7/25/2019 Smokrović

http://slidepdf.com/reader/full/smokrovic 1/2

- Prigovor fenomenologiji da izbjegava baviti se pitanjem intersubjektivizma- Fenomenologija se bavi isključivo unutrašnjim stanjem pojedinca pa se čini

da je onemogućena ponuditi adekvatnu analizu drugoga- Zato je ona solipsistička- Promjena paradigme u 20stoljeću  od !lozo!je subjektivnosti prema

!lozo!ji jezika- Filozo!ja jezika disciplina je koja mo"e ponuditi detaljniju analizu

intersubjektivni# odnosa  $abermas % jezik kao početna točka u

ispitivanju intersubjetkivizma- Za razliku od teorije komunikacije koja smatra da je intersubjektivnost već

pretpostastavljena u jeziku& fenomenologija ima te"ak zadatak budući da je

njezina početna pretpostavka solipsizam- Za fenomenologiju uvijek će postojati asimetrija izme'u subjekta i drugoga

budući da se uvijek kreće od (a- )*P+),,./ /1 )P3$4- Problem intersubjektvizma se gdjekad tumači kao problem dugi# svijesti&

budući da je jedina svijest u koju ja imam uvid moja svijest- (edino u što imam uvid je tijelo drugog& ali nemam uvid u njegovu svijest- +56)/3 Z /7.5() % iz svoji# tjelesni# reackcija i stanja svijesti&

mogu procijeniti stanje svijesti drugi# Primjerice& kad se opečem na vatru

osjećam bol što manifestiram micanjem ruke s vatre i vikanjem 8ada

vidim da drugog da ima te iste radnje& mogu pretpostaviti njegov osjećaj

boli- a9 ,c#eler % prigovori argumentu iz analogije :

• o"emo li zaista pretpostaviti da postoji svijest drugi#;

• 8oliko je ta analogija točna; ogu li ja znati

fenomenološko stanje drugoga isključivo prema

njegovim tjelesnim reakcijama <smije#& vikanje=;• 8ako argument iz analogije objašnjava da osjećamo

empatiju prema stvorenjima čija se tijela razlikuju od

naši# i koji na iste podr"aje drugačije tjelesno reagiraju

<npr 6miruća mačka=- ,c#eler odbacuje dvije temeljne pretpostavke ovoga argumenta :

• Prvo& argument iz analogije pretpostavlja da je početna

pozicija moja svijest te da kako bi# prepoznao iskustva

drugog& ta iskustva moram sam pro"ivjeti kako bi# i#

razumio i prepoznao• 1rugo& argument pretpostavlja da nikada ne mo"emo

imati direktan uvid u svijest drugoga /ikad ne mo"emo

direktno iskusiti osjećaje i mentalna stanja drugoga- ,c#eler smatra da teorija o dvijema fazama <prva faza je percipiranje

besmisleni# ponašanja& dok u drugoj fazi tom ponašanju pridajemo neko

značanje= nema smisla- 1rugog trebamo gledati kao uni!ciranu cjelinu- ,vijest nije ekskluzivna samo subjektu& ona je dostupna i izvan subjekta te

se mo"e promatrati po tjelesnim reakcijama <svijest nije odvojena od tijela=- )mocije se artikuliraju kroz jezik ili tjelesnu reakciju  .)>6,.?

,/1+. <neurološki poremećaj koji onemogućuje facijalne ekspresije= :

7/25/2019 Smokrović

http://slidepdf.com/reader/full/smokrovic 2/2

osobe koje pate od ovog sindroma osjećaju znatno manji intenzitet osjećaja

od oni# koji te osjećaje mogu artikulirati facijalnom ekspresijom- Pitanje drugog i dostupnosti njegovi# mentalni# stanja  t#e absence of

t#e ot#er is e9actl@ #is presence as ot#er- +elacija mene kao subjekta i drugog očituje se kroz empatiju <ja

prepoznajem njegovu tugu ili bol te na neki način imam uvid u njegovostanje=

II Embodied Subjectivity and Internal Otherness

- 6tjelovljena subjektivnost se očituje u tome da ja prepoznajem drugoga

kao stranu subjektivnost& odnosno kao subjektivnost koja nije moja- $usserl %A tijelo kao nešto što je introventirano i kao nešto ekstravertirano

<osjeti i primanje osjeta putem osjetila=- 1ouble sensation -- A različiti osjeti kada diramo svoju ruku i kada diramo

neki drugi objekt

8ada diramo svoju ruku imamo svijest o eskternalnompostojanju svojega tijela& a to iskustvo je prema $usserlu

ključno za empatiju- ,artre ima drugačije s#vaćanje % drugi i vanjski objekti su ti zbog koji# ja

postajem svjestan alijenacije svojega tijela& tj postojanje Bvanjskog sebeC 1ijete kada počinje biti svjesno vanjskog svijeta& prvo

istra"uje objekte i tijela oko sebe& a tek onda postaje svjesno

vlastitog tijela- erleau-Pont@ % vlastito iskustvo o sebi mora posjedovati dimenziju o

drugosti-