Strahovi - mitovi, istine i postizanje osobne slobode Zdravlje - Strahovi2_web.pdf · Mitovi o...
-
Upload
truongthuy -
Category
Documents
-
view
231 -
download
1
Transcript of Strahovi - mitovi, istine i postizanje osobne slobode Zdravlje - Strahovi2_web.pdf · Mitovi o...
Strahovi - mitovi, istine i postizanje osobne slobode Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje‘
Renata Đonđ Perković, mag. psihologije, NLPt Master terapeut .
Mitovi o strahovima
Strahovi su normalni u dječjoj dobi, ali ne i u odrasloj => mit o dobnoj uvjetovanosti straha
Strahovi su znak mentalne bolesti/psihičkog poremećaja => mit o zdravstvenoj uvjetovanosti straha
Strahovi su znak osobne slabosti, slabog karaktera => mit o uvjetovanosti trajnim osobnim karakteristikama
Stabilne i sretne osobe ne doživljavaju strahove => mit o življenju bez iskustava straha pomoću ‘+’ osobnosti
Hrabrost znači nepostojanje / nedoživljavanje straha => mit o mogućnosti življenja bez iskustava straha
Sa strahovima se treba boriti i pobijediti ih => mit o strahu kao nepoželjnom neprijatelju
Strah i anksioznost
Anksiozno stanje je normalna fiziološka reakcija na situaciju koju doživljavamo ugrožavajuću po nas
Strah je osjećaj koji prati naše anksiozno stanje; on ima informativnu vrijednost = signal za opasnost
Uznemirene, tjeskobne, zastrašujuće misli su naš pokušaj da razumijemo i sebi objasnimo neugodne simptome anksioznog stanja koje doživljavamo; problem: česte pogrešne interpretacije uzroka neugode
Izbjegavajuća ili suočavajuća ponašanja su naš bihevioralni odgovor na tu situaciju
Trajnija anksiozna stanja
Ova stanja uzrokovana su našim normalnim, ali prejakim i/ili predugo trajućim fiziološkim, tjelesnim reakcijama na ugrožavajuću situaciju
Psihološka klasifikacija anksioznih stanja :
panični poremećaj i agorafobija separacijska anksioznost generalizirani anksiozni poremećaj (specifična) fobija socijalna fobija opsesivno – kompulzivni poremećaj postraumatski stresni poremećaj akutni stresni poremećaj
Strah – prirodan odgovor
Strah je jedan od osnovnih ljudskih osjećaja (možda i najosnovniji) - jedan je od najčešćih i najprisutnijih osjećaja koji se javljaju kod svih ljudi
Strah je uzrokovan opažanjem ili naslućivanjem stvarne ili zamišljene opasnosti
Iako kao osjećaj ima kvalitetu neugode, po nas i naše zdravlje nije opasan ni u kojem smislu i ni na koji način
strah je ugrađeni evolucijski mehanizam koji nas ŠTITI od opasnosti – on je koristan i potreban
=> osigurava preživljavanje i očuvanje integriteta
Strah – limbička aktivnost
3 osnovna dijela našeg mozga:
‘reptilski’ mozak – najstariji regulira vitalne funkcije (kucanje srca, tlak, probava i sl.) = temeljni ‘operativni sustav’ autonomni živčani sustav (AŽS)
limbički mozak = emocionalni mozak - u širem značenju = ‘stari mozak’ = reptilski + limbički - limbički mozak regulira emocije i tjelesnu fiziologiju - intuicija, povezanost s univerzalnom inteligencijom
neokorteks = kognitivni mozak (‘novi mozak’) jezik , mišljenje, planiranje, zaključivanje... ‘razum’
Odnos ‘dva mozga’
Kognitivni i emocionalni mozak uzimaju informacije iz vanjskog svijeta više ili manje simultano, istovremeno
Od tog trenutka, mogu ili surađivati ili se ‘natjecati’ za kontrolu nad mišljenjem, emocijama i ponašanjem, a rezultat ovog odnosa određuje kako se osjećamo, ali i naše odnose sa sobom, svijetom i drugim ljudima: natjecanje = unutarnji nesklad = osjećaj ne-sreće suradnja = unutarnji sklad = osjećaj ‘baš sam tu gdje
trebam biti’ = temelj trajnijeg stanja osobne dobrobiti
Emocionalni mozak usmjerava nas prema iskustvima za kojima tragamo, a kognitivni nas nastoji do takvih iskustava dovesti što je moguće inteligentnije
Strah – prirodan odgovor AŽS
Kada smo suočeni s opasnošću, aktivira se autonomni (vegetativni) živčani sustav koji se sastoji od 2 dijela:
simpatički – sprema tijelo za reakciju na opasnost = borba ili bijeg (‘fight or flight’) parasimpatički – vraća tijelo u
smireno, opušteno stanje kada opasnost prođe ili je nema kada je jedan od ovih podsustava aktivan, on
stimulira cijelo tijelo stvarajući tako efekt ‘sve ili ništa’ (ili-ili) = ili uznemirenost ili smirenje
Strah – prirodan odgovor – S/P Simpatički sustav odgovoran je za oslobađanje adrenalina iz
nadbubrežnih žlijezda; adrenalin je zadužen za podržavanje tjelesne aktivnosti
Vrijeme u kojem adrenalin putuje kroz tijelo = period povećane anksioznosti = prisutnost osjećaja straha
Nakon određenog vremena – kada opasnost prođe – aktivira se parasimpatički sustav čija je funkcija vratiti tijelo u opušteno stanje
Tijelo ne može nastaviti sa stalnim rastom anksioznosti – parasimpatički sustav uključuje se automatski, željeli mi to ili ne (prestankom opasnosti, ili završenim suočavanjem sa izvorom straha ako je bilo potrebno)
Strah – sustav srce - mozak
Baš kao što je um / mozak važno ‘mjesto’ obrade informacija, istraživanja pokazuju da je to i srce
Srce komunicira s mozgom, ali i ostatkom tijela, na više različitih načina – neurološki, biofiziološki, hormonski i energetski putem EM polja elektromagnetsko
polje srca prostire se na nekoliko desetaka centimetara od tijela, kojim putem utječe na naš cjelokupni organizam
Strah – sustav srce-mozak SRCE je vrlo složeni, samo-organizirani centar
procesiranja informacija sa svojim vlastitim funkcionalnim ‘mozgom’ koji komunicira i utječe na centralni kranijalni mozak putem živčanog sustava, hormonalnog sustava i drugim tjelesnim procesima
Utjecaj srca na funkcije mozga i većinu organa u tijelu => direktan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje
Strah – nekoherencija funkcija
Optimalna koherencija disanja, otkucaja srca i tlaka => 5 udisaja u minuti (ciklus disanja od 12 sekundi)
Strah – nekoherencija funkcija
Optimalna koherencija disanja, otkucaja srca i tlaka => 5 udisaja u minuti (ciklus disanja od 12 sekundi)
Strah – prirodan odgovor
Sustav našeg odgovora na ugrožavajuću situaciju (stvarnu ili zamišljenu) prvenstveno je tjelesni = fiziološki
Sve te fiziološke promjene imaju funkciju pripreme organizma na reakciju - borbu ili bijeg, i one podižu našu tjelesnu funkcionalnost
Strah – S/P - evolucija
Malo poznato o strahovima Anksiozno stanje prirodno se javlja u situaciji kada su
neispunjene / ugrožene naše životne potrebe
neispunjene potrebe važne za preživljavanje, očuvanje osobnog integriteta i adaptaciju = opasnost => glad, mrak, hladnoća, umor, iscrpljenost, nepoznata okolina...
ne prepoznavajući takve jednostavne fiziološke uzroke u podlozi njima izazvanog stanja anksioznosti, automatski počinjemo misliti o sadržajima (događanjima, odnosima i sl. ) koji su u tom periodu našega života vezani uz doživljavanje zabrinutosti, tjeskobe, napetosti, strahova, neugode... => projekcija => eksternalizacija podsvjesnog sadržaja
Strah i potrebe - Maslow
Malo poznato o strahovima Zahtjevne životne situacije i događanja prirodni su izvor
velike količine anksioznosti, i mogu rezultirati trajnijim anksioznim stanjima ako nam se događaju u periodu ranjivosti (tjelesne, mentalne i/ili emocionalne:
strahovi iz djetinjstva strah zbog iscrpljenosti strah kroz stresnu promjenu
(svakodnevica – naše rutine=sigurnost) strah kroz traumu strah kao posljedica potisnute ljutnje strah kao dio PMS-a strah kroz odvikavanje od ljekova strah kroz bolesti, alergije, stimulanse
Razvoj trajnijeg anksioznog stanja
Rad sa strahovima Svi načini i tehnike rada sa strahovima / anksioznošću
uključuju korištenje jednog ili oba temeljna pristupa:
aktiviranje parasimpatičkog sustava – vježbe disanja, tehnike relaksacije, meditacija i slično
prekidanje kruga automatskih anksioznih misli i produkcija logičnih, osviještenih misli
Anksiozno stanje je odmak od ‘tu i sada’ =
prisjećanje na prošla neugodna iskustva i/ili predviđanje budućih => rad na ‘tu i sada’ prisutnosti i ‘testiranju realiteta’ (zapažanje neposredne okoline i realna procjena opasnosti)
Rad sa strahovima Principi rada sa strahovima:
sa strahovima se ne borimo stanja straha učimo ispravno prepoznavati i
adekvatno interpretirati kao temeljno fiziološka stanja straha prihvaćamo na nesukobljavajući način,
bez automatske misaone i osjećajne identifikacije (‘ja se bojim’) i posljedične ‘preplavljenosti’ strahom = učimo ne dodavati ‘strah na strah’, ne pojačavati ga desenzitizacija – prepoznavanjem, ispravnim
interpretiranjem, promatranjem i prihvaćanjem straha te korištenjem tehnika nošenja smanjujemo anksioznu osjetljivost i stječemo nove fiziološke, misaone, emocionalne i ponašajne reakcije (navike)
Rad sa strahovima
Strahovi i osobna sloboda
Osobna sloboda od strahova ne znači nedoživljavanje strahova, jer su oni dio našeg prirodnog životnog sustava samoodržavanja, učenja, razvoja i napretka
Osobna sloboda označava sposobnost uspješne osobne SAMOREGULACIJE anksioznih stanja => oslobođenje od ograničavajućih doživljavanja i ponašanja potaknutih aktivacijom anksioznosti, ostvarenje potencijala, razvoj sposobnosti i vještina
Rad sa strahovima - EMDR U živčani sustav ugrađen je prilagodljiv sustav obrade
informacija koji integrira emocionalni i kognitivni mozak te uspješno ‘probavlja’ naše životne traume
Okolnosti u kojima kapacitet tog sustava nije dovoljan: prejaka trauma ranjivo / iscrpljeno stanje
(tjelesno i/ili emocionalno, djetinjstvo)
Posljedica neprorađene traume: ‘sleđeno’, kognitivno neobrađeno emocionalno iskustvo = ‘ožiljak’ na emocionalnom mozgu = ‘limbički strah’ (prekid veze između emocionalnog i kognitivnog mozga )
Rad sa strahovima - EMDR
EMDR tretman je procesiranje ‘sleđenih’ sjećanja, uključuje kognitivni, emocionalni i tjelesni dio:
=> usmjeravanje pažnje u sadašnjosti na prošla iskustva, uz istovremeno fokusiranje na vanjske podražaje (pokreti očiju, taktilni ili auditivni podražaji)
= aktiviranje povezanosti emocionalnog i kognitivnog mozga = prorada ‘sleđenih’ traumatskih sjećanja
Rad sa strahovima – CBT (KBT) Kognitivno-bihevioralni tretman usmjeren je stjecanju
kognitivne samokontrole nad automatskim limbičkim reakcijama straha => rad na osobnim uvjerenjima = integracija kognitivnog i emocionalnog mozga uz istovremeno uvježbavanje novih načina ponašanja u problemnim situacijama = postupna desenzitizacija
CBT preplavljivanje : tzv. ‘terapija izlaganjem’ => iscrpljivanje simpatičke aktivacije na podražaj => ‘gašenje’ reakcije straha
Rad sa strahovima - ASP
ASP (Aktivacija samoregulacijskih potencijala / Activation of
Self-regulation Potential) je kombinirana tehnika aktiviranja osobnih potencijala samoregulacije 3 komponente:
definiranje i potvrda osobne odluke (intuitivna integracija emocionalnog i kognitivnog aspekta)
definiranje ishoda / ciljeva, planiranje željenih promjena u realitetu i načina njihovog ostvarenja (CBT, NLPt)
energetsko usklađivanje emocionalnog i kognitivnog aspekta, sinhronizacija simpatikusa-parasimpatikusa i srčane koherencije, usklađivanje rada srčano-moždanog sustava
Strahovi - mitovi, istine i postizanje osobne slobode Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje‘
Renata Đonđ Perković, mag. psihologije, NLPt Master terapeut www.centar-zdravlje.hr