Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 1/68

SUMRAK PRAVOSU\A: DODIK, TEGELTIJA, LAGUMD@IJ

www.slobodna-bosna.

S R E B R E N I C A

11.7.1995. - 11.7.2014.

D A J T E [ A N S U P R A V D I



POBUNA U SDP-uAUTORITARNI LAGUMD@IJA OSTAO

BEZ AUTORITETAPredsjednik SDP-a Zlatko Lagumdìjaubrzano gubi autoritet neprikosnovenogpartijskog {efa ~ije se zapovijedibespogovorno po{tuju i izvr{avaju;Slobodna Bosna otkriva ko se usudio

suprotstaviti Lagumdìji

MANFRED DAUSTERSUDAC OD KOJEG SU STRAHOVALI

BH. POLITIÂRIBiv{i {ef Antikorupcijskog tima OHR-aMANFRED DAUSTER, svojedobno jedanod najutjecajnijih diplomata u Sarajevu, akasnije i sudac Suda BiH, predsjedavat }eSudskim vije}em Visokog zemaljskog sudau Minhenu, na su|enju JOSIPUPERKOVI]U, predratnom {efu Uprave zaemigraciju SDB-a Hrvatske; njema~kisudac Dauster je za dugogodi{njegslu`bovanja u BiH blisko sura|ivao sovda{njim policajcima i obavje{tajcima idobro upoznao zakonodavstvo biv{e

SFRJ, vjeruje se kako nije slu~ajnoodabran da sudi nekada{njemnajmo}nijem hrvatskom {pijunu

„[E]ERNA“ AFERANABAVKA TRAKICA ZA MJERENJE

[E]ERA U KRVIPri~a o nabavci trakica za mjerenje {e}eraima izgleda da se pretvori u korupcijskiskandal u ~ijem sredi{tu bi se mogla na}isvjetski priznata {vajcarska kompanija„Roche Diagnostic“. A pri~a o „trakicama“te{kim 3, 2 miliona KM ne moè pro}i bezEseda Radelja{a (i)legalnog predsjednika

(i)legalnog Upravnog odbora Zavodazdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

IZBOR PREDSJEDNIKA VSTV-aPOLITI^KA DEVASTACIJA

PREVOSU\AIzbor MILANA TEGELTIJE za novogpredsjednika VSTV-a jo{ je jednompokazao da, ~ak i kada je posrijedinajva`nija pravosudna institucija u BiH,presu|uje politika a ne struka; i Tegeltija i

njegov prethodnik MILORAD NOVKOVI]izabrani su uz politi~ku podr{ku SNSD-a,dok njihovi koalicijski partneri iz SDP-alobiraju da na poziciju glavnog sarajevskogkantonalnog tuìtelja bude imenovanSANIN BOGUNI]

ZLATKO LAGUMD@IJAU EPIZODI:GOSPODAR VREMENANekada perspektivni politi~ar,socijaldemokrata i „de~ko koji obe}ava“nakon godina uspje{nog skrivanja u julu2014. godine odlu~io je otputovati krozvrijeme, oti}i u 2005. Kada je ta web formabila popularna i otvoriti blog kroz ~ijei{~itavanje se jasno moglo zaklju~iti da jeon ustvari – GOSPODAR VREMENA!Uputili smo se za njim kroz bespu}avremena i otkrili izjave u kojima je

Lagumdìja suvereno gospodariovremenom! Krenite s nama!

SKANDALOZNOKRIMINAL POD OKRILJEM

DR@AVEOtvaranje banjalu~ke fabrike

MÜHLBAUER, u kojoj se izra|uju li~nekarte i voza~ke dozvole za gra|ane BiH, itajno pregovaranje i davanje posla ovojkompaniji od strane IDDEEA-e u vrijednostiod 104 miliona KM u narednih deset godi-na nije ura|eno zakonito; utvrdili su ovodràvni revizori a na{ list otkriva detaljeskandaloznog ugovora sklopljenog saovom firmom

LIBIJA U@IVOSARAJEVO - TRIPOLIReporter SB imao je priliku druìti se irazgovarati sa borcima iz libijskog gradaZintana koji su tokom libijske revolucije ukojoj je svrgnut Gaddafi me|u prvima u{liTripoli. Za to nije morao oti}i u Zintan, jersu skoro svi do{li u Sarajevo! I to napremijeru dokumentarnog filma! Za SB sugovorili o dana{njem stanju u Libiji,o~ekivanjima koja su imali od revolucije,Srebrenici, „Zmajevima“...

10.7.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revijaIZDAVA^

Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila

Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

34

22

24

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 4/68SLOBODN BOSN I 10.7.2014

BOLI GA \ON

General Novak \uki} smje{tenna VMA u

Beogradu kakobi izbjegaoizdràvanjezatvorske kazneOdmah nakon {to je Vije}e Apelacionogodjeljenja za ratne zlo~ine Suda BiHsmanjilo kaznu generalu Vojske RS-aNovaku \uki}u sa 25 na 20 godinazatvora za zlo~ine na “Tuzlanskoj kapi-

ji”, \uki} je oti{ao na lije~enje na Vojno-medicinsku akademiju (VMA) uBeogradu.Kojih zdravstvenih problema general\uki} ta~no ima, nisu nam mogli re}i ninjegovi najbliì prjatelji. Me|utim, saz-najemo da je njegov advokat MileIvo{evi} uputio Sudu BiH njegovumedicinsku dokumentaciju sa zahtje-vom da mu sud odgodi poziv zasluènje kazne. U vrijeme odlaska uBeograd, \uki}u nije bilo zabranjenokretanje. Me|utim, ukoliko se \uki} nebude odazvao pozivu Suda BiH, Sud }e

o tome obavijestiti srbijanski Sud za ratnezlo~ine, koji moè privesti generala.Ina~e, prema saznanjima “SlobodneBosne” general \uki} je tokom sluènjakazne u zatvoru Fo~i svake godine 11.

jula sa osu|enim pripadnicima Desetogdiverzantskog odreda slavio pad

Nekoliko mjeseci prije nego {to }e bitiimenovan za ambasadora BiH u Srbiji,Ranko [krbi}, tada{nji ministar zdravljaRS-a, nezakonito je prebacio najmanje 345hiljada maraka beogradskoj kompanijiBoneks inènjering . Naime, [krbi} jekrajem 2012. godine, nekoliko mjeseci prijesmjene, donio odluku da se ovaj novacusmjeri beogradskoj kompaniji i to odsredstava koja su namijenjena za druge

projekte, a koje finansira Svjetska banka. Novac koji je bio odobren za “Program

podr{ke mreì socijalnih ustanova” i projektu ja~anja zdravstvenog sektorazavr{io je na ra~unu beogradske firme skojom [krbi} ve} godinama sara|uje.Revizori su prilikom revizije poslovanjaMinistarstva zdravlja RS-a, na ~ijem je ~elu

bio [krbi}, zbog ove transakcije dalimi{ljenje s rezervom.

Slobodan ]orsovi}, direktor i vlasnik “Boneks inènjeringa“, sa [krbi}em je2008. godine sklopio ugovor vrijedan 6,5miliona maraka, a kojim se ova kompanijaobavezuje da u naredne ~etiri godina vr{iedukaciju bolni~kog mend`menta u RS-u.

Firma “Boneks inènjering”, koja se bavi

konsultantskim uslugama, ima zvani~n{est zaposlenih, a u Republici Srpskoj, ptvrdnjama resornog ministarstva, konstantnedukuju oko 400 menadèra. Na web stranci ove firme stoji da od {est projekata ~etrade u RS-u, a jedan na nivou cijele BiHOvaj preskupi aran`man sa firmom Bonek~iji su konsultanti pla}eni milionima marka, aneksom je 2012. godine produèn dkraja 2014. godine. Za te usluge Boneksom je napravljen nezakonit ugovod 3,3 miliona maraka. Revizori su utvrd

da novac koji je [krbi} odobrio firmBoneks do kraja 2013. godine nije vra}enupotrijebljen za projekte koje je odobriSvjetska banka, iako se tada{nji minist[krbi} na to obavezao kada je odobrio pr

bacivanje.Da je [krbi} tokom svog ministarsk

mandata bio izuzetno rasipan, pokazuje podatak da je u zgradi koju je izgradio ponati banjalu~ki biznismen Veselko Malb{i} kupio poslovni prostor od 197 kvadraza potrebe ovog ministarstva. Poslov

prostor je pla}en 545 hiljada maraka, anikada nije useljen.

(M. Dedi

BEOGRADSKI KONSULTANTI PLAĆANI MILIONIMA MARAKA

MINI MARKET

UNOSNA SARADNJA Ranko [krbi}, kao ministar zdravlja RS-a, potpisao je vi{emilionske ugovore sa Slobodanom

]orsovi}em, vlasnikom beogradske kompanije Boneks

Ranko Škrbić prije imenovanja

za ambasadora u Srbijibeogradskoj firmi prebacio350 hiljada maraka

Novak \uki}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


Srebrenice organizovanjem sve~aneve~ere za sve zatvorenike. Tro{koveve~ere snosio je general \uki}.

(M.D.)

MARKOVI KON(A)CI

Marko Pavi}fingiraokandidaturu zaPredsjedni{tvoBiH da bi dobiopremijerskufotelju u RS-uPrema prili~no pouzdaniminformacijama Slobodne Bosne,vladaju}a koalicija u RS-u kandidirat }e@eljku Cvijanovi} za ~lanaPredsjedni{tva BiH. Ranije se kaonajozbiljniji kandidat za ovu funkcijuspominjao Marko Pavi}, predsjednikDNS-a, no Pavi} navodno ovu pozicijunije traìo za sebe li~no nego za partiju~iji je predsjednik, dok je Dodik biospreman ustupiti ovu funkciju DNS-usamo u slu~aju da se Pavi} li~nokandidira! No, Pavi} ima posve drugiplan: njegov stvarni cilj nije

Predsjedni{tvo BiH nego premijerskafunkcija u RS-u za koju je li~nozainteresiran i koja }e mu po svemusude}i i pripasti, naravno pod uvjetomda vladaju}a koalicija osvoji dovoljanbroj glasova.Udruèna srpska opozicija, okupljenaoko Saveza za promjene, na megdan@eljki Cvijanovi} najvjerovatnije }eposlati Mladena Ivani}a. (M.A.)

MINI MARKET

Prijem u Američkoj ambasadiDan nezavisnosti SAD-a

Marko Pavi}



ČETVRTAK,3. JULI

Po svemu sude}i, SAFET SU[I] }enajmanje jo{ dvije godine biti selektor nogometne reprezentacije Bosne iHercegovine. Raspoloènje u vrhu Nogo-metnog saveza je takvo, iako dobrom dijelu

javnosti takav rasplet ba{ i nije prirastao zasrce. Ako }emo pravo, nije to ni toliko lo{e.Za dva mjeseca po~inju kvalifikacije zaEvropsko prvenstvo, u nogometnim ligamau kojima igraju na{i reprezentativci jeveliki ljetni raspust i preveliki bi bio rizik mijenjati selektora.

Su{i}, ukoliko ostane na du`nosti,me|utim, jednom za svagda mora znati dase njegova odgovornost ne zavr{ava sa~lanovima Izvr{nog odbora BiH, nego da je

podjednako, mo`da i vi{e, odgovora prema cijeloj bh. javnosti koja nijzadovoljna rezultatima „Zmajeva“ Brazilu. Kaè Su{i} danas u jednointervjuu: „Sead Kola{inac zna za{to niigrao protiv Nigerije.“ Nije dovoljno da zna Kola{inac: to moraju znati milioni ljukoji su se te ve~eri ìvi pojeli zbog porazod Nigerije!

PETAK,4. JULI

„Ho}e li MLADEN IVANI] bkandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH?

pita me poznanik iz obli`njeg entitetRepublike Srpske. Ne znam, valjda ho}zapravo vjerovatno ho}e. „Ama, zna{ {t

juna~e“, nastavlja „entitet lija“, „desgodina sam ja imao 1988-me kada je Ivan

bio ~lan Predsjedni{tva BiH i vaìo z

mladog perspektivnog politi~ara. Danas m je skoro ~etrdeset, a Mladen jo{ mla|i i jo perspektivnije nego prije frtalj stolje}a!“

SUBOTA,5. JULI

Jedan od najpoznatijih novinara Velikoj Britaniji ANDY COULSONurednik nekada mo}nog, a nakon izbijanafere uga{enog tabloida „News of thWorld“, jedno vrijeme i vaàn suradnik kabinetu premijera Davida Cameron

osu|en je na osamnaest mjeseci zatvo

SLOBODN BOSN I 10.7.2016

„Hoće li MLADENIVANIĆ biti kandidat

za člana PredsjedništvaBiH?“, pita me poznanikiz obližnjeg entiteta,Republike Srpske.Ne znam, valjda hoće,zapravo vjerovatnohoće. „Ama, znaš šta, junače“, nastavlja„entitetlija“, „deset

godina sam ja imao1988-me kada je Ivanićbio član PredsjedništvaBiH i važio za mladogperspektivnog političara.Danas mi je skoročetrdeset, a Mladen još mlađi i jošperspektivniji nego

prije frtalj stoljeća!“

KAD,ZABORAVI[ SRPANJ

Ljeto sporta,razonode i zlo~ina



zato {to je hakirao, prislu{kivao brojneznane i neznane li~nosti i od toga pravionovinarske pri~e. Pristojne zatvorske kaznedobilo je i nekoliko njegovih redakcijskihkolega.

OLEG ÂVKA, tuìtelj TuìteljstvaBiH, je prije koju godinu hakirao svoga{efa, tada{njeg glavnog tuìteljaMILORADA BARA[INA, i za tu

protuzakonitu svinjariju brutalno ka`njen, -

umanjenjem pla}e za deset odsto. Nije ni tomala, zanemariva kazna na ovoj skupo}i...

NEDJELJA,6. JULI

Prvi put sam pro{ao pored zdanjaUniverziteta Travnik sa sjedi{tem naKobilja~i, izme|u Ilidè i Kiseljaka; vidimgolema gu`va, stotine parkiranih auta,àmor, graja. Nimalo manja posjeta nego umesnici „Mujani}“ u Blaùju , ili „FISU-u“

u Vitezu...

PONEDJELJAK,7. JULI

Glumca BORU TODOROVI]A upo-znao sam u rano prolje}e 2006. godine nasarajevskom groblju Vlakovo. Zapravo,nisam siguran da smo se uop}e upoznali:stajali smo jedan pored drugog tu`nim

povodom na dènazi zajedni~kog prijatelja,novinara MENSURA ÂME i razmje-njivali neobavezuju}e prigodni~arske

besmislice tipa „{teta, dobar ~ovek odlazi “,„prerano, ba{ prerano“, „{to ti je ìvot...“,„{ta ima u Sarajevu...“, „koliko ostajete?“.Bora je poslije dènaze oti{ao u Pazari}gdje je Mensur nakon rata napravio lijepu,skladnu vikendicu. Njih su se dvojicaupoznala u godinama prije rata, supruge suim, Mensurova K umra i Borina K arolina,Amerikanka, radile u nekoj golemojameri~koj trgova~koj firmi.

U prvim mjesecima rata vi{e sam

vremena proveo u Mensurovom stanu naAlipa{inu, nego u svome u obli`njem[vrakinom Selu. Supruga i sin Zlatan su mu

bili oti{li iz Sarajeva, sve mi se ~ini da su jedno vrijeme, prije nego {to }e odseliti uBugarsku, pa kasnije ê{ku, stanovali uBorinoj ku}i negdje u Dalmaciji. Dok sutelefoni bili u ìvotu, njih su dvojica

po~esto razgovarali i Mensur mi jeopri~avao zapaljive, bijesne Borine psovke

na na~un „ludaka sa brda“ koji uni{tavajuSarajevo.

Po povratku sa dènaze kazao samVIDOSAVU STEVANOVI]U, velikomsrpskom piscu koji je nakon rata ìvio uSarajevu da je Bora Todorovi} u gradu.Vidosav ga je zvao, ali bilo je kasno, aveliki glumac je sutra rano morao putovatinatrag.

Te godine sam prvi put gledao film„Profesionalac“ scenariste i pisca DU[A-

NA KOVAÊVI]A. Ve~eras povodomTodorovi}eve smrti Javni servis Srbije

emitira taj Kova~evi}ev film u kojem Bora briljira u ulozi ostra{}enog srpskog UDBA-{a zate~enog demokratskim promjenama u

postmilo{evi}evskoj Srbiji.Za oko mi zapinje dio filma u kojem se

Kova~evi} vra}a u 1995. godinu inapominje da je u operaciji „OLUJA“ izHrvatske „proterano 500 hiljada Srba“. Unajzvani~nijem srpskom dokumentu o„Oluji“ (kontra)tu`bi Srbije protiv Hrvatske

pred Me|unarodnim sudom pravde uHaagu navodi se da je u toj akciji Hrvatskaetni~ki o~istila 250 hiljada „svojih“ Srba.

Niko, pa ni lider protjeranih Srba iz

Hrvatske SAVO [TRBAC, nikada nijelicitirao brojkom od pola miliona `rtava„Oluje“. @ivo me zanima, da li je taintervencija velikog pisca i ne{to malomanjeg srpskog nacionaliste Du{anaKova~evi}a zasmetala Bori Todorovi}u,koji je dobar dio ìvota ìvio i glumio uHrvatskoj... Prema nekim prili~norelevantnim srpskim izvorima, vi{e je Srbau ratnom periodu napustilo Srbiju podMilo{evi}evom dikaturom, , nego {to ih je

protjerano iz Tu|manove Hrvatske. RecimoBora Todorovi}, Vidosav Stevanovi}...

UTORAK,8. JULI

Sje}ate li se sporazuma od prije dvijegodine koji su potpisali lideri SNSD-a iSDP-a MILORAD DODIK i ZLATKOLAGUMD@IJA? U jednoj od usugla{enihta~aka predvi|eno je da ubudu}e o sukobuinteresa ne}e odlu~ivati Centralna izbornakomisija (CIK) nego posebno parlament-arno tijelo dràvnog parlamenta. CIK je,zbilja, nedugo zatim razvla{ten, me|utimdo danas nije konsolidirana parlamentarna

komisija koja bi se bavila sukobom interesa

politi~ke klase.Dodik i Lagumdìja tada su najav

kako }e razvlastiti i Visoko sudsko tuìteljsko vije}e BiH (VSTV), pa }ubudu}e tuìtelji biti birani u parlamentdakle po politi~ko-strana~kim kriteriumima. Tu je ne{to proceduralno zapelmo`da je tome doprinijelo i negodovanme|unarodne zajednice, pa i obezglavljennevladino-stru~ne javnosti.

Uglavnom, nije to pokolebalobeshrabrilo Dodika i Lagumdìju, koji skad ve} nisu imali demokratske mehanizmda obesmisle ulogu VSTV-a u izbortuìtelja, odlu~ili da brutalno preuzmkontrolu nad njim. Danas je za predsjednikVisokog sudskog i tuìteljskog vije}izabran vi{estruko kompromitiraDodikov priru~ni sudac iz Banje LukMILAN TEGELTIJA, za njegovzamjenicu postavljenja JADRANKLOKMI] - MISIRAÂ, dràvna tuìtelji

bez ijedne podignute optu`nice, kum

lidera SDP-a BiH. Nije vam odgovaralo dse tuìtelji biraju u parlamentu? Oubudu}e }e ih birati Dodik i Lagumdìneposrednom pogodbom... Kakav tuàdan za reformirano bosanskohercegova~k

pravosu|e!

SRIJEDA,9. JULI

Premlatili su sino} u Valjevu „navija~huligani“, poja~ani lokalnim ~etni~ki

podmlatkom aktivistice „@ena u crnom

koje su krenule u Poto~are na obiljeàvangodi{njice genocida u Srebrenici. Medijsizvje{taji su konfuzni, prema nekim, „@enu crnom“, poja~ane bahatim biciklistimkoji su se, tako|er, zaputili u Poto~ar(is)provocirale su manju grupu lokalnkabadahija i prisilile ih na nasilje. Druizvje{ta~i sa terena svjedo~e da je pridolaska ove pacifisti~ke povorka bformiran batina{ki odbor za do~ek.

Kome vjerovati?Samo sam za jednog novinara iz Valjev

~uo, zvao se @ikica Jovanovi}, koji je zbou~e{}a u antifa{isti~kom ratu u [panij

dobio nadimak [panac. Sedmog jula 194novinar-revolucionar @ikica je u BelCrkvi pucao i ubio dvojicu àndarmkolaboracionista fa{isti~kog reìma, koji sga poku{ali uhapsiti. Pola stolje}a taj datum slavio kao Dan ustanka narodSrbije. A onda je po~etkom devedestgodina pro{loga stolje}a Vojislav [e{eformirao svoje paramilitarne ~etni~k

postrojbe u Valjevu i rekao da se ukidSedmi jul kao nacionalni praznik, jer toga dana „Srbin pucao na Srbina“.

Kada Srbin udari na Srbina, to „gra|anski rat“, kada Srbin napadne Srpkinjto je ve} ~in debelog patriotizma...




NIJE SVE U MARKAMA,IMA NE[TO I U EURIMA

Ostaje tajnakoliko }e

mjese~nozara|ivati„najmanjepla}eni selektorna svijetu“Izvr{ni odbor Nogometnog savezaBosne i Hercegovine na dana{njoj sjed-nici u Sarajevu odlu~io je potpisati noviugovor s dosada{njim selektoromSafetom Su{i}em.Su{i}u je ugovor istekao 1. jula, adanas je odlu~eno da potpi{e novi dvo-godi{nji ugovor, odnosno do krajaEvropskog prvenstva 2016. godine uFrancuskoj.Nekoliko sati prije sjednice Izvr{nogodbora Nogometnog saveza BiH, Su{i}

je novinarima izjavio da su “svi usavezu zadovoljni na{im nastupom uBrazilu i nije ni bilo razloga da budedruk~ije”.Naime, Su{i} je ~lanovima IO NSBiH

predstavio izvje{taj o radu u protekle~etiri godine, nakon ~ega je napustiozasjedanje, a naknadno se vratio i nas-tavio razgovore o mogu}em produènjusaradnje.“Svi su zaista zadovoljni i nema razloga dabude druk~ije. Vidjet }emo za izvjesno vri-jeme da li }u ja ostati na klupi BiH. Moramda ka em da sam osoba koja se brzo ve e ida se te{ko odri~em stvari koje volim i gdjemi je lijepo”, kazao je Su{i}.

MINI MARKET

Specijalno tuìteljstvo Kosova podiglo je koncem pro{ log tjednaoptu`nicu protiv Nasera Kelmendija,odbjeglog narko-bossa koji je uhap{en

po~etkom maja 2013., po me|u-narodnoj policijskoj tjeralici Suda BiH.Iako optu`nica jo{ nije potvr|ena,

prema zvani~nim informacijama izkosovskog tuìteljstva, Kelmendiju sena teret stavlja vi{e te{kih kaznenihdjela - organizirani kriminal, trgovina

drogom i ubojstvo R amiza Delali}a]ele.

Znakovito je, me|utim, da se nasu|enju Naseru Kelmendiju ne}e

pojaviti ameri~ki tuìtelj Erik Larson,koji je vi{e od godinu dana vodioistragu protiv njega. Larson je, naime,nakon dobro obavljenog posla,„prekomandovan“ u Ambasadu Sjedi-njenih Ameri~kih Dràva u Crnoj Gori.

(S. M.)

KOSOVSKI DVOBOJ

Američki tužitelj ErikLarson dohako narko-bossu

Naseru Kelmendiju

Ured za suzbijanje korupcije iorganiziranog kriminala Dràvnogodvjetni{tva Republike Hrvatske (USK-OK) zapo~eo je, prije nekoliko mjeseci,intenzivnu istragu o utro{ku milijunske

pomo}i koja je iz Zagreba, preko Herce- gova~ke banke , upu}ivana Hrvatima uBiH. Istraìtelji su USKOK-a kompletan

predmet „Hercegova~ka banka“ ranije preuzeli od kolega iz Tuìteljstva BiH,

ali je zbog velikog broja osumnji~enih jo{ rano govoriti kada }e njihov posao biti zavr{en. Podsjetimo da je unovembru pro{le godine USKOK podniooptu`nicu protiv biv{eg lidera HDZ-a i~lana Predsjedni{tva BiH Ante Jelavi}a,koji se tereti za zlouporabu slu`benog

poloàja ili ovlasti, ali i za ratno profi-terstvo. Jelavi} je optuèn jer je 1996.,tada kao pomo}nik ministra obrane„Herceg-Bosne“, donio odluku da se izsredstava Ministarstva obrane Hrvatskekupi stan u Splitu ratnom zapovjednikukiselja~kog HVO-a, ratnom zlo~incuIvici Raji}u.

(S.M.)

NIŠTA OD ZASTARE, USKOK TRAŽI PARE

USKOK započeo istragu outrošku milijunske pomoći

Hrvatima iz BiH

Ante Jelavi}

Safet Su{i}



PRO ET CONTRA


Su{i} je rekao da nema posebne uvjeteda bi ostao, da finansije nisu problem teda i ako ostane selektor, ostat }e i kako

je rekao najmanje pla}eni selektor nasvijetu. Na upit novinara {ta je ondasporno i kada }e se znati da li }e ostatina klupi BiH, Pape je rekao:“Jel’ se vama ùri negdje, brzo }emo

znati {ta i kako. Ali, sad moram re}ida u Brazilu nije bilo nikakvih suko-ba izme|u stru~nog {taba i igra~aniti izme|u igra~a. Zato me bolepri~e koje ~itam o tome. Mo`da i dasu se posva|ali i potukli nakon prveutakmice bi i bilo ne{to druk~ije, alinisu. Koda nas toga nije bilo”, rekao

je Su{i}, ne navode}i detalje novogugovora s Nogometnim savezom BiH.

SVE JE STALO, SAMOPLATA RASTE

Kantonalnabolnica Zenica{tedi na svemuizuzev pla}egeneralnogdirektoraUpravni odbor Kantonalne bolnice

Zenica navodno je donio odluku opove}anju direktorske plate na 3.600KM, {to je obradovalo vr{ioca du`nostidirektora Bolnice, urologa Fadila[abanovi}a ~ija mjese~na primanjaprema{uju 5.000 KM. U ovakvoj odluciUpravnog odbora mo`da ne bi bilo ni{tasporno da zeni~ka bolnica nema dugkoji se procjenjuje na tridesetak milionamaraka. I dok se uposlenicima ovezdravstvene ustanove, pod izgovorom{tednje, ukidaju i karte za prevoz,direktoru se (ne)opravdano pove}avaplata, {to }e opet u kona~nici platiti

poreski obveznici Zeni~ko-dobojskogkantona. (M.F.

MINI MARKET

RUBINA ÊNGI]

Novinarkamagazina„Start“

NENije opravdan jer nisupove}ani ni kvalitet nastaveni plate zaposlenih, aliKanton treba redovnoizvr{avati svoje obaveze

prema Univerzitetu.Univerzitet treba da u~inisve da privu~e jo{ vi{estudenata.

HUSNIJAKAMBEROVI]

DirektorInstituta zahistoriju

NENema opravdanja zapove}anje {kolarine, aVlada Kantona morapreuzeti vi{e obaveza ufinansiranju radaUniverziteta, ali iuniverzitetska zajednica

mora postati svjesnijadru{tvenih okolnosti ukojima radi.

LAMIJA TANOVI]

Profesor naPMF-u

NEOdluka Senata nije

opravdana jer Senat nijeobrazloìo da }e krozpove}anje tih cijenazna~ajno popraviti kvalitetnastavnog procesa studijana Univerzitetu. Rije~ je o

javnom univerzitetu kojifinansira Kanton i koji trebafinansirati, a ne da se tolomi preko le|a studenata.

ADIS ARAPOVI]

Politolog

NEKvaliteta obrazovanja neraste zajedno sa rastomcijena. Budètske rupe ne

mogu popunjavati oni kojiimaju najmanje.

SA[AMAGAZINOV]

Predsjednik Kluba SDP-au ParlamentuBiH

NESmatram da ovaj

prijedlog za pove}anjetro{kova ne uvaàvastanje u dru{tvu. Javnifakulteti ne smiju postatiinstitucije za elitu.

DULJKO HASI]

Ekonomskianaliti~ar

NEStudiranje i obrazovanje una{oj zemlji postalo biluksuz i privilegija samo zabogate. S druge strane,univerziteti u BiH bili binajskuplji a najslabijerangirani u Evropi.

Da li je opravdan zahtjev Senata da sepovećaju cijene na Sarajevskom univerzitetu?

Priredila: Ma{a ]osi}

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

Fadil [abanovi}



Ako je do sada i bilo nekih dilema,nakon neuspjelog poku{ajanajuèg vrha SDP-a da prona|edobrovoljnog kandidata zaPredsjedni{tvo BiH sve je jasno:

partijski car Zlatko Lagumdìja definitivno je go, samo se jo{ niko od njegovihnajbliìh suradnika to ne usu|uje javnokazati. No, neki su mu to kazali u lice.

POTRAGA ZA @RTVENIM JARCEM Na sjednici Glavnog odbora SDP-a,

nakon {to je Denis Be}irovi} odbio ponududa se zarad vi{ih partijskih ciljeva kandidiraza bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH,Lagumdìja je na sve na~ine poku{aoslomiti iznena|uju}i otpor svog favorita izTuzle, poku{avaju}i ga uvjeriti da imaveliku {ansu da pobijedi na predsjedni~kimizborima u oktobru.

„Kada je tako, {to se ti ne kandiduje{?“,uzvratio je Be}irovi} partijskom {efu predkojim je koliko ju~er stajao mirno. U

partijskom vrhu s ukorijenjenim poltronstv-om i rasprostranjenom praksom bespo-govrnog povla|ivanja partijskom {efu, ova„drska“ primjedba Be}irovi}a ekvivalent jeunutarpartijskoj pobuni.

Naravno da se salonski politi~ari tipa DenisaBe}irovi}a iz najuèg vrha SDP-a ne}e usuditikrenuti korak dalje - ka prakti~noj detronizacijiLagumdìje - no posve je jasno da {ef SDP-a na

zamjerke gubi autoritet u Stranci i da polako, alisigurno narasta kriti~na masa unutarpartijskihnezadovoljnika koji }e se uskoro otvorenosuprotstaviti autoritarnom vo|i. To }e se posvemu sude}i desiti neposredno nakonoktobarskih izbora, na kojima se predvi|aizborni slom vladaju}ih socijaldemokrata.

OTPOR KLIMOGLAVACAMada je odluka Denisa Be}irovi}a da se

ne kandidira za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH zasnovana na racio-

nalnim argumentima, na realnoj procjeni danema nikakvih izgleda u duelu s BakiromIzetbegovi}em i, vjerovatno, FahrudinomRadon~i}em, sve je iznenadila ~injenica da jesmogao hrabrosti suprotstaviti se volji

partijskog {efa. I Alija Behmen je naizborima 2002. godine isto tako znao danema nikakvih izgleda u izbornom srazu stada{njim favoritima Bo{njaka, Harisom

Silajdì}em i Sulejmanom Tihi}em, no ipa je {utke prihvatio predsjedni~ku kandidatukoja se okon~ala izbornim blamom. Razlik

je o~ita: tada je autoritet partijskog {eLagumdìje bio u usponu i svaki, pa najmanji oblik nepo{tivanja njegovoautoriteta ka`njavao se efikasno i po kratko

postupku - izbacivanjem iz Stranke. Jedan drugim, iz SDP-a su najureni strana~autoriteti poput Nijaza Durakovi}a, IvKom{i}a, Mire Lazovi}a, Seada Avdi}@eljka Kom{i}a, a na njihova mjes

Lagumdìja je dovodio mlade, ambicioznklimoglavce bez boje, ukusa i mirisa, koje u teku}em mandatu razmjestio na ~eln

pozicije izvr{ne i zakonodavne vlasti.Golema ve}ina Lagumdìjinih nov

regrutiranih poslu{nika potpuno je uvjerenda }e SDP na oktobarskim izborima pro

jako lo{e i pri tome ve}ina njih ~vrsvjeruje da je upravo Lagumdìja najve


POBUNA U SDP-u

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija ubrzano gubi autoritet neprikosnovenogpartijskog šefa čije se zapovijedi bespogovorno poštuju i izvršavaju; Slobodna

Bosna otkriva ko se usudio suprotstaviti Lagumdžiji

LAGUMD@IJU VI[E NESLU[AJU NI POLTRONSKI

KLIMOGLAVCI

Nakon Denisa Be}irovi}a, i Nermin Nik{i} odbio

kandidaturu za Predsjedni{tvo BiH

Relativnu pobjedu na parlamentarnimizborima 2010. godine Lagumdìjin SDPdobrim dijelom duguje i unisonoj podr{citzv. nevladinog sektora kao ibezrezervnoj naklonosti tada{nje

uredni~ke garniture FTV-a. No,nekada{nji trabanti SDP-a ume|uvremenu su uslijed razli~itih sticajaokolnosti evoluirali u najve}e kriti~areSDP-a i, osobito, njegovog lidera.

SDP ME\U STRANKAMA - SIRAK TU@NI...

Nekadašnji saveznici najratobornijiprotivnici SDP-a

P A R T I J S K I C A R S D P - a J E G O


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 11/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN

AUTORITARNI LAGUMD@IJA OSTAO BEZ AUTORITET

PAD UNUTARSTRANA^KE PODR[KEMnogi iz Lagumdìjinog najblièg okruènja rado bi mu vidjeli le|a



krivac za o~igledni pad podr{ke SDP-u.Duga~ak je spisak zamjerki koje mu

pripisuju najbliì strana~ki suradnici.Lagumdìju drè odgovornim za pogre{anizbor i stalne promjene koalicionih

partnera, zbog ~ega je ozbiljno naru{enavjerodostojnost stranke. Zamjera mu se isamoubila~ki sukob s najpopularnijimSDP-ovcem @eljkom Kom{i}em, koji jerezultirao najve}im osipanjem ~lanstvaSDP-a u posljednje dvije decenije.

NEKA VISI PEDRO No, posebno mu se zamjera opasno

smanjenje koalicionog kapaciteta SDP-auslijed stalne vje{ta~ke proizvodnje„ideolo{kih“ neprijatelja. SDP je danasnajusamljenija stranka u BiH, prakti~no bezi jednog izglednog koalicionog partneranakon izbora. Lagumdìjini najbliìsuradnici svjesni su ~injenice da ih je

Lagumdìjin autizam odveo na litic ponora: tri najva`nije stranke - DF, SDASBB - koje kao i SDP uglavnom ra~unajna bo{nja~ke glasove, sklopile su pre{ut

predizborni pakt u kome ne}e biti mjesta zSDP. âk i u slu~aju da Lagumdìjinstranka ostvari relativnu pobjedu noktobarskim izborima, malo je vjerovatnda }e SDP sudjelovati u formiranju vlas

budu}i da postoji pre{utni dogovor DF-SDA i SBB-a o eliminaciji SDP-a iz sv

postizbornih kalkulacija. To je javno rekalider DF-a @eljko Kom{i} („ne dolazi obzir koalicija DF-a i SDP-a“) a skoridenti~an odgovor dao je i lider SBBFahrudin Radon~i}. Lagumdìja se li~n

pobrinuo i da spali sve mostove izme|SDP-a i SDA, ~ime je prakti~no svojstranku osudio na poraz, ~ak i u slu~aju dna oktobarskim izborima bude relativ

pobjednik.Gotovo je izvjesno da }e se SDP nako

oktobra napustiti zauzete pozicije vlasti preseliti se u opoziciju, i to je bolna istinakojom se te{ko miri najve}i br

Lagumdìjinih najbliìh suradnika.


POBUNA U SDP-u

Nekoliko dana nakon sjedniceGlavnog odbora odràna je i sjednicaPredsjedni{tva SDP-a, no ni iz drugogpoku{aja partijski vrh nije uspio iza}i simenom svog kandidata zaPredsjedni{tvo BiH. Nakon Be}irovi}a,koji je ponudu glatko odbio, Lagumdìja jetipovao na Nermina Nik{i}a, no ponovo

je nai{ao na otpor.U daljnoj potrazi za predsjedni~kim

kandidatom, Lagumdìja }e po svoj priliciodustati od bo{nja~kog kandidata iponovo }e kandidirati nekog iz redahrvatskog naroda. U tom kontekstunaj~e{}e se spominju dva imena - LidijaKora} i Ante Domazet.

STRAH OD IZBORNOG KRAHA

Hoće li SDP ponovo kandidiratiHrvata?

12

SPISAK OPTUŽBI

Dugačak je spisakzamjerki koje mupripisuju najbliži stranačksuradnici. Lagumdžijudrže odgovornim zapogrešan izbor i stalnepromjene koalicionihpartnera, zbog čega jeozbiljno narušenavjerodostojnost stranke

OPTU@BE NAJBLI@IHSURADNIKA Niko iz Lagumdìjinogokruènja ne vjeruje uuspjeh na oktobarskimizborima

ALTERNATIVNORJE[ENJE

Nije isklju~eno da SDP ponovoistakne hrvatskog kandidata

za Predsjedni{tvo BiH - LidijuKora} ili Antu Domazeta



MANFRED DAUSTER

Bivši šef Antikorupcijskog tima OHR-a MANFRED DAUSTER, svojedobno jedan onajutjecajnijih diplomata u Sarajevu, a kasnije i sudac Suda BiH, predsjedavat će

Sudskim vijećem Visokog zemaljskog suda u Minhenu, na suđenju JOSIPUPERKOVIĆU, predratnom šefu Uprave za emigraciju SDB-a Hrvatske; njemački

sudac Dauster je za dugogodišnjeg službovanja u BiH blisko surađivao s

ovdašnjim policajcima i obavještajcima i dobro upoznao zakonodavstvo bivšeSFRJ, vjeruje se kako nije slučajno odabran da sudi nekadašnjem najmoćnijemhrvatskom špijunu

NIJEMAC KOJI SUDI UDBA[IMAM A N F R E D D A U S T E R

Josipu Perkovi}u }e suditi Manfred Dauster, koji je uBiH vodio istrage protiv Ante Jelavi}a, Dragana

ôvi}a, Edhema Bi~ak~i}a, Alije Delimustafi}a...

NJEMA^KI DOKTOR

PRAVA NA PRIVREMENOMRADU U BiHManfred Dauster je godinama bioangaìran u Sarajevu, najprijekao istraìtelj, a poslije i kaodràvni sudac



Su|enje Josipu Perkovi}u iZdravku Musta~u, dvojici neko}najmo}nijih hrvatskih obavje-{tajaca koji su u januaru, odnosnoaprilu ove godine, nakon

vi{emjese~ne sudske trakavice, izru~eni

njema~kom pravosu|u, ne}e po~eti prijeoktobra. Zagreba~ki je Jutarnji list objavio

po~etkom tjedna da su ~lanovi Sudskogvije}a Visokog zemaljskog suda u Minhenutraìli dodatno vrijeme do septembra, kako

bi temeljito prou~ili obiman spis o ubojstvuStjepana \urekovi}a, odbjeglog direktoraINA-e, koji je svirepo likvidiran 1983.godine, po nalogu i u organizaciji Slu`bedràvne bezbjednosti Hrvatske. Istodobno

je glasnogovornica njema~kog Suda uizjavi za medije navela da }e, ukolikooptu`nica bude potvr|ena, opse`narasprava zapo~eti mjesec dana kasnije.Tako|er je objavljeno da }e Sudskimvije}em predsjedavati sudac ManfredDauster, u hrvatskim pravosudnimkrugovima znan tek kao ~lan vije}a koje je

prije {est godina osudilo K runoslavaPratesa, hrvatskog emigranta i dou{nikaSDB-a, na doìvotnu kaznu zatvora, zbog

podmuklog ubojstva \urekovi}a.

HAPSI SVE, O DOKAZIMA]EMO KASNIJE

No, za razliku od susjedne Hrvatskegdje je Manfred Dauster posve nepoznat,

taj je njema~ki sudac, svojedobno, bio jedan od najutjecajniji diplomata u BiH,makar njegov status nije nikada do krajadefiniran. Dauster je bio me|u prvimme|unarodnim pravnicima s anga`manomu Uredu tuìtelja, svojevrsnom isturenom

pravosudnom punktu koji je formiran u

OHR-u, pod egidom famoznog Anti-korupcijskog tima. Premda su u to vrijemeu Antikorupcijskom timu bili angaìrani

brojni strani tuìtelji, izme|u ostalih iAmerikanac Erik Larson i BritanacJonathan Ratel (koji }e kasnije preuzetinajva`nije istrage u Tuìteljstvu BiH),

jedini se me|u njima eksponirao ManfredDauster - uz zdu{nu podr{ku pojedinihmedija glumio je njema~kog Eliota Nessana privremenom radu u BiH. Od 2000.godine, kada je imenovan za {efa

Antikorupcijskog tima, Dauster je, premda bez ikakvih formalnih ovlasti, kroj iosudbine brojnih ovda{njih politi~ara,

policajaca, sudaca i tuìtelja, presu|uju}iim nerijetko bez ijednog dokaza. Me|u

prvima se na njegovoj meti na{ao(pred)ratni ministar policije BiH Alija

Delimustafi}, odnosno poslovanje njegovBH Banke , kada je Manfred Daustmjesecima pritiskao biv{eg federalnotuìtelja Ivu Bradvicu da, unato~ manjkdokaza, podigne optu`nicu.

Dausterovom je „zaslugom“ politi~kkarijera nekada{njeg ~lana Predsjedni{tvBiH Ante Jelavi}a trajno zape~a}enistraìvao je biv{eg federalnog premijeravicepremijera Edhema Bi~ak~i}a i Draganôvi}a, te jo{ najmanje trojicu ministara tada{njeg saziva Vlade FBiH. „Problem

bio {to Manfred Dauster nije gotovo ni{znao o politi~kom ili pravnom ure|enBiH kada je stigao u Sarajevo“, prisje}a njema~kog suca jedan od njegovnekada{njih suradnika iz BiH, koji je zbosvog sada{njeg zaposlenja, zamolio dostane neimenovan. „Sude}i prem


SUDAC OD KOJEG SU STRAHOVALI BH. POLITIÂR

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

POVRATAK NA MJESTO ZLOÎNAJosip Perkovi} je u januaru izru~en njema~kom pravosu|u, ali sudski proces prijeratnom {ef

hrvatskog SDB-a ne}e po~eti prije oktobra

ANTIKORUPCIJSKI TIM OHR-a U POTRAZI ZA TAJNIM RAÛNIMAManfred Dauster je bio inicijator velike me|unarodne akcije u Hercegova~koj banci,

koja je zape~atila politi~ku karijeru Ante Jelavi}a



njegovom pona{anju i na~inu rada, ja samdugo vremena mislio da je Dauster povokaciji policajac, ili da je radio zaobavje{tajnu slu`bu. Sve informacije jeuvijek uzimao zdravo za gotovo, bezdodatnih provjera, oslanjaju}i se na mreùlokalnih suradnika, koji su ga urednoservisirali svojim saznanjima. Njegova jestrategija bila - hapsi, a o dokazima }emo

brinuti kasnije. Neki su tuìoci, u strahu zavlastite pozicije, pristajali na takav na~inrada, ali je bilo i onih koji su odbijalinjegove zahtjeve“, obja{njava sugovornik Slobodne Bosne , napominju}i kako nijeslu~ajno da su sve krupne istrage uslu~ajevima organiziranog kriminala ikorupcije, koje su otvorene po naloguManfreda Daustera, neslavno okon~ane.

DAUSTEROVE POGRE[NE PROCJENEU tom je smislu, dakako, najdrasti~niji

primjer akcija nasilnog upada i uspostave privremene uprave u Hercegova~koj banci po~etkom aprila 2001., koju je osmislioupravo Dauster, a odobrio tada{nji visoki

predstavnik Wolfgang Petritsch. Iako jecijela operacija pokrenuta na temelju

procjena Manfreda Daustera da je biv{erukovodstvo HDZ-a BiH u Hercegova~koj

banci imalo preko 50 tajnih ra~una,navodno namijenjenih za financiranje

„Hrvatske samouprave“, kasnije je ~ak i privremena upraviteljica Toby Robinson nasu|enju Anti Jelavi}u priznala da su teinformacije bile pogre{ne. Jelavi} je,

podsjetimo, prije izricanja prvostupanjske presude od deset godina zatvora pobjegaoiz BiH, ali je odlukom Apelacijskog vije}aDràvnog suda osuda poni{tena i su|enjevra}eno na po~etak.

Jednako su neuspje{no zavr{eni i drusudski procesi koje je inicirao Dauster ka{ef Antikorupcijskog tima OHR-a. EdheBi~ak~i} i Dragan ôvi} su oslobo|ekrivnje po optu`bama za nezakonikupovinu stanova federalnim du`nosncima, ista je presuda lideru HDZ-a izre~eni u predmetu „Lijanovi}i“, poslije istragautro{ku sredstava za izbjeglice optu`nicnisu ni podignute. Premda se prije desetagodina spekulirao da su me|unarodtuìtelji u Antikorupcijskom timu OHR-

zajedno s bh. policijskim agencijamotvorili vi{e od 200 istraga, uglavno

protiv visokopozicioniranih poli ti~arrezultati njihovog rada gotovo da nisvrijedni spomena. Antikorupcijski tiOHR-a uga{en je potkraj 2005., a ManfreDauster je ve} u jesen iste godine prona{a


MANFRED DAUSTER

BIV[I FEDERALNI DVOJAC NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

Dugogodi{nja sudska trakavica oko kupovine stanova federalnim du`nosnicima okon~ana je osloba|aju}im presudama Draganu ovi}u i Edh

ISTURENI PRAVOSUDNI PUNKT

Od 2000. godine, kada je imenovan za šefaAntikorupcijskog tima, Dauster je, premda bez ikakvihformalnih ovlasti, krojio sudbine brojnih ovdašnjihpolitičara, policajaca, sudaca i tužitelja

PETRITSCHEVA BORBA PROTIV KORUPCIJEOHR-ov tim je vodio vi{e od200 istraga protiv bh. politi~ara



novi anga`man. Odlukom visokog pred-stavnika Paddy Ashdowna imenovan je zasuca Suda BiH u Odsjeku za ratne zlo~ine iOdsjeku za organizirani kriminal, privrednikriminal i korupciju.

Prema tvrdnjama njegovih nekada{njihkolega, za trajanja kratke suda~ke karijere uBiH Dauster je sudio samo u Apelacijskomodjeljenju, i to u predmetima organiziranogkriminala, terorizma i po àlbama na mjere

pritvora. Izme|u ostalih, Manfred Dauster je bio ~lan vije}a koja su odlu~ivala po àlbi na

pritvor Dragana ôvi}a, iako je prethodno,kao {ef OHR-ovog tima, bio aktivno uklju~enu istrage koje su vo|ena protiv njega.(Podsjetimo da je Dauster predsjedavaoSudskim vije}em koje je drasti~no smanjilo

prvostupanjske presude Mirsadu Bekta{evi}u,Abdulkadiru Cesuru i Bajri Okanovi}u, kojisu progla{eni krivim za terorizam.)

SUKOBI S KOLEGAMA U SUDU BiH„Iako je njegov nastup prema sudijama

iz BiH u po~etku bio arogantan, zbog ~egaje do{ao u sukob s pojedinim kolegama,

Manfred Dauster je vrlo brzo shvatio da senalazi u okruènju gdje svoje mi{ljenjene}e olako nametati. Istinski je bioposve}en poslu, trudio se da dobro upoznana{e zakone i sistem, i u tome je uspio,mada je u Njema~koj stekao titulu doktorapravnih nauka. Zanemarimo li njegovponekad prepotentan odnos prema bh.kolegama, ~injenica je da je Dausterovopravno znanje neupitno“, kazao nam je

jedan sudac Suda BiH, koji nije bioiznena|en {to je upravo ManfreduDausteru, nakon dugogodi{nje slu`be uSarajevu, dopalo da sudi hrvatskim

udba{ima. Dauster je, kako tvrde njegove

kolege, Sud BiH napustio zbog ozbiljnihzdravstvenih problema, nakon ~ega jesuda~ku karijeru nastavio na Vi{em suduBavarske u Minhenu. Krajem 2007. godine,kada je tada{nji visoki predstavnik

Miroslav Laj~ak najavljivao formiranje

novog Antikorupcijskog tima OHR-a, kanajizgledniji kandidat za novog-starog {e

ponovno je spominjan Manfred Dauste No, ubrzo se ispostavilo kako su posrije bile samo spekulacije i da se njema~

sudac ne}e vra}ati u BiH.


SUDAC OD KOJEG SU STRAHOVALI BH. POLITIÂR

Prema navodima medija u Hrvatskoj,njema~ko bi tuìteljstvo u Minhenu ve}narednog mjeseca trebalo podi}ioptu`nicu protiv prijeratnog {efa Udbe uZagrebu Zdravka Musta~a. Musta~u bise, procjenjuje Perkovi}ev odvjetnikAnto Nobilo, trebalo suditi zajedno snjegovim branjenikom, budu}i da im sena teret stavlja isto kazneno djelo.Znakovito je, me|utim, da policijski timkoji je godinama u Njema~koj istraìvaoubojstvo Stjepana \urekovi}a, sve doknisu stigli do nalogodavaca tog zlo~ina,sada istraùje misterioznu likvidacijuposljednjeg hrvatskog emigranta Ante

\api}a iz Livna. \api} je, o ~emu smodetaljno pisali u posljednjih pola godine,ubijen 1989., u svom stanu u Nirnbergu,na gotovo preslikan na~in kao i njegovznanac \urekovi} {est godina ranije.Nakon {to je istraga o smrti Ante \api}apotkraj pro{le godine intenzivirana,njema~ki su policajci, navodno, do{li do

neposrednog izvr{itelja, ali se njegovidentitet drì u tajnosti, dok se neposloè svi detalji, odnosno, ne otkrijusvi predratni obavje{tajci koji susudjelovali u pripremi \api}evogsmaknu}a. Prema nezvani~niminformacijama iz izvora bliskih istrazi,\api}ev egzekutor koji i danas ìvi uNjema~koj je dobro poznavao svoju`rtvu, i za taj prljavi posao nije slu~ajnoodabran. Nedavno smo, podsjetimo,objavili da su prvoosumnji~eni u istrazinjema~ke policije prijeratni operativciSDB-a BiH An|elko Hrgi} i BoòBagari}, koji su nesretnog Antu \api}agodinama „pokrivali“. No, lista biosumnji~enika uskoro mogla bitidopunjena, jer su istraìtelji izNjema~ke, u me|uvremenu, do{li donovih svjedoka, biv{ih Hrgi}evih iBagari}evih kolega, koji su izrazilispremnost otkriti kako je radila/ubijalabosanska Udba.

ZLOÎNI BEZ ZASTARE

Njemački policijski tim koji jeotkrio ubojice Stjepana Ðurekovića

sada istražuje likvidaciju hrvatskogemigranta iz Livna Ante Ðapića

UDBA KAO SUDBA An|elko Hrgi}, aktualnipomo}nik direktora SIPA-e,pod istragom je njema~kepolicije



Direktor Zavod zdravstvenog

osiguranja Kantona SarajevoKenan Crnki}, a na osnovusaglasnosti koju mu je izdao

predsjednik Upravnog odboraZavoda Esed Radelja{, zaklju~io je ugovor o nabavci trakica za mjerenje {e}era u krviod proizvo|a~a Bayer i Roche Diagnostic vrijedan preko 3, 2 miliona KM. Ugovor,odnosno ugovori, zaklju~eni su putem

pregovara~kog postupka, suprotno Zakonuo javnim nabavkama BiH {to je utvrdioUred za razmatranje àlbi BiH, nakon {to jeuvaìo àlbu firme Unifarm iz Lukavcakoja je zastupnik renomirane firme Johnson

& Johnson, a koja nije dobila prilikuu~estvovati na tenderu jer on nije bio niraspisan.

[E]ER PO PILAVUPri~a o nabavci trakica za mjerenje

{e}era od {vajcarskog proizvo|a~aRoche Diagnostica ima izgleda da se

pretvori u korupcijski skandal u ~ijemsredi{tu bi se mogla na}i ova svjetski

priznata kompanija koja se, izme|u ostalog, bavi proizvodnjom i prodajom dijagno-sti~ke opreme. Naime, bh. kompanija

Farmavita sa Roche Diagnosticom poslovno sara|uje jo{ od 2001. godine,

me|utim 2011. godine stvari po~inju da sekomplikuju. Naime, do tada je Farmavita

bila ovla{teni distributer Roche Diagnostic proizvoda u Federaciji BiH, a bijeljinskafirma Medicom za prostor RepublikeSrpske. Ali 2011. godine Farmavita gubiugovor sa Roche Diagnosticom, ali njihove

proizvode nastavlja nabavljati prekoMedicoma iz Bijeljine, po preporuci ljudi iz

Roche Diagnostica, {to se opet uklapalo unjihovu {emu reorgenizacije. Firma

Medicom ~iji je vlasnik Ljubomir Peri}, jakim vezama u zagreba~kom uredRoche Diagnostica, postala je jediovla{}eni distributer te kompanije u BiHdok je Farmavita zadràla statu

poddistributera. Prije dvije godine stvari dodatno komplikuju kada se u Sarajevkrajem 2012. godine registruje dru{tvo ograni~enom odgovorni{}u za vanjsku

unutra{nju trgovinu Bosnamedic , na ~elu direktorom Adnanom Mirojevi}em. Osn


„[E]ERNA“ AFERA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Priča o nabavci trakica za mjerenje šećera ima izgleda da se pretvori u korupcijskskandal u čijem središtu bi se mogla naći svjetski priznata švajcarska kompanija

„Roche Diagnostic“. A priča o „trakicama“ teškim 3, 2 miliona KM ne može proćbez Eseda Radeljaša (i)legalnog predsjednika (i)legalnog Upravnog odbora Zavoda

zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

Menad`ment Zavoda zdravstvenog osiguranja nijeimao ovla{}enja da sklapa dvogodi{nji ugovor, a i dajeste, godi{na cijena isporu~enih trakica iznosila bi

preko 1,6 miliona KM, {to je pola miliona vi{e

od planirane potro{nje

TRAKICE ZA MJERENJEKORUPCIJE U KRVI

IMA NEKA TAJNA VEZA Firma Bosnamedic registrovana je u Sarajevu krajem 2012. godne, kada je na Kipruregistrovan i njen osniva~ kompanija Dandoora Holding LTD



va~ Bosnamedica je firme DandooHolding LTD sa Kipra, koja je tako|osnovana 2012. godine sa kapitalom o1.000 eura. Na ~elu spomenute firme Elena Christodoulou, a osniva~i i vlasnifirme su nepoznati, odnosno te informacinisu dostupne javnosti. Me|utim, kaknezvani~no saznajemo, nije isklju~enmogu}nost da su me|u osniva~ima ovkompanije na Kipru ~lanovi menad`men

zagreba~kog ureda Roche Diagnostica, kai vlasnik Medicoma Ljubomir Peri}Bijeljine. Stoga ne iznena|uje podatak da iz zagreba~kog ureda Roche Diagnostic

potvr|eno da je firma Bosnamedic jediovla{teni distributer proizvoda ovkompanije na podru~ju Federacije BiH„Naoruàni“ ovom i potvrdom kompaniBayer da je firma Intermedical ekskluzivdistributer njihovih proizvoda u BiHmenad`ment Zavoda na ~elu sa direktoroCrnki}em, a uz saglasnost predsjednikUpravnog odbora Radelja{a, metodo

pregovaranja sklopio je posao nabavktrakica za mjerenje {e}era Bosnamedicom vrijedan preko dva milionKM i sa Intermedicalom vrijedan blizu 1miliona KM.

LA@NO PREDSTAVLJANJETo nije sve. Naime, Skup{tina Kanton

Sarajevo usvojila je plan i program radZavoda zdravstvenog osiguranja za 201godinu, kojim je precizirano da je nabavku trakica za mjerenje {e}era u kr

planirana potro{nja 1,133 miliona KMMe|utim, sklapaju}i ugovore sa Bosnmedicom i Intermedicalom vrijedne 3miliona KM planirana potro{nja je skorutrostru~ena. Naime, potpisanim ugovorospomenute firme dobile su dvogodi{nekskluzivno pravo snabdijevanja Zavodtrakicama za mjerenje {e}era u krvi. Nmenad`ment Zavoda nije imao ovla{}enda sklapa dvogodi{nji ugovor, a da i jestgodi{na cijena isporu~enih trakica iznosi

bi preko 1,6 miliona KM, {to je pomililiona vi{e od planirane potro{nje. Akse ovome doda i ~injenica da su ugovozaklju~eni pregovara~kim postupkom, a n

raspisivanjem javnog natje~aja, onda sasvim razumljiva odluka ~lanovUpravnog odbora Zavoda Aide HaveriMuamera Efendi}a i Samira Turkovi}a d

povuku ranije datu saglasnost za nabavktrakica za mjerenje {e}era u krvi.

Me|utim, prema mi{ljenju predsjednikUpravnog odbora Eseda Radelja{a,

poslovima nabavke trakica za mjerenj{e}era u krvi nje bilo ni{ta sporno, o ~em

prema njegovom navodu, moè posvjdo~iti i Senka Noìca, odvjetnica koja podluci Upravnog odbora zastupa ZavoDrugo je pitanje da li i ko mo`

posvjedo~iti da je upravo Esed Radelj


NABAVKA TRAKICA ZA MJERENJE [E]ERA U KRV

IMA SE PARA, IMA SE S ÎMZavod zdravstvenog osiguranjaKantona Sarajevo godi{nje raspolaèsa budètom te{kim 350 miliona KM



legalni predsjednik Upravnog odboraZavoda protiv kojeg je Tuìla{tvu KantonaSarajevo podnesena krivi~na prijava ZBOGla`nog predstavljanja. Naime, nakonrazlaza biv{ih koalicionih partnera SDA iSDP na kantonalnom nivou, formirana jenova Vlada na ~elu sa premijerom SuadomZeljkovi}em, koja je najprije izvr{ila ~istkunadzornih i upravnih odbora kantonalnih

javnih preduze}a. Na udaru se na{ao iUpravni odbor Zavoda na ~ije ~elo jeimenovan Esad Radelja{. Razrije{ena

predsjednica Upravnog odbora JasminaSelimovi} i ~lanovi Lejla Turulja, AlenPilav i Senka Mesihovi} Dinarevi} sudskim

putem su traìli i dobili satisfakciju.Op}inski sud u Sarajevu donio je presudukojom je rje{enja o smijeni predsjednika i~lanova Upravnog odbora Zavodaokarakterisao nezakonitim i nevaè}im, akantonalnoj Vladi i biv{em premijeruZeljkovi}u naloìo da na posao vratirazrije{enu predsjednicu Upravnog odbora i

~lanove. Zbog neprovo|enja ove sudske presude biv{i premijer Zeljkovi} nov~ano je ka`njen sa 1.000 KM, a protiv njega je podignuta i krivi~na prijava. Kantonalnisud u Sarajevu je polovinom pro{log

mjeseca donio rje{enje kojim je odbijenaàlba i potvr|ena presuda prvostepenogorgana, odnosno Op}inskog suda Sarajevo.Slijedom spomenutih sudskih presuda,aktuelni Upravni odbor Zavoda

zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevna ~elu sa Radalja{em je nezakonit, pa samim tim u pitanje moè dovesti zakonitost odluka koje je u me|uvremendonio. Me|utim, sudske presude

pravosudne „reprekusije“ ne doti~u Eseda Radelja{a koji na mjesto presjednika Upravnog odbora Zavoda do{ao neskrivenom namjerom da se odrì do kra

mandata i po svaku cijenu.


„[E]ERNA“ AFERA

Kako nezvani~no saznajemo, ministarzdravstva u Vladi Kantona Sarajevo EldanLokmi} daje punu podr{ku menad`mentuZavoda zdravstvenog osiguranja zasklapanje ugovora sa Bosnamedicom iIntermedicalom. Zlobnici kaù kako bi se injegovo ime mo`da moglo pojaviti me|uvlasnicima i osniva~ima sumnjivekompanije sa Kipra - Dandoora Holding

LTD-a. To su, naravno, samo spekulacije,no ~injenica jeste da je ministar Lokmi}postao vlasnik apartmana u mjestu Brelana makarskoj rivijeri, a da ga je tanekretnina ko{tala blizu 160 hiljada eura.Kako je ministar Lokmi}, sa skromnomministarskom pla}om od dvije hiljademaraka, uspio kupiti apartman vrijedan300 hiljada maraka, prosudite sami.

SKROMNI MINISTAR

Eldan Lokmić, vlasnik apartmana uBrelima vrijednog 160 hiljada eura

NEOSNOVANA @ALBA Kantonalni sud potvrdio je presudu

Op}inskog suda u Sarajevu kojom je smjenpredsjednika i ~lanova Upravnog odboraZavoda zdravstvenog osiguranja bilanezakonita

POSLANIK I PREDSJEDNIK Esed Radelja{, (i)legani predsjednik Upravog odbora Zavoda zdravstvenogosiguranja i narodni poslanik

(BEZ)REZERVNA PODR[KA Ministar EldanLokmi} vlasnik jebrojnih nekretnina



Federalna uprava policije podnijela jeKantonalnom tuìla{tvu u Sarajevuizvje{taj o po~injenom krivi~nomdjelu protiv aktuelnog i biv{eg direk-tora Sarajevskog aerodroma, Ivana

Veli~ana i Bakira Karahasanovi}a, kao i pro-tiv aktuelnog pomo}nika direktora ElvedinaBegi}a. Sva trojica su osumnji~ena zazloupotrebu poloàja i ovla{tenja, sklapanje

{tetnog ugovora, te nesavjestan rad u slu`bi,~ime su Me|unarodnom aerodromu Sarajevonanijeli {tetu od 1,7 miliona maraka.

Istragom su utvr|ene nezakonitosti pri-likom provo|enja javne nabavke za izgrad-nju objekta za smje{taj aviokateringa irestorana dru{tvene ishrane, zaklju~enjaugovora sa preduze}em - izvo|a~em radovau vrijednosti vi{oj od 2.500.000 KM saPDV-om, a da pritom nije postojalo odgo-varaju}e odobrenje nadle`nih institucija, teisplate avansa istom preduze}u u iznosu od

preko 460.000 KM .

Istragom je tako|er utvr|eno i nesavjes-no postupanje odgovornih osoba u JPMe|unarodni aerodrom Sarajevo prilikom

planiranja i otvaranja carinskog skladi{ta - bescarinske prodavnice CD Shop uSarajevu, a kojom prilikom je preduze}u

prouzrokovana {teta u iznosu od najmanje44.000 KM, kao i prilikom zaklju~ivanja{tetnog ugovora s jednim preduze}em izSarajeva, {to je za posljedicu imalo {tetu iiznosu od najmanje 27.000 KM.

Sporno je i zapo{ljavanje radnika u

ovom javnom preduze}u koje je “vr{enosuprotno propisima koji reguli{u navedenuoblast”. Na nezakonit na~in su zaposlenenajmanje 33 osobe, po principu neposredno

poznati kandidat na preporuke direktorasektora, ~ime su uskratili i ograni~ili pod

jednakim uslovima pravo na slobodnozapo{ljavanje nezaposlenim osobama kojese vode na evidencijama nezaposlenihosoba nadle`nih slu`bi za zapo{ljavanje.

Uku pnu {tetu koju su osumnji~eni prouzrokovali Aerodromu FUP je procije-nio na 1,73 miliona KM, pri ~emu lavovski

dio procijenjene {tete, u iznosu od 1,2 milona KM, proizilazi iz ~injenice da je uprva Aerodroma u tom iznosu otpisala duBH Airlinesa . I u prijavi se navodi da je duu navedenom iznosu otpisan u skladu zaklju~kom Vlade Federacije BiH.

Najve}i dio optu`bi protiv Veli~anKarahasanovi}a i Begi}a djeluje uvjerljivolako dokazivo, no najkrupnija stavka optu`nici, otpis duga BH Airlinesu u iznosu o1,2 miliona KM, stoji na staklenim nogama.

Naime, i Aerodrom i BH Airlines

dràvne firme i Vlada Federacije BiH imsuvereno pravo iz jedne prebaciti novac drugu firmu. Uostalom, to ~ini ve} godinma i brojne dràvne firme opstaju upravzahvaljuju}i finansijskoj podr{ci vlade. Svvlade u regiji subvencioniraju nacionalnaviokompanije i to nikada i nikome ni

bilo sporno.Uprava Sarajevskog aerodroma mor

}e poloìti ra~une za brojne propuste, ~injenica da ih se optuùje i za ono za {objektivno nisu krivi samo }e im olak{a

poloàj i odvesti istragu u krivom smjeru.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

FUP olakšao položaj optuženima sa Sarajevskog aerodroma

Osnovane su optužbe na račun Veličana,Karahasanovića i Begića, osim u dijelu koji se tiče

subvencija BH Airlinesu, za šta je “kriva” Vlada FBiH

TE[KE OPTU@BEêlnicima Sarajevskog aerodroma spo~itava se kriminal, korupcija, nepotizam...

Ivan Veli~an Bakir Karahasanovi} Elvedin Begi}



Ovotjedna sjednica Visokog sud-

skog i tuìteljskog vije}a BiH(VSTV), na kojoj su ~lanovi biralinovog predsjednika, zavr{ena je

bez ikakvih iznena|enja - imeno-vanjem favoriziranog kandidata MilanaTege tije za nasljednika Milorada Novko-vi}a. Premda je aktualni predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci imao ozbiljnogkonkurenta, suca Vrhovnog suda FederacijeBiH i ~lana VSTV-a Gorana Nezirovi}a, ~ija

pravni~ka karijera traje skoro trideset godina, jo{ se jednom pokazalo da je o izboru ~elnikanajva`nije pravosudne institucije u BiHodlu~ivala politika a ne struka. Novinari su,

podsjetimo, jo{ prije mjesec dana, kada jeMilan Tegeltija najprije izabran za ~lanaVSTV-a, najavili da }e on biti novi

predsjednik, budu}i da ima politi~ku potporuSNSD-a. Tegeltija je, uz to, i najmla|iizdanak mo}nog srba~kog pravosudnogklana, koji ve} godinama „dr i“ klju~ne

pozicije u banjalu~kim sudovima ituìteljstvima. Podsjetimo da je dosada{nji

predsjednik VSTV-a i Okru`nog suda uBanjoj Luci Milorad Novkovi} rodom izSrpca, ba{ kao i {ef Specijalnog tuìteljstvaRepublike Srpske Miodrag Baji}, glavni

banjalu~ki tuìtelj @elimir Lepir i biv{i glavni

dràvni tuìtelj Milorad Bara{in.

TU@ITELJ NA SPECIJALNOM ZADATKUMilan Tegeltija je za tuìtelja Okru`nog

tuìteljstva u Banjoj Luci izabran 2004., a jedan od prvih velikih slu~ajeva u njegovoj

karijeri bila je optu`nica protiv ranijeg premijera Republike Srpske MiloradaDodika i ministra financija NovakaKondi}a (u mandatu 1998. - 2001.). Sudski

je proces okon~an osloba|aju}im presudama (drugostupanjsku je odlukudonio Milorad Novkovi}), nakon ~ega jenovi-stari premijer RS-a Dodik 2006.godine odredio Tegeltiji ulogu glavnog

tuìtelja u novoosnovanom Specijalnotuìteljstvu RS-a za suzbijanje organizianog i najteìh oblika privrednokriminala. Na toj se du`nosti, me|utim, nidugo zadrào, jer su proceduru Tegeltijinoizbora osporili ~lanovi VSTV-a. Naknadn

je ostavku u Specijalnom tuì teljstvkompenzirao imenovanjem na funkcij

predsjednika Osnovnog suda u Banjoj Lu


IZBOR PREDSJEDNIKA VSTV-a

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Izbor MILANA TEGELTIJE za novog predsjednika VSTV-a još je jednom pokazaoda, čak i kada je posrijedi najvažnija pravosudna institucija u BiH, presuđuje

politika a ne struka; i Tegeltija i njegov prethodnik MILORAD NOVKOVIĆ izabransu uz političku podršku SNSD-a, dok njihovi koalicijski partneri iz SDP-a lobiraju

da na poziciju glavnog sarajevskog kantonalnog tužitelja bude imenovan

SANIN BOGUNIĆ

MOJ MILANE, SUDIJO SA GRANE

Milana Tegeltiju je Milorad Dodik postavio za glavnogtuìtelja RS-a, Sanin Boguni} je u posljednje dvije

godine istraìvao samo SDP-ove politi~ke protivnike

S U M R A K P R A V O S U \ A

NEZAVISNO PRAVOSU\EMilan Tegeltija izabran je zapredsjednika VSTV-a uzpoliti~ku podr{ku SNSD-a



(u martu 2007.), iako je njegova dotada{njasuda~ka karijera bila vi{e nego skromna. UTegeltijinoj biografiji se navodi da je od1998. do 2001. bio sudac banjalu~kogVojnog suda?!

No, ~injenica da njegov protukandidatGoran Nezirovi} uìva nedvojbeni autoritetme|u kolegama sucima, ni ~esti medijskinapisi o problemati~nim susretima MilanaTegeltije s osu|enim kriminalcima, kao ni

porazni rezultati predsjedavanja banjalu~kim sudom nisu, ipak, utjecali na~lanove VSTV-a. Tegeltija je za

predsjednika izabran tijesnom ve}inom, saosam glasova za i sedam protiv njega, i to

poslije ponovljenog izja{njavanja. Premainformacijama iz izvora bliskih VSTV-u,nakon {to je postignut me|ustrana~kidogovor oko novog predsjednika (izme|uHDZ-a, SNSD-a i SDP-a), za Tegeltiju jeglasala ve}ina ~lanova hrvatske i srpskenacionalnosti, ali i potpredsjednicaJadranka Lokmi}-Misira~a, koja se

izja{njava kao Bo{njakinja. I mada jo{ nije poznato da li je dràvna tuìteljica Lokmi}-Misira~a, glasaju}i za Milana Tegeltiju,~uvala vlastitu poziciju (u slu~aju da je za

predsjednika VSTV-a izabran sudac Nezirovi}, koji je tako|er Bo{njak, ona bi bila smijenjena), ili je provodila strana~ku politiku lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje,svog dugogodi{njeg prijatelja jo{ iz{kolskih dana, sve su prilike da je upravonjezin glas presudio.

SA ZLA NA GORE - SANIN BOGUNI]POSLIJE NIVES KANEVÊV

Jadranka Lokmi}-Misira~a je u VSTVizabrana u oktobru 2012., ali je u posljednjih godinu dana, otkako obavlja ifunkciju potpredsjednice, postala glavnakadrovkinja kada su posrijedi imenovanja

bo{nja~kih sudaca i tuìtelja. Nakonferenciji za novinare koja je odràna uutorak, 8. jula, poslije sjednice VSTV-a,

potpredsjednica Lokmi}-Misira~a je, kao jedan od najve}ih problema u pravosu|u,navela nepopunjenost tuìteljskih pozicija uKantonu Sarajevo, gdje nedostaje 18tuìtelja. Kako se, istodobno, u VSTV-u

provodi procedura za izbor novog {efaKantonalnog tuìteljstva u Sarajevu, sve su

prilike da Jadranka Lokmi}-Misira~a nije

bez razloga istakla problem sarajevskihtuìtelja. U pravosudnim se krugovima,naime, ve} danima spekulira kako upravoJadranka Lokmi}-Misira~a najvi{e lobirada se za nasljednika odlaze}e glavne

sarajevske tuìteljice Nives Kanev~eizabere Sanin Boguni}. Taj je SDP-o

potr~ko posljednjih godina bio glav protogonist nekoliko krupnih pravosudnskandala, nakon {to je postupaju}i puputama svojih politi~kih nalogodavacmonitirao istrage protiv nekolicine visokfederalnih du`nosnika. Po~etkom 201Sanin Boguni} je po nalogu SDP-a otvoristragu protiv direktora Federalne uprav

policije Dragana Luka~a, jer je poslao

mirovinu biv{eg zapovjednika Specijaln jedinice Dragana Viki}a, ali je poku{montiranja optu`nice lo{e zavr{io po samotuìtelja. Nakon {to se ispostavilo da Boguni} zloupotrijebio slu`beni poloàjizdao nalog federalnom ministru financijAnti Krajini da se Viki}u ne upladoprinosi za mirovinsko osiguranje, Luka

je prot iv njega podnio prijavu Ureddisciplinskog tuìtelja VSTV-a.

Iako je, u me|uvremenu, disciplinska`njen, tuìtelj Sanin Boguni} se godindana kasnije na{ao u sredi{tu novo

skandala, kada je od Suda tra` prislu{kivanje N.N. osobe, a zaprav predsjednika Federacije BiH @ivkBudimira. Dodajmo tome da optu`nic

protiv Budimira i njegovih navodnsau~esnika u kriminalnim poslovimvezanim za pomilovanja osu|enika ni ddanas nije podignuta. No, ra~una se da j

proteìranje Sanina Boguni}a na mjesglavnog sarajevskog tuìtelja, osim {to otvaranjem politi~ki instruiranih istragitekako zaduìo svoje pokrovitelje iz SDP-~elnicima te stranke va`no kako bi zadràkontrolu nad Kantonalnim tuìteljstvom

nakon {to izgube vlast.

10.7.2014. I SLOBODN BOSN 2

POLITI^KA DEVASTACIJA PREVOSU\

Kada se po~etkom pro{le godinebirao novi predsjednik Kantonalnog sudau Sarajevu, glavni dràvni tuìtelj GoranSalihovi} (ranije predsjedniksarajevskog Op}inskog suda), lobirao jeza svog prijatelja Milana Tegeltiju, koji jenavodno u glavnom gradu BiH kupio istan. Nakon {to je Tegeltija prije mjesecdana postao ~lan VSTV-a, odmah sezaloìo kako bi zaustavio eventualnidisciplinski postupak protiv Salihovi}a,

po prijavi koju je ranije podnio direktor

SIPA-e Goran Zubac. Salihovi} iTegeltija su se, kao dugogodi{njipredsjednici dva najve}a op}inska sudau Sarajevu i Banjoj Luci, sprijateljili namnogobrojnim konfe rencijama iseminarima, na kojima su obojica biliredoviti sudionici. Milan Tegeltija je,pored toga, me|u kolegama sucima,tuìteljima i odvjetnicima, poznat kaovrstan zabavlja~ - svira harmoniku ipjeva, a na repertoaru su mu uglavnom

narodnja~ki hitovi.

SVIRANJE SUDCU

Iako je njegova pravničkakarijera skromna, Milan Tegeltijavaži za najboljeg harmonikašameđu sucima

IZBORTU@ITELJA PO MJERISDP-aPotpredsjednicaVSTV-aJadrankaLokmi}-Misira~a,{kolskaprijateljicaZlatkaLagumdìje,zaduèna je zaimenovanjabo{nja~kihsudaca i

tuìtelja



By: A LMIR P NJET

Prate}i gospodara vremena,na{a prva stanica bio je 25.

oktobar 2009. i pismo u kojem

se obra}a Miloradu Dodiku...

...nakon ovog otkri}a, odlu~ili smo da ne idemo vi{eprema nazad, i pratili smo njegovo gospodarenje vremenom

kre}u}i se prema sada{njosti.Sljede}a stanica — Banovi}i, 13. septembar 2010...

Zlatko Lagumdzija u epizodi:

GOSPODARVREMENA

v

Nekada perspektivni politi~ar, socijaldemokrata i „de~ko koji obe}ava” nakongodina uspje{nog skrivanja u julu 2014. godine odlu~io je otputovati kroz vri-jeme, oti}i u 2005. kada je ta web forma bila popularna i otvoriti blog kroz

~ije i{~itavanje se jasno moglo zaklju~iti da je on ustvari — GOSPODARVREMENA! Uputili smo se za njim kroz bespu}a vremena

i otkrili izjave u kojima je Lagumdìja suvereno gospo-dario vremenom! Krenite s nama!

Ohrabrujemovas da kona~no usaglasite

bilo {ta od ~ega }e koristi imati

ìtelji na{e zemlje. Vjerujem da je iama jasno da je KRAJNJE VRIJEME dai vi kao ~elnik aktuelne vlastipromijenite svoju vi{egodi{njupolitiku, ili }ete i sami biti

promijenjeni

VRIJEMEJE da dràva po~neraditi za radnika i

rudara u ovojzemlji...



http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 25/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN 2

...Gospodar vremenanapu{ta Banovi}e2010. i nastavljadalje do 1. oktobra2010. gdje je opet

govorio o — vremenu!Njegova pri~a o

povratku Valtera dajenagovje{taj da putuje i

u mnogo daljupro{lost...

U februaru 201Gospodar Vremeodlu~uje da pono

upravljavremenom...

Putovanjeroz vrijeme iupravljanjevremenom senastavlja!

Zaustavljamose u martu2012. ...GospodarVremena

oziva na lov!

U oktobru iste godine, Lagumdìja ponovo govori o vremenu ipostaje jasno da se ne {ali!

Juni 201Gospoda

Vremena sastanku crnogorskpremijero

IgoromLuk{i}eponovonapada

ktobar 2013., krajnje

vrijeme...

Poru~iosam sino} kojekakvim

bjelosvjetskim hoh{taplerima skojima sam gostovao na televiziji,

koji se penju na tornjeve da budu vi{i i{to ho}e da grade nekakvih 14 traka

puta, i svim ostalim: Vratio se Valter!OD PONEDJELJKA }emo imati

dràvu za ~ovjeka!

DO{LO JEVRIJEME da BiH 20 godina, koliko

isklju~ivo naciondràva, bude i gra|

dràva. To prije zasluùje 300.0

bira~a, koji su i SHrvati i Bo{njaci, su svoje povjeren

izborima poklonili SDP-u BiH. Ako

~injenica uvaì, on

sve stvari u BiHmnogo lak{e prov

??Ovogodi{nji lokalni izbori prakti~no }e potvrditi vladaju}u

{estorku, koja podrazumijeva da je ZAISTA VRIJEME daStranka demokratske akcije (SDA) ode u opoziciju. Mislim darezultati ovih izbora pokazati da SDPBiH i Stranka za bolju

budu}nost (SBB) BiH imaju duplo vi{e glasova nego SDA i d}e pokazati da tradicionalno SDA-ovo bo{nja~ko bira~ko tijelo

ne}e dati vi{e od 20 posto ukupnih glasova. PRO[LA SUVREMENA kada je SDA bila stranka koja je za sebe mogla

tvrdi da predstavlja ve}inu, a kamoli ~itav jedan narod.Navodne tvrdnjekako }u osigurati

potporu ~lanaPredsjedni{tva BiH@eljka Kom{i}a daglasa za Jeremi}evu

kandidaturu su

najbrutalnije laì inebuloze. VRIJEMEJE da se krene u lovna one koji prave

ovakve konstukcije!

Kona~no je do{lo VRIJEMEda iz na{e regije u svijet po~nu

odlaziti pozitivne vijesti o uspje{noj

saradnji i zajedni~kom prosperitetuzemalja Zapadnog Balkana.

Mislim da je do{loKRAJNJE VRIJEME da sepolitika sukoba i politika

konfrontacija probazamijeniti sa {to je vi{e

mogu}e saradnje, pruànja

uke i zajedni{kog rada i toe pristup i politika SDP-a



U decembru 2013. Lagumdìja svima dajedo znanja da zna kakvo nas vrijeme ~eka...

Samo tri daposlije...

Po~etak ove godine, 7. februar 2014., u kojojLagumdìja najvi{e govori o tome kakvo je vrijeme i kona~no

otkriva karte, nagovje{tava {ta nas ~eka.

A ve} umartu...

Kraj maja, 31., Gospodar Vremena pokazuje da moè biti iprecizan predvi|aju}i u dan!

Sve jekulminiralo uulu, blogom okojem smogovorili napo~etku ove

vremenskepotrage. NijeGospodarVremena

aboravio onih200 dana okojima jegovorio...

...Da bi do klju

re~enice je u nj

otkrila

GOSPODVREME

NASTAVI]E SE,VREMENA NAVRIJEME...

Pred BiH je te{koRIJEME, ali

P }e u~initi sveo je u njenojo}i da stanjee popravljeno!

Ovo jeVRIJEME ISTINE,vrijeme kada se

radi a neskupljaju jeftinipoliti~ki poeni!

Sada jedo{lo VRIJEME

da gra|anigovore, a

politika slu{a!

VRIJEME do izbora treba iskoristiti zarje{avanje problema u BiH, a ne za njihovo

efinisanje.Treba raditi, pre}i u odlu~nu, organizovanuisplaniranju akciju. Dvije stotine dana ofanzive premaoljoj BiH. Bilo je gre{aka, napravio sam ih i ja, ali je

bio uvijek izbor izme|u ve}eg i manjeg zla.

Proteklih 50dana je u~injeno

mnogo kako bi imali{ansu za dobar

rezultat. Puno toga

mnogi od nas trebajuuraditi u ovih 10dana. Jos vi{e posla je

pred nama. Klju~nopitanje je kako sve

nas natjerati da se unarednih 100 DANA

takmi~imo urje{avanju problemanastalih poplavama ane u {utnji ili praznojpri~i i obja{njavanju

{ta sve jo{ nije

rije{eno

Situacija je trenutno na automatskom pilotu, sutra{nji dan jePOSEBNO VRIJEME od kojeg }e ovisiti sudbina platnog prometa.Ako Dom naroda usvajanjem zakona ne isklju~i automatski pilot, 1

juna }e nam sti}i deklaracija ~iju objavu niko ne}e mo}i zaustavit

VRIJEME JEza jedinstvo i

solidarnost, a ne zapodjele i sva|e.Vrijeme je za

rje{avanje, a nepravljenje problema.Vrijeme je za posao,

a ne za pri~u!



Posao povjeren banjalu~koj firmiMühlbauer , {tampanje li~nihkarata i voza~kih dozvola zagra|ane BiH, vrijedan ~ak 104miliona KM, krajnje je sumnjiv i

netransparentan. Utvrdili su ovo dràvnirevizori, a na{ list donosi detalje skan-daloznog ugovora potpisanog izme|u banja-lu~ke kompanije Mühlbauer i IDDEEA-e.

îtava pri~a o dodjeli ovog unosnog posla kompaniji Mühlbauer po~inje aprila

2012. godine kada je Vije}e ministara BiHusvojilo informaciju Ministarstva civilnih poslova BiH, na ~ijem se ~elu nalaziSredoje Novi}, o primjeni Zakona o putnimispravama.

PREGOVARA^KI ILIDOGOVARA^KI POSTUPAK

Tom prilikom Vije}e ministara BiHzahtijeva od Agencije za identifikacijskeisprave, evidenciju i razmjenu podatakaBiH (IDDEEA) da stvori uslove za izda-vanje osobnih iskaznica BiH, po~ev{i od

01.01.2013. godine. Tako|er nalaè ovojAgenciji da na pregovara~ki postupak pozove firmu “Mühlbauer High TechInternational AG” Roding iz Njema~ke,koja posjeduje najsavremeniju tehnologijuza izradu li~nih karata sa mikro~ipo-vima. Pregovara~ki postupak je ina~e naj-

manje transparentan i konkurentan i koristise u izuzetno rijetkim slu~ajevima. Pritom,IDDEEA ovaj postupak provodi bez nje-gove javne objave.

Konzorcij Mühlbauer, koji ~ine firmeMühlbauer d.o.o. Banja Luka i Mühlbauer

iz Rodinga, dostavlja svoju ponudu i u vrlokratkom roku nakon obavljenih pregovoraIDDEEA donosi odluku o dodjeli

posla Konzorciju Mühlbauer. Pregovorimasu prisustvovali predstavnici Mühlbaura iz

Njema~ke i “sestrinske” firme iz BanjeLuke. Nacrt skandaloznog ugovora sa

ovom firmom poslan je Pravobranila{tv

BiH, ali ova institucija ne reaguje na njgove sporne stavke i daje pozitivnmi{ljenje. Ugovorom je predvi|eno da }firma Mühlbauer ovaj posao obavljati narednih deset godina! U tom periodu tr

bala bi da od{tampa pet miliona li~nih karta po cijeni od 16 maraka i dva milion


SKANDALOZNO

Pi{e: MIRHA DEDI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Otvaranje banjalučke fabrike MÜHLBAUER, u kojoj se izrađuju lične karte ivozačke dozvole za građane BiH, i tajno pregovaranje i davanje posla ovoj kom-

paniji od strane IDDEEA-e u vrijednosti od 104 miliona KM u narednih deset godina nije urađeno zakonito; utvrdili su ovo državni revizori a naš list otkriva detal-

je skandaloznog ugovora sklopljenog sa ovom firmom

FIRMA MÜHLBAUER POSAOOD 104 MILIONA MARAKA

DOBILA NEZAKONITO!

Danilo Petrovi}, zet Neboj{e Radmanovi}a, raznimlobiranjem i pritiscima obezbijedio banjalu~kom

Mühlbaueru, na ~ijem ~elu je bio, posao vijeka

FABRIKA NOVCAZa izgradnju tvornice Mühlbauer , naDodikovu urgenciju, IRB RS-a odobrio 4,7miliona maraka kredita



voza~kih dozvola po cijeni od ~etiri markVisoku cijenu li~nih karata predstavni

IDDEEA-e pravdali su modernotehnologijom izrade i mikro~ipovima kosu sadr`ani u kartici svake li~nkarte. Po ugovoru, ovoj firmi se isporu~ui oprema vrijedna oko 4,5 milionmaraka, koja prelazi u njeno vlasni{tvnakon isplate 75 posto njene vrijednosTako|er, IDDEEA preuzima obavezu d

bud`etskim novcem Mühlbauer snabdi potrebnim softverom i hardverom vrijednosti od dva miliona maraka.

Zanimljivo je da se ova Agencijobavezala da }e Mühlbaueru isplatiti 10miliona maraka za pet miliona li~niskaznica i 2 miliona voza~kih dozvola beobzira na stvarne potrebe bh. gra|anJedna od nevjerovatnih stavki je i pristanana avansno pla}anje od 30 posto.

Iako je Pravobranila{tvu BiH upu}eugovor u kojem stoji da se posao dodjeljuKonzorciju Mühlbauer, ugovor potpisu

samo Mühlbauer iz Banje Luke. Na reaguje ~lan komisije za provo|enje potupka Jasmin Mehmedovi}. On u pismSini{u Macana, direktoru IDDEEA-e, pikako to da je sva dokumentacija koja

pro{la prethodna odobrenja Pravo branla{tva BiH, Vije}a ministara BiH i nadle`nkomisije bila vezana za KonzorcMühlbauer (koji ~ine banjalu~ki Mühlbaukao glavni dobavlja~ i Mühlbauer Rodinkao ~lan), a ugovor sa Agencijom potpisu

je isklju~ivo banjalu~ki MühlbaueMe|utim, Sini{a Macan, direktor IDDEEA-ga ubje|uje da je Mühlbauer iz Banje Luk

firma k}erka i da u ~itavom postupku nemni{ta sporno. Zapravo, u dodjeli ovog posnjema~ko-banjalu~koj firmi bilo je puntoga spornog. Ova firma nije ispunjava

potrebne uslove zahtijevane tenderskodokumentacijom, jer je tek po dobijanjovod stomilionskog posla izgradila fabrikza izradu dokumenata u Banjoj LucUpu}eni izvori napominju i da je sastaKomisije za provo|enje postupka bio kraj

je upitan jer su neki njeni ~lanova bili rod binski vezani s revizorima koji su kasni provjeravali poslovanje IDDEEA-e regularnost ovog ugovora.

Tenderskom dokumentacijom tako| je zahtijevano da Mühlbauer dostavi izjavda }e osnovati preduze}e prema propisimu BiH koje }e biti u njegovom vlasni{tvukoliko ve} nije osnovano, te da ono nsmije biti udaljeno vi{e od pet kilometaod Centra za skladi{tenje i personalizaciju

MÜHLBAUER DOBIO POSAODO 2022. GODINE

U roku od samo tri mjeseca Mühlbauerovom pogonu u Banjoj Luzaposleno je tridesetak radnika, ali s

kapaciteti opreme koja je instaliran


KRIMINAL POD OKRILJEM DR@AV

ULOGA RADMANOVI]A I DODIKA U POSLOVANJU MÜHLBAUERAFabriku Mühlbauer vodili su Radmanovi}evzet Danilo Petrovi} i Dodikov savjetnik Zoran Kora}, koji je i suvlasnik ove firme



upu}ivali kako investitori ra~unaju navi{egodi{nji anga`man. Prije {tampanjaisprava, iz ove kompanije gra|anima je

poru~eno kako }e li~na karta koja iza|e iz banjalu~kog Mühlbauera biti najza{ti}enijidokument u Evropi. Svojevrsnu marketin-{ku kampanju za ovu firmu vodio je i Sini{aMacan, direktor IDDEEA-e, koji je organi-zovao promociju sofisticirane opreme za

proizvodnju i personalizaciju li~nih doku-menata u {leperu koji je obi{ao vi{e bh.gradova, a kako bi gra|anima demonstrirali

na~in izrade novih dokumenata.IDDDEEA je 17. jula 2012. godinezaklju~ila ugovor sa firmom Mühlbauer d.o.o. Banja Luka u ukupnoj vrijednosti od104 miliona maraka i to na period od desetgodina! Direktor Agencije Sini{a Macan

prilikom potpisivanja Ugovora bio je nagodi{njem odmoru u Gr~koj, pa je ovajkrajnje sumnjiv poslovni aran`man saDanilom Petrovi}em, direktorom firmeMühlbauer d.o.o. Banja Luka, potpisaonjegov pomo}nik. Zanimljivo je i to da

Mirsad Dàferovi}, zamjenik SiniMacana, uop{te nije bio uklju~en u ov proceduru.

Sam Danilo Petrovi} bio je umije{anizmjenu ugovora nakon {to je ugovor dobsva odobrenja i vr{io pritisak na ~lanovkomisije da isklju~ivo Muhlbauer iz BanLuke bude nosilac ~itavog projektodnosno da njema~ki partner sa ~itavi

poslom nema ni{ta.Ina~e, Danilo Petrovi} je zet Neboj{

Radmanovi}a, srpskog ~lana Predsje

SKANDALOZNO

Vlasnici firme “Nites”, koja je 40 odsto suvlasnikbanjalu~kog Mühlbauera, suZoran Kora}, savjetnikMilorada Dodika, i Miodrag[krbi}, vlasnik nekoliko infor-

mati~kih firmi i blizak prijateljZlatka Lagumdìje, lideraSDP-a i ministra vanjskihposlova BiH.

Zoran Kora} je dugi nizgodina najzna~ajniji Dodikovsavjetnik za “velike poslove”.Njegova ekonomska umije}a iveze poti~u iz Genexa. Kora}

je dugo vremena bio jedan odmiljenika reìma SlobodanaMilo{evi}a, ali im se tokom1996. godine u tolikoj mjerizamjerio da je morao spasavati

„ìvu glavu“ odlaskom u inos-transtvo. U Republici Srpskojse pojavljuje tokom 1998.godine, kada je Dodik prvi putpostao premijer i od tada pa dodanas stalno je uz njega i

zaduèn je dovo|enje velikihinvestitora u Republiku Srpsku.Nites je osnovan u [ved-

skoj pod nazivom NE&ESHolding AB sa osniva~kimkapitalom od 100.000 {vedskihkruna. Osim u [vedskoj, Nitestrenutno posluje i Pragu,Beogradu i Banjoj Luci. UBanjoj Luci je Nites osnovan2007. godine, a na mjestodirektora postavljen je Dmitarî~kovi}. Nites ve} godinamadobija poslove milionske vrijed-

nosti od Elektroprivrede RS-a ibrojnih ministarstava RepublikeSrpske.

Na zvani~nom sajtu kom-panije “Nites” navodi se da sunjihovi klijenti M:tel,

Elektroprivreda RS,„Elektrokrajina“ Banjaluka,„Elektro-Bijeljina“, Ministarstvofinansija, Ministarstvo trgovinei turizma, Ministarstvo rada isocijalne za{tite RS, Agencijaza identifikacione dokumente,evidenciju i razmjenu podatakaBiH (IDDEEA), DS Elektro,FERRIT.

”Nites” je ostvario zavidneveze i sa Investicio-razvojnombankom RS, od koje je dobiokredit vrijedan 4,7 miliona

maraka i to na 13 godina.Ugovor o kreditu potpisali su2012. godine, a dodijeljen im jena li~nu intervenciju MiloradaDodika.

Novac koji je Nites dobio

od IRB-a utro{en je za izgrad-nju poslovne zgrade firmeMühlbauer d.o.o. Banjaluka,kojoj su vlasti na nivou BiHpovjerile posao {tampanjanovih li~nih dokumenata vri-

jedan 104 miliona maraka.[ef za razvoj softvera u

Nitesu je VladimirPetrovi}, bratRadmanovi}evog zetaDanila Petrovi}a, koji je uvrijeme potpisivanje ugovo-ra bio direktor Mühlbauera.

KO SU SUVLASNICI BANJALU^KOG MÜHLBAUERA

Kompaniju “Nites”, koja dobija najunosnije poslove uRS-u, osnovali su Zoran Korać i Miodrag Škrbić

30 SLOBODN BOSN I 10.7.201

ZAJEDNI^KI PROJEKATSini{a Macan, direktor IDDEEA-e, li~no je promovisaoMühlbauer, fabriku za izradu li~nih karata

NERAZDVOJNI PUNAC I ZETDanilo Petrovi} (u sredini) u lovu sa puncem Neboj{om



ni{tva BiH, koji je dugo bio njegovsavjetnik u Predsjedni{tvu BiH. Petrovi} se

nakon potpisivanja ovog posla vrijednog preko sto miliona maraka nije dugo zadràona ~elu Mühlbauera d.o.o. Banja Luka.Sredinom pro{le godine postao je jedan odvlasnika preduze}a Mega Elektrik sa 30

posto vlasni~kog udjela. U vlasni{tvu ovefirme je hidroelektrana Ziraja, kod Tesli}a,koja se bavi proizvodnjom elektri~neenergije. Slu~ajno ili ne, ba{ od njihElektrokrajina, ~ija je direktorica njegovamajka Seka Kuzmanovi}, kupuje struju!?

No, vratimo se ovom krajnje sumnji-vom poslovnom ugovoru za ~ije realizo-vanje je bio angaòvan zet Neboj{eRadmanovi}a Danilo Petrovi}.

Po{to je Mühlbauer Banja Luka, koja je60 posto u vlasni{tvu njema~kogMühlbauera i 40 posto u vlasni{tvu

banjalu~ke firme Nites inìnjering , ume|uvremenu izgradila fabriku koja je bilaneophodna za realizaciju ugovora,

IDDEEA je po~etkom 2013. godiniMühlbaueru iz Banje Luka uplatila 14,976miliona maraka za izradu 750.000obrazaca li~nih karti i 250.000 obrazacavoza~kih dozvola.

Revizori su utvrdili da je do kraja

decembra 2013. godine ukupno izdato

368.241 od ugovorenih 750.000 i 165.568voza~kih dozvola od ugovorenih 200.000

komada. Ukupna vrijednost izdatihdokumenta iznosila je 7.668.330 maraka,dakle duplo manje nego {to je banjalu~komMühlbaueru upla}eno novca.

Iako je sa 31.12.2013. godine avansostao neopravdan, IDDEEA je 2014.godinu uplatila novi avans Mühlbauera uiznosu od 10,8 miliona maraka, odnosno 30

posto od ugovorene vrijednosti za ovugodinu koja iznosi 36 miliona maraka.

Revizori su u ovom ugovoru prona{li brojne nepravilnosti i utvrdili da pojedineodredbe ugovora mogu nanijeti veliku {tetu

budètu. Zbog toga su u maju ove godineuputili zahtjev SIPA-i i Tuìla{tvu BiH daispitaju ima li elemenata za krivi~nuodgovornost.

Revizori su skrenuli pa`nju na niznepravilnosti u ugovoru. Izme|u ostalog,da je zanemarena stvarna potreba gra|anaza dokumentima te da se koli~inaodre|ivala pau{alno. Tako|er smatraju da

je avansno pla}anje ovoj kompaniji uiznosu od 30 posto neprimjereno, kao inabavka opreme u iznosu od 4,5 milionamaraka koja se pla}a kroz cijenudokumenata i koja prelazi u vlasni{tvo ove

firme. Revizori skre}u pa`nju da je

ugovorena cijena servisiranja oprem previsoka. Ugovorena cijena intervenciza mehani~ara po danu iznosi 1.250 eura,elektroni~ara 1.500 eura.

DAÎ] DOVEO MÜHLBAUERA U SRBIJUKompanija Mühlbauer je na bh. trì{t

po svemu sude}i, stigla preko Srbije, gdsu u aprilu pro{le godine otvori

Tehnolo{ki centar za inènjering proizvodnju li~nih dokumenta. U Tehnol{ki centar, koji je ko{tao deset miliona eurnjema~ka firma je investirala 5, 5 milioneura, {to se pokazalo isplativim ulaganobzirom da se u fabrici u Staroj Pazoizra|uju srbijanski paso{i i drugi li~dokumenti.

Prvi paso{ proizveden u toj kompan ji, uramljen kao fotografija sa likovimJosefa Mühlbauera i Ivice Da~i}tada{njem srbijanskom premijeru uru~

je vlasnik njema~ke firme, kojem Da~i} zauzvrat obe}ao dràvljanstv

Srbije, ukoliko ga bude zatraìo. IvicDa~i} i njegov njema~ki partner JosMühlbauer su, ina~e, dugogodi{nji blis

prijatelji.Me|utim, uslove za dolaza

Mühlbauera u BiH stvorio je Sredo Novi}, ministar civilnih poslova, koji direktno uticao na prekrajanje Zakona

putnim ispravama kako bi njegove pojedinodredbe ispunjavala isklju~ivo ovnjema~ka kompanija. Treba imati u vidi d

je i IDDEEA, iako nezavisna dràvna agencija, ipak pod pokroviteljstvom Novi}evoMinistarstva civilnih poslova.

Pitanje koje se name}e je ko }e velikrazliku u cijeni li~nih dokumenta izme|njene nabavne i onu koju pla}aju gra|anstaviti u dèp. Zanimljivo je da, iako rije~ o istoj tehnologiji izrade, gra|aSrbije mikro~ipovanu li~nu kartu pla}aoko 10 eura ili dvadeset maraka, a u Biduplo vi{e, ~ak 40 KM. Na{ dobrupu}eni izvor tvrdi da je proizvodna cijna li~ne karte od 16 maraka nerealnnaro~ito ako se ima u vidu da je nabavncijena voza~ke dozvole ~etiri puta maniako je izra|ena na potpuno isti na~in i o

istog materijala. Drasti~na razlika u cijeli~nih karata pravdana je uvo|enjem kolfotografija i novih, skupljih za{titnih elmenata, koji bi trebali garantovati boljidentifikaciju gra|ana. Me|utimra~unica Mühlbauera je, po svemu sude}da u Bosni i Hercegovini treba od{tampaduplo ve}i broj li~nih karata negvoza~kih dozvola. Upu}eni izvori smatr

ju da }e na ekstra zaradi ostvarenoj nizdavanju voza~kih dozvola i li~nih karta najvi{e profitirati banjalu~ka kompan

ja, ali i mnogi pojedinci koji su biuklju~eni u proces lobiranja da ova firm

dobije stomilionski posao.


KRIMINAL POD OKRILJEM DR@AV

Dèvad Neki}, zamjenik generalnogrevizora Ureda za reviziju institucija BiH,koji je ina~e dao izdvojeno mi{ljenje naIzvje{taj o izvr{enoj reviziji IDDEEA-e, zana{ list kaè da su u revizorskomizvje{taju poslovanja IDDEEA-e utvr|enezna~ajne nepravilnosti u pogleduneuskla|enosti sa Zakonom o javnimnabavkama i Zakonom o finansiranjuinstitucija BiH.

“Provo|enje pregovara~kog postupkaza koji nije postojao zakonski osnov,zaklju~ivanje ugovora sa dobavlja~em

kome nije upu}en poziv da u~estvuje upostupku a za koji ne postoji ni mi{ljenjePravobranila{tva BiH, period zaklju~enjana deset godina uz avansno pla}anje od30 posto, samo su neke od nepravilnosti izloupotreba koje mogu imati dugoro~no{tetne posljedice kako po budèt BiH takoi po gra|ane. O postojanju zna~ajnihnepravilnosti vezano za postupak javnihnabavki obavije{tene su i nadle`ne insti-

tucije za provo|enje zakona, SIPA iTuìla{tvo BiH. S obzirom da se radi oneuskla|enosti sa zakonima, materijalnozna~ajnom iznosu od 104 miliona maraka,sa {tetnim posljedicama, a o ~emu jeprikupljena dovoljna koli~ina primjerenihrevizionih dokaza, smatram da je IDDEEAtrebala dobiti negativno mi{ljenje”, kaèza na{ list Neki}.

D@EVAD NEKI], ZAMJENIK GENERALNOG REVIZORA BiH, ZA “SB”

“Zbog ugovora koji je punzloupotreba IDDEEA je trebala dobitinegativno revizorsko mišljenje”

Dèvad Neki}



Sala Obala Meeting Pointa uSarajevu bila je puna libijskih

boraca iz Zintana dok sefrancuski reìser Florent Marcie

prezno javao ne skrivaju}i tremu pred premijerno prikazivanje dokumentarcaTripoli sutra - Revolucija pacova . U Sali,ludilo - publiku ~ini vi{e od 150 ljudi kojisu prije tri godine u~estvovali u libijskojrevoluciji i bili dio jedinice koja je iz gradaZintana iz okruènja snaga Muammara

Gaddafija i odvojena od glavninerevolucionarnih snaga preko brda„prokinula“ do samog Tripolija u koji suu{li me|u prvima.

Otkud libijski borci iz Zintana uMeeting Pointu u Sarajevu? To sasigurno{}u ne moè re}i ni sam Marcie, skojim smo razgovarali nakon projekcije~etiri i pol sata dugog dokumentarca, i jo{ne{to vi{e od sat vremena tokom kojih su

borci imali potrebu iznijeti svoja zapaànjai kritike vi|enog. Veliki broj njih nije biozadovoljan vi|enim...

„Nismo ih o~ekivali. Iznenada su

odlu~ili da do|u. Prvo je najavljeno da }eih do|i pet, pa su rekli da ih dolazi 10, pa50, i na kraju se zavr{ilo na punom avionu,vi{e od 150 ljudi“, ispri~ao nam je poslije

projekcije Marcie. Kaè da je bio sretan {to}e ljudi s kojima je proveo osam mjeseci io kojima je snimio film biti na premijeri,ali da nije o~ekivao da }e bukvalno do}isvi.

Informacija o dolasku 168 boraca izZintana u Sarajevo na premijeru filma inama je bila nevjerovatna kada nam ju jenekoliko dana pred njihov dolazak saop{tio fotograf Zijo Gafi} koji jeu~estvovao u organizaciji WARM

Festivala koji organizuje istoimenafondacija sa sjedi{tima u Sarajevu,Londonu, Parizu i New Yorku a na ~ijem

je ~elu novinar R emy Ourdan.

TRIPOLI I DUGI MAR[“Pozvao je ljude iz jedinice i pitao da li

bi neko od njih mogao do}i da prisustvuje premijeri, da bi mu odgovorili - nema{anse, dolazimo svi! Prvo je trebalo da ihdo|e oko 100, pa su onda iznajmili ~arter let i dolazi ih 168, koliko je bilo mjesta uavionu! Trebali su do}i nekoliko danaranije od kada ih ~eka avion, ali zbog

procedura oko viza kasnili su nekoliko

dana”, pojasnio nam je Gafi}. êtvorica suvra}eni s aerodroma jer nisu imali vizu zaBiH i mislili su da }e mo}i u}i sa Schengenvizom, a neki od njih su kad su ~uli da seide za Sarajevo dan prije polijetanja

poku{ali dobiti vizu za BiH...Premijera je trebala biti u srijedu u 14

sati, ali Libijci nisu uspjeli sti}i, pa je projekcija odgo|ena za ~etvrtak u podne.Pred premijeru filma, borci su se udobnosmjestili u crvene stolice Meeting Pointa.Prizor - vrlo zanimljiv, posebno jer suneki od njih obu~eni u tradicionalneno{nje.

Kada je reìser iza{ao da im se obrati,uslijedile su i prve reakcije. Saznao je da senekima od njih ne svi|a naslov! Naslov„Sutra Tripoli - Revolucija pacova“ reìser

je uzeo jer je pobunjenike Gaddafi nazivao pacovima, ~inilo mu se zgodno, ali ne iglavnim akterima filma...

“Vidje}emo, pri~a}emo poslije filma,mo`da i promijenim naslov”, kazao jereìser publici koju mnogo po{tuje i skojom je proveo osam mjeseci postav{i naneki na~in dijelom pobunjeni~kog pokreta.

Marcie je bio u Libiji pred samoizbijanje revolucije, i bio je me|u rijetkimEvropljanima koji su se u to vrijeme na{li u

34

LIBIJA U@IVO

Pi{e: ALMIR PANJETA

Reporter SB imao je priliku družiti se i razgovarati sa borcima iz libijskog gradaZintana koji su tokom libijske revolucije u kojoj je svrgnut Gaddafi među prvimaušli u Tripoli. Za to nije morao otići u Zintan, jer su skoro svi došli u Sarajevo! I

to na premijeru dokumentarnog filma! O njihovom dolasku u Sarajevo, koji je bioskoro jednako lud kao i način na koji su se iz totalnog okruženja probili do

Tripolija, izvijestio je i „The Guardian“, a za SB su govorili o današnjem stanju uLibiji, očekivanjima koja su imali od revolucije, Srebrenici, „Zmajevima“...

ODMOR RATNIKA J U ^ E R T R I P O L I , DA N A S S A R A J E VO

“Dana{njaLibija nije ona

za koju smo seborili, ali smooptimisti.Pratili smo {ta

se de{avalo uBiH, boli nasSrebrenica, a naSP smo bodrili“Zmajeve”!“




Nefoussa planinama. Tu se protiv reìmMuammera Gaddafija borila mala, a„opi~ena“ grupa revolucionara. Bili sodsje~eni od pobunjeni~kih upori{ta nistoku Libije, daleko od Zapada, i

potpunom okruènju Gaddafijevih trupa.Marcie ih je pratio osam mjeseci, o

po~etaka pa do suludo hrabrog proboja dTripolija u ~ijem su osloba|anju oGaddafijevih snaga u~estvovali. Plan je b

da se film “Tomorrow Tripoli” prikaè Libiji, ali kako je WARM Festival koji ovih dana odràva u Sarajevu podrào filmautor je odlu~io da premijera bude - Sarajevu. Kad su ovi to ~uli, odmah saplicirali za bh. vize.

KRITIKA I SAMOKRITIKA“Vidite, mo`da neki od vas ne}e biti

filmu, neke sam scene morao izbaciti zbodinamike, mo`da ne}e ni biti sve borbe, m


SARAJEVO - TRIPOL

FILMSKA KRITIKA IZ DALEKA Nekada{nji biorci s pa`njom pratili projekciju

DANI PONOSA I SLAVERevolucionari jo{ ~ekaju Libiju za kakvu su seborili, u me|uvremenu su skoknuli do Sarajeva



znamo da ste vi heroji...”, obja{njavao im jeMarcie a na rije~ „heroji“ prekinut jeglasnim aplauzom i odobravanjem. Nakon20-ak minuta uvoda, po~ela je ~etiri i polsata duga projekcija.

Jedan od aktera filma i borac, MiladLamen, za SB je prije projekcije kazaokako on i njegovi kolege nisu zadovoljnistanjem u Libiji tri godine poslijerevolucije, ali da su svjesni da je to dio

procesa koji moraju pro}i:“Nismo do kraja zadovoljni, ali smo

itekako optimisti~ni. Prolazimo kroz jedan period koji je neminovan, ali smo uvjerenida }e to pro}i i da }emo imati Libiju za kojusmo se borili”, kazao nam je Milad, a naengleski nam prevodi Musa, interesantanlik u fancy odijelu i cipelama s neobi~nimturbanom na glavi. Milad dodaje da sutokom rata u BiH pratili {ta se de{ava:

“S velikim bolom smo primili vijest otome {ta se de{avalo ovdje, o genocidu u

Srebrenici, i du{a nas zaboli svaki put kad pomislimo na Srebrenicu”, kaè namMilad, a na kraju dodaje da vjeruje i da BiHmoè naprijed:

“Pratio sam va{ tim u Brazilu i navijaoza njih”, kazao nam je i oti{ao na

projekciju.Poslije projekcije - podijeljena mi{ljenja.

Neki su vjerovatno o~ekivali film kojigovori samo o njihovim hrabrim podvizima

pa im se film nije svidio i iznijeli su mno{tvo primjedbi, dok ni drugi nisu ba{ odu{evljeniali shvataju rediteljev umjetni~ki izraz izadovoljni su da je snimljen film o njihovoj

borbi. Kakav-takav.

Nastala je jednoiposatna rasprava ukojoj je reìser poja{njavao odre|enedijelove filma, neki su bili pogo|eni

psovkom koja se pojavila u jednomdijelu filma, drugima se nije svidjelo {tosu neki pripadnici Gaddafijeve vojskenazvani {ehidima... Sve je presjekaomladi} ~iji je otac poginuo kao generalrevolucionarnih snaga i koji uìva

posebno po{tovanje, te im objasnioMarcieovu viziju nakon ~ega je raspravautihnula, ali je kod nekih i dalje ostalonezadovoljstvo.

GADDAFI JE NAVIJAOZA SRBIJU A PROTIV BiH

„O~ekivali smo istoriju, a dobili smonjegovu li~nu storiju, mislimo da jetrebalo biti druga~ije“, kazao nam je

poslije projekcije Omar Matooq, libijskinovinar i u~esnik borbi koji je rediteljuzamjerio previ{e li~an pristup. Kad je

dana{nja situacija u Libiji u pitanju, sli~nokao i na{ prethodni libijski sagovornik, ion dijeli mi{ljenje da to nije zemlja za kojusu se oni borili, ali da je svjestan procesakoji trebaju pro}i kako bi takva zemlja

postali. Kaè da je prili~no upoznat sasituacijom u BiH.

„Znamo kakav je bio Gaddafijev odnoss nekada{njom Jugoslavijom, i znamo da jetokom va{eg rata podràvao srpsku stranu.ûo sam da je kompanijama iz Srbije davao

prednost kod dodjele poslova u Libiji“,kaè Matooq za kojeg se moè na}i podatak i da je bio glasnogovornik vije}a grada

Zintana.

S druge strane, Ibrahim Almadan jedan od u~esnika borbi, kaè da zadovoljan filmom, ali ne i odu{evljeSretan je {to je u filmu mogao vidjeti oca

brata uz koje se borio tokom libijskrevolucije. Na{e pitanje kako to da su sskoro svi odlu~ili do}i u Sarajevo ~ak ga jiznenadilo.

„Pa, mi smo ljudi revolucionari, borismo se protiv Gaddafija! Htjeli su jomnogi do}i, ali nije bilo mjesta u avionunisu svi stigli dobiti vize“, kratko nam j

pojasnio. U vrijeme zavr{avanja ovoteksta libijski borci su jo{ bili u BiH, a viim vaè do 12. jula.

Reìser Marcie, i pored strahovankako }e ragovati glavni akteri njegovofilma koji su prevalili dug put da bi g

pogledali u Sarajevu, poslije projekcinam je kazao da je u osnovi zadovoljan.

„Mislim da su primjedbe koje sadobio o~ekivane. Neki su {okirani, neki s

razumjeli, neki poku{ali da razumiju. Sljudi imaju druga~ije mi{ljenje i druga~ijviziju kako bi ne{to trebalo da izgleda. sam imao svoju viziju, i po tome sanapravio film kojem je u prvom planu pri~o jednom strancu me|u libijski

pobunjenicima koji na neki na~in postanjihovim dijelom“, kazao nam je Marci

Na pitanje kako danas gleda na perio proveden s borcima i Zintana, te kako je svuspio preìvjeti s obzirom da je mnog

borbe snimao iz nevjerovatne blizinkratko je kazao:

„Morao sam zavr{iti film i zato sa

ostao ìv.“


PUSTINJA MEETING POINTPrevalili dug put da vide film

IBRAHIM ALMADANY “Mi smo revolucionari, borili smo se protivGaddafija, moèmo do}i i u Sarajevo dapogledamo film”

NEOÊKIVANA POSJETA Reìser Marcie nijeo~ekivao libijskepobunjenike napremijeri u Sarajevu

REVOLUCIJA PACOVA Borcima iz Zintannije se svidionaslov filma



Neki su, mo`da, a mo`da su imnogi, kada su ~uli, vidjeli ili

pro~itali da su osniva~i Ko{arka-{ke {kole GEN iz Sarajevaorganizovali Ko{arka{ki kamp ,

ove godine ~etvrti put, pomislili da se, tamonegdje na Vla{i}u, stvara novo jezgroko{arka{ke reprezentacije Bosne i Herce-govine za mla|e kategorije. Jer, idejnitvorci GEN-a (Gordan, Emir, Nenad, “usufiksu” Firi}, Halimi}, Markovi}) nekadasu bili, ili su jo{ uvijek, selektori kadetske i

juniorske, ali i seniorske reprezentacijena{e dràve. Markovi} je bio selektor A i U-18 tima, a Firi}, kojeg je naslijedio Halimi}i na toj poziciji je i danas, vodio je U-16selekciju. Naravno, ovaj trojac je nekadaigrao u Bosni , ko{arka{koj reprezentacijiBiH i u mnogim evropskim klubovima.

OZBILJAN SISTEMIpak, Ko{arka{ki kamp nema veze sa

reprezentacijom, mada nije isklju~eno da }eneki od, recimo, ovogodi{njih u~esnikaKampa nekada zaigrati za na{u najboljuselekciju u raznim uzrastima, a su{tina je,zapravo, druènje i sticanje radnih,odnosno sportskih (~itaj trena`nih) navika.Uz to, djevoj~ice i dje~aci su u Kampu , koji

je tri puta organizovan na Vla{i}u a 2011.na Bjela{nici, mogli vrlo lako shvatiti i da

je sport uzvi{ena umjetnost, ba{ kao imuzika. “Nikada se u Kampu nisu pravile

nikakve selekcije, pogotovo nisu reprezen-tativne. A ako se pojavi neko dijete koje jeinteresantno i ima kvalitet neka selektoriodlu~e da li }e ga uvrstiti u najboljuselekciju njegovog, ili njenog uzrasta. Bilo

je i takvih do sada, ali osnova je druènje,sticanje radnih navika, stvaranje nekenormalne discipline, reda i rada, zdravaishrana... Sve {to bi trebali da imaju akosutra postanu profesionalni sportisti. Bezobzira {to ìvimo u svijetu u kojem su svete navike promijenjene i izopa~ene.Mislimo da su u ove ~etiri godine bilizadovoljni i djeca i njihovi roditelji, a to jenama najve}a satisfakcija”, isti~e NenadMarkovi}.

Nisu Markovi}, Firi} i Halimi}, kao injihov kolega i pomo}nik SabahudinBa{ovi}, u Kampu bili samo treneri, ve} isve ono {to bi ljudi iz njihove struke uovom kontekstu i trebali biti: pedagozi,sociolozi, psiholozi, ~ak i ljekari. “Od

jutarnjeg ustajanja, u isto vrijeme, pa doodlaska na spavanje djeca ~itav dan imaju

program. Dakle, dvadeset i ~etiri sata su unekom ozbiljnom sistemu. Tako da moguvidjeti {ta je to profesionalni sport i kako totreba da izgleda. E, sad, ko }e od njih ostatiu sportu druga je stvar, ali sada jenajva`nije da shvate da je ko{arka timskisport, jedan veliki kolektiv, gdje zajednosara|uju igra~i, treneri i uprava. S timsaznanjima odlaze u svoje klubove i tamose nastavljaju razvijati. Ve} na prvomtreningu djeca su upoznata sa pravilima

pona{anja. Ako se neko ne uklopi u tajsistem, mi to odmah rije{imo - spremimodijete ku}i. A bilo je i takvih slu~ajeva”

obja{njava Emir Halimi}. U ovoj dràvi sv je te{ko organizovati, pa tako i ko{arka{kamp... Nastavlja Halimi}: “Danas je jakte{ko na}i svaki dinar. Me|utim, NATOBH Telecom su od po~etka s nama. Uvijesu tu i stvarno pomaù, pogotovo kadèlimo dovesti djecu ~iji roditelji, ili okoji brinu o njima, ne mogu platisedmodnevni boravak u Kampu . Tako snaprimjer, jedne godine u Kampu boravi


AKCIJA I SATISFAKCIJA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MAJA HALIMI], UNA [EBI],

EDO EKME[Î]

Osnivači Košarkaške škole GEN iz Sarajeva četvrtugodinu zaredom organizovali su “Košarkaški kamp”;iza akronima GEN “kriju” se GORDAN FIRIĆ, EMIR

HALIMIĆ i NENAD MARKOVIĆ, nekada sjajnikošarkaši a danas vrsni stručnjaci, što je još 2011.

bila garancija za kvalitet i uspjeh njihovei škole i kampa

GEN, DVA, TRIEmir Halimi}: “Djeca u na{em ko{arka{kom kampumogu vidjeti {ta je to profesionalni sport i kako to treba

da izgleda“



djeca iz Dje~ijeg doma Bjelave u SarajevUvijek poku{avamo prona}i sponzore ko}e dovesti djecu, a ne one koji }e nama danovac. Bilo koji sponzor ima telefonski brdjeteta za koje je dao novac i u svakotrenutku ga moè nazvati. U GEN-u je svsto posto transparentno. I samo za djectraìmo sponzore. Sve ostale uslove imami pritom nemamo nikakvih dodatnih ulganja.”

Klinci zavole neki sport obi~no zbonekog sportiste koji je kvalitetan u poskojim se bavi, ne mora im ni biti idol. GENovcima je “taj neko”, pretpostavljamo, bMirza Deliba{i}. A, da li su klinci iz Kampzavoljeli ko{arku zbog ovog aktuelnoMirze, Teletovi}a naravno, pitamo GordanFiri}a: “Prvi poslijeratni idol u Bosni Hercegovini bio je Nenad MarkoviMnogi klinci ko{arku su upravo i po~etrenirati zbog Nenada i te na{e generacije,nakon one utakmice protiv Hrvatske Skenderiji , 1997., jer se ta pri~a dosta dug

provla~ila kroz medije. A te ‘97., ‘98., ‘99 pa negdje do 2003., 2004., dok su zreprezentaciju nastupali igra~i iz generacije, ro|eni su mnogi od sudionikna{eg kampa. Sigurno je da su njima, kaoonim mla|im, danas idoli Mirza Teletovi}Nihad \edovi}. Meni je idol bio DraèPetrovi}, za neke je to bio K in|e, ToKuko~ itd. Kada govorimo o na{em kamp

ba{ danas smo gledali kako djeca {utirajuvidjeli ko stvarno ima èlju a ko nema, k

je u tome a ko nije. To se vrlo brzo mo` primijetiti.” I Nenad Markovi} govori idolima: “Kad smo mi bili djeca, pitan

idola bilo je puno izraènije. Danas su dje puno va`nije video igrice i te neke gluposkojih je u njihovom odrastanju previ{e. kad gledaju TV ne znaju gdje bi prije. Ili gledali NBA, ili NCAA, ili Euroligu , Lud, zbunjen, normalan. [ta smo mi imakada smo odrastali? Imali smo televizor dva kanala. Tako da je bilo puno normalnida imamo idole.”

DVIJE SMJENE ZA DVIJE SELEKCIJEA sad i malo statisti~kih podatak

GEN-ov Ko{arka{ki kamp organizovan je

dvije smjene: od 22. do 29. juna i od 2 juna do 6. jula, i u dvije selekcije - od desdo ~etrnaest godina, i u onoj koju bismmogli etiketirati kao U-16. U prosjeku jod 2011. do 2014., u Kampu boraviizme|u osamdeset i stotinu dje~aka djevoj~ica. Izuzetno va`no je spomenudjevoj~ice, jer one pogotovo nemajko{arka{ke idole, barem ne u ènskkonkurenciji, doma}a liga je takva kakv

je, skoro pa nikakva, a za reprezentativnselekcije niti zna{ kad igraju niti zna{ kane igraju. To znaju samo oni koji ìve otog sporta i rijetki fanatici.

Elem, Amila êngi} ima deset godin


“KO[ARKA[KI KAMP” NA VLA[I]

DAJU IM VI[EMladi ko{arka{i iz prvesmjene Ko{arka{kog kampa na Vl;a{i}u

ZAGRIJAVANJE I [UTIRANJETrening na BH Telecom igrali{tu ukompleksu EKO Fis



odli~an je |ak u Osnovnoj {koli Musa ]azim ]ati} u Sarajevu i prvi put jesudionik Kampa : “Prvo sam trenirala

plivanje, ali sam se odlu~ila za ko{arku, po{to sam je odavno zavoljela, a i igrala sam basket na igrali{tu, tamo gdje stanuju mojinana i dedo. U Kampu smo u~ili dvokorak,igrali na jedan ko{, pa onda na dva ko{a,{utirali smo, tr~ali. Ovdje imamo sve {tonam je potrebno, a treneri su nam super.Ko{arka je moj definitivni odabir, a kada sevratim u Sarajevo, nastavi}u trenirati uKo{arka{koj {koli GEN, ~iji sam ~lannekoliko mjeseci.” Najve}a zvijezda Kampa

bio je Pero Jokanovi}, koji tako|e ima desetgodina i iz Zagreba je. Polubrat je FilipaKru{lina, nekada{njeg ko{arka{a Bosne iSplita i sada{njeg igra~a Cibone . Onjegovom stilu jo{ je rano govoriti, za sadasamo moèmo re}i da ima talenta, akarakterom podsje}a na Markovi}a: pomalo

je ters i malo vi{e se ljuti na saigra~e, alirijetki su oni kojima je dodao loptu i, za

razliku od Nenada, tehni~ke gre{ke dobija~e{}e nego trener beogradskog Partizana Du{ko Vujo{evi}. “U Kampu sam trigodine, na Vla{i}u imam vikendicu. Tu sumi se rodili tetka, djed, baka. Odem tjedanna more, onda sam dva tjedna u Kampu , alii ostatak ljeta provodim na Vla{i}u, kao i~itavu zimu. I dalje }u se baviti ko{arkom

jer i moj brat igra ko{arku, a moj otac je biosudac, sada je lije~nik. Brat mi je rekao da}e me ugurati u Cibonu kada do|e vrijemeza 2004. godi{te”, veli Pero. U Ko{arka{ki kamp na Vla{i}u ove godine su do{lidjevoj~ice i dje~aci iz Sarajeva, Zagreba,

Be~a, Karlsruhea, SAD-a, a jedan i izVisokog. Zove se Bekir Hadìomerovi} iapsolutni je rekorder po broju smjena koje

je proveo u Kampu . âk osam! ^lan jeGEN-a i svakog dana u sedmici iz Visokog

putuje na trening u Sarajevo: “U Kamp sam prvi put do{ao 2011. godine. Prije toga senisam bavio ko{arkom. Kada sam prije trigodine stigao na Bjela{nicu svidjelo mi se.Bilo je to lijepo iskustvo, fina raja, dobritreneri. A nisam znao ni da tr~im, pa sam

po~eo da vje`bam. Tada nisam znao ni punoo ko{arci, a i sada sam svjestan da moram

jo{ puno da u~im.” Iz Karlsruhea je naVla{i} stigao K enan Hala~, koji igra uomladinskom pogonu tamo{njeg tre}e-liga{a. “Trenirali smo dva puta dnevno, bilo

je malo naporno, ali bilo je dobro. Treneri suinsistirali na fizi~koj spremi, ali i kakorazmi{ljati u odre|enim situacijama. [estgodina treniram ko{arku i igram na poziciji

playmakera . Uzori mi je Derrick Rose izChicago Bullsa , a u Evropi su mi dobriMilo{ Teodosi} i Sergio Llull”, kaè Kenan.

Druga sedmica GEN-ovog Ko{arka{- kog kampa , kada smo i mi boravili naVla{i}u, zaklju~ena je All-Star Weeken-

dom na BH Telecom igrali{tu. U subotu

ujutro odràno je takmi~enje u {utiranju, a popodne su igrali Narandàsti protivMarkera , u obje selekcije i sve sarookiejima . Oni mla|i su odigralinerije{eno, pa je utakmica ponovljena unedjelju ujutro. Pobijedili su Narandàsti ,

iako je Halimi} kriminalno sudio, pa je

zbog negodovanja navija~a u jednotrenutku htio isprazniti dio tribine. No, nito u~inio, ali je teren morao napustiti kro

poàrna vrata . Skoro pa su mu i specijaltrebali... Ipak, izvinio se i sve nas skup

pozvao na ponovno druènje na Vla{i}

2015. godine.


AKCIJA I SATISFAKCIJA

Kompleks EKO Fis na Vla{i}u, gdje jei “postavljen” Ko{arka{ki kamp GEN-a,izgleda zaista impresivno i mogao bi bititema jedne posebne pri~e. U kaskadama,ili na etaàma, sa, izme|u ostalog,malonogometnim, rukometnim, teniskim i,na samom vrhu kao da je neko ogromnoorlovsko gnijezdo, ko{arka{kim terenom,potom sa restoranima, zoolo{kim vrtom,dje~ijim igraonicama, i sa dvijeapartmanske zgrade, moè se ugostitibilo koja sekcija bilo koje evropske ekipebilo kog uzrasta, svijetla obraza ipanorame.

Gazda Kompleksa, Pero Gudelj,osniva~ i vlasnik Kompanije FIS iz Viteza,na licu mjesta govori za Slobodnu Bosnu :“Stalno radimo. Ovo je kompleks od nekih75.000 kvadratnih metara. Do sada smoizgradili 60, a na{ plan je izgraditi 250apartmana. Ali, zbog recesije prodaja ide

te{ko i sporo, pa smo stopirali gradnju.Apartmane prodajemo u trajno vlasni{tvo,a imamo i tzv. prodaju termina. Staze za{etnju i ovih {est stadiona u okviruKompleksa uistinu je popunilo ponudu naVla{i}u. Jer, ko god do|e èljan je sportai {etnje. Imamo parking za vi{e od 500automobila, {to je velika prednost zaovakav kompleks, kao i osamljetnikovaca, a testiramo i eko ku}e. Neèlimo da ovo bude samo sportskikompleks. Jer, u planu imam i izgradnju

jo{ dvanaest stadiona, dvije do tripodzemne sale i dva hotela, ali na totalnodrugom mjestu na Vla{i}u. No, o tomesljede}i put. A, saradnja sa GEN-om jepo~ela pro{le godine i, hvala Bogu,nastavi}e se i dalje, nadam se narednihsto godina. Nema dizanja cijena, sevap jepomo}i mladima, a najva`nije je da se naVla{i}u stvaraju dobri sportisti.”

PERO GUDELJ, OSNIVA^ I VLASNIK KOMPANIJE “FIS” IZ VITEZA

“Sevap je pomoći mladima, anajvažnije je da se na Vlašićustvaraju dobri sportisti”

USPJE[NA SARADNJA Emir Halimi}, Pero Gudelj iNenad Markovi}



Izgradnja Memorijalnog centra Poto- ~ari , sa svim prate}im sadràjima, ukona~nici bi mogla ko{tati oko 40 mil-iona maraka koji bi trebali biti obezbi-

je|eni dijelom iz dràvnog budèta,dijelom od donacija. No, Sadik Ahmetovi},

predsjednik Upravnog odbora Centra, zaSlobodnu Bosnu kaè kako je u ovomtrenutku i samo funkcionisanje Centra

problem jer “dràvne institucije nemaju

sluha, odnosno niko na nas ne obra}apa`nju”.“Iako sam i sam bio na raznim pozicija-

ma i znam sve te ljude, nikada me niko nijenazvao kao predsjednika Upravnog odborada pita ni kako funkcioni{e Centar. Jedinozovu onih dana kada se pravi spisak govor-nika 11. jula. I zato ove godine ne}e govor-i i niko u Poto~arima”, kaè Ahmetovi}nekoliko dana prije dènaze na kojoj }e ovegodine biti pokopano 175 posmrtnih ostata-ka Srebreni~ana ubijenih u genocidu.

Ipak, u Centru ve} za ovu godinunajavljuju otvaranje dva nova segmenta -

bibl ioteke i multimedijalnog centra,


OBNOVA I IZGRADNJA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ] I

MEMORIJALNI CENTAR POTOÂRI

Oko 40 miliona KMpotrebno je za izgradnjukompleksa Memorijalnogcentra Potočari. Premapostojećim planovima

izgradnja bi mogla bitiokončana do 2029.godine. Većina sredstavabit će prikupljenaod stranih donatora.Novac za svakodnevnofunkcionisanje Centraobezbjeđuje se iz

državnog budžeta, aupućeni kažu da ga jesve manje. SlobodnaBosna piše o tome kakobi trebao izgledati Centaru Potočarima, ko će gagraditi, čijim novcem

POTOÂRINa 19 godi{njicu genocida u Srebrenici, u Memorijalnomcentru Poto~ari bit }e pokopano 175 posmrtnih ostataka



izgra|enim zahvaljuju}i donatorima. Niko jo{ ne zna kako }e biti finansiran njihovrad. Godi{nji bud et Centra je 704.000 KM,od ~ega 460.000 bude utro{eno na plate 22uposlenika. Uz to, svake godine, iz

posebnog budèta, vi{e od 200.000 KM bude utro{eno za dènaze i postavljanjeni{ana.

ÊTIRI ODLUKE - JEDAN CENTARUred visokog predstavnika je od 2000.

godine donio ~etiri odluke koje se ti~uCentra. Prvu je 2000. godine nametnuoWolfgang Petritsch, kada je trajnoodre|ena lokacija u Poto~arima za mezarjei spomen obilje`je. Godinu dana kasnije,Petritsch je donio odluku o osnivanjuFondacije Srebrenica-Poto~ari ~iji je cilj

bio prikupiti sredstva za izgradnju iodràvanje kompleksa. Godine 2003. viso-ki predstavnik Paddy Ashdown je donioodluku da se spomen obilje`ju pripoji inekada{nja baza Holandskog bataljona,zgrada koja je prije rata bila Fabrika aku-mulatora. Fondacija je prikupila vi{e od 10miliona KM, od kojih je dio utro{en zaizgradnju objekata u prvoj fazi, mezarja,

musale, muzeja te prate}ih objekata, aostatak je deponovan u komercijalnim bankama, kako nam je rekao MersedSmajlovi}, direktor Centra, i moè bitikori{ten isklju~ivo za dènaze, pravljenjeni{ana i odràvanje sakralnog dijela uPoto~arima. Svake godine pokopna dru{tvanaplate hiljade maraka u vrijeme kolek-tivnih dènaza u Srebrenici. Direktor Smajlovi} kaè da ve} pet godina rade saistom firmom iz Hadì}a koja izra|ujeni{ane (627 KM po komadu), i firmom izTuzle koja radi ukop (671 KM po osobi).

Ove godine bit }e ukopano 175 posmrtnihostataka. “Istu cifru pla}amo ve} ~etirigodine”, kaè Smajlovi}, te dodaje kako sufirme s kojima rade poslove dobile putem

javnih tendera.Memorijalni centar je zvani~no otvorio

biv{i ameri~ki predsjednik Bill Clinton useptembru 2003. godine, a te godine jesahranjeno prvih 600 identificiranih `rtava.Posljednja odluka koja se ti~e Centra bila je

ona koju je donio visoki predstavnChristian Schwarz-Schilling 2007. godina kojom je nametnuo Zakon Memorijalnom centru Srebrenica-Poto~akojim se uspostavlja Memorijalni centkao pravni nasljednik Fondacije. Centrorukovodi Upravni odbor sa sedam, odnosn{est ~lanova jer Republika Srpska nikadnije imenovala svog predstavnika.

Godine 2008. raspisan je konkurs z


MEMORIJALNI CENTAR POTOÂR

DRŽAVNE INSTITUCIJENE MARE ZA POTOČARE

POTOÂRI 1995.

Satelitski snimak na~injen u julu 1995. godine i kori{ten kao jedan od dokaznih materijala nasu|enjima pred Tribunalom u Haagu. Na snimku se vide mjesta na kojima su bili autobusi ikamioni koji su kasnije posluìli u operaciji etni~kog ~i{}enja ovog kraja

HOLANDSKI BATALJONDanas je ovaj betonski blok, nekada barikada ispred osmatra~nice UN-a, jedan od rijetkih objekata originalno sa~uvanih iz 1995. godine.Pripadnici Holandskog bataljona UN }e sami izgraditi osmatra~nicu na istom mjestu gdje je stajala i tokom rata kao jedan od eksponata u

okviru memorijalnog centra



izradu arhitektonskog rje{enja za Centar, nakojem su pobijedili Faruk Piri} i EdinHuseti} predlaù}i futuristi~ki projekat, sadijelovima koji }e, ako budu ikadaizgra|eni, odudarati od originalnog izgledaovog podru~ja, na ~emu insistiraju

preìvjeli Srebreni~ani. Tako }e prema ovojideji u dijelu Centra sa prate}im objektima

biti 400 metara dug bazen, okruèn visokimzidom koji bi trebao opasavati podru~je za

posjetioce, a u cijeli taj dio }e se ulazitikroz “kapiju spasa”, betonski prolaz visok 30 metara. Ispod vode bi trebao bitiuzgra|en prolaz koji spaja dva dijelaMemorijalnog centra, ina~e razdvojena ces-tom koja je vlasni{tvo firma Putevi RS.Izgradnja ovog dijela pomjerena je tek za

posljednju fazu, a neki se nadaju da taj dionikada ne}e biti realiziran jer }e ozbiljnonaru{iti originalni izgled. Pored ostalog,ovaj dio projekta podrazumijeva ru{enjehale koja se danas koristi kao mjesto nakojem stoje tabuti prije ukopavanja. Mladi

arhitekti su nagra|eni za svoj rad sa 15.000KM.U narednih deset godina trebali bi biti

izgra|eni brojni objekti, me|u kojima su ineki ~ije postojanje i izgradnja te{ko da

mogu na}i opravdanje, ali i oni koji mog biti izuzetno korisni kako za neke budu}istraìva~e i one koji èle sa~uvati sje}anna Srebrenicu. Prvi takav objekat je biblioteka Memorijalnog centra koja je otvorna 8. jula. Opremanje biblioteke platit }Saudijska Arabija koja zauzvrat traì da nzidu bude jasno i vidljivo istaknut njihoznak. Jo{ uvijek nema knjiga u bibliotec

ali se nadle`ni nadaju da }e saudijskdonacija od oko 70.000 maraka bidovoljno da se formira zbirka knjiga Srebrenici, o ljudskim pravima i tranzcionoj pravdi koja }e biti svima dostupn

Nema ni bibliotekara za sada, ali se Upravnom odboru nadaju da bi Vije}ministara nekada moglo razmatrati njihozahtjev za zapo{ljavanje novog osoblja.

HA[KA ARHIVA U SREBRENICIU septembru ove godine u Poto~arim

bit }e otvoren multimedijalni centar, odnono SENSE dokumentacioni centSrebrenica . Izgradnju ovog dijela poma`Fond otvoreno dru{tvo BiH, Holandskambasada u BiH i Mott Fondacija iz SAD

Novinska agencija SENSE, koja od po~etkrada Tribunala u Haagu prati sva su|enj

poklonit }e Centru materijale koje ssakupili a koji }e prikazati na koji na~in jTribunal tretirao Srebrenicu kroz sudsk

postupke i istrage. “Kroz ovaj materijal m}emo pokazati na koji na~in je Tribunistraìo, rekonstruisao i procesuirao zlo~inpo~injene u Srebrenici”, kaè za SlobodnBosnu direktor agencije Mirko Klari

“Uposlenici agencije ve} vi{e od godin


OBNOVA I IZGRADNJA

Do sada je u Poto~arima ukopano6.066 `rtava. Ove godine, 19 godinanakon genocida koji su po~inile snagevojske i policije RS, organizovana jedènaza za jo{ 175 posmrtnih ostataka.Najmla|a `rtva koja }e biti ukopana je 14-

godi{nji Senad Beganovi}.Ove godine, prema informacijama izCentra, }e biti ukupano 15 maloljetnika.Najstarija `rtva koja }e biti pokopana 19godina nakon {to je ubijen je 79-godi{njiHurem Begovi}.

DEVETNAEST GODINA KASNIJE

Među žrtvama genocida ove godineće biti ukopano 15 maloljetnika

POTOÂRIOvako bi Poto~ari mogli izgledati 2029. godine, projekat vrijedan 40 miliona KM koji, ako budispo{tovan, }e ozbiljno naru{iti originalni izgled ovog mjesta

44



dana rade, pored redovnih pra}enjasu|enja, na selektiranju materijala koji }ebiti prikazani u ovom prostoru”, kaèKlarin te dodaje da je do sada izdvojenovi{e od 1.000 sati samo video materijala, azbirka je upotpunjena sudskim odlukama,fotografijama, audio snimcima…

Postavka }e biti prikazana u osam seg-menata — istraga zlo~ina; ispovijesti

preìvjelih; forenzi~ki dokazi; priznanja

krivice; kako su stranci koji su bili naterenu u julu 1995. sve to vidjeli; segmentsa ispovijestima “nevoljnih svjedoka”odnosno — kako Klarin poja{njava — “vojs-ka, civilne vlasti, civilna za{tita, svi oni kojisu svjedo~ili uz obavezuju}i nalog suda”;dio koji }e govoriti o posljedicama genoci-da prikazan kroz ispovijesti porodica`rtava; te sudski epilog. “Imamo ideju danapravimo sli~ne centre, o zlo~inimapo~injenim u Sarajevu, Prijedoru,Vukovaru i Pri{tini, uvijek sa lokalnimpartnerima, ali to je jo{ uvijek ideja. Ovo je

prvi koji }e oìvjeti”, kaè Klarin te dodajeda }e SENSE predati materijale, ali da }e seo svemu brinuti uposlenici Centra, kojih zasada nema niti }e ih biti uskoro.

Tako|er postoji plan da jedan oddijelova bude pretvoren u Informacionicentar Ha{kog tribunala, o ~emu su pre-

govori jo{ uvijek u toku.Biblioteka i multimedijalni centar dio

su druge faze izgradnje kompleksa. Ni jedan ni drugi objekat nisu bili dio projektadvojice arhitekata, ali su naknadno uvr{tenina insistiranje pojedinaca iz Srebrenice.Umjesto ova dva dijela, prvobitno je plani-rano da unutar centra bude neka vrsta his-torijskog muzeja za koji je ideju razradio

histori~ar Adnan Busuladì} (v.d. direktoZemaljskog muzeja). U njegovom elabratu pa`nja je posve}ena Srebrenici o

prahistorije do danas. Na insistiranSrebreni~ana ovaj elaborat je odba~en kaoideja o historijskom centru koji doti~e perod prije posljednjeg rata. Nismo uspjeli sanati koliko je Busuladì} dobio za izradovog beskorisnog elaborata.

U budu}nosti je planirano da 1,4 milion

KM donacija holandske vlade budiskori{teno za rekonstrukciju zgrade u koj

je nekada bila baza Holandskog bataljonHolandska vlada }e dati novac, a dio radov}e obaviti UN vojnici koji su u julu 199godine bili u Poto~arima. Oni bi treba

ponovo izgraditi osmatra~nicu u Poto~arimkoja je tamo stajala do 11. jula 1995. godinDo danas su sa~uvana dva betonska bloka oznakom UN, koji su za{ti}eni i stoizloèni kao eksponati unutar Centra.

Pored pla}a uposlenika, najve}i dsredstava kojima Centar raspolaè ide z

o~uvanje postoje}ih objekata. UposleniCentra poku{ava prona}i na~ine i sredstvkako bi se sa~uvale ve} dobro o{te}enzgrade u kojima su bili vojnici i civili u vr

jeme masakra, u ~emu mnogo ve}u podr{kdobijaju od stranaca nego od doma}ih insttucija.


MEMORIJALNI CENTAR POTOÂR

SADIK AHMETOVIĆ “Iakosam i sam bio na raznimpozicijama i znam sve teljude, nikada me niko nijenazvao kao predsjednikaUpravnog odbora da pitani kako funkcionišeCentar. Jedino zovu onihdana kada se pravi spisakgovornika 11. jula. I zatoove godine neće govoritiniko u Potočarima”



D

vanaestog jula ove godinenavr{ava se ta~no dvije godineotkako je u Sarajevu otvorenamemorijalna Galerija 11/07/95 ,

posve}ena ~uvanju sje}anja na8.372 osobe stradale u srebreni~komgenocidu. U protekle dvije godine, nahiljade turista iz cijelog svijeta posjetilo jeGaleriju i njenu multimedijalnudokumentarno-umjetni~ku postavku.Osnovana na inicijativu poznatog

bosanskohercegova~kog fotografa TarikaSamaraha i uz veliku podr{ku TIKE -Turske agencije za me|unarodnu saradnju ikooperaciju, Galerija 11/07/95 odnedavno

je pro{irila svoj izlo`beni prostor.

ISJEÂK IZ STVARNOSTIPored stalne postavke smje{tene u 300m2 izlo`benog prostora, ~iji su autoriMemorijalni centar Srebrenica - Poto~ari ,Pokret Majke enklava Srebrenice i @epe ,Inicijativa mladih za ljudska prava YIHR /Fama, Fondacija Cinema for Peace i Tarik Samarah, posjetitelji Galerije u novom

prostoru od sada }e mo}i vidjeti i izlo`bedrugih autora tematski vezane za rat,zlo~ine i stradanja ne samo u Bosni iHercegovini, nego i na prostoru cijele biv{eJugoslavije, ali tako|er i u Siriji, Ruandi,ê~eniji...

Izlo`ba fotografija Sarajevo pod

opsadom autora Paula Lowea prva je privremena postavka, koja }e u Galeriji bitiotvorena od 12. jula.

„Radi se o fotografijama koje susnimljene za vrijeme opsade Sarajeva i kojebiljeè svakodnevnicu gra|ana Sarajeva.Na njima su zabiljeèni neki odnajstra{nijih doga|aja iz tog vremena, a s

druge strane, te fotografije svjedo~e oumije}u preìvljavanja za vrijeme opsade.To su zapravo dvije krajnosti pri~e oopkoljenom Sarajevu - na jednoj straniimate pri~u o uàsnom stradanju i

neizvjesnosti koja je trajala pune ~etigodine, a s druge strane, to je pri~a nevjerovatnoj hrabrosti, kreativnosti opstanku ìvota, uprkos svemu. Za razlikod stalne postavke Srebrenica, u ovoj prio opsadi Sarajeva postoji i taj jedapozitivni aspekt. Me|utim, posljedicopsade u brojkama govore o preko deshiljada ubijenih, vi{e od 60 hiljada ranjenipreko 1.500 ubijene djece, obja{njavAnela Hakalovi}, koordinatorica program

Galerije .


MEMORIJALNA „GALERIJA 11/07/95“

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Dvanaestog jula ove godine navršava se dvije godineotkako je u Sarajevu otvorena memorijalna GALERIJA11/07/95, posvećena čuvanju sjećanja na 8.372 osobe

stradale u srebreničkom genocidu; u protekle dvijegodine, na hiljade turista posjetilo je Galeriju i vidjelo

njenu stalnu dokumentarno-umjetničku postavku, aod sada će se u ovom prostoru predstavljati i drugiautori iz cijelog svijeta koji se kroz različite forme

bave tematikom rata i stradanja

BEZ KULTURE

SJEĆANJA NEMANI BUDUĆNOSTI



Pored fotografija Paula Lowea, posjetioci izlo`be, koja }e biti otvorenanaredna tri mjeseca, mo}i }e vidjeti idokumentarni film Billa Cartera Miss Sarajevo .

„Postavka Sarajevo pod opsadom

ujedno najavljuje budu}i program Galerije.Pro{le godine imali smo i izlo`buantimasonskih plakata, to su originalninacisti~ki plakati iz Drugog svjetskog rata.Stalnom postavkom o Srebrenici, kao i

novim izlo`bama koje }emo imati, èlimo

da u~estvujemo u stvaranju produktivnekulture sje}anja. @alosno je da dvadesetgodina nakon rata jo{ uvijek s jedne straneimate poricanje i minimiziranje svega {to sedesilo, a s druge strane tu je politi~kaeksploatacija `rtava i ratnih tragedija. Mièlimo izbje}i oboje i predstaviti ljudimajednu novu vrstu pri~e o ratu, a to je upravoono {to umjetnost moè - ponuditiindividualnu perspektivu koja ne}e bitipodlo`na politi~kim tuma~enjima.

Fotografija je vjerovatno medij kroz koji se

to najbolje moè predstaviti jer ona ujedno i dokument, isje~ak iz stvarnostikaè Anela Hakalovi}.

Prema rije~ima Tarika Samaraha, sautori koji budu izlagali u Galeriji dobit }svoj katalog-knjigu.

„Na taj na~in mi }emo praviti svoediciju, a ima}emo i okrugle stolovfilmske projekcije...“, kaè Samarah.

Stalna galerijska postavka Srebrenisastoji se od autorskih fotografija Tarik

Samaraha, video dokumenta Mapiran


DOKUMENTI STRADANJ

SREBRENI^KI MEMENTO

Galeriju posje}uju gosti iz cijele Evrope, Amerike, Australije...



genocida koji sadrì mapu sa lokacijama dosada otkrivenih masovnih grobnica, portretai imena i prezimena ubijenih Srebreni~ana,kao i izjava preìvjelih. Sam naziv Galerije nedvosmisleno se veè uz Srebrenicu igenocid koji se dogodio u Srebrenici.Me|utim, u historijskom smislu Srebrenica

je bila logi~an nastavak politike etni~kog~i{}enja koja je po~ela da se realizira mnogo

prije 1995. godine, isti~u na{i sagovornici. U paradoksu i procjepu izme|u potrebe da se

do kraja izgovori i apsolvira jo{ uvijek ~estonegirana pri~a o srebreni~koj golgoti i, sdruge strane, nemogu}nosti njenog jezi~kogiskazivanja, postavka je zami{ljena kao spojfaktografskog i umjetni~kog izri~aja. Doku-

mentarnom dijelu izlo`be cilj je afirmacijaistine o srebreni~kom genocidu, a krozumjetni~ku nadogradnju, historija se nastojisagledati u njenom repetetivnom ritmu,

postuliraju}i na taj na~in kao klju~nu porukuizlo`be univerzalnu pri~u o uvijek

ponavljaju}em zlu.

ISKUSTVA POSJETILACAOtvorena sedamnaest godina nakon

srebreni~kog genocida, Galerija 11/07/95 je

zami{ljena kao mjesto kontinuiranogspomena nevino stradalim Srebreni~anima iistovremeno kao mjesto artikulacijeglasova protiv svih oblika nasilja u svijetu.U tom smislu, namjerno je izabran 12. juli

kao dan otvaranja Galerije . Namjera je bi{utnjom i ti{inom odati po~ast `rtvama ndan ukopa, a ve} narednog dana otvorivrata posjetiteljima. U knjizi utisakGalerije ~itamo neke od komentara; ve}in

posjetilaca opisuju duboko emotivniskustvo nakon {to su vidjeli postavku Srebrenici.

„Posjetitelji Galerije su uglavnostranci, ~esto nam dolaze i organizovangrupe studenata iz inostranstva. Uglavno

imaju malo ili nimalo informacija o BosnHercegovini i njenoj novijoj istoriji“, kaÀnela. „Kroz na{e vo|ene ture drìmo sisklju~ivo ~injenica o ratu, dakle onoga {je dokazano na sudovima, upravo zato dbismo izbjegli eventualne politi~kmanipulacije o kojima sam ranije govorilDolaze nam i ljudi iz Srebrenice ili oni kosu na neki na~in vezani za Srebrenicu, traìmena i fotografije ~lanova porodicprijatelja na zidovima... Naravno, njihoviskustvo uvijek je druga~ije od iskustvturista. Voljeli bismo kada bi ubudu}e ima

i vi{e posjeta lokalnih stanovnika, premdrazumijemo za{to oni mo`da pomaizbjegavaju ovaj prostor, jer ipak je nedavna istorija i ljudi imaju potrebu da sodmaknu, da poku{aju zaboraviti. Imasmo i posjetioce iz na{e zemlje koji srecimo, ro|eni 1994. ili ‘95. godine i koskoro ni{ta ne znaju o ratu, i to je ono {to zabrinjavaju}e. Nadamo se da }emo budu}nosti uspjeti ostvariti saradnju i {kolama u BiH kako bismo tim mladiljudima pokazali {ta se dogodilo Srebrenici, ali i drugim bosanskohercgova~kim gradovima“, zaklju~uje Ane

Hakalovi}.


MEMORIJALNA „GALERIJA 11/07/95“

SJE]ANJE NA @RTVEFotografije, imena, video projekcijedio su stalne postavke Srebrenica

ANELA HAKALOVI],KOORDINATORICAPROJEKTA GALERIJE“Veliki broj mladih u BiH skoro ni{ta

ne zna o ratu”



BORBA ZA GOLI @IVO

Srebreničanin KADIRHABIBOVIĆ napisao jeknjigu ŽIVOT PROTIVSMRTI, bolno inestvarno svjedočenje

o tome kako je preživiosrebrenički genocid; urazgovoru za našmagazin tvrdi danajmanje tridesetposto užasa koji muse događao tokom jula1995. uopšte ne može

opisati

“Moramo znati da mr`nja ra|a nove

mr`nje, a to samo vodi unazad”10.7.2014. I SLOBODN BOSN

HILJADU ZAŠTOA NIJEDNOZATO



U pravo je, a to zna~i u utorak, 8. jula, od{tampana knjiga @ivot protiv smrti , autora K adiraHabibovi}a, koji je ro|en uSrebrenici, 25. maja 1964.

godine. Padom Srebrenice, 11. jula 1995.,odlazi u Poto~are s nadom da }e dobitiza{titu od UN-ovog holandskog bataljona.

Na po~etku na{eg razgovora poku{ava se prona}i u ulozi promotora svoje knjige:“Ova knjiga je nastala prije svega iz

potrebe da se sve to {to se desilo obi~nom~ovjeku ne smije zaboraviti. Upravo iz oveknjige moè se mnogo nau~iti o zavjeri,izdaji, njihovim laìma... Knjiga jesvjedo~enje o planskom ubijanju. I to je,ustvari, pri~a o stravi~noj borbi ìvota ismrti, u kojoj je ruka smrti bila tako blizuda su samo rijetki na{li spas. Pri~a u kojojte{ko ranjen ~ovjek poku{ava da dobijeza{titu od holandskog bataljona UN-a uPoto~arima, a oni to odbijaju.”

BIJEG SA STRATI[TA Na 74. stranici Va{e knjige napisali ste:

“Nosila me neka snaga koja se samo jednom u ìvotu koristi, a ja sam je ve} iskoristio i osje}am da je nemam vi{e.” Bilo

je to tek nekoliko sati nakon {to ste pobjeglisa strati{ta. Ipak, ~ovjek ima vi{e tih“snaga” i moè podnijeti i ono {to neizgleda mogu}e! “Da, specifi~nost ove

knjige je upravo u mom poku{aju da~itaocima poku{am objasniti da je psihi~ko

stanje ~ovjeka ustvari i najbitnije, kako bise pobijedile te nevidljive sile”, veli Kadir.Kada je sa svojom, tada, ~etverogodi{njomk}erkom, te sa suprugom i majkom iz svojeku}e u Solo}u{i, u predgra|u Srebrenice,tog 11. jula u ranim popodnevnim satimai{ao prema Poto~arima, k}erka ga jeupitala: “Za{to idemo?”, “Kad se vra}amo?”, “Za{to pucaju?”, “Za{to ljudi

pla~u?” . Hiljadu za{to a nijedno zato! Ima li

dana kada se, i nakon devetnaest godina odsrebreni~kog genocida, ne upita: Za{to?“Uvijek se, i poslije toliko godina, pitamza{to je moralo sve da se desi, sa tolikostra{ne mr nje prema narodu Srebrenice. Idanas se pitam za{to su toliki ljudi, ène idjeca morali da ostave svoju ku}u i umru?”,

pitanjem Kadir odgovara na na{ upit.Poslije provedene dvije no}i u

Poto~arima, koriste}i kratko odsustvosrpskih vojnika, sa svojom porodicom seuspijeva ukrcati u jedan autobus, koji jenekoliko puta bio zaustavljan i kontrolisan.

Ipak, nekako stiù do mjesta Luke, {to je bila linija razgrani~enja. “Po izlasku izautobusa srpski vojnici tom ~ovjekuuzimaju dijete, a njega odvode do obli`nje{kole. Broj zarobljenih ljudi se pove}ava...ôvjek u ovoj pri~i sam ja, sa zavezanimrukama na le|ima, uz te{ko premla}ivanje.Sve ljude, potom, tovare na kamion i u no}inas vode na strijeljanje. Nisam imaonikakvu {ansu da ostanem ìv, aliuspijevam da isko~im iz kamiona i sebi

produìm ìvot. Onda je uslijedila stravi~na borba sa svim vidljivim i nevidljivimsilama, samo za goli ìvot. Planina Udri} i

glas sa te planine ulijevali su mi nadu da }uostati ìv, i to u ovoj pri~i postaje

prekretnica. Sve izgleda nestvarno, a po~injem da vjerujem u to, i poslisedamnaest dana po~inje moj novi ìvotobja{njava Kadir Habibovi}.

U nastavku na{eg razgovointeresovalo nas je i kada je osjetio potrebda sve {to je preìvio prenese na papirkoliko dugo je, zapravo, pisao knjigu @iv

protiv smrti :“Knjigu sam po~eo pisati nekolik

mjeseci po izlasku na slobodnu teritorijradi moje djece i radi moje porodice.meni je narastala, ja~ala potreba da sve ispri~am i drugima, jer samo sam ja ostaìv sa tog strijeljanja, a oni ljudi {to ubijeni imali su svoje porodice. Svi su htjeznati ne{to vi{e za svoje najmilije, a ja saim bio du`nik. Zbog tog duga prema njimi stvorila se potreba, naprosto - moranje, dnapi{em ovakvu knjigu.”

Kadir se sje}a svakog dana i svakog sa provedenog na Putu spasa . No, svakdnevno sje}anje i pisanje po sje}anju nis

ista kategorija. Je li bilo trenutaka kada sse ba{ dobro zamislili kako da napi{ete on{to Vam se zaista dogodilo i je li bimomenata kada ste te{kom mukouspijevali suspregnuti emocije kako ne

ba{ doslovce opisali ono {to se zaisdoga|alo? “Nije to bio jednostavan posaBilo je trenutaka kada sam pisao, a suze smi navirale na o~i, ili dana kada sam htio dodustanem od pisanja knjige, jer vi{e nisaimao snage da tu pri~u napi{em do kraj

Nisam imao ni~iju podr{ku. I najmantrideset posto onoga {to mi se doga|alo

julu 1995. uop{te nisam mogao opisati

tvrdi na{ sagovornik.


SREBRENI^KA GOLGOTA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

ILUSTRACIJE IZ KNJIGE“@IVOT PROTIV SMRTI”

KADIROV PUT

Nakon {to je pobjegao sa strijeljanja, Habibovi} je petnaest dana pje{a~io od Mr{i}a do Kladnja, gdje je i fotografisan, 27. jula 1995. godine



IZRA@ENE POSLJEDICEKome je Va{a knjiga namijenjena i ko bi

trebao da je pro~ita? “Dobro pitanje. Knjiga je namijenjena, prije svega, svim pozitivnim ljudima, ma na kojoj strani oni bili , i ti~e se svih onih koje je ovaj prethodni rat dotakao a bili su nedu`ni. Svimoji Srebreni~ani trebali bi imati ovuknjigu, da bi svojoj djeci lak{e objasnilikako i za{to je ubijeno toliko mnogo ljudi.

Na kraju, ovu knjigu bi trebali pro~itati i svioni koji negiraju genocid u Srebrenici”,

poru~uje Habibovi}. Kada je 11. jula

krenuo u Poto~are u nogama je imao gelere, jer je ve} na po~etku rata teè ranjen, potom

mu se zagnojilo koljeno, u Lukama jeisprebijan nekoliko puta, a od jednogudarca u prsa nije mogao ni disati.Posljedice osje}a i danas... “Da, posljedicesu izraène, zdravlje mi je naru{eno. âk i

poslije nekoliko operacija koljena nekigeleri su jo{ ostali. Na nekim lokacijama,na Putu spasa , bio sam vi{e puta, ali bihvolio da pro|em ~itavom dionicom koja jeopisana u knjizi. Iskreno se nadam da }u toi ostvariti.”

Susreo se i razgovarao sa komandanto28. divizije Armije RBiH Naserom Ori}emI ne zna da li je ìv Spomenko Garikomandir diverzantskog odreda Vojske RS-njegov biv{i radni kolega iz rudnika boksiSrebrenica , koji je u Lukama slagao da }mu pomo}i. Na kraju knjige, pak, Kadir pio pravdi koja je (ne)dosti`na. Presud

postoje, neke se jo{ ~ekaju, ali malo je tgotovo ni{ta u odnosu na ono {to se dogodi

u Srebrenici 1995. godine. Ipak, postoji ne{to danas, iz ove perspektive, {to bi moglo nazvati bilo kakvom vrstom pravde“Ne, pravda postoji samo za jake. Njimmora biti udovoljeno. Obi~an ~ovjek ìvi nepravdom i sa njom i umire.” U knjizi @iv

protiv smrti na 230 stranica ne moè pro~itati ama ba{ nijedna rije~ kojom bi dalo naslutiti da on nekoga mrzi, ili èli dmu se osveti. Jo{ jedna od onih “snaga”

po~etka na{e pri~e... “To je ta~no i kro pisanje ove knjige borio sam se da mr`nja n postane vidljiva. ôvjek koji je `rtv

naravno, ne moè voljeti ubice svog narodni one koji su poku{ali da ga ubiju, ali moìvjeti na jedan korektan na~in. Moramznati da mr`nja ra|a nove mr`nje, a to samvodi unazad”, isti~e Habibovi}.

Knjiga @ivot protiv smrti u Bosni Hercegovini }e biti promovisana nakon 1

jula. “Zahvalan sam Bogu da mi je dazdrav razum i snagu da istrajem. Zahvalasam i mojoj porodici, koja me razumjela nekim danima kada me je bilo te{krazumjeti. A gospodin [ahin [i{i} }e nosnovu moje knjige snimiti dugometraìgrani film. Njemu, svakako, duguje

veliku zahvalnost zbog razumijevankompletne pri~e i sna`nog zalaganja da ovknjiga do|e do ~italaca. [ahin je filmsreditelj, snimatelj, scenarista, i ve}napisao scenario za film Glas sa planinkoji je preveden na engleski jezik. Zo~ekivati je jedan snaàn igrani film, ko

jo{ nije snimljen na ovim prostorimagovori nam na kraju na{eg razgovora autknjige @ivot protiv smrti , ~iji je izdavasarajevska Dobra knjiga .


BORBA ZA GOLI @IVO

Kamion sa Srebreni~anima koje su~etnici vozili na strijeljanje zaustavio se nalokaciji Mr{i}i, na podru~ju op{tineVlasenica. “... Jedan vojnik po~eo je

odmah ubijati. Povukao je prvog ~ovjekakoji mu je bio najbliì i ispalio kratki rafal prema njemu. Oglasio se jezivi rafal u ti{ini no}i i izbezumio nas. Nastalo je kome{anje. Normalna reakcija ljudi koji su se na{li u direktnoj opasnosti od smrti.Brzinom su oborili sljede}eg, pa rafal.Poslije, jo{ jednog. Radili su to dosta brzo.Ruke su mi bile slobodne, drào sam ih i dalje na le|ima. U trenutku, dok su obarali i ubijali tre}eg ~ovjeka sa kamiona, dvojicaljudi koji su bili do otvorene zadnje stranice na kamionu sko~ili su sa klupe i poku{ali pobje}i. Sko~ili su zavezanih

ruku, sa desnog ugla kamiona i potr~ali nazad, mo`da ni desetak metara od pozadine kamiona. Odmah su pogo|eni rafalnom paljbom. Prvi je pao na prsa i nije se micao, a drugi je pao na bok i napravio nekoliko trzaja nogom dok je leào na zemlji. Sve se de{avalo jako brzo. Skrenuo sam pogled. Pucali su salijevog ugla kamiona prema ovima {to su poku{ali bjeàti. Oslonio sam se desnom

rukom na stranicu kamiona i prebacio se preko stranice. Sko~io sam. U istom momentu ~uo sam snaàn povik sasuprotne strane kamiona. ’Pobjeè, mater

mu balijsku!’, viknuo je neko od onih koji su stajali lijevo od kamiona...”

ODLOMAK IZ KNJIGE

“Pobježe, mater mu balijsku!”



Nije lako ispuniti CollegiuArtisticum, najve}u galeriju Sarajevu, koja je obi~n„rezervisana“ za kolektivn

postavke, a ne pamti se ni kada jtoliko svijeta do{lo na otvaranje jedn

izlo`be u ovom prostoru... Sarajlija s beogradskom adresom Goran Kuki} hrab je zakora~io u ovu avanturu predstavljajusvoju samostalnu izlo`bu fotografija. Izazo

je bio tim ve}i jer je rije~ o izlo`bi koja trebala biti otvorena prije pune 22 godineu aprilu 1992. u Olimpijskom muzeju.

RECIKLA@A SJE]ANJA„Doìvio sam to kao veliku ~ast zato {

je Olimpijski muzej tada trebao da postanprva Galerija savremene umjetnosti Sarajevu, a moja izlo`ba trebala je biti prvu toj Galeriji“, pri~a Kuki}. „Pripremao sase dosta studiozno, oko godinu dana. A u vrijeme, da bi dobro radio fotografiju, morasi sam da radi{ i laboratoriju. Bila mi je èlda pokaèm i to moje neko laborantskumije}e i pravio sam fotografije nformatima veli~ine postera, metar sa 7Naàlost, te slike su ve}inom uni{tene i ondsam negative koji su mi ostali recikliraodabirao, gledao {ta }u s njima... @elja zovom izlo`bom uvijek je bila prisutna, aeto, morale su se neke stvari ‘poklopiti‘,ovaj prostor Collegium Artisticuma, vrijeme... Ali èlio sam da na neki na~

zavr{im taj svoj put i da se predstavim preljudima sa kojima sam radio i druìo se, presvojim sugra|anima“, kaè Goran Kuki}.

Na izlo`bi, koja je u Sarajevu otvorendo 28. jula, posjetioci mogu vidjeti 1ciklusa fotografija koji predstavljaju vedio autorovog opusa. Jedan od njih, nazvaCrveno i crno , sastoji se od samo dvijslike. Ali, za umjetnika je itekako zna~aja„Te fotografije su po~etak mog autorskorada i prva ozbiljnija prilika koja mi spruìla. Poslao sam ih 1985. godine nkonkurs u Krakow, u Poljsku, na koji do{lo 50.000 radova, i dobio Zlatn

medalju za kolor fotografiju. To me ohrabrilo da nastavim dalje da se bavifotografijom i da poku{am prona}i vlastiautorski izraz.“


GORAN KUKI]

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U galeriji „COLLEGIUM ARTISTICUM“ u Sarajevu 7. jula otvorena je samostalna izložba fotografija auto-ra GORANA KUKIĆA, koja je prvobitno trebala biti

predstavljena u aprilu 1992. u Olimpijskom muzeju;portreti urbanih gradskih faca, aktovi vojnika JNA iz

kasarne u Prištini, mladi sarajevski rokeri u osvitrata, razglednice iz evropskih gradova - duhprošlosti i sadašnjica isprepliću se na Kukićevimfotografijama, kao slučajni autentični svjedoci i

dokazi svog vremena...

FOTO-VREMEPLOV

GORANA KUKIĆA

Vrijeme u kojemsu ~ak i lutke iz

izloga imale

karakter

S VI[E OD DVIJEDECENIJE “KA[NJENJA”“@elja za ovom izlo`bom uvijek je bila prisutna, ali morale su seneke stvari poklopiti”, kaèGoran Kuki}



Ciklus Portreti na crno-bijelim fotogrfijama velikih formata predstavlja mnog

poznata lica iz sarajevskog javnog kulturnog ìvota - Tanja i Stjepan RoGordana An|eli} Gali} i Slobodan An|eliAmra Zulfikarpa{i}, Zlatko Ugljen, BrankBa~anovi}, Dejan i Branko Veki}, AjnZlatar...

„Mnogi od njih do sada nisu ni vidjeli fotografije. Nekima sam ih radio za njihovkataloge, a neke sam snimio namjenski zmoju izlo`bu. Sve su to moji prijateljikolege i zbog toga ta kolekcija li~no mo`dima najve}i emotivni naboj“, obja{njavna{ sagovornik.

Ciklus Hard Rock nastao je u prvi

danima aprila ‘92. godine. Djevojke mladi}i opu{teno poziraju u kafi}u, nmotoru, na gradskim ulicama, blaènnesvjesni rata koji }e samo nekoliko dankasnije buknuti u Sarajevu:

„Dogovorili smo se da snimamo jednve~eri u novoizgra|enom kvadranizme|u pijace Markale i Ekonomskofakulteta. Zavr{ili smo cijelu seriju u tjednoj no}i. Bio sam potpuno mentalnokupiran pripremama za izlo`bu i nisaposebno obra}ao pa`nju na politiku, a taksu bili i ljudi sa kojima sam se druìo, iaksu u to vrijeme ve} po~ele ozbiljne stvari d

se de{avaju... Sje}am se da je tih dana bi

5

IZLO@BA SA ODGO\ENIM OTVARANJEM

Kuki} je ro|en 1956. u Sarajevu.Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu,a 1980. godine postaje ~lan Udruènjalikovnih umjetnika primijenjenih umjetnostii dizajnera Bosne i Hercegovine(ULUPUBiH). Sa 28 godina dobija statusslobodnog umjetnika. Od 1992. ~lan jeUdruènja likovnih umetnika primenjenih

umetnosti i dizajnera Srbije.O tome kako se po~eo baviti

fotografijom, Goran Kuki} kaè: „Ufotografiji su ve}inom strasni amateri inerijetko su ti amateri bolji autori odonih koji imaju neko formalnoobrazovanje iz oblasti fotografije. Jasam strast prema fotografiji osjetio jo{u gimnazijskim danima. Ekonomijusam upisao ~isto da se dokopam nekediplome i zato {to nisam poloìoprijemni na reìji. Ali, fotografija jeuvijek bila i ostala profesionalnoopredjeljenje.“

Prvu samostalnu izlo`bu Kuki} je imaokao vojnik JNA u Pri{tini. Dio fotografijasa te izlo`be, iz ciklusa Ab ovo ,predstavljen je sada u Sarajevu.

„To je bilo u galeriji koja je nosilaime po Bori i Ramizu, dvojicipartizanskih junaka koji su zajednopoginuli. Jedan je bio Albanac, drugi

Srbin. Pola javnih institucija se tadazvalo Boro i Ramiz , od privrednoggrada, sportskog centra pa nadalje...Za tu prvu izlo`bu snimao sam ruke inoge i od njih pravio neke skulpture.Snimao sam polaroidom i onda sambacao te polaroid slike, a negativ odpolaroida sam {tampao na grafi~kojpresi i tako sam prakti~no dobijaofoto-grafike. Negdje krajemosamdesetih sreo sam jednog Talijanakoji je isto to radio, ali mnogo bolje odmene, tako da sam na kraju napustiotaj eksperiment...“, pri~a Kuki}.

DIPLOMIRANI EKONOMISTA I NESU\ENI RE@ISER

Strast prema fotografiji traje još odgimnazijskih dana


LUDE OSAMDESETEVojnici JNA snimljeni u kasarni u Pri{tini

GRADSKE CUREPo~etak aprila 1992. u Sarajevu



izuzetno lijepo vrijeme i masa ljudi je bilana ulicama, bjeàli su od ku}e da bi izbjeglipozive za odlazak u rezervni sastav JNA,grad je bio neuobi~ajeno ìv... Vjerovalismo da se ni{ta lo{e ne moè desiti uSarajevu. U takvoj atmosferi se okupljamoi snimamo kolekciju Hard Rock, koja jesada ovdje prvi put prikazana.“

Te{ko je izdvojiti najbolji me|uKuki}evim foto-ciklusima. Svaki je na svojna~in fascinantan u ispreplitanju pro{losti isada{njice, „slu~ajni autenti~ni svjedok idokaz svog vremena“, kako je Kuki}evumjetni~ki anga`man opisao êdomirJani~i}. Jedan serijal, ipak, posebno jezanimljiv: fotografije objedinjene podnazivom JNA ‘84. prikazuju mu{ke aktove,a nastale su u kasarni u Pri{tini, u vrijemedok je Kuki} sluìo vojsku.

„@elio sam prikazati kako zaista izgledataj vojni~ki ìvot iznutra i sve apsurde togìvota. Ta na{a kasarna bila je dvije-tri godinezaredom progla{avana najboljom kasarnom

Jugoslavije. Ali vojska, naravno, nije bila niizbliza tako idili~na kakvom su je nastojalipredstaviti... Modeli su mi bili kolege sakojima sam bio u vojni~kom klubu - jedan jepsiholog iz Zagreba, drugi saksofonista izLjubljane, koji je napravio ozbiljnuevropsku karijeru, dvojica su Sarajlija,jedan pjeva~ i jedan pjesnik. Neobi~naekipa. Naravno, sve smo snimili u strogojtajnosti i u to vrijeme nisam smio nipomisliti da objavim te fotografije. I sada ihprvi put javno pokazujem“, pri~a GoranKuki}.

XX vijek (reciklaà sje}anja) jedine su

novije fotografije iz postavke, snimljenetokom pro{le i ove godine, i to — na otpadu! Na njima su prikazane stvari koje su nam u20. vijeku bile jako potrebne i va`ne, ali ih

je razvoj tehnologije uni{tio i u~iniosuvi{nim. „âk i lutke iz izloga imale sukarakter, kao stvarni portreti, za razliku odovih dana{njih, koje su sve bezli~ne. Iakose radi o fotografijama koje su nastalenedavno, one definitivno vra}aju u pro{lost.Po mom mi{ljenju, ovo je i najboljakolekcija na izlo`bi“, kaè Kuki}.

PANIKA DVOJNOSTIIzlo`ba je humanitarnog karaktera -

svako ko ostavi prilog za pomo} ljudima iz poplavljenih podru~ja od autora }e dobiti poklon, poster ili razglednicu nekog odevropskih gradova sa fotografijama kojekroz odraze u izlozima skupih radnjigovore o pogubnosti konzumeristi~kogdru{tva u kojem smo zaboravili stvarnevrijednosti koje nas okruùju. Ljepotugradskih ulica, arhitekture, slu~ajnih

prolaznika, ljudi sa kojima ìvimo, zasjenilisu modni brendovi ~ije nas kolekcije mameiza blje{tavih stakala: „U koji god grad da

do|ete, glavna ulica je uvijek ista: isti

izlozi, isti veliki modni brendovi, istaodje}a u tim izlozima... I nama kaopotro{a~ima je nametnuto da to gledamo ida se zaljubljujemo u tu robu, pa onda uneko doba vi{e uop{te ne znamo zbog ~egasmo u tom gradu. Poku{ao sam dareflektuju}i odraz iz izloga napravim slikuu slici i pokaèm taj nametnuti diosada{njosti i segment pro{losti, stvarnoggrada u kojem jesmo i koji nam, najednom,nije bitan. Jedan prosje~no informisanturista bolje poznaje grad od onih koji utom gradu ìve i èlio sam pokazati tajapsurd.“

Izlo`bu Gorana Kuki}a predstavili smou jednom njenom, manjem, segmentu. Akoèlite vidjeti ostatak, do|ite u CollegiumArtisticum, a za kraj smo ostavili ciklus

Past and Present , ili pri~u o Sarajlijama u

dijaspori koji godinama ìve u uvjerenju dsu njihova nova mjesta stanovanja sam

privremene adrese... Goran Kuki} je jedaod njih.

„Ja sam u Beogradu Sarajlija. To je begre{ke, svi me tako ‘detektuju’, a kado|em ovdje, onda mi kaù: ‘Ti vi{e ni

Sarajlija’ smijeh, op.a.). A Sarajlija, openikad za sebe ne}e re}i da je Bosanac — oje uvijek Sarajlija. Za{to i kako, nemampojma, ali se svi tako osje}aju. I uvijek paza Sarajevom, gdje god da su. Prate svmogu}e portale, novine, znaju sve {to sde{ava u gradu. Zato na razglednicama kosam {tampao uz ovu izlo`bu pi{e u kojem gradu nastala odre|ena fotografija, a ispostoji kolika je udaljenost tog grada oSarajeva. To je ta panika dvojnosti, razlik

izme|u du{e i srca.“


GORAN KUKI]

STARI-NOVI CIKLUSIXX vijek (reciklaà sje}anja), Hard Rock,Crveno i crno



Valjda sve pri~e o njemu su“{mekerske”, urbane i duhovite, iu svakoj od njih nepogre{ivo seu~itavao duh beskrajno inteligen-tnog tipa s asfalta, kojem je ono

ne{to odozgo dalo talent i kojeg ni{ta nijemoglo sprije~iti da postane veliki. Aobjektivno, bilo je svakojakih prepreka, aon ih je preskakao sa, naizgled, velikomlako}om i {armom, koji se u nekoj mjeri da

nau~iti, ali se dobijaju sa vodom i zrakom, inose kao znak da je u ovim na{im(ne)kulturama bilo mogu}e i tako ìvjeti. Iglumiti: majstorski, s vje~itom dozomautoironije, i smije{kom na kraju usana koji

je uvijek zna~io da ìvot i u najcrnjimsituacijama nosi onu dozu humora za kojuse ~ovjek moè “zaka~iti”. I dostojanstveno

pro}i kroz sve {to ga ~eka.

PO[TENI ^VOKAZa njega, Boru Todorovi}a, ba{ i nije

bilo mjesta u partizanskoj epici jugoslaven-skog filma: on nije mogao igrati visoke

mitraljesce i diverzante koji ubijaju “{vabe”a oni klize kao na fabri~koj traci, niti ga jemogao izbaciti alternativni crni talas . Za

prve je bio odve} anti-herojski, mali iustra{en, a za druge previ{e ìv,tragikomi~an, uvijek spreman da ismije isebe i druge i da cijelu stvar potpuno

preokrene. Besmrtnost su mu donijeleuloge sitnih i ne{to krupnijih prevaranata,{to je svakako bilo najteè jer mentalitetsvijeta iz kojeg potje~e naj~e{}e nudiupravo taj obrazac kao vrhunski modelìvota.

Imena likova koje je igrao, Dragi Kenta(Otpisani ), Bob Mihajlovi} (Vru} vetar ),@ika \unta (Nacionalna klasa ), \enka(Maratonci tr~e po~asni krug ), Pik (BalkanExpress ), Ahmed \ida [ampion (Dom za ve{anje ), nepogre{ivo odaju karaktere koje

je najbolje “skidao”. Bili su to sve odredalikovi s margine, nekad na ivici zakona, anekada duboko na suprotnoj strani,tragikomi~ni izdanci mentaliteta “bolje


ARISTOKRAT I MANGUP

Pi{e: AHMED BURI]

U Beogradu je preminuo glumac BORA TODOROVIĆ, koji je u svom poslu mogaosve; dah njegove genijalnosti ogledao se u činjenici da je svaki informisaniji

gledalac mogao pomisliti da u njegovoj igri nema ništa spektakularno

LAKU NOĆ, GOSPODINE GLUMČE

Imena likova koje je igrao Bora Todorovi} nepogre{ivo

odaju karaktere koje je najbolje“skidao

“

MAJSTOR BORA Glumac blagog osmijeha i veli~anstvenih replika



danas 100, nego prekosutra 300”, kockari,mangupi kojima su sitne prevare bile

prirodno stanje, a ìvot od danas do sutra jedini “kontinuitet”.

Dah njegove genijalnosti ogledao se u~injenici da je svaki informisaniji gledalacmogao pomisliti da u njegovoj igri nemani{ta spektakularno. I da bi svako predkamerom mogao donijeti te besmrtnereplike s minimumom grimase. Sve je

izgledalo tako jednostavno, i bilo perfektnoura|eno. Bitnu umjetnost ~ini

jednostavnost, a najve}i “laufer” kojeg jefilm na ovda{njim jezicima imao to je znao.Zato je i bio to {to jeste. Gospodin Glumac.Izgledao je i glumio kao neko koga steodmah mogli zamisliti kako stoji uznajve}e svjetske zvijezde, DustinaHoffmanna, ili De Nira, i mogli ste bitisigurni da svoj posao ne}e uraditi ni{taslabije od njih. Ako ne}e bolje.

On je, jednostavno, bio velemajstor svog posla koji je znao u najsitnije detalje.

[irina njegovog duha se mo`da i najbolje

ogleda u izjavi: “Prema drugima samcjepidlaka kad ih gledam da glume, a prema sebi sam vrlo blagonaklon.” Iza maskevaralice krio se umjetni~ki i intelektualnoduboko po{ten ~ovjek, kojem je rad na sebi

bio prirodno stanje. I jedini izbor.Oni koji su ga poznavali i voljeli, i koji

su to zasluìli, zvali su ga nadimkom -^voka. U zlatno doba pulskog festivala,veselim sedamdesetim godinama pro{log

stolje}a, kad su mlade i lijepe glumice,asistentice, sekretarice, sav taj razigrani

pseudoholivudski svijet svoje tadanezamislive honorare tro{ile na krpice icipelice u Trstu, Bora bi sjedio u nekojhladovini, pomalo cijedio neko pi}e(“alkohol, umereno, ali svakodnevno” ) izabavljao se igraju}i karte. Jednom je cijeluekspediciju dama koje su krenule u Trstispratio ovako: “Devojke, gde ste krenule?” Jedna od dama je pomalo ponosnoodgovorila da ide kupiti ta{nu od zmijskekoè. Bez pauze, malo pod gasom, velikan

je sunuo: “Pa ne morate da idete tamo, ovde

moète da dobijete jednu od pitona. A ako se pogladi, mogu i cipele.”

KARTA ZA RAJDruga legenda o njemu kaè se na

beskrajno dugom snimanju Doma za ve{a- nje vrijeme prekra}ivalo opet kartanjem.Tada mladi pretendenti na mangupluk,uglavnom Sarajlije, htjeli su se ogledati u

pokeru s velikim majstorom. Rezultat je bio

takav da im je za tri dana uzeo sve honora-re, malo ih pustio da od finansijskog dijelaekipe posu|uju novce, a onda im sve -vratio. Pokazav{i jo{ jednom da se zadoktora (kao i za glumca, uostalom) u~i, ada se gospodin ra|a. I to u te{kim uvjetima,iz kakvih su izrasli Bora i njegova sestraMira Stupica, koja se smatra najve}omsrpskom glumicom pro{loga vijeka. IzGnjilana su, gdje se rodila Mira, doselili uBeograd, gdje se rodio Bora, i ìvjeli su odskromne pla}e oca u~itelja, koji je umromlad. Odgojila ih je majka i nekako uspjela

“dobaciti” k}erku do upisa na trgova~ku

akademiju, koja je tada bila perspektivna. No, magija pozori{ta je i u bratovom i usestrinom slu~aju bila ja~a i oboje su, uistom zanatu, dostigli besmrtnost.

Za razliku od pozori{ta, gdje je biokralj, sudbina filmskog glumca BoreTodorovi}a mo`da se najta~nije da i{~itati uBalkanskom {pijunu . Do tada, Bora jeuvijek igrao krajnje efektne i magi~ne, aliuloge koje nisu glavne. U [pijunu , kojem je

dva puta prijetilo totalno raspadanje, jer sudva reditelja bukvalno pobjegla sa seta, pasu film prakti~no “morali” reìrati pisacscenarija Du{an Kova~evi} i direktor fotografije Boìdar Bota Nikoli}, igrao je

jednu od dvije glavne uloge. Nikada dokraja zadovoljan tom reìjom, BoraTodorovi} je uvijek isticao da je to biodivan scenario, i da je film “bio voljenzahvaljuju}i glumi B ate Stojkovi}a i odli~nom piscu, a ne reditelju” , koji je,istina, bio i pisac i reditelj na tom filmu. Inikada nije isticao svoje zasluge za uspjeh,

iako je lik Petra Jakovljevi}a, emigranta

koji dolazi u posjetu iz Francuskrazumnog ~ovjeka koji sa Zapada dolazi zemlju svog ro|enja, i ostaje frapiran onim{to vidi, zapravo suukus tog filma i savr{eopis sukoba modernog i arhai~noJakovljevi} vidi zemlju koja srlja u propas

prakti~no hipnotizirane ljude koji ne vid{ta ~ine i {ta im se ~ini. S druge strane j^vorovi}, komunisti~ki vjernik koji

podstanaru vidi neprijatelja dràv

“Islje|ivanje” Jakovljevi}a i Ilije ^vorvi}a (nenadma{ni Danilo Bata Stojkovi})filmu traje oko osamnaest minuta i pravo jremek-djelo: studija o paranoji i predrasdama dou{ni~kog mentaliteta, koji jouvijek u dobroj mjeri vlada ovda{nji

prostorima. Jakovljevi} je `rtva, a sada se moglo re}i da je i Todorovi}ev talen

barem na filmu, u izvjesnoj mjeri `rtvova jer je, iako je bio jedan od najve}ih, ~ini pokazao samo jedan dio onoga {to mogao. A mogao je sve.

Sada kada odlazi, valja se samo sjet

njegovog blagog osmijeha i replika koje j

izgovarao kao niko prije njega. Jedna onjih izre~ena je u Balkan Expressu , i kao d

je anticipirala njegov odnos prema politickoju je kao svaki pametan ~ovjek razumiosvaki umjetnik prezirao: “Mene je tetkzaklela da se ne bavim politikom.” Njegovodmjerenost u izjavama, stav koji j

podrazumijevao da ne èli imati ni{ta zlo~inom koji je u~injen u ime narodkojem je pripadao ostavio ga je tamo gd

je bio i prije “krvnog kola” zapo~etog devedesetim godinama 20. stolje}a.

Bio je i ostao Gospodin Glumac. Lakno}, Gospodine Glum~e. Bio si faca kakvse rijetko sre}e. Aristokrat i mangup

jednom bi}u. Toga vi{e nema i sve prilike da s Tobom odlazi cijela jednkultura, sru{ena u povr{nom i neodgovonom shva}anju svijeta oko sebe. Biti iznatoga, sasvim sigurno zna~i imati kartu zraj. I {pil karata za partiju s ekipom gorljudima koje si toliko volio i s kojima odigrao neke od najdraìh i najduhovitij

scena na{ih mladosti.


BORA TODOROVI] 1930. - 2014

Balkanski {pijun Dom za ve{anje Profesionalac



KULT MARKETTHE ROOTS

... And Then YouShoot YourCousin

Za ljubitelje hiphop zvuka igangsterskihtema dobrevijesti. Ameri~kihip hoperi The Roots objavilisu album ...And Then You

Shoot Your Cousin , na kojem se nalazi jedanaest kompozicija. Na albumu sugostovali njihovi prijatelji reperi, poputPattyja Chrasa, Grega Porna,Mercedes Martineza, Raheema

DeVaughna i drugih.

NIGHTMARE

The AftermathRijetki su heavymetal bendovi kojise mogu pohvalititolikim staòmkao {to je toslu~aj kod bendaNightmare . Iako snekoliko godina

stanke, postoje jo{ od 1979. godine.Francuski metalci osnovani uGrenobleu, a nedavno su objavili devetistudijski album The Aftermath , na kojemse nalazi jedanaest kompozicija.

HORNSMAN COYOTE ANDSOULCRAFT

Hornsman Coyoteand Soulcraft

Hornsman

Coyote je,ne}etevjerovati,umjetni~ko imeza srbijanskoggitaristu,trombonistu ipjeva~a

Nemanju Koji}a, koji je nedavno objavioalbum Hornsman Coyote and Soulcraft .Zna~ajno je istaknuti kako Nemanja ve}neko vrijeme ima zapaènu ulogu nasrbijanskoj reggae sceni, koju je okruniozanimljivim albumom.

Dvanaest novih kompozicija losange-leskih rockera Linkin Park ~ini album The Hunting Party . Prije to~no dvije godine naovim stranicama mogli ste pro~itatirecenziju albuma The Living Things kojimse oni ba{ i nisu proslavili. U prvom reduzbog toga {to se o~ekivalo vi{e oddvostukih dobitnika Grammyja , ali isjajnog konceptualnog albuma A Thousand Suns .

Album The Hunting Party otvara pjesma Keys To The Kingdom, kojanastavlja tamo gdje je zavr{io bljedunjaviThe Living Things . Pjesma je to kojom su~lanovi benda poku{ali izartikulirati thrashmetal podlogu u kombinaciji s hip hopdionicama i indie rock napjevima. Usvakom slu~aju zanimljiva i naokonemogu}a kombinacija. Ne{to bolje zvu~iA Page for Nothing koju su de~ki iz LinkinParka snimili uz pomo} Pagea Hamilltona,ameri~kog gitarista i producenta poznatogiz pri~e o alternativnom metal benduHelmet .

Guillty All The Same je kompozicijasnimljena skupa s R akimom, ameri~kimreperom koji je svjetsku slavu stekao u

bendu Eric B.& Rakim. Na albumu senalazi i klaustrofobi~ni jednominutniinstrumental The Summoning , ali i jo{nekoliko dueta od kojih jedino vrijediizdvojiti pjesmu Rebellion snimljenu sDaronom Malakianom, tako|er poznatimameri~kim alternativnim metal gitaristom.Iako pjesma vrvi thrash i death metaldionicama, refren kao i aran`mani izdvajaju

pjesmu od ostatka albuma. Najbolja pjesma na albumu svakako je

postpunkerska War , u kojoj su Linkin Park

kona~no na pravom tragu. Brzo, èstokenergi~no. Gotovo podjednake je kvalitetekompozicija Mark The Graves , dok solidn

deveti po redu studijski album LinkParka , zatvara èstoka A Line In The SanIz svega preslu{anog, mogao bi

izvu}i zaklju~ak kako bi album zvu~akudikamo bolje bez ~etiri dueta. Zvu~ao kvalitetnije sa samo osam autorsk

pjesama, bez suvi{nih koketiranja eksperimentiranja sa razli~itim glazbeni

pravcima. No, za razliku od albuma ThLiving Things , The Hunting Party zasluùsolidnu ocjenu. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “The Hunting Party”, grupe “Linkin Park”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. La Roux: Uptight Downtown 2. Man with a mission: Distance 3. Band of Skulls: Hoochie Coochie (Dan Auerbach rmx)4. Until The Ribbon Breaks: Taste of silver 5. Broken Hands: No one left to meet 6. We Have Band: Modulate 7. SOHN: The Wheel 8. MAGIC!: Rude 9. Tech N9ne ft. Kendrick Lamar: Fragile10. The Horrors: I see you

A moglo je i bez dueta...

LOVA^KIDERNEK Ameri~kirockeriobjavili susolidanalbum



Richard Dawkins i Lawrence Kraussugledni su svjetski znanstvenici. Oni putujudiljem svijeta i drè svoja predavanja, otemi zna~aja znanosti i razuma, te nastojepotaknuti ljude da odbace zastarjeli vjerskii politi~ki motivirani pristup va`nimdru{tvenim i egzistencijalnim pitanjima.Nekima je njihova pouka i porukablasfemi~na, uvredljiva, za druge ona jerazumna, pa ~ak i herojska. U svakom

slu~aju, te{ko je ingorirati njihovanastojanja.

Dokumentarac Nevjernici je road movie , koji prati Dawkinsa i Kraussa nanastupima na punim stadionima i udvoranama. Putovali su i nastupali na trikontinenta. U film su interpolirani irazgovori s osobama poput Cameron Diaz,Rickyja Gervaisa, Woodyja Allena,Stephena Hawkinga, Wernera Herzoga idr., koji podràvaju nastojanje ovihgovornika.

Film je prikazan na mno{tvu filmskih

festivala diljem svijeta, a dobio je inekoliko me|unarodnih nagrada. Autor filma Gus Holwerda ameri~ki je reìser kojive} vi{e od deset godina radi na filmu iteleviziji. Osvojio je mnogo festivalskihnagrada u SAD-u za svoje kratke nezavisnefilmove i glazbene spotove. Ina~e, ovajdugometra`ni dokumentarni film debitant-sko je djelo ovog autora {to se ti~edokumentarnog ànra. Bitno je za istaknutida su ovi znanstvenici anglosaksonci, jedaniz New Yorka, a drugi Britanac ro|en uNairobiju.

Krauss na skupovima zagovara tezu o

postanku svemira iz ni~ega, a Dawkins je

propagator Darwinoveteorije o posta-nku vrsta pa ne~udi njegovnadimak - Dar- winov rot- vajler .

Oba znan-stvenika iza

sebe imaju i pisane radove u kojima dubljei vi{e govore o istoj temi koja jezastupljena u filmu.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Nevjernici” (SAD, 2013.), reditelja Gusa Holwerde


KULT MARKETATENTAT

Jiri SequensAtentat je crno-bijeliigrani film stvoren uêhoslova~koj 1965.godine. Reìrao ga

je Jiri Sequens, koji je skupa s KamilomPixom napisaoscenario. ReinhardHeydrich je odvratninacisti~ki ~asnik, koji

je 1941. imenovanprotektorom ê{ke i Moravske. Nanjega su pripadnici ~e{kog pokretaotpora 27. svibnja 1942. izvr{ili atentat.Umro je nekoliko dana nakon toga, anacisti su krenuli u krvavu osvetu...

Ocjena: 4

ÔVJEK S TRI LIJESAJang-ho Lee

ôvjek s tri lijesa korejski

je igrani film iz1987. godine.Scenario je

napisao Jang-ho Lee, a prema romanuJe-Ha Leeja. On je tako|er i reìraofilm. Mladi udovac ne moè se pomiritis ~injenicom da mu je “supruga umrla~ak tri godine nakon {to je umrla”.Odlazi s njenim pepelom na kona~nirastanak. Putem sre}e razne ljude.Prisje}a se pro{losti. Dolazi do trenutkakad }e se s njom rastati...

Ocjena: 4

DETEKTIVSKI URED 23:DOVRAGA GADOVI!

Seijun SuzukiDetektivski ured23: Dovragagadovi igrani jefilm SeijunaSuzukija iz1963. godine.Scenarij jenapisao Gan

Yamazaki, a prema romanu HaruhikaOhyabe. Tajima je privatni detektiv.Odlu~uje da }e pomo}i policiji, avezano za yakuza obitelji. Policiju mustvara la`ni identitet te biva uba~enme|u njih. U tom procesu zavest }e{efovu djevojku. Poku{ava sprije~iti damu jedna pjeva~ica iz no}nog klubaoda identitet.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. 22 Jump Street (Phil Lord &Christopher Miller)

2. Transformers: Age of Extinction (Michael Bay)

3. How to Train Your Dragon 2 (DeanDeBlois)

4. Maleficent (Robert Stromberg)

5. Think Like a Man Too (Tim Story)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ovo je kraj (Evan Goldberg & SethRogen, Columbia Pictures)

2. Prizivanja (James Wan, New LineCinema)

3. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta (DanScanlon, Walt Disney)

4. Dva igra~a (Baltasar Kormakur,Boom Entertainment)

5. Utrka ìvota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

VJERA NEVJERNIKA

UGLEDNI ZNANSTVENICIFilm Nevjernici je road movie

reditelja Gusa Holwerde



U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“Dvadesetosmogodi{nji Enes Klopi},apsolvent na Akademiji likovnihumjetnosti u Sarajevu, napravio jecrte` na osnovu svog vi|enja CvijetaSrebrenice . Onaj ko nosi cvijet odaje

po{tu ubijenim i pokazuje svojusolidarnost sa srebreni~kim i majkamaPrijedora, Kozarca, Fo~e, Vi{egrada idrugih mjesta u BiH u kojima supo~injeni ratni zlo~ini nad civilima”,pro~itali smo na tuzlarijama.

U mostarskom Clubu Aleksa 8. jula jeodràna promocija istraìva~kog radaNacionalnost narodnih bajki . “JelenaKova~, profesorica jugoslovenskeknjièvnosti i srpsko-hrvatskog jezika,magistrica povijesti i teorijeknjièvnosti, ìve}i u Norve{koj do{la

je na ideju koju do sada nitko nijeistraìvao: porijeklo narodnih bajki”,pi{e, pak, na bljesku .

Nakon Sarajeva, knjiga Selman Selmanagi} i Bauhaus , autoriceprof.dr. Aide Abad i} Hodì}promovisana je i u Srebrenici,Selmanagi}evom rodnom gradu.Vrijeme odràvanja promocije bilo je u14 sati; datum: 9. juli; mjesto:Memorijalni centar Srebrenica - Poto~ari: Spomen obilje`je i mezarje za `rtve genocida iz 1995. godine .

A, naredni dan, u sarajevskoj knjiàriBuybook , u 19 sati, bi}e promovisanaknjiga Mundijal kroz istoriju , autoraBorisa Latinovi}a. Na promocijiu~estvuju: Boris Latinovi}, SabahudinTopalbe}irevi} i Damir Uzunovi}.Izdava~ knjige je Buybook . Pa, da namiru odgledate finale Mundijala uBrazilu.

Istog dana, otvara se prvi CineStar multipleks u Unsko-sanskom kantonu i~etrnaesti u regiji. Bi{}ani kaù da“potpuni uìtak gledanja filmova uCineStaru ’osiguravaju’ komfornedvorane s wall to wall platnima iapsolutno najboljom svjetskom audiovizualnom tehnologijom”.

Iz sarajevske Agencije Gramofon obavje{tavaju nas: “18. me|unarodni muzi~ki festival Jazz Fest Sarajevo2014 bit }e odràn u prvoj sedmici novembra, a otvorit }e ga Gregory Porter , dobitnik Grammyja za najbolji vokalni jazz album objavljen u pro{loj godini i trenutno jedan od najpopularnijih vokalista na jazz sceni.”

Dobitnica ovogodi{njeg Grand Prixa tradicionalne {estoaprilskeizlo`be u Collegiumu Artisticumu uSarajevu, dizajnerica Aleksandra NinaKneèvi}, i ovog ljeta je “okupirana”izradom suvenira koji na neobi~an i

autenti~an na~in predstavljajuSarajevo, znamenitosti grada, ali ifraze i predmete koji personificirajuìvot grada i njegovih stanovnika.

“Suveniri su nastali iz projektaSarajevo Dingbats, koji sam radilaprije nekih {est-sedam godina, uokviru konkursa Neki drugi grad

Internacionalnog festivala Sarajevska

zima. Radi se o 65 simbola Sarajeva,ura|enih u digitalnoj formi, a Dingbats

je, ustvari, naziv fonta, kada seumjesto slova koriste simboli. Te slike

sam od pro{le godine po~ela daapliciram na cekere, {olje, magnete,bedève... I dalje istraùjem razli~iteforme za izradu suvenira, naravno,onoliko koliko je to mogu}e kod nas uBiH, jer prili~no ‘kaskamo’ zasvijetom kada je rije~ o dizajnugeneralno”, kaè Aleksandra.

Originalni suveniri AleksandreKneèvi} mogu se kupiti na nekolikolokacija u gradu, me|u ostalim uknjiàri Buybook , Umjetni~koj galeriji i Historijskom muzeju BiH .

ALEKSANDRA NINA KNEŽEVI ,grafička dizajnerica

NIKOLA STANKOVI , direktor banjalučkogKajak kanu kluba “Vrbas”

Istraùjem razli~ite formeza izradu suvenira

NIKOLA STANKOVI]“Do sada su se prijavili u~esnici iz {esnaest razli~itih zemalja”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 61/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN

Nakon vi{egodi{nje pauze vratiliste se sarajevskoj publici, humanita-

rnim koncertom koji ste odràli 8. julau okviru festivala Ba{~ar{ijske no}i...

Uvek sam sretan kada imam prilikuda sviram u Sarajevu, a to je sada, evo,ve} skoro trideset godina! Prvi put samnastupao ovde kada sam imao devetgodina. Ovog puta koncert je biozna~ajniji za mene li~no, kao i za

publiku, jer je bio humanitarnogkaraktera. Odlu~ili smo zajedno saorganizatorima sav prihod od prodajeulaznica donirati Crvenom krstu BiH ,za ljude nastradale u poplavama.

Nesre}a povezuje ljude i znam da podr{ka tim ljudima, koji su prije dvameseca ostali bez i~ega, nije nestala.

Njihov ìvot i dalje nije normalan itreba}e sigurno jo{ najmanje dve, trigodine da se vrati u normalu. Do tada,moramo raditi sve {to moèmo da donastradalih do|e ono {to im jenajpotrebnije. Ve} smo imali koncertehumanitarnog karaktera u Chicagu, Torontu i Beogradu, i ljudi suse uvek rado odazivali da pomognu. êsto isti~ete da kroz repertoar koji birate na koncertima

èlite da se izravno poveète sa Va{ompublikom. Tako je bilo i ovog puta -

odlu~ili ste se za program prilago|ensvim generacijama?

Umetnici uvek nastoje da podeledeo sebe, u emotivnom smislu, sa

publikom i nadam se da i publika to prepoznaje. Mislim da svaki program uklasici treba da bude edukativan, ali i

popularan, pa smo takav konceptodabrali i za sarajevski koncert. Jo{ od2003. ~esto nastupam zajedno sa

pijanisticom Srebrenkom Poljak, a zakoncert na Ba{~ar{ijskim no}ima odabrali smo dela Beethovena, Saint-Saënsa, Wieniawskog i R avela. Zamene je posebno zanimljivo deloLegenda , koje je u 19. veku napisao

poljski kompozitor Henryk Wieniawski,u nastojanju da osvoji jednu devojku.

Njeni roditelji su ga odbili i onda je onnapisao to delo, èle}i na taj na~in da

pokaè svoju ljubav. Kada su garoditelji devojke ~uli kako svira tu

kompoziciju, pristali su da mu daju dozvolu da oèni njihovuk}erku. Eto, jedna lepa, romanti~na pri~a koju smo odsvirali zaSarajlije.

STEFAN MILENKOVI , violinista

U Banjoj Luci }e od 16. do 20. jula biti odràno ECA Evropsko prvenstvo za juniore u kajaku ikanuu na divljim vodama: Banja Luka - Vrbas 2014 , a u organizacijiKajak kanu kluba Vrbas . Sve~anaceremonija otvaranja }e biti odràna16. jula, sa po~etkom u 20 sati, natvr|avi Kastel , a tom prilikom na

Kastelu }e nastupiti banjalu~ki bendovi Neuro i Va`no obavje{tenje .

“Do sada su se prijavili u~esniciiz {esnaest razli~itih zemalja, ao~ekuje se u~e{}e jo{ ~etirievropska nacionalna tima. Takmi~ari Kajak kanu kluba Vrbas,koji su ujedno i ~lanovi nacionalnog tima BiH, svakodnevno sespremaju za predstoje}e takmi~enje i, bez obzira na vremenskeuslove, mladi kajaka{i se trude da {to spremniji do~ekajuevropsku smotru u Banjoj Luci, kao i da se predstave u {toboljem izdanju i sa {to boljim rezultatima”, kaè direktor

banjalu~kog Kajak kanu kluba Vrbas Nikola Stankovi}.ECA Evropsko prvenstvo je podràno od strane Ministarstva

porodice, omladine i sporta u VladiRS-a, te progla{eno za manifestacijuod posebnog interesa za RepublikuSrpsku, “{to }e mnogo olak{atiovogodi{nju organizaciju”. “Prija eljove manifestacije je i Kompanija

m tel, koja ve} nekoliko godinapruà pomo} i podr{ku Kajak kanuklubu Vrbas u radu i organizaciji

takmi~enja.M tel

je i ovaj putdokazao da je dru{tveno odgovornakompanija, koja je spremna dapomogne i koja podràva pozitivnevrijednosti. Tim Kajak kanu klubaVrbas do sada je organizovao

Evropsko prvenstvo 2011. i dva Svjetska kupa, 2012. i 2013.godine. Ne sumnjamo u uspje{nu organizaciju i ove godine ismatramo da }e ovo biti do sada najve}a i najposje}enijamanifestacija”, isti~e Nikola Stankovi}. Bend Neuro je

pobjedni~ki bend Demofesta 2012., a grupa Va`no obavje{tenje je osvojila nagradu za najperspektivniji banjalu~ki bend u 2013.,tako da prisutne na ceremoniji otvaranja o~ekuje odli~an zvuk idobar provod na tvr|avi Kastel .

U Sarajevu nastupam od svoje devete godine

Oj Vrbase, divlja vodo

F o t o : M

i l u t i n S t o j ~ e v i }

Sa pro{logodi{njeg Svjetskog kupa na Vrbasu



16. S kim

biste

voljeli

otplesati

tango?

Ba{ ste

na{li plesa~a...

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Ljubite se gdje god vidite znak zabrane! A i gdje ga ne vidite..

5. Koga biste poveli na pusto

ostrvo?Cijelu kafanu. Ali ne svaku.

aj {to pu{ta pjesme na radiju.

3 Kako se osje}ate u Sarajevu?

Ne po p ra v l ji vo. I da l je se os je}a m.

Je li u Splitu dosadnoada ne pada ki{a?

N i je, jer se sv i se pit a juk ad }e i {t o je nema.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Rakiju. Da zubi ne trnu.

10. Koliko ima istine u dalmatinskojmudrosti: “Nima Splita do Splita?”

Ne znam {ta je tu mudro. To je ko

ono “lip - lip{i - nu me!”

14. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih traìo jo{ 15.

12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?

Staru vijetnamku .

6. [ta obavezno

nosite na plaù? Ni{ta. Plaà

sluì samo da se

u|e u more.

8 [ta ste bili upro{lom ìvotu? H a jd uk ov ac.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?

Ne tjeram tu modu.

20. A, begova

ili {kembe

~orba?Begova.

15. Opi{ite Bosnu i

Hercegovinu u tri rije~i... Ne sam, Safete!

uàn i veseo.

11. Da li je {utnja zlato?

Ni svaka {utnja, a jo{

manje svaka rije~...

19. Tan

ili badi

Dame

biraju.

17. Osoba

koja Vam

ide na

ganglije?

Biskup

Vlado

Ko{i}, kao

prvi me|u jednakima

na Plesu .

18 “@eljo” il

“Sarajevo”?

V ele` .

PREDRAG LUCI , no vinar i pisac iz Spli ta:

“L ju bi te se gd je god

vidi te znak za brane!”

1. Moè li se Va{, Deùlovi}ev i Ivan~i}ev Feral Tribune

ponovo upaliti, kao i 1984., a onda i 1993. godine?

Sad je 2014. Zna~i: moè, ali na fosilna goriva.



KLIN ÔRBA

N

egdje ve} pada ki{a. U nas: samo {to nije. I jesen jeve} negdje stigla. U nas: samo {to nije. Aj, leti soko

nisko pa visoko... Nemamo se ~emu nadati kadstigne pripeka, a sti}i }e. Opet }e gorjeti Hercegovina odTrebinja do Blidinja a ne}e imati traktora za ga{enje

poàra kao {to ih ni dosad nije imala. Bilo je tu nekih parai neke pri~e da }e se na{i ina~e vje~ito nasmrt iznena|enicivilni za{titarci, kada padne prvi snijeg ili plane prvi

brijeg, napokon blagovremeno pripremiti na svaki treptajùtog meteoalarma. Me|utim, jebiga, uvijek tanepredvidiva priroda polo~e lovu na nekom svomiznenadnom katastrofalnom projektu kakve bijahuovogodi{nje poplave. Nije da su se od onih paranamijenjenih gasila~kim traktorima kupili spasila~ki~amci, ali reklo nam se jest da }e tako da bidne, prema

tome: tako je i bidnulo. Ko do~eka neke novekatastrofalne poplave neka pita R eufa gdje su ~amci. A kodo~eka ovogodi{nje poàre u Hercegovini, neka pita

premijera Nik{i}a gdje su traktori. A ko do~eka traktore,neka se ne nada da }e na svoje njive posijati autohtonaorganska sjemena.

Dosta je svijetu vi{e i nas i na{ih kolektivnihopsesivno-kompulzivnih poreme}aja koji upravljajuna{im strategijama od katastrofe do katastrofe.

Svijet odavno ima valjan odgovor na na{e infantilneigrarije nikle iz strahopo{tovanja prema ~udima prirode.

Ne moè{ ti do sudnjeg dana svojim peksinavim bakandàma brati ljekobilje, smilje i bosilje, trnjine,

borovnice, brusnice i divl ji {afran. Imaju, brate,Amerikanci sad za svaku biljku krupnije sjeme nego {to je u nas doskora bio plod iste te. Naravno, ima tu globalnisistem gole sje~e iliti pa{e koji prethodi dolasku

pravovjernih sjemena. Prvo stimulira{ otkup autohtonih biljaka, ba{ onako kako se to kod nas u~inilo sa smiljem,sve dok narod za koji se ve} pouzdano zna da vje~no radiu korist vlastite {tete ne popase sve resurse i dovedeodre|enu biljku do praga istrebljenja. Tad u igru ulazikultivirana proizvodnja iste, vraga iste - al‘ eto, recimo,ne~ega sli~nog toj kulturi. Tako, upravo se po Bosni i jo{vi{e po Hercegovini, pod budnim okom Velikog Brata, naizda{nim plantaàma bere smilje koje bi u doglednovrijeme moglo biti ljekovito taman koliko i samonikla

ambrozija.

D

akle, jest da jo{ uvijek jesmo divlja~ni, ali nAmeri sustavno u~e da ne budemo primitiv

poljoprivredni proizvo|a~i koji bi da jo{ tu ne{ prstima ~eprkaju i motikom kopkaju oko poludivlj bilj~ica ~iji je rod daleko ispod potreba moderno pro`drljivog svijeta u kojem se sve mjeri profitom Nekidan sam dobila na dar jednu ljupku plasti~nu zdjelic borovnica. Koliko me ostaci mojih primitivnih sje}ansluè, te borovnice - to bi trebalo da su one mirisne modsitne bobe koje se ve} decenijama nalaze u vrhu lisnajmo}nijih antioksidanata koje nam je priroda podarilKad, ho}e{ vraga, borovnice su u me|uvremenu postaskoro kao tre{nje, tre{nje skoro kao {ljive, {ljive skokao jabuke... Mislim na veli~inu, a {to se okusa ti~e - sv

je tu negdje. Jedem dìnovske borovnice tako {to svak

pojedina~no nabadam na ~a~kalicu kao maslinu (mislina nekada{nju maslinu) i pridruùjem je u ustimkomadi}u ementalera, sira za koji sam davno umislila dmu eroti~na sladunjavost dolazi iz onih krupnih rupa kojima prebiva velika nebeska tajna i gnijezde se ruì~as

pelikani. Uglavnom, ne pomaè ni borovnica, majko, dse nepce sjeti kako je kad nije ovako. A ovako je otkasmo spali na humanitarnu pomo}. [to }e re}i: od rata d

poplave uvalio nam je ko god je {ta htio.

Posljednja tiha uvala stigla nam je ih zloglasnameri~ke tvrtke Monsanto , znane nam jo{vremena Vijetnamskog rata kao jednog o

proizvo|a~a otrovnog herbicida Agent Orange ~i

posljedice na reproduktivno zdravlje nesretni Vijetnam jo{ uvijek trpe. Veseli nam je Monsanto, kao i na{i poplavljenim susjedima, velikodu{no darovao GMsjemena ìtarica u vrijednosti od nekih 445 hiljada eurUskoro, imat }emo i mi napuhanog ameri~kog hljebumjesto `goljave bosanske poga~e. Mo`da }e naramazanski somuni mirisati iz sje}anja jer ljudi ìvotinje) najduè pamte mirise, ali ih ne}emo smjeti okusiti. Tamo u njih, u Velikog Brata, gdje se vegodinama siju GMO ìtarice, svaki je ~etvrti stanovnalergi~an na gluten za razliku od Evrope u kojoj se stoponih koji kruh ne smiju o~ima vidjeti kre}e od 0,1 do 0

posto. Vrijeme je da po~nemo zami{ljati }evape besomuna i burek bez jufke. Jesen samo {to nije. I ki{e.

na{a nova GMO vlast.

Dosta je svijetu više i nas i naših kolektivnih opsesivno-kompulzivnihporemećaja koji upravljaju našim strategijama od katastrofe dokatastrofe. Svijet odavno ima valjan odgovor na naše infantilneigrarije nikle iz strahopoštovanja prema čudima prirode. Ne možeš tido sudnjeg dana svojim peksinavim bakandžama brati ljekobilje...

BEREM GRO@\E,BIRAM TAMJANIKUPi{e: FADILA NURA HAVER




Novi VW Passat B8: îsta elegancija!

Majstori iz Wolfsburga znaju svojposao. Mjesecima su informacije onovom izgledu njihove perjanice,

Volkswagen Passata B8, stizale nakapaljku, a onda su kona~no procurile i prvefotografije jednog od najprodavanijih modelau klasi. Prvi Passat pojavio se 1973., a do

danas je prodano vi{e od 22 milijunaprimjeraka popularne njema~ke limuzine.Na posljednjem Vienna Motor Symposium uaustrijskoj prijestolnici, ~elni ljudi VW-aobjavili su informaciju kako }e u novi Passat B8 biti ugra|en novi dvolitarski biturbo-dizela{ s impresivnih 240 konjskih snaga.Pored toga, najavljen je i skori dolazakkaravanske ina~ice Passat Variant koji }e seproizvoditi u njema~koj tvornici u gradi}uZwickau. Taj grad u isto~nom dijeluNjema~ke poznat je i kao “grad automobila”,a u njemu je 1957. proizveden prvi Trabant ,ali to je ve} neka druga pri~a. Passat B8

svoju }e slu`benu premijeru imati na Salonu automobila u Parizu. Ono {to se jasno moè

uo~iti sa slu`benih fotografija modela B8 jeste kako nema nekih dramati~nih zahvatavezanih za vanjski izgled. Novi Passat B8zasniva se na VW MQB platformi, a stiè sraznovrsnom paletom benzinskih i dizelskihagregata, uz standardne opcije pogona naprednje kota~e kao i pogona 4x4. Passat B8

je duga~ak 4.767 mm, {irok 1.832 mm,visina mu je 1.456 mm, a teìna je uprosjeku smanjena za 85 kg. Ono {to je inajva`nija karakteristika novog B8 modela

jeste potro{nja goriva. Iz Volkswagena tvrdekako je potro{nja goriva u prosjekusmanjena za oko 20 posto u pore|enju sadosada{njim modelom. Ista je stvar i kada jeu pitanju unutarnji prostor. Novi Passat B8ima vi{e mjesta za putnike otraga, aunutra{njost je presvu~ena kvalitetnimmaterijalima, uz mno{tvo tehnolo{kihpobolj{anja. Spomenut }emo samo neke odnoviteta koji su ugra|eni u model B8. Tu su

Head Up zaslon, sjedi{ta sa ventilacijom iugra|enim masaèrom, najnovija generacija

navigacijskih sustava, novi sustavi zpomo} voza~u, te prtlja`nik sa pove}anozapreminom. Kod modela Passat Blimuzine prtlja`nik je pove}an za 21 litarsada iznosi 586 litara, a kod karavanskina~ice pove}an je za 47 litara i sada izno650 litara, odnosno 1.780 litara sa oboreni

stra`njim sjedalima. Tu su i LED svjetlDynamic Light Assist , sustav pomo}i pparkiranju kao i digitalna instrument plo~te sustav automatskog ko~enja i pomo}i prometnim gu`vama. U ponudi }e tako|ponovno biti i R Line design paket sa ne{atraktivnijim eksterijerom i bogatijoopremom. [to se palete motora ti~e, ponudi }e biti dizelski agregati 1.6 TDI i 2TDI snage 88, odnosno 120KS, kao i vepomenuti dvolitarski biturbo sa 240KBenzinske motore predvode 1.4L, 1.8L, a

je i 2.0L sa rasponom od 125KS do 280KNa koncu, cijena najjeftinijeg Passata B8 n

njema~kom trì{tu kre}e se oko 50 tisu}konvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-922-1072014 65/6810.7.2014. I SLOBODN BOSN 6

REAGIRANJAKenan Harba - Uredni{tvu

“Sarajevotekstil” je protiv De Luccepodnio više krivičnih prijava jer je upornoi otvoreno radio protiv interesa firme

(“United kriminal Benneton u Sarajevu”, SB, br. 921)

U posljednjem broju va{eg listaobjavljen je tekst pod naslovom: UNITEDCRIMINAL BENETTON U SARAJEVU,u kojem je iznesen niz neta~nih podata-ka i tvrdnji, zbog kojih vas molim daobjavite ovaj demanti u prvom nared-nom broju, tim prije {to ste u tekstu kra-jnje nekorektno koristili isklju~ivovi|enje samo jedne strane, Stojana deLucce, odnosno njegovog advokataNikice Grì}a. @elimo da vjerujemo dava{ list nije tendenciozno pristao da

u~inak teksta bude pritisak na tuìteljstvoi tuìteljicu Sabinu Sarajlija (mada je,zanimljivo, u istom broju pominjete udva teksta), koja vodi slu~aj po podne-senoj prijavi upravo od strane tog istogStojana de Lucce.

Da ste, kao {to niste, kontaktirali idrugu stranu, saznali biste da jeSarajevotekstil protiv De Lucce tako|erpodnio vi{e krivi~nih prijava i to potkrije-pljenih obimnom dokumentacijom, asve za period dok je bio predsjednik

Nadzornog odbora, ali i ne{to poslije,kada je aktivno, uporno i otvoreno radioprotiv interesa dru{tva. Sarajevotekstilje u vlasni{tvu 70 dioni~ara i svi su zain-teresirani za napredak dru{tva, izuzevdioni~ara Fibest iz Italije, koje predstavljai zastupa Stojan de Lucca.

No, vratimo se neistinama u tekstu:dakle, nije ta~no da je Goran Jovanovi}“vlasnik Sarajevotekstila”, kao {to nijeta~no da je “sarajevska tvrtka Saben uvlasni{tvu Gorana Jovanovi}a”.Tako|er nije ta~no da je 2011. firmaSaben postala ve}inski vlasnikSarajevotekstila. Tek ove godine Sabeni Incijativa, nakon javnog tendera,postale su zajedno ve}inski vlasnici.

Zapravo, do 2011. ve}inski paketimali su dugodi{nji direktorSarajevotekstila Nusret Sal~in i firmaFibest, tj. njihov posrednik – Stojan deLucca, koji je de fakto upravljao firmom.To njegovo upravljanje, brojne mahi-nacije poznate {irom biv{e dràva idebela zaduènja, uzrok su svih proble-

ma Sarajevotekstila, kako tad tako i

danas. Stojan de Lucca je, po receptupo kome je uni{tio i rasprodao beograd-ski Ateks, èlio i jo{ èli uni{titiSarajevotekstil.

Tako|er je neta~no da je “novi glavnidobavlja~ Sarajevotekstila firma Sabend.o.o., Ljubljana”: ova firma nikada nijeni{ta isporu~ila Sarajevotekstilu. Oisporukama firme Remiro, da ste pitali inekoga iz Sarajevotekstila, saznali bistecijelu istoriju, no tek ilustracije radi rije~

je o firmi iz okolice Padove, odakale su

i povezane firme Bellet i Fibest, koja sebavi proizvodnjom manekenskih lutki, akoja Sarajevotekstilu isporu~uje sistemza klimatizaciju skladi{ta po “najpo-voljnijoj cijeni” od 400.000 KM?! Sistemza hla|enje skladi{ta gra|enog zapotrebe “poznate” firme Bellet, u kojeg

je Stojan de Lucca uloìo 3 milona KMnovca Sarajevotekstila, bez ikakvesaglasnosti organa Dru{tva, i koji jesve~ano otvoren i zatvoren na isti dan08.11.2008!

Potpuna je la` da je nova upravazaustavile isporuke roba Belleta iFibesta. Istina je da je to u~inilaprethodna, godinu dana prije postavlja-nja nove uprave! Valjda je i Stojan deLucca kona~no zaklju~io da je dovoljnozaduìo firmu sa robama koje se nemogu prodati pa i danas ve}ina stojiuskladi{tena.

Tako su radili Fibest i Bellet za raz-liku od firme Saben, koju tako|erneta~no tretirate kao nekog novog vlas-

nika, i koja se zaista angaìrala inapravila novu vrijednost u Sarajevo-tekstilu dovode}i jo{ od 2008. godinenajpoznatije svjetske brendove! No,angaìrao se i Sojan de Lucca, a sve dabi {anse Sarajevotekstila uni{tavao vrloperfidno i vrlo precizno i gomilaodugove. Njegov je cilj bio da zaduìvan-

jem preuzme Sarajevotekstil po ve}uhodanom scenariju, a nije ga briga niza radnike ni za firmu. Da je to ta~no,vidjelo se tokom ~itavog perioda u komese nastojalo na}i rje{enje za

potraìvanja firmi Bellet, Fibest i

Remiro, bez obzira kako su nastala, sciljem da se zadovolje njihovi apetikako bi se sa~uvao Sarajevotekstnakon dugih pregovora u Sloveniji, Ital

i Sarajevu, postignut je dogovor klju~ndioni~ara sa Fibestom, koji je Skup{tinDru{tva zajedno sa nijma i prihvatila, a

je upravo Fibest pokrenuo tu`bu zponi{tenje odluka Skup{tine!?

Sud je odbacio taj zahtjev, Stojan dLucca nastavio ru{iti sve dogovore, vo|eisklju~ivo, usu|ujemo se re}i, li~nim a neinteresima svojih poslodavaca, a kamoSarajevotekstila ~iji je predsjednik biSarajevotekstil je u me|uvremenu snovom upravom, iznimnim naporimuspio utrostru~iti (!) svoj promet, vratiti radnicima neispla}ene plate, rije{iti gotov100 zate~enih tu`benih zahtjeva, zvani~nbiti progla{en “najpoèljnijim poslodavceu BiH u svojoj bran{i”, rje{avati se i dugova, ali ne i ambicija Stojana de Lucce. Dta~no je, De Lucca i njegovi advokati us

jeli su blokirati ra~une firme, trenutno suofanzivi i zadovoljno trljaju ruke skoro psigurni da }e od Sarajevotekstila napravbeogradski Ateks. Naàlost, ispada da iva{a novina u tome pomaè, a nama zbodugogodi{njeg imidà firme i uposlenik

kojima je stalo i do posla i do uspjeha, osta je nada da }e sud odoljeti zdru enim krimnalnim ambicijama u koje su bez sumninvolvirani i neke doma}e de lucce.

Sarajevotekstil je ozbiljna firma ako ste zaista zainteresirani do|ite -radnici i uprava }e vam dati sve infomacije.

Sarajevotekstil d.d. Upravdru{tv

Kenan Harba, direkto



U tekstu pod nazivom “United kriminalBenneton u Sarajevu”, objavljenom u921. broju va{e revije, pominjete Sindikatradnika trgovine i uslu`nih djelatnostiSTBiH i, ono {to je za nas jo{ i bolnije,na{u kolegicu Rabiju Abduli, radnicufirme Sarajevotekstil.

Do ovog broja i STBiH i ja li~no smoizuzetno cijenili doprinos va{e revije isvakog od vas li~no u timu koji radi napripremi iste, borbi za slobodu medija idostupnost informacija, posebno onih kojise ti~u najbolnije od svih bh. rana - krimi-

nalu i korupciji. Upravo zbog toga mi jepotpuno neshvatljivo da profesionalnostkakvom sam smatrala tim revije SlobodnaBosna i novinarku koja je uz sve inagra|ena za istu dozvoljava da se ukontekstu kojim se bavi ovaj tekst obru{ina sindikat i na radnika, a da i ne poku{asaslu{ati razloge i ono {to se populisti~kizove “druga strana”. Pri tome podvla~imda je STBiH samo i isklju~ivo na straniradnika i njihovih radnih mjesta da naskojim slu~ajem ne biste svrstali na nekuod strana u ovom ili bilo kojem drugom

sporu koji se vodi u ovoj firmi. STBiH jereagirao samo i isklju~ivo u cilju da radni-ci ne budu kao i mnogo puta do sada onikoji }e platiti ceh svojim radnim mjestima

“dilova sa vi{eg nivoa” i pozvali smo insti-tucije ove zemlje da oni vode ra~una osvojim gra|anima, kada ve} o njihoviminteresima, a to provjereno znamo iziskustva, ne vode vlasnici, dioni~ari,dobavlja~i, partneri i ini faktori koji radnikevide samo kao brojeve. Izgleda naivnosam vjerovala da u ovoj zemlji postoje imediji koji pri~e o kriminalu u firmamaizvla~e na povr{inu kako bi za{titili rad-nike i pomogli im da sa~uvaju svoja radnamjesta, a ne samo i isklju~ivo zarad tiraài vlastitog interesa, odnosno interesa onih

koji ih pla}aju. Jo{ naivnije sam vjerovalada je upravo va{a revija lider tih slobodnihi nezavisnih medija. I potpuno mi jeneshvatljivo prozivanje jedne radnice,sretnice me|u onih 31% radnika u ovojzemlji koji imaju radno mjesto na kojemprimaju neku minimalnu pla}u i rade sve{to im se kaè ba{ zato {to se smatrajusretnim u odnosu na one druge koji punekolone statisti~kih podataka o propastibh. ekonomije. Staviv{i ime ove radnice uokvir teksta i prozvav{i je “da je znala svefinansijske malverzacije novih vlasnika”,

a u tekstu se onda ograditi navodimapravnih zastupnika jedne od strana u ovojtrakavici kojoj isto tako radnici nisunikakakav bitan faktor, va{a kolegica je

ne samo svoju profesionalnost, negosvoju ljudskost bacila pod noge onih kose razbacuju milionima KM nekpotraìvanja, imovine i ko zna ~ega.

U strahu da se i ovaj dopis ponovo nokarakteri{e kao “dramati~no intoniran”,pozivaju}i se na ~lan 7. Kodeksa z{tampu i online medije BiH od vas kao ourednika traìm da objavite sljededemant na ovaj tekst.

STBiH ima samo jednu misiju - za{titi radna mjesta i ìvote radnika. Naàlosìvimo u zemlji u kojoj ta misija posta

gotovo nemogu}a. Nikad ni jednim svojipotezom nismo poku{ali za{tititi ni krimnal, niti vlasnika, niti bilo koga ili {ta drugosim radnog mjesta.

Izvinjavamo se ~itateljima SlobodnBosne, a posebno novinarki Mijatovi} {

je to za nas dramati~na borba jer zais jeste. Svako od tih mjesta doìvljavamvrlo li~no i da, svijetla obraza, dramati~nDa je g|a Mijatovi} kontaktirala bilo kogod nas iz STBiH ili na{u kolegicu Rabijshvatila bi mo`da za{to je to tako i za{smo uop{te reagirali. Ovako, naàlos

~itatelji SB znaju samo jednu istinu i sam jednu borbu. Borba za radnika je ponovsamo kolateralna {teta, a oni ponovsamo broj.

Sa punom odgovorno{}u STBiH spreman na dosad mnogo puta vi|enodmazdu medija. Spremni smo i na prozvanja tipa instrukcija novinarke Mijatov{ta smo trebali uraditi, a nismo, ali siskreno nadam da }ete u istoj po{tedjekolegice i kolege koji su dovoljno ka`nje{to svakodnevno rade posao s kojeznaju da ne}e oti}i u penzije i {to su u

sve zahvalni kada dobiju redovnu tu miernu platu od koje jedva sastave kraj krajem. Stvarno nisu zasluìli, bez obzina kakvom radnom mjestu rade, da ih sproziva u najmanju ruku kao jednakodgovorne sa onima koji imaju primannajmanje hiljadu puta ve}a od njihovih, da ih se barem ne pita za mi{ljenje. Tolikbarem svi mi gra|ani ove zemlje, ~itaterobovi, {ta jo{ ve}, imamo pravo do~ekujemo od istraìva~kog novinarstvaslobode medija.

Mersiha Be{irov

predsjednic


REAGIRANJAMersiha Be{irovi} - Uredni{tvu

Sindikat radnika trgovine i uslužnihdjelatnosti štiti isključivo prava radnika“Sarajevotekstila”(“United kriminal Benneton u Sarajevu”, SB, br. 921)



portal slobodne bosne

najveca tvornica

Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]

Documents

Transcript of Slobodna Bosna [broj 922, 10.7.2014]