Socijalna medicina

Socijalna medicina, zdravlje skripta za srednje i okoliš medicinske škole

1

SOCIJALNA MEDICINA, ZDRAVLJE I OKOLIŠ skripta za srednje medicinske škole

- skripta za medicinske sestre – tehničare

Filip Knezović, medicinski tehničar


2

S A D R Ž A J 1. UVOD U SOCIJALNU MEDICINU 3

1.1. Definicija socijalne medicine 3

1.2. Posebni socijalnomedicinski problemi – socijalna patologija 3

1.3. Preventivna medicina 3

1.4. Čimbenici rizika 4

1.5. Kvaliteta života 4

1.6. Zdravstvena zaštita rizičnih skupina pučanstva 4

1.7. Kronični bolesnici 6

1.8. Obitelj 7

1.9. Definicija javnog zdravstva 8

1.10. Jedinstvena medicina 8

2. MEDICINSKA ETIKA 8

3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 9

Mjere zdravstvene zaštite 9

Načela zdravstvene zaštite 9

Primarna zdravstvena zaštita 9

Sekundarna zdravstvena zaštita 9

Tercijarna zdravstvena zaštita 10

Zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici 10

Zdravstvena ekonomika 11

Zdravstveni registri 12

Zdravstveno planiranje 12

4. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA ZAŠTITA (SKRB) 12

5. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 14

5.1. Definicija i ciljevi zdravstvene ekologija 14

5.2. Ekološki koncept zdravlja 15

5.3. Onečišćenje zraka (atmosfere) 16

Kakvoća zraka unutrašnjeg prostora 17

5.4. Onečišćenje vode (hidrosfere) 18

Sanitarni nadzor vode za piće 19

5.5. Onečišćenje zraka i vode – ponavljanje 20

5.6. Prehrana 21

Genetski modificirani organizmi (GMO) 21

5.7. Zračenje 26

Akutna radijacijska bolest 27

5.8. Fizikalni faktori i njihov utjecaj na zdravlje 28

5.9. Kemijski okolišni čimbenici i njihov utjecaj na zdravlje 30

6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA 32

Priprema podataka za statističku analizu 32

Populacija i uzorak 33

Vrste obilježja (varijabli) i njihova svojstva 33

Gaussova krivulja (krivulja normalne distribucije) 34

Populacijska statistika 34

Vitalna statistika 35

Zdravstvenostatističke formule 35

1. Omjeri i stope u vezi s fetalnom, perinatalnom, neonatalnom i

dojenačkom smtnošću 36

2. Omjeri i stope za maternalnu smrt 38

Pismeni ispiti znanja – Zdravstvena ekologija i zdravstvena statistika 38


3

1. UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

1.1. DEFINICIJA SOCIJALNE MEDICINE SOCIJALNA MEDICINA je znanost koja se bavi zaštitom zdravlja ljudi u zajednici i

njezinom organizacijom.

- domena socijalne medicine je briga o zdravlju grupe ljudi ili zajednice, a ne

pojedinca

- predmet proučavanja socijalne medicine ovisi o društvenim prilikama (u Indiji o

koleri, u Americi pretilost, u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti, u Turskoj ptičja

gripa)

- veliki doprinos socijalnoj medicini na našem području dao je dr. Andrija Štampar

1.2. POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI –

SOCIJALNA PATOLOGIJA SOCIJALNA PATOLOGIJA je znanost koja tumači bolest kao posljedicu društvenih i

ekonomskih prilika

- primjeri su TBC, alkoholizam, spolne bolesti (sifilis), umiranje male djece

- definicija socijalne patologije postavljena je 1915. godine

POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI 1) BOLESTI OVISNOSTI

2) PROSTITUCIJA I PROMISKUITET

3) MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA

4) SAMOUBOJSTVA

5) DRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI, SIROMAŠTVO I BIJEDA

6) PROBLEMI NASILJA U DRUŠTVU I OBITELJI

1.3. PREVENTIVNA MEDICINA PREVENTIVNA MEDICINA (riječ PREVENTIVA dolazi od latinske riječi PRAEVENTIO – doći ranije, spriječiti)

- znanstvena medicinska disciplina koja se bavi unapređenjem i očuvanjem zdravlja i

sprječavanjem bolesti

PREVENTIVNE MJERE – postupci kojima se nastoji spriječiti ili suzbiti bolest

- svaka preventivna mjera se mora prilagoditi sredini u kojoj se primjenjuje potrebno

obuhvatiti i SOCIJALNU KOMPONENTU zdravlja i bolesti

Ocjena uspješnosti preventivnih mjera:

- smanjenje novih slučajeva bolesti

- smanjenje smrtnosti

- smanjenje invalidnosti

- odgovarajuća kvaliteta života bolesnika

Uspjeh preventivne medicine smanjenje pojavnosti neke bolesti (poliomijelitis, difterija,

hripavac, tetanus, sprječavanje gušavosti jodiranjem soli)


4

1.4. ČIMBENICI RIZIKA ČIMBENICI ili FAKTORI RIZIKA jesu čimbenici za koje pretpostavljamo da su povezani s

pojavom neke bolesti, oštećenja ili smrti.

Povećavaju VJEROJATNOST pojavljivanja neke bolesti.

Prepoznajemo ih ispitivanjem skupine oboljelih i skupine zdravih.

RELATIVNI RIZIK (RR) je brojčani odnos obolijevanja ili umiranja osoba s određenim

rizičnim čimbenikom i osoba bez tog rizika.

Čimbenici mogu biti vezani za:

osobne karakteristike – osobe ili skupine: spol, dob, naslijeđe, trudnoća, obrazovanje,

zanimanje

okoliš u kojem pojedinac živi ili radi – voda, prehrana, međuljudski odnosi

1.5. KVALITETA ŽIVOTA Kvalitetom života smatramo splet vanjskih uvjeta i osobnih obilježja na temelju kojih

pojedinac doživljava životno zadovoljstvo i tegobe, te čuva i mijenja okolnosti u kojima živi.

Kvaliteta života definirana je i kao „subjektivno mišljenje o svrsi i zadovoljstvu prirodom

života općenito“.

Medicinska znanost posjeduje niz ljestvica za mjerenje kvalitete života.

Nova su istraživanja:

- ispitivanje kvalitete života kod starijih osoba

- kroničnih bolesnika

- osoba oboljelih od raka

1.6. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RIZIČNIH SKUPINA PUČANSTVA Osnovna karakteristika rizičnih skupina pučanstva je prisutnost većeg rizika od nastupa

bolesti, oštećenja ili smrti u odnosu prema prosječnom riziku cjelokupne populacije.

Zadaća zdravstva je što ranija intervencija.

Rizične skupine mogu se podijeliti na:

RANJIVE – povećan je rizik zbog prirođenih ili stečenih bioloških stanja (genetski

čimbenici rizika)

SKLONE NASTANKU BOLESTI – povećan je rizik zbog nezdravog načina življenja

(pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti)

UGROŽENE – rizik je povećan zbog čimbenika okoliša ili životnih i radnih uvjeta

Rizične skupine pučanstva definiraju se na temelju statističkih podataka.

RIZIČNE SKUPINE PUČANSTVA Rizične skupine stanovništva su specifične skupine stanovništva koje zahtijevaju intenzivniju

zdravstvenu brigu radi zaštite zdravstvenog stanja.

To su:

žene vezane za materinstvo

predškolsko razdoblje

školsko razdoblje

srednja ili odrasla dob

starost


5

Žene vezane za materinstvo

- karakterizira ih niz fizioloških promjena u organizmu trudnice, utjecaj tih promjena na

njezino zdravlje i na intrauterini rast i razvoj ploda

Najvažniji rizični događaji u razdoblju trudnoće, u vrijeme poroda i tijekom babinja jesu:

- trudnoća s patološkim stanjima i komplikacijama (rizična trudnoća)

- fetalna smrt (spontani pobačaj, mrtvorođenost)

- rana neonatalna smrt (smrt djeteta u prvih sedam dana života)

- komplikacije pri porodu ili babinjama

- maternalna smrt (smrt majke u trudnoći, pri porodu ili tijekom babinja)

Predškolsko razdoblje

- traje od djetetova rođenja do njegova polaska u školu

- karakterizira ga intenzivan rast i razvoj koji je u početku dojenačkog razdoblja praćen

i prilagodbom na uvjete života izvan majčinog tijela

Prilagodba je osobito teška za:

- prerano rođenu djecu čiji organi i njihove funkcije nisu postigli potreban stupanj

zrelosti

- djecu s ozljedama ili drugim poremećajima iz perinatalnog razdoblja

- djecu s kongenitalnim malformacijama ili deformiteta

- djecu s drugim bolestima ili poremećajima koji onemogućavaju njihov normalan

tjelesni, psihički i socijalni razvoj

Školsko razdoblje

- razdoblje djetinjstva do polaska u školu, adolescencija do odrasle dobi

↓

spolno sazrijevanje praćeno intenzivnim

tjelesnim i psihološkim promjenama

- tjelesne promjene utječu na

o promjene u emocionalnim i socijalnim potrebama

o mogućnost prilagodbe na socijalnu sredinu, pri čemu se javljaju teškoće u

odnosu prema odraslima (prema roditeljima i nastavnicima) i češći sukobi kao

posljedice prevelike kritičnosti prema socijalnoj sredini

- adolescenti su u traženju identiteta poistovjećuju s različitim uzorima i stvaraju

određene stavove, navike i stil življenja (način prehrane, pušenje, uživanje alkohola i

drugih sredstava ovisnosti poput psihoaktivnih droga i dr.)

- problemi vezani za seksualni život i reproduktivno zdravlje (npr. neupućenost i

nekorištenje kontracepcijskih sredstava, mladenačke trudnoće, spolne bolesti i dr.)

Srednja ili odrasla dob

- razdoblje punog razvoja ličnosti

- relativna stabilnost ponašanja i stavova

Izraženiji problemi tog razdoblja koji mogu utjecati na zdravlje:

- nedovoljno iskustvo i nesigurnost u ranom odraslom razdoblju pri osnivanju obitelji i

osamostaljivanju na poslu

- problem nezaposlenosti

- osjećaj promašenosti i depresije u slučaju loše prilagodbe na obveze u vlastitom

obiteljskom životu ili na poslu

- u zreloj odrasloj dobi počinju i manifestacije nekih kroničnih bolesti te problemi

vezani za menopauzu

- problemi vezani za pretjerano pijenje alkohola, pušenje ili druge ovisnosti


6

Starost

- treće i četvrto životno doba

- karakteriziraju je tjelesni procesi razgradnje te iscrpljenost organa i funkcija

- rizici starije dobi vezani za tjelesne teškoće i bolesti, uz smanjenje psihičke i društvene

funkcije

- najveći problem osamljenost i otuđenost

Najizraženiji su u:

- starijih osoba bez stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje

- starijih osoba sa smanjenom komunikacijom i smetnjama pamćenja, koje žive same

- teško pokretnih osoba koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe, a ne pomaže

im ni rodbina ni sredina u kojoj žive

- udovac ili udovica koji žive sami nakon smrti bračnog partnera

1.7. KRONIČNI BOLESNICI U razvijenim zemljama sve više prevladavaju problemi koje uzrokuju KRONIČNE

NEZARAZNE BOLESTI

- bolesti srca i krvnih žila

- zloćudne bolesti

- prometne ozljede

- alkoholizam

- narkomanija

- sve veći broj starijeg stanovništva

- problemi onečišćenja okoliša

Preventivne mjere 20 – ih godina 20. st. organizirane u HIGIJENSKIM ZAVODIMA

borba s najvažnijim zdravstvenim problemima toga vremena

- malarija

- TBC

- spolne i ostale zarazne bolesti

Preventivne mjere DANAS usmjerene na nova područja:

- SANACIJU OKOLIŠA

- PROSTORNO PLANIRANJE

- SANITARNU INSPEKCIJU

- MEDICINU RADA

- MEDICINU PROMETA

- SPORTSKU REKREACIJU

- ZDRAVSTVENI TURIZAM

KRONIČNE BOLESTI - nemaju jednog jasno definiranog uzročnika nego u razvoju bolesti

sudjeluju mnogi čimbenici

MULTIFAKTORSKA TEORIJA – međusobno djelovanje

NASLJEDNIH čimbenika

ŠTETNIH čimbenika iz okoliša, životne i radne okoline


7

U razvijenim zemljama većinu zdravstvenih problema čine KRONIČNE NEZARAZNE

BOLESTI

KARDIOVASKULARNI

CEREBROVASKULARNE

ZLOĆUDNE NOVOTVOREVINE

OBILJEŽJA KRONIČNIH BOLESTI

- neprimjetno počinju

- sporo se razvijaju

- kasno uzrokuju subjektivne simptome

- trebaju dugo razdoblje kontrole i liječenja

- izazivaju ireverzibilne patološke promjene

Za mnoge kronične bolesti zajedničke su ISTE NESPECIFIČNE PREVENTIVNE

AKTIVNOSTI, npr. nepušenje, tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i izbjegavanje stresa.

JAVNOZDRAVSTVENI PRISTUP suzbijanju kroničnih bolesti karakterizira:

PROMICANJE ZDRAVOG NAČINA ŽIVLJENJA

PROVOĐENJE MJERA ZA RANO OTKRIVANJE BOLESTI

LIJEČENJE

REHABILITACIJA

SAMOZAŠTITA

SUZAŠTITA (zajednički rad skupine stručnjaka s bolesnicima koji boluju od iste

kronične bolesti)

Mjere ranog otkrivanja bolesti i pravodobno prepoznavanje osoba s povišenim rizikom

smatraju se najvažnijim postupcima pri suzbijanju kroničnih bolesti.

1.8. OBITELJ 5 osnovnih potreba u obitelji po Williamu Glasseru (utemeljio teoriju kontrole i realitetne

terapije):

1) potreba za preživljavanjem i produžetkom vrste

2) potreba za pripadanjem

3) potreba za moći

4) potreba za slobodom

5) potreba za zabavom

4 osnovne psihološke potrebe

- potreba za pripadanjem

- potreba za moći

- potreba za slobodom

- potreba za zabavom

Potrebe obitelji:

- OPĆE – prihodi, stanovanje, komunalne usluge, zabava i rekreacija, javna zaštita i

sigurnost, mogućnost postizanja ljudskih prava i potreba

- SPECIJALNE – zdravstvena zaštita, edukacija, obrazovanje, odgoj, socijalna zaštita,

javno informiranje, kultura


8

FUNKCIJE OBITELJI:

REPRODUKTIVNA

GOSPODARSTVENA

ODGOJNA

ZAŠTITNA

1.9. DEFINICIJA JAVNOG ZDRAVSTVA JAVNO ZDRAVSTVO – sadržaji koji se odnose na zadatke države i vlasti u zaštiti zdravlja

- pojam javnog zdravstva se javlja sredinom 19. st. u Engleskoj

- zadaci države i vlasti u zaštiti zdravlja

o sistematski pregledi

o sanitarni pregledi

o cijepljenje

o zdravstveno osiguranje

1.10. JEDINSTVENA MEDICINA 1) Preventiva

2) Liječenje (Kurativa)

3) Rehabilitacija

2. MEDICINSKA ETIKA Etika je znanost o moralu.

Moral je sustav općeprihvaćenih društvenih normi koje određuju ponašanje ljudi u

društvenoj zajednici vrednujući ga kao dobro ili loše.

MEDICINSKA ETIKA

Medicinska je znanost odavno utvrdila svoju etiku, a liječnička je profesija prva imala

etički kodeks. To je Corpus Hippocraticum, koji datira između 3. i 5. stoljeća prije Krista.

Hipokratova je prisega postala osnovicom pisanja svih budućih oblika prisega koje su

izrađivala liječnička profesionalna udruženja. Do danas su one mijenjane pod utjecajem

društvenog napretka. Promocija liječnika danas se obavlja uz ceremoniju ženevske

formulacije Hipokratove prisege poznate pod nazivom Ženevska deklaracija, čija je etička

bit ostala ista.

Medicinska etika je skup načela i pravila prema kojima su postupci liječnika i

drugih zdravstvenih djelatnika vrednuju kao dobri ili loši.

Temeljna načela medicinske etike

1. Načelo neškodljivosti – liječnik ne smije činiti ništa što bi škodilo pacijentu već ono

što je dobro za njega i što pridonosi bolesnikovu ozdravljenju

2. Načelo autonomije – bolesnik mora biti potpuno obaviješten o svom stanju i

postupcima liječenja da bi mogao dati privolu za medicinske postupke ili da bi pak

mogao procijeniti kako zahvat ne želi.

3. Načelo jednakosti – ističe se u 20. stoljeću i odnosi se na jednako liječenje svih

bolesnika


9

4. Načelo svetosti, jedinstvenosti i neponovljivosti života – za život se treba boriti

uvijek i svim dostupnim sredstvima, a pri tome čuvati dostojanstvo čovjeka od

trenutka njegova začeća do smrti

5. Načelo istinitosti i povjerenja obuhvaća:

o čuvanje liječničke tajne

o zabrana spolnog iskorištavanja bolesnika

o zaštita bolesnika od društvene nepravde

o zaštita ranjenih u ratu

o zaštita od nadriliječništva

6. Načelo suradnje i dobrih odnosa zdravstvenih djelatnika – suradnjom i timskim

radom uvelike se pomaže bolesniku

3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Zdravstvena zaštita je sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje,

čuvanje i vraćanje zdravlja.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela, način organiziranja i provođenje

zdravstvene zaštite.

Mjere zdravstvene zaštite:

1. promicanje zdravlja

2. sprječavanje (prevencija) bolesti PREVENTIVNA MEDICINA!

3. pravodobno otkrivanje bolesti

4. dijagnosticiranje bolesti i liječenje bolesnika

5. rehabilitacija, praćenje i kontrola bolesnika

Zdravstvena je zaštita organizirana na tri razine: primarna, sekundarna i tercijarna

zdravstvena zaštita.

Načela zdravstvene zaštite

1. pravo svakog čovjeka na zdravlje

2. dispanzerska metoda rada

3. primjena znanstvene medicine

4. timski rad i grupna praksa

5. aktivna suradnja i odgovornost stanovništva za zdravlje

Primarna zdravstvena zaštita

U užem smislu obuhvaća: djelatnost opće medicine (obiteljske), djelatnost za zdravstvenu

zaštitu dojenčadi i male djece, stomatološku djelatnost i djelatnost hitne medicinske

pomoći.

U širem smislu obuhvaća zaštitu žena, patronažnu djelatnost, ustanove za zdravstvenu

njegu u kući, preventivnu školsku medicinu i epidemiologiju.

Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u domovima zdravlja, ordinacijama u zakupu

ili privatnim ordinacijama ili ustanovama. Djelatnost hitne medicinske pomoći i patronaže

su organizirane u domovima zdravlja, a preventivna medicina i epidemiologija se provode

isključivo pri zavodima za javno zdravstvo.

Sekundarna zdravstvena zaštita Obuhvaća bolničku i specijalističko – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu.


10

Tercijarna zdravstvena zaštita Obuhvaća:

- obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti

- znanstveno – istraživački rad

- izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja


11


12

4. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA ZAŠTITA (SKRB)


13


14

5. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 5.1. DEFINICIJA I CILJEVI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE

- EKOLOGIJA – nauka koja se bavi uzajamnim odnosima živih bića i njihove vanjske

okoline

- ekologija od biološke discipline postaje društvena, a od promatranja lokalnog staništa

sve se više bavi globalnim problemima

- ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA (ekološka medicina) – proučava utjecaj okoline na

zdravlje ljudi (pr. bakteriološko zagađenje neke hrane)

- ZADATAK EKOLOGIJE – ne samo zaštita zdravlja od štetnih utjecaja okoliša nego i

poboljšanje zdravlja unapređenjem okoliša

- CILJ ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE – osiguranje zdravlja za sve

o podizanje takvih ekoloških uvjeta koji promiču zdravlje i potiču odgovornost

pojedinca i organizacija za održavanje zdravlja i zdravog okoliša

TRADICIONALNE OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE

- nedostatak pitke vode

- neprimjerena sanitacija u kućanstvu i naselju

- onečišćenja hrane patogenim mikroorganizmima


15

- onečišćenja u zraku unutrašnjeg prostora sagorijevanjem krutih goriva

- neprimjereno odlaganje krutog otpada

- opasnosti od ozljeda na radu u poljoprivredi i građevinarstvu

- prirodne nepogode

SUVREMENE OPASNOSTI U VEZI S NEODRŽIVIM RAZVOJEM

- onečišćenje rijeka iz naseljenih, industrijskih i poljoprivrednih područja

- onečišćenje gradskog zraka zbog prometa i industrije

- gomilanje štetnog otpada

- opasnost od zaraznih bolesti

- ekološke izmjene (ogoljavanje tla, uništavanje šuma, promjene vodotoka, …)

- promjena klime, ozonske rupe, nedopušteno onečišćavanje

CILJEVI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE

- poticanje poljoprivrede i proizvodnja zdrave hrane

- osiguravanje zaliha svježe vode, osobito pitke, te zbrinjavanje otpadnih voda

- nadziranje industrijskih pogona – sigurno i potpuno zbrinjavanje otrovnih kemikalija i

opasnog otpada

- osiguravanje izvora i korištenja energije

- briga za stanovanje i urbanizaciju

5.2. EKOLOŠKI KONCEPT ZDRAVLJA - zdravstveno stanje – rezultat naslijeđa i okoliša

- OKOLIŠ čine:

o prirodno okruženje – zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet

o kulturna baština – dio okruženja koji je stvorio čovjek

o čovjek

- prema kakvoći okoliš može biti:

okoliš preživljavanja – uspješna borba protiv nasilnih smrti i epidemija

okoliš osnovne sigurnosti – uspješna borba s izgladnjelosti, epidemijama,

nesrećama

okoliš pozitivnog učinka – primjerena prehrana, okoliš poticajan za rad i život

udoban okoliš – estetski uredan, poticajan, ugodan i bezbrižan

- čimbenici okoliša

o POTREBNI za život i zdravlje (hrana, tjelesna aktivnost) – trebaju biti

prisutni, a u prevelikim ili premalim količinama mogu postati štetni

o NEPOTREBNI, ŠTETNI (pesticidi, dodaci hrani) – nepoželjni u bilo kojoj

koncentraciji

MAKSIMALNO DOPUŠTENA KOLIČINA (MDK) onečišćenja u okolišu

– ona količina štetne tvari koja neće izazvati ireverzibilna oštećenja zdravlja,

koja se može prihvatiti kao mali ili zanemariv rizik

RIZIK – očekivana učestalost neželjenih učinaka izloženosti čimbeniku

okoline

PRIMARNI STANDARD – maksimalno prihvatljiv učinak za organizam uz

prihvaćenu dozu rizika

SEKUNDARNI (IZVEDENI) STANDARD – maksimalna propisana količina

neke tvari ili čimbenika iz okoline koja ne prelazi razinu primarnog standarda


16

5.3. ONEČIŠĆENJE ZRAKA (ATMOSFERE) ZRAK je onečišćen ako sadrži tvari koje potječu od ljudskih aktivnosti ili prirodnih procesa i

takvoj koncentraciji, trajanju i uvjetima da mogu narušiti kakvoću življenja, zdravlje i

dobrobit ljudi i okoliša.

Onečišćenje atmosfere može biti:

prirodno – pelud, bakterije, virusi, šumski požari, pješčane oluje, vulkanske erupcije

umjetno – sagorijevanje iz kućnih i industrijskih ložišta, industrija i promet

Najčešće tvari koje zagađuju zrak jesu:

- spojevi sumpora

- ugljikov monoksid

- dušikovi oksidi

- amonijak

- policiklički aromatski ugljikovodici (benzen)

- klorirani fluorougljici

- olovo i drugi teški metali

- fotokemijski smog – nastaje fotokemijskim reakcijama dušikovih oksida i

ugljikovodika iz ispušnih plinova automobilskih motora pri suhom i sunčanom

vremenu (oksidansi)

- lebdeće čestice – vrste čestica manje od 10 – 20 m

- dim – crne čestice koje nastaju nepotpunim izgaranjem organske tvari

Ocjena kakvoće zraka – minimum pokazatelja potrebnih za ocjenu kakvoće zraka –

koncentracija SO2 i dima

Mjere za zaštitu i unapređenje kakvoće zraka:

- prostorno planiranje

- usmjeravanje prometa izvan grada

- smanjenje korištenja osobnih automobila

- zamjena ugljena plinom (…)

Onečišćenje zraka ima učinke na zdravlje:

toksični učinak – povećana osjetljivost na zarazu (upala pluća, bronhitis)

antigeni učinak – izazivanje preosjetljivosti, odnosno alergijske reakcije

karcinogeni učinak – izazivanje raka

Zdravstveni učinci onečišćenja zraka mogu biti:

KRATKOTRAJNI (AKUTNI)

- naglo se razvijaju kada koncentracije atmosferskih onečišćenja znatno porastu

- to se događa uslijed nepovoljnih meteoroloških uvjeta ili uslijed industrijskih

incidenata

- npr. suzenje, kihanje, astma, legionarska bolest

DUGOTRAJNI (KRONIČNI)

- razvijaju se kao posljedica svakodnevne izloženosti kombinaciji niskih

koncentracija atmosferskih onečišćenja negativnog djelovanja

- rak, KOBP


17

Najčešće bolesti koje uzrokuje onečišćenje atmosfere (zraka):

- bolesti dišnog sustava (CO)

- bolesti kože

- rak

- bolesti ♥ i k.ž. (CO)

- bolesti osjetila

KAKVOĆA ZRAKA UNUTRAŠNJEG PROSTORA

DIM CIGARETE (PASIVNO PUŠENJE)

- DUHAN – biljni preparat sa nepovoljnim fizikalnim i okolišnim učinkom

- DUHANSKI DIM – složeni aerosol u kojem je identificirano više od 4 500 kemijskih

sastojaka

o oko 50 – ak ih može uzrokovati rak

o većina spojeva nadražuje sluznice

- osnovna onečišćenja zraka koja nastaju kao produkt sagorijevanja duhana su:

o katran

o nikotin

o ugljikov monoksid

o lebdeće čestice i iritirajuće tvari – aldehidi, dušikovi oksidi, amonijak

- u 1 mL dima nalazi se 600 milijuna čestica pepela

- izloženost duhanskom dimu uzrokuje ili pogoršava

o bolesti srca i krvnih žila

o bolesti pluća i dišnih putova

o bolesti krvnih žila mozga

o rak pluća i drugih organa

o bolesti probavnog sustava - žene koje puše tijekom trudnoće rađaju prosječno 200 g lakšu djecu – povišen im je

perinatalni mortalitet – fetalni duhanski sindrom

- duhanski dim odgovoran za 87% Ca pluća, a pasivno pušenje za velik broj infekcija

donjih dišnih putova djece

- pasivni pušač – izložen duhanskom dimu (sadrži manje čestica, a više iritirajućih

plinovitih sastojaka)

- pušenje uzrokuje farmakološku (o nikotinu) i psihološku ovisnost – otežavaju

odvikavanje 2/3 pušača koji bi to željeli

- ventilacija prostorije u kojoj se puši – 3× veća od ventilacije prostora u kojoj su

nepušači

BOLEST NEZDRAVIH ZGRADA (Sick Building Syndrome)

- skup akutnih nespecifičnih simptoma, nepoznatog, vjerojatno, mnogostrukog

uzroka o tehnički nedostaci zgrade

o psihosocijalni čimbenici

o smjesa onečišćenja

- simptomi prestaju odmah nakon prestanka boravka u određenom prostoru

- predstadij bolesti – povezan sa specifičnim onečišćenjima unutrašnjeg okoliša

- Etiologija (identificirana)

o organske čestice, bioaerosoli

o raspadni produkti bakterija s imunološkim i infekcijskim svojstvima


18

o formaldehid

o fizikalni čimbenici

o ergonomski čimbenici

neprikladna temperatura okoliša

ventilacija, vlaga

rasvjeta, buka

nedostatak prozora, neudoban namještaj, pretrpanost prostora

- Prevencija

o održavanje ventilacije

o ravnoteža temperature i vlažnosti zraka

o primjena kvalitetnog građevnog materijala

UREDSKI PROSTOR I OPREMA – izvor onečišćenja i bolesti

- glavobolja, astma, alergija – kemijski sastojci (otapala, ljepila, boje) se nalaze u

namještaju, građevnom materijalu i novim sagovima

- dišni, neurotoksični, mišićno – koštani simptomi – fotokopirni uređaji, osobna

računala i laserski tiskači (elektromagnetsko onečišćenje), prašine papira i kovina

(toner), ozona, hlapljivih organskih spojeva, ugljikovodika, ugljikovog monoksida,

ugljikovog dioksida

PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE KAKVOĆE ZRAKA UNUTRAŠNJEG

PROSTORA

1. znanstveni pristup ispitivanju zdravstvenih učinaka uz poboljšane metode mjerenja

2. održavanje zgrade uz učinkovite intervencije

a. nadzor i uklanjanje izvora onečišćenja

b. primjerena ventilacija

c. neškodljivo pročišćavanje zraka

3. zdravstveno prosvjećivanje te promjena ponašanja i navika ljudi

5.4. ONEČIŠĆENJE VODE (HIDROSFERE) Vrste voda:

oborinska voda

- prirodno destilirana

- prolaskom kroz atmosferu nakupi onečišćenja i CO2

- mekana (nema otopljene mineralne tvari), kisela (pH je <7)

- prije uporabe je treba obraditi (pročistiti, kontrolirati)

površinska voda - rezultat ispiranja površinskog tla

- tvrda – zbog otopljenih mineralnih soli

- treba je pročistiti prije uporabe

podzemna voda

- može biti površinska i duboka

- duboka podzemna voda se jedino može koristiti za piće bez obrade


19

Bolesti uzrokovane ONEČIŠĆENJEM vode: BOLESTI IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA BOLESTI IZAZVANE KEMIJSKIM TVARIMA

BOLESTI IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA

1. Bolesti izazvane biološkim uzročnicima

- pijenjem vode, najčešće zagađene ljudskim izmetom ili urinom

- sadrži patogene bakterije ili viruse

o trbušni tifus, paratifus

o dizenterija i ostale CZB

o hepatitis A („bolest prljavih ruku“ – žutica – fekalnooralni put), …

2. Bolesti koje se prenose pranjem onečišćenom vodom

- javljaju se zbog slabe osobne higijene

- crijevne, očne i kožne bolesti – skabijes, trahom i uši

3. Bolesti koje uzrokuju paraziti (dio se njihovog životnog ciklusa odvija u vodi) –

shistosomijaza 4. Bolesti koje uzrokuje ubod prijenosnika koji se razmnožavaju u vodi

- malarija, tripanosomijaza

5. Legionarska bolest - put prijenosa – bioaerosoli grijane vodovodne vode u sustavu za kondicioniranje

zraka (klimatizaciju) i pri tuširanju zajedničkom toplom vodom

- uzročnik je bakterija Legionella pneumophila

- uzrokuje upalu pluća

- Th: antibiotici

BOLESTI IZAZVANE KEMIJSKIM TVARIMA

Onečišćenja vode kemijskim tvarima:

primarna kemijska onečišćenja vode – geološkog podrijetla (arsen, fluor)

sekundarna onečišćenja – nastaju

o zbog ljudskih djelatnosti

o iz vodovodnih instalacija (teški metali, azbest)

o tijekom kondicioniranja vode (klorit)

Najčešće kemijske tvari kojima voda može biti zagađena:

- teški metali

- nitrati

- pesticidi

Bolesti koje onečišćenja vode kemijskim tvarima mogu izazvati su

- KRONIČNA TROVANJA

- RAK

SANITARNI NADZOR VODE ZA PIĆE

Sanitarni nadzor vode za piće obuhvaća

- terenski nadzor vodoopskrbnog objekta

- laboratorijske analize vode

BAKTERIOLOŠKE – broj koliformnih (koli) bakterija – pokazatelj

su fekalnog onečišćenja

VIRUSOLOŠKE – određivanje nazočnosti enterovirusa


20

FIZIKALNE

određivanje boje, okusa, mirisa

određivanje mutnoće, pH vode

određivanje temperature

SANITARNO ISPRAVNA (KVALITETNA) VODA ZA PIĆE

- NE SMIJE

o štetiti zdravlju

o sadržavati

ENTEROVIRUSE

BAKTERIOFAGE

PATOGENE BAKTERIJE (SALMONELE, ŠIGELE)

CRIJEVNE PROTOZOE

HELMINTE

ALGE

- MORA BITI

o čista, bistra, estetski privlačna

o dostupna u dovoljnim količinama i jeftina

PITANJA ZA RASPRAVU:

1. Koje je Vaše mišljenje o kvaliteti vode koju pijete?

2. Što mislite o vodi iz plastičnih boca?

3. Potres na Haitiju (kolera!)

5.5. ONEČIŠĆENJE ZRAKA I VODE – ponavljanje GLOBALNI PROBLEMI

KISELE KIŠE ↓↓↓

CO2 + H2O → H2CO3

EFEKT STAKLENIKA

o Sunčeva energija i refleksija zraka o površinu

o CO2 ne dozvoljava refleksiju već zadržava toplinu oko površine Zemlje →

GLOBALNO ZATOPLJENJE

OZONSKE RUPE

o Melanomi (maligni Tm kože) → zbog djelovanja zraka koje izravno padaju na

Zemlju, zbog prisutnosti rupa

ZRAK VODA

Definicija

Kada je zrak onečišćen?

Kada je voda

sanitarno ispravna

za piće?

Izvori Izvori zagađenja zraka (prirodna,

umjetna)!

Izvori zagađenja vode

(primarna, sekundarna)!

Kontrola

onečišćenja

MDK (SO2, dim, CO2)

C, N, S – spojevi, benzen, teški

metali, azbest

Analize vode (bakteriološke – koli,

stafilokoki, steptokoki, fizikalne –

npr. zamućenje, virološke –

enterovirusi)

Bolesti

Akutne, kronične pojave kod

zagađenja zraka

(ambrozija → alergija)

Trbušni tifus, hepatitisi,

shistosomijaza, skabijes, trahom,

uši, malarija, tripanosomijaza, …


21

5.6. PREHRANA Prirodno stvoreni toksini, mikotoksini (hepatotoksični aflatoksin) – proizvode ih neke

plijesni, morski biotoksini i toksini nekih gljiva, u većim koncentracijama mogu biti

kancerogene i mutageni.

Biogeni amini nastaju u namirnicama koje sadrže lako razgradive aminokiseline (ribe).

Endotoksin stvaraju modrozelene alge uz prisutnost bakterija i onečišćuju spremišta pitke

vode.

Kemijske tvari također onečišćuju hranu iz okoliša:

- Teški metali – olovo, živa, kadmij – iz dodataka benzinu, živom i arsenom iz

mora, kositrom iz konzervi, kadmijem iz tla

- Poliklorirani bifenili – nusproizvodi u industriji

- Pesticidi – sredstva za uništavanje nametnika

- Mineralna gnojiva - Aditivi su dodaci namirnicama koji osiguravaju trajnost, poboljšavaju izgled ili

povećavaju volumen namirnica, ali istodobno u tijelo unose kemijske spojeve

često štetne za zdravlje. Hrani se dodaju i boje, kemijska sredstva za

konzerviranje, sintetske arome, emulgatori. Antibiotici i hormoni nalaze se u

namirnicama životinjskog podrijetla.

- Živežne namirnice modificirane biotehnološkim metodama – genetski inženjering

trihineloza (svinjsko meso, kobasice)

GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO)


22

GMO i namirnice


23


24

GMO i okoliš


25

GMO i zakonska regulativa


26

5.7. ZRAČENJE


27


28

DOMAĆI URADAK:

1) MONTREALSKI PROTOKOL

- sporazum donesen 1987. u kanadskom gradu Montrealu kojim se zemlje

potpisnice obvezuju na smanjenje freona za 50%

- pooštren je dvjema revizijama 1990. u Londonu i 1992. u Kopenhagenu kojima je

zatraženo da se potpuno do 2000. izbace freoni, haloni i drugi halogenirani

ugljikovodici

- do danas je 150 zemalja potpisalo protokol, među kojima je i Hrvatska

- freon = dezodoransi, klima uređaji, vatrogasne boce

2) POTRES U FUKUSHIMI

- 11. ožujka 2011.

- nesreću nuklearne centrale izazvao je potres od 6,8 po Richteru i tsunami na

sjeveroistoku Japana

- oko 45 tona visokoradioaktivne vode koje je korišteno za pročišćavanje nuklearke

iscurilo je iz reaktora u Fukushimi

- zbog štetnog djelovanja nuklearnog zračenja mnogo je ljudi evakuirano iz tog

područja

- stradalo 20,400 ljudi

5.8. FIZIKALNI FAKTORI I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE

ELEKTRIČNA STRUJA

- oštećenje organizma električnom strujom i atmosferskim elektricitetom

- električna struja – električni, toplinski i svjetlosni učinak

- ozljeda električnom strujom

o ovisi o

jačini i frekvenciji struje

putovima prolaza kroz tijelo

trajanju djelovanja struje

stanju organizma

o klinička slika

opeklina kože (zbog njezinog visokog električnog otpora)

prestanak živčane provodljivosti (dovodi do srčanih aritmija)

OSVIJETLJENOST

- količina svjetla na jediničnu površinu koja se izražava u luksima

- rasvjeta – važan čimbenik okoliša potreban za obavljanje radnih zadataka

- uloga jače osvijetljenosti

o smanjuje broj pogrešaka i umor

o povećava radni učinak

o povećava brzinu opažanja

- standard za rasvjetu navodi najmanje potrebne vrijednosti za opću rasvjetu

- veće radne prostorije (učionice) – ocjenjuje se jednolikost osvijetljenosti


29

TOPLINSKI ČIMBENICI

- održavanje temperature tijela – stalnim provođenjem, zračenjem i isparavanjem

znoja

- koji će mehanizam prevladati ovisi o čimbenicima toplinskog okoliša:

o temperaturi zraka

o vlazi

o brzini strujanja zraka

o toplinskom zračenju

- očitovanje prekomjerne opterećenosti toplinom:

1. Toplinska iscrpljenost – rezultat obrambene reakcije vazodilatacijom

2. Toplinski grčevi – posljedica prekomjernog znojenja, pa se gube elektroliti što

izaziva grčenje mišića

3. Toplinski udar – slom termoregulacionog mehanizma u hipotalamusu

koža je suha i topla

prestaje znojenje

glavobolja

BUKA

- svaki ometajući zvuk

- razina buke mjeri se u decibelima (dB) – osnovna jedinica za razinu buke - djelovanje buke na čovjeka ovisi o:

o razini buke

o frekvenciji trajanja

o osjetljivosti organizma

- buka u stambenim zgradama ne smije prelaziti 40 dB danju i 30 dB noću

- MD razina buke za profesionalnu izloženost – 90 dB/8 sati iznad ove razine

dolazi do oštećenja slušnog živca tj. sluha

- iz toga slijedi djelovanje na ljudski organizam

1. povećanje tonusa neurovegetativnog sustava

2. spazam arteriola i porast krvnog tlaka

3. promjena disanja, metabolizma i endokrinih žlijezda

4. povećani napor pri radu (ometen rad za koji je potreban mentalni napor i

koncentracija)

VIBRACIJE

- oscilatorna kretanja krutih tijela ili čestica u području infrazvučnih i zvučnih

frekvencija Izvori vibracija:

o vibrirajući alati i uređaji (motorna pila)

o vibrirajuće podloge (vozila)

Djelovanje vibracija na organizam:

- najčešće oštećuju kosti i meka tkiva šaka, te periferne krvne žile i živce

- hladnoća i vlaga povećavaju štetni učinak vibracija na organizam

ATMOSFERSKI TLAK

- DEKOMPRESIJSKA BOLEST o u dubljim slojevima, zbog povećanja tlaka, u krvi se otapa više plina –

pretežito dušika

o naglim prelaskom u uvjete manjeg tlaka nastaje dekompresijska bolest


30

o zbog nemogućnosti organizma da u otopljenom stanju zadrži cjelokupnu

količinu inertnih plinova nastaju mjehurići – zračna embolija (u

potkožnom masnom tkivu, zglobovima i živčanom tkivu) i akutna

hipoksija tkiva

o ako se postepeno izlazi, dušik se eliminira plućima! - u uvjetima manjeg tlaka nastaje anemija zbog pomanjkanja kisika

5.9. KEMIJSKI OKOLIŠNI ČIMBENICI I NJIHOV UTJECAJ NA

ZDRAVLJE Razlozi povećanja onečišćenja okoliša kemijskim tvarima povezani su s industrijalizacijom i

s njezinim razvojem:

sagorijevanje fosilnih goriva u kućanstvu i prometu

urbanizacija i velika količina otpada

korištenje velikog broja sintetskih kemijskih sredstava u kućanstvu i

poljoprivredi

KEMIJSKI OTROVI

Opasne otrovne tvari – spojevi i smjese koji ugrožavaju zdravlje i okoliš zbog svojih

opasnih svojstava (otrovnosti, zapaljivosti, eksplozivnosti, zračenja)

Vrste otrova

- prema fizikalnim otrovi – prašine, dimovi, magle, pare, plinovi, tekućine, krutine

- prema otrovnom učinku na organizam

o otrovi koji ometaju rad enzima (teški metali)

o otrovi koji djeluju na hemoglobin (ugljikov monoksid)

o otrovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe (benzen, olovo)

o otrovi koji djeluju na živčani sustav (klorirani ugljikovodici)

o otrovi koji djeluju na jetru (alkohol, klorirani ugljikovodici)

o otrovi koji djeluju na bubrege (živa, olovo)

o otrovi koji djeluju na kosti (fosfor, fluor)

o otrovi koji djeluju na sluznice i kožu (nadražljivci, krom)

Metabolizam otrova

1. ulazak kemijske tvari u organizam (putem dišnog, probavnog sustava, kroz kožu)

2. resorpcija u krv (uvjet da otrov djeluje)

3. kumulacija otrova u organima ili biotransformacija kemijskim i fizikalno-

kemijskim reakcijama

4. djelomično ili potpuno izlučivanje

o najveći broj otrova se izlučuje mokraćom

o netopljivi otrovi se izlučuju stolicom

o hlapljivi otrovi se izlučuju izdahnutim zrakom

Djelovanje otrova

- većina otrova djeluje ometajući fiziološke enzimske procese u organizmu

- za djelovanje otrova bitni količina osnove tvari, fizička i kemijska svojstva otrova,

način i trajanje izloženosti, spol, dob, tjelesna masa i zdravstveno stanje organizma


31

Zdravstveni učinci ekoloških otrova

učinci na kožu i oko

toksični učinci (akutni i kronični)

preosjetljivost

mutageni i kancerogeni učinak

učinci na reprodukciju

Izvori otrova u kućanstvima:

- građevni materijal

- boje, odstranjivači boja, ljepila

- sredstva za čišćenje, sredstva kojima se koristi u poljodjelstvu

- kozmetika

- pesticidi

Sredstva koja sadrže opasne tvari u kućanstvu treba:

- čuvati u originalnim omotima, s originalnim naljepnicama i oznakama (zabranjeno

mijenjanje originalnih boca ili kutija, tj. premještanje njihovih sadržaja)

- pri uporabi valja se držati upute

- ne miješati ostatke opasnih tvari

- ako je moguće, opasni otpad odnijeti na komunalno skupljalište

Profesionalna otrovanja

- godišnje od profesionalnih otrovanja oboli više od 30 milijuna ljudi, a oko 150 000

slučajeva smrti povezano je s radom

Profesionalne bolesti (nastaju nakon dugotrajne izloženosti nekoj štetnoj tvari na

radnom mjestu):

1) kronične plućne bolesti (silikoze, bisinoze, azbestoze, pneumokonioza)

2) bolesti bubrega (uzrokuju ih živa i kadmij)

3) bolesti SŽS (uzrokovane organskim otapalima, olovom, živom, manganom)

4) maligne bolesti različitih organa (uzroci su azbest, arsen, nikal, aromatski amini,

benzen)

5) oštećenja sluha (zbog buke), profesionalne kožne bolesti i križobolja

Ekološko zbrinjavanje opasnog kemijskog otpada

- smanjenje izvora, kemijska neutralizacija i odlaganje u zatvorene posude

- obrada otpada na izvoru

- prosvjećivanje stanovništva

- organiziranje akcija skupljanja opasnog otpada u kućanstvima

- motiviranje stanovnika da prihvate pogodno zemljište za odlagališta opasnog otpada

jer je odlaganje opasnog otpada bez nadzora najgore rješenje


32

6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA


33

Što je veći uzorak,

reprezentativniji je

zaključak!


34

SREDNJA VRIJEDNOST – broj pomoću kojeg prikazujemo sve vrijednosti populacije

GAUSSOVA KRIVULJA (krivulja normalne raspodjele – distribucije)

- jedan od temelja moderne medicinske statistike

- rezultati raspodjele slučajne varijable uspoređuju se s Gaussovom krivuljom

- pokazatelji koji se mogu izračunati odgovarajućim statističkim metodama, koje čine

temelj medicinske znanosti, i uspoređivati sa Gaussovom krivuljom su:

o određivanje vjerojatnosti

o određivanje statističke značajnosti dobivenih razlika u rezultatima

o određivanje udjela pojedinih izmjerenih karakteristika u pojavi određenih

bolesti i stanja

o određivanje međusobnih utjecaja pojedinih značajki […]

- Gaussova krivulja poprima zvonkoliki oblik jer i raspodjela slučajne varijable x

poprima takav oblik kada se povećava broj jedinica u uzorku – n

primjer Gaussove krivulje

Pravilo Gaussove krivulje (krivulje normalne distribucije)

POPULACIJSKA STATISTIKA - proučava pučanstvo s obzirom na broj, gustoću naseljenosti te niz bioloških, socijalno

– ekonomskih i kulturno – prosvjetnih obilježja te dinamične promjene s obzirom na

spomenuta obilježja


35

VITALNA STATISTIKA

- za razliku od populacijske statistike, koja prikazuje stanje u promatranom trenutku,

vitalnostatistički podaci se neprekidno predočavaju i neprekidno bilježe onako kako se

u populaciji i događaju

- podaci o vitalnim događajima (rođenju, smrti, vjenčanjima) bilježe se na formularima i

obrađuju u statističkim zavodima

DEM-1 – obrazac – Statistički listić o rođenju

DEM-2 – obrazac – Statistički listić o smrti s Potvrdom o smrti i Liječničkim

izvješćem o uzroku smrti

DEM-3 – obrazac – Statistički listić o vjenčanju

Izvor podataka o smrtnosti (mortalitetu)

- Statistički obrazac DEM2 s liječničkom potvrdom o uzroku smrti koja se obvezno

ispunjava za sve umrle

Izvor podataka o pobolu (morbiditetu)

- individualna prijava bolesti ili smrti od zarazne bolesti

- evidencijski kartoni

- individualni izvještaji

- bolničke prijave tj. bolesničko – statistički listići (BSL)

- individualne prijave za registre

- poimenični registri kroničnih bolesnika

- terenske ankete (itd.)

ZDRAVSTVENOSTATISTIČKE FORMULE


36


37


38

PISMENI ISPIT ZNANJA IZ SOCIJALNE MEDICINE, ZDRAVLJA I OKOLIŠA

Zdravstvena ekologija (Prehrana, Fizikalni i kemijski faktori okoliša) i Zdravstvena

statistika

Grupa A

Ime i prezime: __________________________________________

Razred: _________

1. U kojim namirnicama nastaju biogeni amini?

2. Gdje se stvara endotoksin?

3. Nabroji kemijske tvari koje onečišćuju hranu iz okoliša!

4. Koje su najčešće bolesti koje uzrokuje uzimanje hrane zagađene mikroorganizmima?

5. Što proučava populacijska statistika?

6. Kako se dijele otrovi prema otrovnom učinku na organizam?

7. Nabroji zdravstvene učinke ekoloških otrova!

8. Koji su materijali u kućanstvu izvori kemijskog onečišćenja?

9. Što su profesionalne bolesti i navedi primjere!

10. Opiši toplinske grčeve!

11. Kako treba čuvati sredstva koja sadrže otrovne tvari?

12. Objasni pojam reprezentativnost uzorka!

13. Što obuhvaćaju istraživanja zdravstvene statistike?

14. Kako treba biti definiran statistički skup?


39

PISMENI ISPIT ZNANJA IZ SOCIJALNE MEDICINE, ZDRAVLJA I OKOLIŠA

Zdravstvena ekologija (Prehrana, Fizikalni i kemijski faktori okoliša) i Zdravstvena

statistika

Grupa B

Ime i prezime: __________________________________________

Razred: _________

1. Što proizvodi mikotoksine?

2. Nabroji kemijske tvari koje onečišćuju hranu iz okoliša!

3. Što prikazuje vitalna statistika?

4. Opiši dekompresijsku bolest!

5. Što je utjecalo na veliko radioaktivno onečišćenje vode i hrane u Europi?

6. Koje su najčešće profesionalne bolesti prema podacima SZO?

7. Kako se dijele otrovi prema otrovnom učinku na organizam?

8. Kako djeluju otrovi u kućanstvu?

9. Koje tvari mogu oštetiti bubrege nakon dugotrajne izloženosti?

10. Objasni pojam i značenje Gaussove krivulje!

11. Što obuhvaća ekološko zbrinjavanje opasnog otpada?

12. Što je sve potrebno učiniti prije prikupljanja podataka u statističkom istraživanju?

13. Objasni kakvi izvori podataka mogu biti u statistici!

14. Koji je zadatak zdravstvene statistike?

Socijalna medicina

Documents

Transcript of Socijalna medicina