno priznaje kad je riječ o Hr-vatskom Zagorju,Podravini i širojokolici Zagreba,5. U Slavoniji i Dalmaciji čak nipartizani nisu znali za Prvo zasje-danjeZAVNOHa,6. Ne zna se tko je sve bio vijeć-nik ZAVNOHa, kamo li7. Kako je tko i za što glasovao.----------------1- KOMUNISTIČKI POKRET I SOCIJALIS- TIČKA REVOLUCIJA U HRVATSKOJA,Institut zahistoriju radničkog pokreta Hrvatske Zagreb, Zagreb, 1969., str. 238.2,3,4i5- Isto, str. 2376- 238

Stranica 50

59

Broj 27 - 4. listopada 2008.PodlistakPodlistakDarko pl. Prebeg, dipl. ing.stroj., ČakovecU munjevitu ratu mjeseca svibnjai lipnja godine 1463., nakon skoroosamdesetljeća sustavnoga pus-tošenja i teritorijalnih otimačina,Turci konačno osvajaju bosanskokraljevstvo.Nakon što su izaslani-cima bosanskoga kralja StjepanaTomaševića obećali petnaestogo-dišnje primirje,velika je turskavojska snagom od 150.000 ljudi,u prvoj polovici svibnja krenula izDrinopolja te krozSkoplje, Ko-sovo i Sjenicu izbila na granicebosanskoga kraljevstva. Potom je kroz Podrinje provalilausredišnju i gornju Bosnu. Tvrdigrad Bobovac, opkoljen dana19. svibnja, predao se Turcimau iduća dvadana. Pred tur-skom opasnošću, kralj se To-mašević sklonio u Jajce, a oda-tle se uputio premaHrvatskoj,gdje se nadao prikupiti kakvupomoć. No, u Ključu na rijeciSani bijaše opkoljen. Budući,da jeMahmud paša Anñelovićbio obećao bosanskom kralju si-gurnost njegovu životu i slobodu,on se mirno predao Turcima. Ta-ko suturski osvajači u vrlo kratkovrijeme osvojili tri najglavnija bo-sanska grada, Bobovac, Jajce iKljuč.Potom, pod prisilom i pokraljevoj zapovijedi, Turcima sepredaše i svi ostali bosanski gra-dovi. Tada suTurci oko 100.000bosanskih pučana odveli u zarob-ljeništvo, a nekih 30.000 mladićau janjičare. Turskipokušaj osvaja-nja Hercegovine tada osta bezuspjeha. Od susjednih država ivladara, ugroženoj Bosni nijenit-ko priskočio u pomoć. Pokušajpape Pija II., da osobno povedekrižarsku vojnu za oslobañanjeBosne,propao je njegovom smrćuu Anconi dana 19.srpnja 1464.godine. Posljednji je bosanskikralj je StjepanTomašević pogu-bljen pod Jajcem, nakon što jeizdao zapovijed o predaji svihsvojih gradova turskimosvajači-ma. Nakon turskog "blitzkriega"kojim je Bosna"bez jednog kri- ka pala", slijedila su stoljeća ukojima su glavne značajke bilestradanje i raseljavanje domaćeg iautohtonoghrvatskog katoličkogstanovnistva i plemstva te islami-zacija koja je uhvatila korijen uslijed višečimbenika, meñu kojimasu najvažniji vjerski progon i nasi-lje te nadasve inferiorni društvenipoložajkršćana, opterećenih raz-noraznim nametima, prislinog od-voñenja kršćanske djece i preod-goj uislamskom duhu itd. Povije-sno se smatra, kako je do 1600.godine u Bosni i Hercegovini preš-lo na islamoko 300.000 katolika.I vojna se politika Osmanskogcarstva može sažeti u jednu reče-nicu. Jer, iako jecarstvo imalopogranične okršaje i s drugim su-sjedima (kao što je primjerice is-lamski Safavidski Iran),glavnismjer teritorijalne ekspanzije (jer,nije se niti pod razno uopće radiloo "miroljubivoj" i statičnojdrzavi),išao je isključivo preko Balkanaprema centralnoj Europi. Težišteturskih ratovanja u prvih 50-100godina bijaše baš uvijek u smjerusjeverozapada i jugozapada, dak-le prema hrvatskim zemljamauBanskoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Netreba zaboraviti niti njihove pov-remene izlete premasjevernompanonskom dijelu Slavonije iUgarske. No, naišavši na bedemdobro organiziranih iutvrñenihhrvatskih gradova, koje jenajprije Hrvatsko-ugarska, apotom i Habsburška monar-hija uredilakao istinski nep-relazni štit protiv turskog na-diranja, turski je gotovo su-ludi vojni stroj usmjerio glav-ninu snaga prema sjevernompojasu koji se protezao odhrvatskih krajeva Pokuplja iPosavine (cijelozapadno po-dručje sadašnje Hrvatske) doUgarske. Ova je pak bilaposebno izložena nakon pre-sudnogporaza mañarskevojske kod Mohacsa (č.Mohač)godine 1526. Turska je invazija tuimala uspjeha, anjihova stoljetnaokupacija Slavonije i Ugarske bija-še načeta tek početkom 17.st. Odsredine pa do kraja17.st. (uz izu-zetak posljednjeg turskog ofanziv-nog pokušaja, velike invazije naBeč 1683. godine),strateška iCRTICE IZ POVIJESTI BOSNE ICRTICE IZ POVIJESTI BOSNEIHERCEGOVINEHERCEGOVINE((33))Stećci

60

Stranica51Broj 27 - 4. listopadavojna inicijativa definitivno prelazina stranu Zapada te su u tom ra-zdoblju osloboñena velika područ- jaUgarske, kao i hrvatski krajeviSlavonije, Like te velikog dijelaDalmacije.Tijekom tog razdoblja intenziv-nog ratovanja, koje je trajalo go-tovo 300 godina, Hrvatska je iz-gubila prekopolovicesvoga neka-dašnjegsta-novništva(razlozi bija-hu raselja-vanje, ratnigubici, od-voñenje utursko rop-stvo, epide-mije i boles-ti,islamiza-cija itd.).No, uspjela je zadržatisvoju iskonsku vezu sa zapadnomEuropom (hrvatska renesansnaibarokna književnost najbogatija je literaturom toga razdoblja kodbilo kojega naroda ove cijele regi- je).Hrvatski narod u Bosni i Her-cegovini od većinskog postaje tek progonjena nacionalna manjina( smatrase, kako je osim musli-mana i broj pravoslavnih žiteljaBosne nadišao broj katolika-Hrvata nakon poznateinvazijehasburškog princa Eugena Savoj-skog, tijekom koje je godine1697. spaljeno Sarajevo). Spome-nimo sada neke važnije dogañajeiz povijesti Bosne, a povezane shrvatskim ljudima. Godine 1520.uturskoj zasjedi na planini Plješe-vici, u kraju zvanom Vražji vrtal ili Vražja gora, poginuo je hrvatskiban igorljivi branitelj Hrvatske,biskup Petar Berislavić. Pisahuonda, citiram: "...pogubiše Turcibanahrvatskoga, Petra biskupa,blizu Bihaća u Vražjoj gori, u Vra-žjem vrtlu te mu odrubiše glavu,koja biposlije od bihaćkoga gra-ñanina Pavla Medošića nañena izajedno s tijelom u Bihać donese-na." Godine1523. KnezKrstoFrankopanu Rimu pred papomHadrijanom osobno, iznosi znače-nje Hrvatske u obrani od osman-lijskih osvajača.On tada veli, citi-ram: "U Hrvatskoj se, Sveti Oče, može gledati, mora vidjeti, gdje se djeca kolju pred očima roditelja, muževipred očima njihovih žena, gdje se supruge obešćašćuju, djevice siluju, a sveta mjesta i sveće- nicioskvrnjuju. Isto tako, Sveti Oče, Hrvatska je predzi- ñe ili dver kršćanstva, a naro- čito pograničnihzemalja Ko- ruške, Kranjske, Istre, Furla- nije i Italije. Ako bi Hrvatska, što sačuvaj Bog, bilazauzeta, onda one gore spomenute muke prijete i meñašnjim zemljama, a put će do njih biti Turcimasasvim otvoren...". I ne govoriše pred Papomvrli Frankopan tek isprazne riječi, jer već 1524. godine započe naj-žešćiprogon katolika u Bosni iHercegovini. Te su godine do te-melja srušeni i popaljeni franje-vački samostaniu Kraljevoj Sut- jesci, Visokom, Fojnici, Kreševu iKonjicu, a nešto kasnije i u Mos-taru. Drži se, da je utakvim suro-vim okolnostima oko 120.000 do150.000 katolika iz straha i prisileprešlo na islam. KrstoFrankopan, jedan od najpoznatijih kondotijerasvog vremena, godine 1525. pris-kače opsjednutom Jajcu upomoć.U taj grad nije stigla nikakva po-moć prije toga godinu i pol dana.Nakon dva dana teškaprobijanjas oko 6.000 hrvatskih vojnika do-linom rijeke Vrbasa kroz mnogob-rojne turske položaje,hrabri Fran-kopan je trećega dan, u nedjeljurano ujutro 11.lipnja, ušao u gradJajce i unio namijenjenumuopskrbu. No, Turci su već godine1528. ipak uspjeli osvojiti Jajce iBanju Luku te tako upotpunostiuništili hrvatsku obrambenu linijuna Vrbasu. Tada je Hrvatska spalana jedvitih 37.000četvornih kilo-metara površine. Turci su potomiz tada već bivših hrvatskih zema-lja do godine 1560.

61

odveli u rop-stvo preko 600.000 hrvatskih žite-lja. Turski je povjesničar imenomMustafa Ali, rodom izGalipolja, uvezi s Bosnom zapisao, citiram:"Što se tiče plemena Hrvata, koji se pripisuju rijeci Bosni, njihov se značaj odrazuje u veseloj naravi i onisu u Bosni poznati i po tekućoj rijeci prozvati...".Godine 1593. uslijediše značajnapobjeda hrvatske i kršćanske voj-ske nad Turcima u povijesno zna-nojnam bici kraj Siska, dana22.lipnja. U početku mjeseca lip-nja, Turci krenuše put grada Sis-ku. Tijekom14. lipnja osvojili suDrenčinu, a dan kasnije opkolja-vaju i sam Sisak, s vojskom odotprilike 12.000ratnika. Na vijesto velikom pokretu turske vojske,kraj Svete Klare okupilo se oko5.000 hrvatskih,krajiških, koruš-kih i kranjskih vojnika, kako bikrenuli u pomoć Sisku. A grad jebranilo oko 800 ljudi podzapovje-dništvom kanonika Blaža ðuraka iMatije Fintića. Kršćanska je vojskastigla tog 22. lipnja doNovigradana rijeci Savi te krenula premaSisku. Na desnoj se obali Savesukobila s oko 10.000 Turaka.Podpritiskom teške vatre ovi bi-vaju odbačeni prema rijeci Kupi.Budući, da je Turcima put prekoKupe biopresječen, oni pred ja-kom kršćanskom navalom bijahuprimorani skakali u Kupu te ih setu velika vecinautopila, s glavnimim zapovjednicima pride. Spasiloih se tek nekoliko stotina. Kršćana je poginulo oko 50-tak. Upravo jeta bitka pod gradom Siskom bila

PodlistakPodlistakGrb Kotromanića

Stranica52

Broj 27 - 4. listopada 2008.glavni povod ratu koji su Turcinajavili Habsburškoj Monarhijidana 17.srpnja 1593. Pri daljemratovanju,Turci su jače vojneoperacije izvodili uglavnom naugarskom ratištu. Na hrvatskomsu pak ratištu ipakuspjeli osvojitigrad Sisak već 28.kolovoza teku-će godine, ali su ga nepunu godi-nu dana kasnije napustilipred jakim napredovanjem hrvatsko-habsburške vojske. Ta je ta Sisač-ka bitka bila povijesni uvod utzv.Dugi rat (1593-1606.), ali jednakotako uz bitke za Siget 1566. i onukraj Lepanta 1571. godine,velikaprekretnica u značajnom spreča-vanju još intezivnijeg turskog na-predovanja prema srednjoj Euro-pi. Svakako je vrijedno spomenutii Habsburško-turski rat ili tzv. Prviturski rat (1663-1664.), zbog gra-dića Erdelja, a u kome su se po-sebno istakla braća grofovi Nikola VII. i Petar IV. Zrinski. Dana 13.srpnja1683. godine, turska voj-ska u jačini od oko 250.000 vojni-ka, započinje opsadu hasburškeprijestolnice,grada Beča. Opko-ljenom i odsječenom gradu u po-moć odlučno priskače poljski kraljJan Sobjeski sasvojom vojskomte na Kalenbergu dana 12. rujnaporaziše Turke. Taj turski atak nasvetinju ondašnjemonarhije bija-še povodom općeg ustanka kršća-na u hrvatskim i mañarskim zem-ljama pod izravnomturskom vlaš-ću. U tom ratovanju Turci bijahuprotjerani iz Like i Slavonije, svedo rijeka Une i Save,potom izzapadnoga Srijema do linije ušćarijeka Bosuta i Tise te iz Ugarske(osim Banata) i Transilvanije(dioRumunjske). Nažalost, u tomhabsburško-turskom ratu (1683-1699.), a po pisanomsvjedočenjufranjevca Andrije Šiprašića, bježe-ći pred brutalnim turskim nasiljemoko 100.000 bosanskih

61



Stranica52


61



Stranica52


62

Hrvatazauvijek je napustilo svoja rodnaognjišta te prešlo rijeke Unu i Sa-vu. Habsburški jevojskovoñaprinc Eugen Savojski, dana12.listopada 1697. godine s oko6.500 svojih carskih vojnika pre-šao rijeku Savu na svom pohoduprema gradu Sarajevu. Vojsku musačinjavaše 4.000 konjanika, i2.500pješaka s puškama. Imalisu i 12 malih topova te 2 merze-ra. Za jedanaest dana stigao je doSarajeva,osvojio ga, opljačkao ispalio te se vratio u Osijek. S njim je Bosnu zauvijek napustilo jošoko 40.000katolika. I dalje vamne bi pripovijedao povijesne crticeo hrvatskim stradalnicima iz Bos-ne. Godine suovo, gdje sam siodlučio odrediti nekakvu granicu, jer bilo bi doista i previše o svemušto se još kasnijihstoljeća deša-valo bosanskom zemljom, takopotanko kazivati.No, zato nas baš ništa ne sprječa-va poneštojoš zanimljivo izreći ocrticama iz povijesti „bratske nam zemlje Hercegovine“.Ovom današnjom Hercegovinomprostirale su se do 11.st. četirisamostalne oblasti, Neretljanskaizmeñurijeka Cetine i Neretve,Zahumlje ili Humska zemlja odNeretve (a dijelom i preko nje) doDubrovnika iTravunija od Dub-rovnika do Kotora sa sjedištem uTrebinju. Dalje na jug bila je Duk-lja, koja jeobuhvaćala skoro cije-lu današnju Crnu Goru i grad Ska-dar s okolicom. Stari su Neretljanibili govoromčakavci, dakle sigur-no Hrvati. Ljetopis popa Dukljani-na, najstariji je pismeni zapis opovijesti ovogakraja. Pisan je uBaru, negdje drugom polovicom12.st. Prema toj kronici sve četirinavedene oblasti bijahuhrvatskete činiše zajedno državu. Ista seprostirala od Duvna do Drača izvala Crvena Hrvatska(CroatiaRubea) ili Gornja Dalmacija. Njojse na sjeveru dalje širila BijelaHrvatska, tamo sve doVinodolaodnosno rijeke Raše u Istri. U Cr-venu Hrvatsku spadaše gradoviKotor, Dubrovnik, Bar, Ulcinjitd.te cijela teritorija današnje Herce-govine. Vladari tih krajeva bijahuHrvati poputPrelimira i Rados- lava. Narod je kršćanske vjere ipapinske ih bule nazivaju"predragim sinovima sv. Petra".StanovništvoDubrovnika i duk-ljanskog Primorja govorilo je ča-kavskim dijalektom. Primjera sa-mo, u Dubrovnikugradu štokav-ština je istisnula staro čakavskonarječje tek u 16.st. Hrvata ima iu Duklji. Hrvatske zemljetogapodneblja spominje i Mlečanin Andrija Dandolo. Po njemu, zem-lja od Duvanjskog polja doIstrezove se Bijela Hrvatska. Od spo-menutog polja do Drača CrvenaHrvatska. Planinski kraj odrijekeDrine do Macedonije, Rasa, a sovu stranu Drine Bosna. Kasnijipisani izvori uglavnom cijelo Pri-morje zovu Dalmacijom, a brdskekrajeve Hrvatskom. Srce današ-nje Hercegovine čini Zahumljesglavnim gradom Blagajem. U do-ba kralja Tomislava vlada Zahum-ljem moćni hrvatski knezMihajlo Višević. Krajem 12. st. osvajaStevan Nemanja Zahumlje, Tra-vuniju i Duklju i pripaja ih Srbiji.Iz njegova sekraljevskog naslovarazaznaje, da su te zemlje različi-te od prvotnih srpskih zemalja."Stefan po milostiBoziej vencaniKralj vsje srpske zemlje i pomor-skije"! Naglašeno se razlikuju srp-ska zemlja Raša od onepomor-ske, a koju sačinjavaju Zahumlje,Travunija i Duklja. Nemanjići vla-daju Zahumljem uz prekidesvedo 1325. godine, kada dolazi podvlast bosanskih banova. Ipak se, ikroz to vrijeme, više putaHumskazemlja sjedinjuje s Hrvatskom.Tako ju je Hrvatskoj pripojio hr-vatski herceg Andrija (1198-1210.). Znani nam hrvatski veli-kaš Pavao I. Šubić zove se i jesteban cijele Bosne te knez i gospo-darHumske zemlje. Kralj Sigis-mund traži godine 1431. od bo-PodlistakPodlistak

Stranica 53

Broj 27 - 4. listopada 2008.6464GODINEGODINEODODBITKEBITKEKODKODOBOROVAOBOROVA––2929..IIIIII..19441944. (. (1111))sanskog kralja Tvrtka II. cijeloZahumlje i Livno natrag, jer je"Humsku zemlju i druge župe posjedovao ban Hrvatskog kraljevstva"! Sve to i još mnogotoga svakako ukazuje na povijes-ne hrvatske korijene današnjeghercegovačkognaroda.Pripomenuo bih još ponešto o Hr-vatima u Crnoj Gori. Muslimani,iseljenici iz Crne Gore, dolazeuSandžak i Istočnu Bosnu običnopod imenom Hrvata. Odatle ime-na mnogih sela i zaselaka, koji sezovu"Rvacka" ili "Hrvati". U Is-tambulu (nekada Carigrad) i dandanas Crnogorce nazivaju Hrvati-ma. Evlija

63

Čelebija, poznati turskiputopisac 17.st. piše za stanovni-ke Pivske nahije u Crnoj Gori, dasu "čisti i praviHrvati". Turskaenciklopedija Kamusi Turki, štam-pana 1897. godine (str. 579) piše,citiram: "Slaveni, koji žive u Dalmaciji, Slavoniji i Crnoj Gori nazivaju se Hrvatima“.Leksikon Kamus-ul-alan ispravljatu "pogrešku" na način, koji jesamo potvrñuje. Citiram:"Crnogorci, premda se Hrvati- ma zovu, nisu to, jer oni pri- padaju srpskom miletu" (str.2036). Dakle, zovu se Hrvatima,ali to nisu, jer su srpske vjere!?!Cijela Crna Gora bila je nekad ka-tolička, a zadnja katolička pleme-na prelaze na pravoslavlje prije300 godina. Spomenu bih i jedanvrlostari običaj meñu musliman-skim seljacima oko Foče u Bosni.Oni, kada idu u muslimansko seloHodžićekod Kolašina u Crnoj Go-ri, vele, da idu u Crvenu Hrvats-ku! I na kraju, mislim kako je po-šteno napisati,da je ovaj današnjihrvatski narod koji obitava u Bos-ni i Hercegovini, svakako i nepo-bitno sastavni inerazdvojni dio jedinstvenog naroda hrvatskog,ma gdje god njegovi članovi bilipo bijelome (ilicrvenome) svijetu.PodlistakPodlistakIZVJEŠTAJIZVJEŠTAJOKRUŽNOGOKRUŽNOG KOMITETAKOMITETAKPHKPHZAGREBZAGREB ––PosavecPosavecv v ..rr..Dne 29. III 1944. u 6 sati ujutroizvršen je od strane neprijateljskevojske napad na II brigaduXXXIII.divizije i na novoosnovaniPosavski odred. Štab brigade na-lazio se u Oborovu sa svoja dvabataljona, dokje jedan bataljonbio uglavnom u selu Prečno. Po-savski odred bio je u selu Presekii Novaki. Brigada je uOborovuboravila svega 4 dana. Nešto kas-nije oko 9 sati bilo je jasno, da jecijeli teren općine Oborovobioopkoljen sa svih strana, jer se jeobruč oko nas sve više stezao.Članovi O.K. kao i članovipartijeZagrebačkog i Svetoivanjskog ko-tara povlačili su se sa drugim ba-taljonom brigade u pravcuistokatj. prema šumi Žutici. Pošto štabbrigade nije imao gotovo nikakveveze sa bataljonom, vojska sejepočela probijati kroz obruč u gru-pama. Članovi O.K. i članovi partije O.N.O.O.-a, kako je većgorespomenuto, u povlačenju sa dru-gim bataljonom prešli su potok Črnec u pravcu sela Zelina, no tusejedan dio bataljona odvojio,pošto se nije uslijed vatre mogaoprebaciti preko potoka Črnca.Kada smo seprebacili preko Črn-ca za kratko vrijeme bili smo pos-ve opkoljeni sa sve četiri strane. Vidjelo se da nemadrugog izlazaosim juriša. Jurišalo se četiri puta,ali svakog puta drugovi su padalikao snoplje. Svi članoviO.K. ipartije, koji su se ovdje nalazili,popadali su zajedno s komandnimkadrom i partizanima.Nekolicinapreostalih partizana tada se pre-dala.Potpisani lakše ranjen u desnunogu nalazio se meñumrtvimdrugovima, te mu je uspjelo nep-rijatelja zavarati posluživši se var-kom da je mrtav.Izvor: „Bitka kod Oborova“, Milan Brunović i Tomo Sović, Udruženje boraca NOR Općine DugoSelo,1965., str. 161. do 152.

Stranica

64

54

Broj 27 - 4. listopada 2008.PodlistakPodlistakUlomci iz knjige: Julius Baranovski – ZATVORSKA I SIBIRSKA SJEĆA- NJA (1926-1957), Stvarnost,Zag- reb, 1980.

Razlozi:Nakon promjene hrvatskog Kaz-nenog zakona istragu će voditiDržavno odvjetništvo, a ne sud.Evo primjera koji pokazuje kamo to vodi.

Ovu knjigu posvećujem borci- ma za slobodu i socijalizam AutorKada su se vrata zatvorila, ostaosam u potpunoj tami. Dugo samklečao na koljenima i razmišljaošto će mijoš učiniti. Bilo mi je jasno da je istražitelj već ispuniosvoju prvu prijetnju i doveo me upoložaj u kojemne samo čovjek već ni životinja ne bi mogla dugoizdržati. U toj se ćeliji uopće ni-sam mogao uspravitizbog niskogstropa, a bilo je odvratno sjesti ilileći na gole cigle. Bio sam mokar iblatan. Kroz cijev jestrujao vrlohladan zrak pa mi je zbog mokreodjeće bilo neizdržljivo. Hoću liodavde uopće izvući živuglavu?Koliko ću dugo ovdje izdržati? Da-ne nisam mogao brojiti jer je bilavječna noć. Nisu me izvodili ušet-nju niti su me puštali da vršimnuždu napolju. Kiblu takoñer ni-sam iznosio. Vrijeme sam računaopoobrocima, vjerujući da ih dobi-vam jednom dnevno.Uskoro me počela mučiti nesnos-na glad, a još višežeñ. U ustimavatra, jezik se lijepio za nepceskupljajući posljednje ostatke vla-ge. Tijelo ukočeno, kaoslomljeno. Vrijeme se pretvorilo u čekanjenovog obroka. Kada su mi gurnulikruh i vodu, brzo bih odvojiokorui pojeo je s toplom vodom. Sredi-nu kruha bih podijelio na tri dijelai ostavio za kasnije.Kad sam takonabrojio ukupnoosam obroka, dakle osam dana,došli su stražari i naredili mi daizañem. Jedva sam seizvukaočetveronoške. Kao životinja iz jaz-bine. Nisam se mogao uspravitiod silnih bolova, pa su mestražaripoduprli. Odveli su me do ćelije sbrojem 27. Unutra sam zatekaotrojicu zatvorenika. Brzo su shva-tili da dolazim iz karcera. Dali sumi kruha.* * *Nade su nam porasle kad smo nakomadu otkinutih novinau koji jebila umotana hrana pročitali odlu-ku Prezidija Vrhovnog sovjeta onagradama slobodnihgraditeljakanala Volga – Moskva i o osloba-ñanju, prije roka, 157.000 zatvo-renika. Mnogi od njih bilisu, pisa-lo je, nagrañeni za požrtvovan radna izgradnji kanala. Ta nam jeodluka podgrijavala nade. Na ža-lost, nakon te amnestije neki suljudi ponovo došli u zatvor i pri-povijedali da je riječ o velikoj ob-mani,namijenjenoj u prvom redu – inozemstvu. Veliki broj amnestiranih zadržan je u zatvorima i protiv njihprove-dena je nova istraga. One, pak,koje su bili pustili na slobodu, or-gani NKVD-a su dočekivalikodnjihovih kuća i odmah hapsili, ilibi ih presretali još na željezničkimstanicama i vraćali u zatvor.Svi suokrivljeni po istom članukrivičnog zakonika – bili su s.o.,tj. socijalno opasni.

ROBIJAŠKIROBIJAŠKIZAPISIZAPISIJULIUSAJULIUSA BARANOVSKOGBARANOVSKOG((88))

65

Stranica55Broj 27 - 4. listopada 2008.ODODDVOGLAVOGDVOGLAVOGORLAORLADODO CRVENOGCRVENOGBARJAKABARJAKAP. N. KrasnovRomanRomanKod „politkoma“ konjaničkepukovnije, Koržikova, drži sevečernja zabava. Sastali se: -pukovnijskizapovjednik, dvačekista, članovi izvanrednogpovjerenstva za borbu s pro-turevolucijom – Latiš HajdukiŠlosberg. Sa Šlosbergom jenjegova stalna pratilica, če-kistkinja Jenny i još dvije ko-mesarske priležnice:„kom-pri“ – obje iz boljega društva:Mima Granilina i Beba Dranco-va. Svega se sabralo kod Kor-žikovaneko dvadesetak ljudiu njegovu, nedavno zapremlje-nom i za njega preudešenomstanu u pukovnijskojvojarni.Iako je bila vruća srpanjskavečer, svi su prozori bili zat-voreni. S bulevara i s Nevedopire težakzadah nečisti, avjetar donosi jak i odvratanmrtvački smrad. Po bulevari-ma i po ulicama nikla je izme-ñukamenja trava, pa je svepusto. Pred vežom stoje dvaoguljena automobila: jedanzatvoren da odveze „kom-pri“,a drugi otvoren, za čekiste,ako bi ih gdjegod zatrebali.Nad Petrogradom lebdi topla,mirna noć. Nevapolako valjatamne, guste i hladne valove ibliješti na mjesečini srebre-nim iskrama. Na njoj se nevidi nijedno brodsko svijetlo,a niski i dugački minonosacukočio se kod Nikolajevskogamosta poput mračnapriviñe-nja. U kućama nigdje nemasvjetla, pa se čini, kao da susame kuće usnule vječan san.Pokrajmostova obilazi straža,da nadgleda prolaznike, noprolaznika nema. Grad je tih ikao da jeizumro.Koržikovljev stan bio je nam- ješten s čudnim pretenzijama.U velikoj dvorani bili su u re-duobješeni portreti nekakvihboljara u viteškim kapama,boljarija u potpunoj paradi,generala s ordenima izvijez-dama, činovnika s naprašenimvlasuljama. Ispod brončanasvijetnjaka, u kome ne goreelektričnežarulje, stoji du-gački stol, prostrt za večeru,a oko njega teški hrastovistolci naizmjence s naslonja-čima istolićima, prevučenimaistrošenim modrim suknom. Tu je i divan, i otoman: - nekasmjesa namještajajedaće so-be, kabineta i dvorane. Sve jeteško, raskošno i sve prljavo,zaprašeno i zapljuvano. Dodvorane jeKoržikovljev kabi-net. Golem pisaći stol, s iski-nutim ključanicama i odbije-nom rezbarijom, pun je koje-kakvih figurica bogatoga ma-lahitnoga pisaćega pribora.No i tu ima nedostataka.Manjka jednatintarnica.Brončanom medvjedu otkinu-ta je noga. Na stolu leži neštopapira, hrpa novina„Izvjestija“,nekakvi popisi.Kraj stola je težak naslonjač,velik divan i dva ormara zaknjige s izbijenim staklima ibezknjiga.

65


65


66

BOLJŠEVIZAMBOLJŠEVIZAM((11))

Osma (i posljednja) knjiga romana

Stranica56

Broj 27 - 4. listopada 2008.RomanRomanU čitavom je stanu, usprkosljetnog doba, hladno, neudob-no, vlažno i zaudara od iskva-renih odvodnihcijevi. Pokuć-stvo kao da je neizlječivo bo-lesno, ili kao da u tuzi za svojim pravim gospodarima dovr-šava svoj vijek. Prostrt stolpun je vina, zakusaka i zdjelas pečenkom. No ni u razmješ-taju, ni u izborujela ne vidise nikakva odreñena osnova.Dalo se ono, što se moglo, što je umio pripraviti stari kuhar,a bezmnogo priprema. Jela susastavljena, kako je koje došlo.Pečena pura stoji zajedno s kre-mom od jagoda,-i u jedno i u dru-go već se diralo;vidi se, da se ov-dje nije blagova-lo, nego žderalo,pošto su seljudidočepali tečna iobilna jela. Bocenisu razmještenepo stolu, vino netoče lakaji, pre-turajući boceprekoramena, nego one stojeu hrpama na tri mjesta nastolu. Tu ima i votke, šam-panjca, crvenog francuskogidonskog vina. Do čega su doš-li; što se još našlo i rekvirira-lo.Prema tome su i gosti. I njihkao da susabirali, rekviriralipo čitavoj Rusiji i smještali u jednu hrpu. Raštrkali se posobi i jedu, gdje tkostigne.Jedni požudno, oblizujući sva-ku košticu i odišući bučno, adrugi, ogledavajući se, kao dase boje, daim tko ne otme;treći bezbrižno i prezirno.Čelo stola, u dubokom modromnaslonjaču, sjedi sam doma-ćin.Na njemu je neminovnanova, ulaštena, crna, kožnabluza, okićena crvenim i zlat-nim značkama.Raskopčana je,a ispod nje se vidi crvena svi-lena košulja, utaknuta za kož-ne hlače, za koje su zadjenu-tadva samokresa. Koržikov seod njih nikad ne rastaje. Mla-do njegovo lice, omršavjelo,izmoždenoporokom, kokai-nom, pijančevanjem i razvra-tom, mračno je. Nije osobitoraspoložen. Nalazi se u jed-nom od onih teških raspolože-nja, kad za njega nema nepre-koračive crte i kad bi sve mo-gao da učini.Do njega, njemuo desnu, takoñer u naslonja-ču, sjedi zapovjednik komuni-stičke pukovnije, PavelGolub.Muškarac je to od nekih četr-deset i pet godina, jedan odstarih narednika, ćelav i goja-zan, koščat ijak. Crveno licenamreškano mu je, a izmeñubrazda ponizno proviruju ma-lene sive oči, vječno prehuk-

67

nute suzom subordinacije. Sdruge strane, u crnoj dolamistare kavalerijske škole i bro-katnim kicoškimhlačama, sje-di, oslonivši se ne-brižno na stol,„vojenspec“ Rah-matov, vremešnikonjanički pukov-nik,koji se proda-o trećoj interna-cionali. On prisr-kava bezbrižno,znalački, šampa-njac iz široke ča-še ivelikim jasnimočima ispitujemladog komunis-tu, koji sjedi na-prama njemu. Iovaj je„vojenspec“ – drugNikolaj Po-ležajev. On je lijepo odjevenu posve nov, lijepo prikrojenengleski vojnički frensh, kojemu suna rukavu ušivene cr-vene i zlatne zvijezde. On jeheroj poljskog rata, uzlaznasvjetlost crvene vojske.Donjega se pati puranovim kri-lom Viktor Mihajlovič Ljubo-vin, domaćinov ujak. On je os-Lenjin

Stranica57Broj 27 - 4. listopada 2008.RomanRomantario i oćelavio. Lice mu jeprekriveno preranim nabori-ma, dok mu se u očima krijevječni strah. On zna,da mukomunisti ne vjeruju, da jepod neprekidnom sumnjom izato mora šutjeti, a ne umijeda šuti. Prednjegovim očima,iza kratke istrage, ubiše nje-gova druga i mentora FjodoraFjodoroviča Koržikova, uple-tena u ustanak ljevičara es-erâ u Jaroslavu. Našli su ne-kakvu prepisku i ustrijelili gakao psa, kad jesilazio po ste-penicama iz suda črezvičajke.Ljubovinu je pošlo za rukom,da se izvuče i da se smjestikaopisar u komunističkoj ko-njaničkoj pukovniji, no uz vje-čni strah, da će ga baciti usumnju, osuditi ga i„uvesti ugubitak“. Gladovanje i slabahrana postarali ga i poništili.Ostali gosti – mladi ljudi ufrenshevima,u starim odora-ma i u kaputima – sjede tko zastolom, tko na divanu. Mnogosu već ispili, pa im je teškodaodrže svoje raspoloženje, alise strašno boje domaćina isvaki čas pogledavaju u njega.Dva crvenaarmejca, u širo-kim, slabo prikrojenim fren-shima, hodaju na prstima i ra-znose čaj.Mima Granilina sjedina male-noj sjedalici do prozora krajvelike vaze s cvijećem, hladise lepezom, gleda odozgor li- jepačasnika – komunistuOsetrova, koji ju proždireočima. Ona ima na sebi rasko-šnu, svilenu, s atlasom inašiv-cima, usku i kratku odjeću,ispod koje se vide tanke noži-ce u zlaćanim svilenim čarapa-ma.Naotomanu leži ljepotica Be-ba Drancova. Ona je u potpu-nom cvatu svoje dvadeset ičetiri godine. Njezinaglavaklasičnoga profila s golemimmodro-sivim očima s kolobari-ma, s bijelim divnim čelom,slabimrumenilom na obrazi-ma, s tamnim, po sovdepskojmodi do ramena ostriženim izavinutim kosama, punaje ne-ke blagorodnosti. Široka ra-mena i duboko razgoljene, pu-ne, jake grudi, bijele su. Uskaodjećaocrtava njezinu visokuspodobu sa širokim bokovima idugim punačkim nogama. Preddvije godine, u dobaistrage učrezvičajci, silovao ju je lijepmornar i od toga dana odigraose u njoj nekakav duševni pre-lom.Kao da je zaboravila svuprošlost. Odgoj, religiju, po-rodicu – sve je odbacila. Nje-zinim životom postaloje: ve-seliti se, jesti, piti, ležati umekim posteljama s tim silnimi svemoćnim muškarcima, kojizaudarajupo prahu i krvi, do-bivati od njih darove – prste-nje s mrljama krvi, narukvice ibroševe, bogzna odakledobi-vene, prekopavati s njima zajedno po tuñim ormarima i be-stidno pred njima okušavatituñe rublje iodjeću. Jako tijelo tražilo je i jakih osjeća- ja, pa je ona postala znameni-tom meñu komesarskim prile-žnicama. Do nje, obuhvativši je oko struka, leži Šlosberg.On je pijan kao klada, namrš-tio se, a Bebi su

68

odvratni do-diri njegovih vlažnih, kliskih,hladnih ruku. Ali ga ona nesmije otjerati.- Druže, veli mu onatihimšaptom, - poznajete li vi drugaPoležajeva?- Ne, a zašto?- Rekoše mi, da je on nekakavčudankomunist. Nije se nika-da ni dotakao ženskinja.- A vi, Beba, još samo takvogniste imali!- Pa što? Mislim,da bi bio do-bar.- Pa ja ću vas upoznati s njim.- A što će na to drug Korži-kov?- Njemu je to svejedno . . .Nastavit će se...

Stranica58

Broj 27 - 4. listopada 2008.UkazanjaUkazanjaS odobrenjem crkvenih vlasti, Biskupskiordinarijat Šibenik br. 1004 od 5. stude-nog 1975. s napomenomda „Imprimatur“znači samo izjavu da knjiga ne sadržinikakve doktrinalne ni moralne zablude.UredioJosip Sukner, Pribić Crk-veni 27, 47230 KrašićUVODUVOD((11))Knjiga „Veliki Znak“ donosi nam tzv. „privatne objave“, koje se zapravone bi smjele nazivati„privatnim“, jersu rijetke poruke, koje bi se ticalesamo jedne osobe u njezinu privat-nom krugu. Mislimda bi bilo boljenazivati ih „postapostolskim objava-ma“.Kako objave dolaze od Boga, ne smijemo olakopreko njih prijeći kao danas se i ne tiču. Uvijek smo dužnislušati Boga — jer On uvijek ostajeisti — a nesamo da ga slušamo uobjavama koje su prestale smrćuposljednjeg apostola. Pogotovu, bilobi u najmanjuruku nerazborito, kadih ne bismo slušali ni onda, kad ihCrkva prizna kao nadnaravne. Ako ihpak Crkvajoš nije priznala nadnarav-nima, to ne znači da nisu istinite nitinadnaravne; to ne znači da će tek ondapostati istinite i nadnaravne,kad ih Crkva prizna. Stoga je krajnjenerazborito vladati se prema tim po-rukama unaprijed kao da su lažne ikao da će ih Crkva sigurno odbaciti.Uostalom u tim„postapostolskim“objavama ne daju nam se neke noveistine, koje bi trebalo vjerovati, negonam se daje na d a u postignućenaše svrhe, ako izvršimo ono što seod nas traži, a traži se isto ono štonam nalažeEvanñelje: molitva i po-kora. Molitva i pokora glavni je sadr-žaj svih poruka.Zanimljivo je u svimporukama ovo:1. One su znak „brižne Božje prisut-nosti meñu nama“.2. One su znak velikog Božjegmilo-srña, koje ne prestaje pronalaziti svemoguće načine kako bi pokrenulonašu slobodnu volju da seodluči zadobro.3. Kao što bi se zaCrkvu mogla dodati još i peta njezina oz-naka „progonjena“,tako semože istokazati i za poslije-apostolske objave, dasu progonje-ne. „Svako moje dje-lo nosi pečat oporbeiprotivljenja“ — kažeSpasitelj u jednoj odsvojih poruka.4 Prilagoñene su našem podvojenombiću (koje sesastoji iz duha i tijela),zato nam u njima Nebo neprestanopokazuje slike i u slikama nam govo-ri.5. Usvim se porukama Nebo objav-ljuje malenima, neznatnima, neuki-ma i slabima, a preko njihcijelomsvijetu. To znači da nas Bog nikadane će dispenzirati od poniznosti.6. One su originalne, ne dajunam sepo jednom kalupu, nego svaki putanam Svemoguća Mudrost pronalazidruge načine, da nas na istestvariupozori.7. One odgovaraju potrebama vre-mena. Danas se na pr. osporava pa-pinstvo, svećeništvo,

69

Euharistija, ulo-ga Presvete Djevice u Crkvi. Zatonam i poruke neprestano govore bašo tim napadanimistinama.8. Poruke posljednjih 150 godinagovore o „kazni“, koja prijeti čovje-čanstvu, ako se ljudi nepoprave.Zanimljivo je da su se neke kazneveć i ispunile kao na pr. Drugi svjets-ki rat.9. Sve poruke,objave, viñenja i pro-roštva sa svih strana, iako neovisne jedne od drugih i mjesno i vremen-ski, činejednu harmoničnu cjelinu.Sve to govori o istim dogañajima ubudućnosti, o „velikoj opomeni“,o „velikom čudu“, o „velikoj kazni“, alisvaka poruka prikazuje tosa svog stanovišta, gleda- jući te stvaripod drugimvidikom; sve objave pore-dane zajedno čine kao je-dan savršeni mozaik, kojinam prikazujesliku onogašto nas čeka.10. Ni u jednoj poruci ne-ma ničega što bi se protivi-lo objavljenoj vjeri;osimtoga u njima se pokazujeizvanredno teološko zna-nje, koje te male i neznatne osobe,preko kojihNebo govori, nikako nebi mogle imati.11. Gotovo kod svih ukazanja i poru-ka zbivaju se neobjašnjivestvari, nanaravni način neprotumačive, upravočudesne. Tu bude u najviše slučaje-va vrtnja sunca urazličitim bojamakao u Fatimi, čudesne fotografije,čudesna ozdravljenja, a najviše obra-ćenja i t. d.12. Umnogim najnovijim ukazanjimaza razliku od negdašnjih Glasnici izneba govore dugo: kao u San Dami-ano, Palmar de Troya, Kerizinen,Bayside.13. Još jedna zanimljivost u novijimporukama: U porukamajednogmjesta govori se o porukama drugihmjesta ukazanja.14. U tim porukama govori nam samGospodini Gospa o tom kako je mi-losrñe Božje poslalo Presvetu Djevicuna bezbroj mjesta diljem čitavogasvijeta,jer želi da se svi spase, i do-bri i zli. Ujedno se tuži Spasitelj iGospa da se odbacuju njihove poru-ke,posebno sa strane svećenika, kojisu miljenici Neba.VELIKIVELIKIZNAKZNAK--UKAZANJAUKAZANJAIIPORUKEPORUKE PRESVETEPRESVETEDJEVICEDJEVICE

fra Petar Filić, OFM, ZagrebZa Isusa vršenje Volje Očeve bio je sav smisao njegova života. “Hraniti mi se valja jelom koje vinepoznajete.” Učenici se na to zapitkivahu: “Da mu nije tko donio jesti?” Kaže im Isus: “Jelo je moje vršitivolju onogakoji me posla i dovršiti djelo nje-govo. (Iv 4,32.34) Vršenje volje Očeve crta je kojaseprovlači kroz cijeli Isusov život: “Ulazeći u svijet Krist veli: Evodolazim vršiti, o Bože, Volju Tvo- ju”(Heb 10,5).U hramu će roditeljima: “Niste li znali da moram biti u kućisvoga Oca!” (Lk 2,49). “Sišao sams neba, ne da vršimsvoju volu, nego volju onoga kojime poslao” (Iv 6,38). Volja Božja bila je da umrenakrižu.U Getsemaniju govoraše: “Abba! Oče! Tebi je sve moguće!Otkloni čašu ovu od mene! Ali neštoja hoću, nego što hoćešti!” (Mk 14,36).Umrijet će na križu proboden kop-ljem i to je njegovo krštenjepredkojim je bio tjeskoban dok se neizvrši (Lk 12,50).Za nas je Volja Božja:Slijediti Kristov primjer unajdub-ljoj dubini njegova mišljenja, nje-govih stavova, njegova ponašanjaprema svom nebeskom Ocu.Sta-vio nam je u usta da svakodnevnomolimo: „Budi volja tvoja kakona nebu tako i nazemlji!“Još uStarom SavezuBog je objavio: “Budite sveti, jer sam ja svet!” (Levitik, Iz-lazak)Što je Volja Božja jas-nogovori Pavao: “Volja Božja je vašeposvećenje!” (1 Sol4,3).Posvećenje, svetost je naše sjedi-njenje sBogom Ocem po Kristu uDuhu, a to znači izjednačenjesvojih misli, volje, osjećaja s Bož- jim. Uposlanici Filipljanima Pavaopiše: „Neka u vama bude isto mišljenjekao i u Kristu Isusu!“ (Fil 2,5). Voljaje Božje da se ponovno ro-dimo iz vode i Duha Svetoga (Iv3,3); da živimo životom dostojnimdjeceBožje, jer mi smo hram Du-ha Svetoga (1 Kor 7,19); mi smosubaštinici Isusa Krista (Rim8,17).Kad seotvorimo Bogu tada smootvoreni i braći i sestrama. IćiOcu znači ići braći i sestrama. Kadse otvorimoDuhu Božjemu Bogukličemo: “Abba, Oče!”,a čovjeku: „Brate, sestro; prijatelju, prijatelji-ce!”Vršiti Volju Božju bezuvjetno

70

je potrebno za spasenje: “Neće ući u život koji mi govori…nego koji vrši volju Oca moga koji je nanebesima!” (Mt 7,21).Vršenjem Volje Božje ulazimo u topli „rodbinski” odnos s Bogom: “Tko je majka moja i braća moja?” I okruži pogledom po onima štosu sjedili oko njega u krugu i ka-že: “Evo majke moje, evo braće moje! Tko god vrši volju Božju, onmi je brat i sestra i majka.”(Mk 3,33-35).

Stranica59Broj 27 - 4. listopada 2008.Ispovjednikov Ispovjednikov kutakkutakTRATRAŽŽITI I PRONAITI I PRONAĆĆI VOLJU BOI VOLJU BOŽŽJUJU

Stranica60

Broj 27 - 4. listopada 2008.UstaškiUstaškihitrozov hitrozovGen Kameni, Zagreb A: Spremni.B: Spremni! A: Ovako rano, tek je devet, a Viveć po janjetini.B: Ni govora! A: Štoje to onda? Izgleda mi kao janjetina, a tako i miriše.B: To ti je dragi moj mladi luk spaškom janjetinom! Ihladom pi-vom! Ha, ha, ha. Izvoli, sjedni,posluži se. A: Ne, hvala. Radije bih jednukavicu s hladnim mli-jekom.B: Trebaš napisatipravi članak! S bom-bastičnim naslovom.Neka se u cijelomsvijetu razglasi štosusve dobra Hrvati ustanju učiniti. Oduvi- jek! I bez ikakve oso-bne koristi! A: Što to g. Ustraj-nić?B:Antica! Rekoh ti,dovoljno je Antica. A: U redu g. Antica.Nestrpljivo čekam.B: Podižem Didi spo-menik! A: Lijepo. Baš lijepo?Pok. Lovri, Vašemdjedu s očeve stra-ne?B: Ma ne! A: Da, da. Pok.diduMarinku? On Vas je jako volio.B: Kameni! Ne shvaćaš! A: Aha, supruginu djedu Nediljku?To ćeborme za sve, zaista za sve,biti pravo iznenañenje. Ne podižumuževi baš svaki dan spomenikeženinojsvojti.B: Kameni, Nova ustaška strankapodiže spomenik Didi Kvaterniku! A: Njemu?B: Da. Upravonjemu. Židovu! Ne-ka se vidi da ustaše nemaju ništaprotiv Židova. Kako jučer, tako idanas! A: Gdje će tobiti?B: U Jasenovcu! A: Baš u Jasenovcu?B: Dakako! Želimo i mi posjećivatiJasenovac. Redovito. Stalnonamzamjeraju kako nas nema nikadau Jasenovcu. E, pa sad ćemo stal-no biti. Neka se vidi da smozapomirenje. A kad to, uostalom,nismo bili? A: Nekima se to ne će svidjeti.Još ako doñete u crnoodjeveni. Is crnim kapama na glavi.B: Kameni, ne boj se toga! Vrije-me čini svoje. Na glave ćemo sta-viticrne šešire. Židovske! I zapjevati onu poznatu narodnu pjes-mu o Jasenovcu što smo ju oduvi- jekvoljeli. I radopjevali. A: I Staroj Gradiš-ki.B: Kameni, pame-tan si ti dečko.Daleko ćeš dogu-rati budeš lislušaoprave ljude. I pra-tio što oni i kakorade. Pametne lju-de kao što smomi. Imaš se u ko-ga ugledati. A:

70



Stranica60


70



Stranica60


71

Zadaća je jas-na. Morao bih po-ći. Konobar.B: Ništa, ništa!Pozdravi urednika.Navrati. Na čaj.Romanijski,odčubre. A: Hoću. Spremni.B: Spremni!SPOMENIKSPOMENIKDIDIDIDIEugen Dido Kvaternik

Stranica61Broj 27 - 4. listopada 2008.KolačiKolačiSastojine za biskvit:

4 jaja,14 dg maslaca,10 dg ribane čokolade,10 dg mljevenih oraha,5 dg brašna i1/2 praška za pecivo.

MIRINI VINKOVAČKI KOLAČIMIRINI VINKOVAČKI KOLAČIKarusoKarusošnitešniteIzrada biskvita:Lagano otopiti 14 dg maslaca. Dodati 14 dg šećera i 4 žumanjka. Mikserom izmiješati sastojine. Dodati10dg ribane čokolade, 10 dg mljevenih oraha, 5 dg brašna i 1/2 praška za pecivo. Izmiješati.Od 4 bjelanjkaizlupati čvrsti snijeg i umiješati u smjesu.Tepsiju pouljiti i pobrašniti. Smjesu istresti u tepsiju i peći 20minuta u zagrijanoj pećnici na 200º C.Kad je biskvit pečen izvaditi ga, ohladiti i staviti gore na njegaglazuru.Izrada glazure:Kuhati 3 rebra čokolade, 3 žlice šećera i 3žlice vode. Kad počne zgušnjavanje dodati 10dg maslaca.Prokuhati dok se maslac ne otopi.Preliti preko kolača.Dobar tek!

Pripremila:Marija Dragun roñ. TakšićS n i m i o : M a t e j K r i s t a n M i r k o v i ć

72

Sastojine za glazuru:

3 rebra čokolade,3 žlice šećera,3 žlice vode i10 dg maslaca.

72



72



73

Stranica 62

Broj 27 - 4. listopada 2008.ČitateljiČitateljiKOGAKOGAJEJEUBIOUBIOOTACOTACSTJEPANASTJEPANA MESIĆAMESIĆA??G. DragunBit ću kratak. U subotu dolazim u Zagreb na preds-tavljanje trećeg biltena žrtvoslovnogkongresa - dr.Šeparovića. Bio sam u sobotu kod Varaždinskih topli-ca sa jednim starim gospodinom izSenja, koji mi jekazao, kako je Mesićev otac ubio negovog oca! Tomoramo malo više provjeriti, skoroodlazim na teren,tako ja radim. Dogovorio sam se s tim gospodinom,da ću doći do njega idući mjesec i daću tamo biti 2-3 dana, jer ima dokumente o grobištima, pa ćemo ihskupa posjetiti.Još nisam bio na Golomotoku, bolje da i nisam. Po-kušat ću s gospodinom nekako "preplivati" Senjskikanal pa kud puklo dapuklo, obojica imamo preko150 godina. Biti će gužva na moru.HVALA ZA GLASNIK - PUTUJEDALJE ELEKTRONSKII KAO KOPIJA NA PAPIRU.Lijep pozdravdragutin

[email protected]

OČEKUJEMOČEKUJEMGLASNIKGLASNIKIINANA KINESKOMKINESKOMMuke g. glavni uredniče, ja sam na moru, gologlav, jer sam još u Kajlovcu skinuo šešir pred prof. Krm-potićem zbog njegova članka OSEBUJNOSTI HR- VATSKOG JEZIKA, koji je i sam BUJAN zbogsjajnihprimjera, koji plivaju na površini naše medijske prak-se.Hm, imate sreću, što on vjerojatno ne čitaGLASNIK.Ja sam Vas nedavno s amaterske razine upozorio nabalkanizme u njemu. A i sada g-ñaMajhen piše sjajan članak s jednim"felerom": "DESETINA odredbi" je nesmisao. DESE-TINA odstotinjarke je 10 kuna, DESECI stotinjarki jenešto puno poželjnije, pa se tu, u vlastitom interesu,ne bitrebala praviti zbrka. Bit će da g-ña ipak mislina "DESETAK drugih odredbi"Članak akademikaVIDOVIĆA me potiče, da u intere-su povijesti, GLASNIK objavi opsežan intervju s g. ASCHNERom.Tko nam bolje može opisati ondašnjeprilike, koje su tabu tema već DESETAK desetljeća?Den naechstenArtikel schreibe ich Ihnen in deu-tscher Sprache.Jer, ako postoji na str. 16 SRPSKO PRAVO NA REČ,asa Srbima smo živjeli 70-tak godina, s Austrijancimasmo živjeli višestruko duže, pa imaju valjda i onipra-vo na WORT...Svi su izgledi da će po tom ključu GLASNIK uskorotiskati članak i nakineskom...Gospodin ĆORLUKIĆ se ljuti zbog stanja BOSNA CI-JELA, U TRI DIJELA za što je krivFranjo. E baš jekriv, jer da je g. PARAGA poveo Hrvatsku, imali bisada PARADU s RepublikomSrpskom, s mudžahedi-nima u trbuhu Hrvatske i po Saudijcima osvješteneMuslimane. Gospodin Ćorlukićpiše o nekakvim KOM-ŠIJAMA. Što je to i tko su ti ? Aha, skoro sam zaboravio ono, što sam Vashtiozamoliti. Ja sam na moru do 22. 09. Ako mi pošalje-te GLASNIK 24 i 25 prije no što se zakvačim nasvojmodem u Karlovcu, začepit ćete mi mail totalno.Može li gospodin Hrvoje (?) hrvatska.uljudba.d2 po-slati broj 24 i 25 od 23. rujna pa dalje?Lijep pozdravDubravko Heinrich, dipl. [email protected]

AAJELJEL''DŽEPAREDŽEPAREGOSPODINEGOSPODINE??Poštovana gospodo!Nisam toliko osjetljiv da bih odmah reagirao na tošto mi netko nešto prigovara, no naovaj ću članak gospodina Heinricha reagirati s ciljem da mu prija-teljski pomognem osloboditi sejezičkog ekstremiz-ma. U jednom starom kineskom zapisu piše: „Pisanariječ nije potpuno tumačenjegovora, a govor nijepotpuni izraz misli.“Jezik je na svoj način stalno živ i stalno se razvija,pa premda i usvijesti postoje temeljne smjernicaDUHA JEZIKA, nikada nećemo moći napisati KONA-ČNA pravila -npr. izbora riječi. U traženju"najhrvatskije" terminologije, jezikoslovci nam čestoosiromašuju pojmovnoizvanredno bogat hrvatski jezik. Tako će mi mnogi kroatočistunac prigovoritišto sam u naslovu u mjesto"prave" hrvatske rijeci:"štovana" upotrijebio srpsko-jugoslavensku riječ:"poštovana" - ne shvaćajuću dato u bogatoj izražaj-nosti nije isto: poštujem zakon, poštujem i cijenimčovjeka, ali štujem samo Boga isvece. Dakle, razlika je ogromna.Spomenut ću još samo jedno "nacinalističko" osiro-mašenje jezika, a toje da umjesto "nehrvatske" rije-

74

Stranica 63

Broj 27 - 4. listopada 2008.ČitateljiČitateljici "prisutan", koristimo "najhrvatskiju" riječ:"nazočan", što je najveća glupost, jer, prije svega, tonisuistoznačenice. U duhu hrvatskog jezika to sudva od tri stupnja manifestativnosti. Radi pojašnje-nja navestću svetu misu. Svećenik, ministranti i pje-vački kor sudjeluju, vjernici prisustvuju, dok StipeMesić samonazoči - na očima je ostalih - da budeviñen.U izboru riječi često su od poznatih i priznatih jeziko-slovacabolji obični ljudi. Tako gospodin Babić, naj-priznatiji stručnjak u tvorbi riječi u jednom svomečlankuumjesto izvorno hrvatskih riječi: upotreba,korištenje, predlaže tipični rusizam: rabljenje. Jošizstaroslavenskog; rab znači rob, rabstvo - robovanje,a radnička partija boljševika za radnika jeostavilanaziv rabotnik. A kako to rješava običan puk. Kad sam prošle godinena tržnici kod Romkinje,prodavačice odjevnih pred-meta tražio da mi pokaže "one platnene hlače s pu-no džepova", ona me jespontano upitala: "A jel'džepare gospodine?" Divno! prava riječ, potpuno uduhu hrvatskog jezika.Da neduljim. O problemima hrvatskog jezika pisaosam još i za vrijeme Jugoslavije, a u ovoj Lijepoj na-šoj samu Vjesniku 07. 06. 03. objavio opširan čla-nak s mojim prijedlozima. Neki su čitetelji odmahpozitivnoreagirali, ali nije i gospodin Babić kojemusam ga takoñer poslao preko posrednika. Taj samčlanak ovdjepriložio, pa koga zanima neka čita. A sad par odgovora na prigovore gospodina Heinric-ha. Riječ komšijasam upotrijebio samo u kontekstunekadašnje bosanske filozofije "važnosti komšije" ito nema nikakvogsmisla prevoditi na hrvatski. Čak iriječ kršćanstvo, koja je izvorno grčka ne prevodimona hrvatskijezik.Duboko poštujem stav dr. Draguna da objavljuje inapise u kojima se zastupaju različiti stavovi.Trage-dija je da smo od titovskog jednoumlja sada u Hr-vatskoj prešli na nekakvo (uvjetno rečeno)sanade-rovsko jednoumlje. Za nas je ne samo zanimljivo,nego i aktualno saznanje kako Srbi pišu ozločinimasvojih sunarodnjaka. To nema nikave veze s Nijem-cima i Austrijancima, ali bi nam svakakobilo zanim-ljivo pročitati onovremene i ovovremene njemačke iaustrijske članke, npr. o pogubljenjuZrinskog i Fran-kopana.Što se pak tiče Franje i Parage, to je malo komplek-snija tema. Ja ne polazim odnjih kao osoba, negood njihovih ideja: Država kifla - nasuprot Saveznojdržavi Bosni i Hrvatskoj. Vimetodom: "Što bi bilokad bi bilo" na temelji današnjeg stanja u Bosni zak-ljučujete da bi i ta "Paraginadržava" bila država mu-džahedina. Molim Vas nemojte se ljutiti, ali i po me-todologiji Stipe Mesića: "Danije bilo antifašističkeborbe, u NDH bi poslije rata došli četnici, jednu treći-nu Hrvata bi pobili, jednutrećinu protjerali a jednutrećinu raselili po Jugoslaviji.Da nije bilo sukoba Hrvata i muslimana, ne bibilopotrebe za "uvozom" mudžahedina. Aliju sam osob-no poznavao, a i mnoge druge njihove vodećepoliti-čare. Oni su se tek obuzeti panikom što su ostali sa-mi, a potaknuti jastrebovima u vlastitimredovima -okrenuli traženju pomoći islamskoga svijeta. Današ-nja bosanska tragedija nije samo upretežnoj posva-ñenosti tri naroda, nego i u svakom od ta tri narodapostoje oštra sukobljavanja okotraženja puta u bu-dućnost.Sve Vas pozdravljam,S poštovanjem,Filip Ćorlukić[email protected] ASCHNEROMASCHNEROM??VRLOVRLOZANIMLJIVOZANIMLJIVOŠto se mog pravopisa tiče, jako dobro znam da ko-ristim svakakve riječi. S obzirom na to gdjesamodrasla, nije nimalo neobično. Ne branim nikomeda me ispravlja, niti me to smeta.No, ono što mezainteresiralo je prijedlog g. Hein-richa o intervujuu s g. Aschnerom. Vjerujem da bito bilo izuzetnozanimljivo, ukoliko bi se uspjeloostvariti.To bi bio sjajan doprinos onome što g. Dragun ra-di, kako biljudi dobili što širu (i pravu) sliku o NDH,s obzirom da je svaka rasprava o tome desetljeći-ma bilazabranjena.Po pitanju Bosne, moje je osobno mišljenje da smonašim Hrvatima u njoj rekli laku noć onogačasakada je nareñeno ubojstvo Blaža Kraljevića. Poslje-dice smo imali prilike vidjeti, a gledamo ih idandanas.Lijepi pozdrav svimaDiana

[email protected]

75

ObavijestObavijest HrvatskiHrvatski uljudbeniuljudbeni pokretpokretUdrugaUdrugazazazaštituzaštitupravaprava grañanagrañanaPete poljanice 710000 ZagrebHrvatskatel: +385 1 29-23-756fax: +385 1 29-23-757

[email protected] www.svakovamdobro.hr www.pravednostiljubav.hr www.borovnicaunas.hr www.redangus.hr www.blackdragun.hr www.laudonovgaj.hr www.ne-kor.hrGlasnikGlasnikGlasnikGlasnikHrvatskog Hrvatskog Hrvatskog Hrvatskog uljudbenog uljudbenog uljudbenog uljudbenogpokretapokretapokretapokretaIzlaziIzlaziIzlaziIzlazi subotomsubotomsubotomsubotomNakladnik:PoslovnaPoslovnaPoslovnaPoslovnasavjetovanja savjetovanja savjetovanja savjetovanjaDragunDragunDragunDragun dddd....oooo....oooo....Uredništvo:drdrdrdr.... scscscsc.... TomislavTomislavTomislavTomislav DragunDragunDragunDragunglavni urednik091/33-88-431HrvojeHrvojeHrvojeHrvoje MirkovićMirkovićMirkovićMirkovićgrafički urednik091/33-88-432LovorkaLovorkaLovorkaLovorka DragunDragunDragunDragunMirkovićMirkovićMirkovićMirković, dipl.oec.za izdavača091/33-88-433Priloge slati na adresu:Zagreb, Pete poljanice [email protected]šenje:© Hrvoje MirkovićHrvatskaHrvatskastarokatoličkastarokatoličkatelevizijatelevizija ((wwwwww..svakovamdobrosvakovamdobro..hrhr))prikazujeprikazujedokumentarnidokumentarnifilmfilm::VARAŽDINSKIVARAŽDINSKIFRANJEVCIFRANJEVCIFilmFilmje jepovijesnopovijesno--dokumentarnadokumentarnapričapričaoofranjevačkomfranjevačkomre-re-dudu..PrikazujePrikazujegotovogotovo800800godinagodinaživotaživotaiiapostolskogapostolskogdje-dje-lovanjalovanjafranjevacafranjevacauusvijetusvijetu,,HrvatskojHrvatskojiigradugraduVaraždinuVaraždinu.. ScenarijScenarijiirežijarežija::DarkoDarkoplplPrebegPrebeg

Stranica NeNezaboravitezaboravite TkoTkotototamotamoveliveli: · 2018. 9. 17. · Francuski jezik,...

Documents

Transcript of Stranica NeNezaboravitezaboravite TkoTkotototamotamoveliveli: · 2018. 9. 17. · Francuski jezik,...