Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]

7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 1/68

DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDO^ANSTVO UBICE IZ LUKAVI

I

www.slobodna-bosna.

ODLU^NA

BITKA ZA @IVOT



ZDRAVSTVENI KARTONLIDERA SDATIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI

METASTAZE NA MOZGUMu~nina i vrtoglavica, s kojom seSULEJMAN TIHI] borio posljednjih desetakdana, nije uzrokovana trovanjem hranom,kao {to se u po~etku pretpostavljalo, nego

je rije~ o metastazama raka na mali mozak;urednik „SB“ otkriva medicinsku dramu iosobnu borbu predsjednika Strankedemokratske akcije

[OKANTNA ISPOVIJESTDARKA ELEZAKAKO SMO UBIJALI, KRALI,

OTIMALI[ef Posebnog odjela za organiziranikriminal Tuìteljstva BiH BO@OMIHAJLOVI] saslu{ao je prije godinudana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optuènog za ~etiriubojstva, vi{emilijunske plja~ke, pranjenovca; „SB“ prva objavljuje sadràjElezovog iskaza koji pokazuje da je vo|azlo~ina~ke organizacije, spa{avaju}i sebe,

postao najva`niji svjedok Tuìteljstva

PASO[I ZA BUDU]NOST“U[TEDA” SREDOJA NOVI]ASREDOJE NOVI], ministar civilnih poslovaBiH, na}i }e se pod istragom Tuìla{tva

BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanrednenabavke nekoliko stotina hiljada paso{akoji se ne}e mo}i “potro{iti” ni narednihpet godina; izvor Slobodne Bosne iz ovogministarstva otkriva koje je sve malverzaci-

je Novi} po~inio

AMERI^KO-IZRAELSKIDIPLOMATA MERONGOSPODAR HA[KOG TRIBUNALANikada do sada izbor predsjednika Ha{kogtribunala nije izazvao toliko interesovanje

javnosti kao posljednji na kojem je reiz-abran sudac THEODOR MERON, koji senalazi u centru afere sa namje{tanjem oslo-

ba|aju}ih presuda; na{ izvor iz Ha{kog tri-bunala obja{njava zbog ~ega je Meronovizbor za prvog ~ovjeka Me|unarodnog sudaza ratne zlo~ine sporan i za{to dovodi upitanje kredibilitet Tribunala u Haagu

EJUP GANI], GIPS, CHIPS,VIDEOCLIPSNOVÂNIK ZATVORENOG TIPAPrivatni Univerzitet porodice Gani},Sarajevo School of Science andTenhnology (SSST), mo`da ispunjavasve smjernice i standarde akademsko-predava~ke zajednice, ali kada na reddo|e pla}anje, SSST i sam

predsjednik Gani} ne ispunjavajuop}eprihva}ene poslovne standarde,nego se pona{aju kao kriminalnaorganizacija. O tome svjedo~i EsmaPavica, direktorica firme „Gipsal“, koja}e svoja potraìvanja od SSST-a ipredsjednika i rektora Ejupa Gani}amorati traìti sudskim putem

ISTINE I LA@IIZME\U POLITI^KIH I «NARODNIH»

KUHINJAProf. dr. ESAD BAJTAL upravo je objaviosvoju devetu knjigu NEOFA[IZAM UETNO-FRAKU; u otvorenom i polemi~nom

razgovoru za na{ magazin ovaj pedagog,

psiholog, filozof i sociolog govori, izme|uostalog, o 85 multimilionera ove gladnezemlje koji u svojim etno-patriotskimdèpovima drè devet milijaradi dolara kosu “zaradili” zdu{no rade}i na riskantnomposlu “za{tite vitalnog nacionalnoginteresa”

3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

24

28

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


KAZNENO-POKVARNIZAVOD

Direktor FUP-aDragan Luka~

neredio istraguo bijeguDominikaIlija{evi}a izmostarskogzatvoraDirektor Federalne uprave policije(FUP)

Dragan Luka~naredio je

po~etkom tjedna otvaranje istrage kojabi trebala utvrditi kako je i pod kojimokolnostima iz BiH pobjegao Dominik Ilija{evi} Como. Inspektori FUP-a }e unarednim danima ispitati da li jeIlija{evi} na godi{nji odmor pu{tensukladno zakonskim propisima,odnosno, da li je u tom smislu bilopropusta u upravi Kazneno-popravnogzavoda Mostar. O~ekuje se, tako|er, dapolicijska istraga utvrdi kako se moglodesiti da osu|enik za ratne zlo~ine naprivremenoj slobodi boravi bez ikakvog

nadzora. Como je u intervju za Ve~ernjlist kazao da je na otok Vir kod Zadrado{ao jo{ 10. septembra, ali je vijest onjegovom bjekstvu slu`beno potvr|enatek osamanest dana kasnije, nakon {tose nije vratio u mostarski zatvor. Izfederalnog MUP-a najavljuju i da }e odhrvatskog pravosu|a i policije tra`iti dase Dominik Ilija{evi} odmah uhapsi,budu}i da u Republiku Hrvatsku nijedo{ao kao turista, nego kao bjegunacza kojim je raspisana crvenaINTERPOL-ova tjeralica. (S.M

MINI MARKET

Zlatni odbojkašina kafi u Kantonu

Dragan Luka~



Dvije-tri su se vlade u tri posljednje godine izmijenileu Sarajevskom kantonu, prvu demokratski izabranu,

predvo|enu Socijaldemokratskom partijom BiH,odmijenila je druga, ni{ta manje demokratski i legitimnovalidna okupljena oko stoèra predvo|eneg Strankomdemokratske akcije. U me|uvremenu (u meno-pauzi),kratko vrijeme postojala je improvizirana, lohotna,navrat-nanos sklepana prelazna kantonalna Vlada, u kojoj

je Radon~i}ev Savez za bolju budu}nost istisnuo SDA, pase tu pri{ljam~ilo, pri{lepalo jo{ nekakvog strana~kogsitni{a da se udjene u parlamentarnu ve}inu. Danas jednu,

sutra drugu, prijepodne, {to bi rekao na{ mudri Vo|a AlijaIzetbegovi}, ‘vamo, poslijepodne tamo.

Rezultati tih demokratskih turbulencija, strana~kih

preslagivanja, naduravanja, dogovora-odgovora, koali-cijskih, da prostite, kurvanja mogao se vidjeti prije tri-~etiri dana: ki{a je padala, iz drveta i iz kamena, zamrznut

je gradski prijevoz, hiljade ljudi, gra|ana Sarajeva bauljalo je po ulicama, ~ekaju}i kakav-takav gradski prijevoz „koji do}i ne}e“. Elektroprivreda BiH je odlu~ilaisklju~iti struju Gradskom saobra}ajnom preduze}u,hroni~nom, okorjelom neplati{i. Kako su se mijenjalekantonalne vlade, tako su se rotirale upravlja~ke imenad`mentske posade u GRAS-u. Najvjerovatnije je u

pravu sarajevski kantonalni premijer Suad Zeljkovi} kada je usred te saobra}ajno-tala~ke krize podvrisnuo: „Ovo jeterorizam, ovo gra|anima Sarajeva ni agresori nisuradili“. Aludirao je Zeljkovi} na ~injenicu da je na ~elu„Elektroprivrede BiH“ revnosni aparat~ik, ljuti pripadnik Lagumdìjine partijsko-energetske „jednosmjerne struje“

Elvedin Grabovica. Tri miliona maraka je GRAS duàn

„Elektroprivredi“, obja{njava Grabovica i obe}auklju~enje struje ~im se barem deseti dio toga duga uplna ra~un javnog poduze}a na ~ijem je ~elu. I Grabovi

je, bez sumnje u pravu - struja, komunalije se mora pla}ati, do{la maca na vratanca. Nema vi{e {ale, gledankroz prste.

Uostalom, nije GRAS jedino javno poduze}e - `rttog poo{trenog reìma napla}ivanja strujaisklju~ena je struja, tako|er javnoj, isto ta

kantonalnoj firmi ZOI 84 koja grca u dugovima. Sam

postoji stanovit problem koji umanjuje vjerodostojnosrelativizira odlu~nost Elektroprivrede BiH i njezindirektora Grabovice - ZOI 84 je u financijski pakao

du`ni~ku krizu u najve}oj mogu}oj mjeri uvamenad`ment koji je postavila Socijademokratska partBiH, predvo|en raskala{nim, razuzdanim `dera~em tu|

para, Lagumdìjinim zemlja~kim favoritom SalkoHasanefendi}em. Menadèrom, koji je gdje se g

pojavio u posljednjih tridesetak godina (Oslobo|enrecimo), iza sebe ostavio finansijsku pusto{, jezidugove i stotine jaransko-zemlja~ko-prijateljsuposlenih besposli~ara. Da li bi se Grabovica usudisklju~iti struju „ZOI-u 84“ da je i dalje na njegovom ~e„poduzetnik i vizionar“, posrnuli strana~ki miljenHasanefendi}? Bi, ali malo morgen!

Da li su radnici i uposlenici Gradskog saobra}ajn preduze}a `rtve politi~ko-strana~kih obra~unKratkoro~no, dnevno-pragmati~no da! Nikada zanikada „Elektroprivreda BiH“, odnosno nj

„energi~ni“ direktor Grabovica ne bi usudili isklju~

SLOBODNA BOSNA I 3.10.206

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Problem javnih poduzeća u Sarajevskom kantonu, višedecenijski sistemski zapuštenih, pljačkanih, opustošenih, očerupanih, u posljednje trgodine reduciran je i sveden na stranačko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu premještaljku koja se na kraju, po pravilu iuredno, nemilosrdno fakturiše građanima. Znamo li zašto je, zbogčega, po kojoj ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca povećana dvostruko, ako si priuštite redovnu higijenu, čaki trostruko

DVIJE SU SE VO\E ZAVADILELIJEPO I ÎSTO MOJE SARAJEVOPi{e: SENAD AVDI]

„Ovo nema nigdje“, gun|ali su gra|ani Sarajegasili grijanje, zatvarali slavine na ~esmama



struju trolejbusima i tramvajima, ostaviti na ulici stotine hiljadagra|ana, da je, kojim koalicijskim slu~ajem, ostala prethodnaupravlja~ko-menadèrska postava - koju je postavilaSocijaldemokratska partija BiH.

Sve je u pravu kantonalni premijer Suad Zeljkovi}, kada bijesnokonstatira da su gra|ani, jednostranom odlukom„Elektroprivrede BiH“ da ukine struju GRAS-u Sarajeva

„terorizirani“ gore i teè nego u vrijeme „agresije“. Nego, hajdemomalo da vidimo odakle nam dolazi premijer Zeljkovi}? Ni iz kakvogrealnog „samoodrìvog“ sektora, nego iz jo{ jednog javnog

kantonalnog poduze}a - „Toplana“, koje je godinama ni{ta manje ini{ta obzirnije teroriziralo, smrzavalo, „dràlo na ledu“ gra|aneSarajeva. Milioni nagomilanih, vi{egodi{njih dugova ostali su iza

direktora Zeljkovi}a, prije nego {to se „toplo ljudski“ oprostio odradnika „Toplana“ i preuzeo premijersku funkciju u kantonalnojVladi.

Problem javnih poduze}a u Sarajevskom kantonu,vi{edecenijski sistemski zapu{tenih, plja~kanih, opusto{enih,o~erupanih, u posljednje tri godine reduciran je i sveden nastrana~ko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu

premje{taljku koja se na kraju, po pravilu i uredno, nemilosrdnofakturi{e gra|anima. Znamo li za{to je, zbog ~ega, po kojojekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca

pove}ana dvostruko, ako si priu{tite redovnu higijenu, ~ak itrostruko. Ne znamo, niti moèmo znati, osim ako vjerujemokantonalnom ministru za tu oblast Zlatku Petrovi}u, „recidivisti“-

povratniku u izvr{noj vlasti Kantona Sarajevo. Otprilike,

obja{njava ministar Petrovi}, do{lo je vrijeme da se vlast obra~usa neodgovornim pojedincima i manjim grupama, koji sebi svamalo dopu{taju luksuz da se kupaju, peru kosu, zube pa ~ak,ekstremnim slu~ajevima, zalijevaju cvije}e!

Predvidiva je i stra{na pri~a, stra{na zato {to je predvidivauobi~ajena, koju je, reklo bi se korektno i argumentiran

posljednjih dana eksploatirao Dnevni avaz - kako kantona

poslanik i federalni zastupnik Damir ârdì} kontrolira, „kanafi“ drì ministra iz svoje stranke (Radom za boljitak) EmHrenovicu. Ko je ârdì}? Mu`, neke s pravom zaboravlje

pjevaljke lakih nota i strana~ke kolegice. Ko je Hrenovica? E, ne znam. Uglavnom nekakav jadnik koji je zahvaljuju}i „du`ni~kkrizi“ duàn igrati kako mu glazbeno-muzi~ki {efovi diktiraju.

Kaè Grucho Marks, onako izvorno marksisti~ki, dijalekti~u jednom filmu: „To {to neko izgleda kao idiot, {to se pona{a kidiot, izgleda kao idiot, ne smije vas zavarati - on zbilja jeidiot“.

Ne mislim pri tom ni na koga od gore pobrojanih individuamislim, isklju~ivo, na gra|ane koji se ne voze gradsksaobra}ajem, ne kupaju se, ne uklju~uju grijanje, plinskelektri~no, mazutsko, pokapaju svoje najmilije po basnoslovncijenama i uvijek na „{telu“ i „preporuku“...

Da, skoro zaboravih, kantonalni premijer Suad Zeljkovi} pro{le nedjelje svog medijskog savjetnika iz „Toplana“ postavio direktora javnog poduze}a „Pokop“. Znam ~ovjeka i ni{ta pronjega nemam - idealan izbor da baci posljednju lopatu zemlje kaSarajlije optr~e posljednji krug (pakla/dèhenema).


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

e nedjelje dok su im ukidali gradski prijevoz,

STANJE REDOVNOTramvaj kren’o, ma nije kren’o



ÊTVRTAK, 26. SEPTEMBARStalna, vi{edecenijska ~itateljica „SB“,

tek joj je 85-90 godina, presretne me danasna cesti, pozdravlja kurtoazno: „Pa nisamznala, sine, da si ti pomalo i ljepu{ka{t,vazda si mi se nekakav ~inio.“ Ruku nasrce, i meni...

PETAK, 27. SEPTEMBAR Neka djevojka iz Slovenije, ne znam ni

ko je ni odakle joj broj mojeg telefona, aliima obavezuju}e prezime na koje se nesmijem oglu{iti - PRE[ERN, pi{emagistarsko-doktorsku studiju o, neisklju~ujem da sam krivo razumio,novinarima koji su „preìvjeli rat“, pa jeneko uputio i na mene. Druga jedna cura izMakedonije LjUBICA SPASKOVKAmagistrira-doktorira u Engleskoj na temusarajevski rock and roll prije i nakon rata,ili ne{to tako, pa i ona traì moju suradnju,mi{ljenje... Ni{ta mi od toga ne treba, mukami je, najradije bih to sve otka~io otfikario,

odjebao, ali, nastojim biti u~tiv, pristojan,takti~an, nagodan. Citiram prof. ESADABAJTALA koji u svojoj knjizi „NEOFA[I-ZAM U ETNO-FRAKU“ citira ruskog

pisca Turgenjeva koji tvrdi da „postoje prilike u kojima je takti~nost neumjesna...gora od grubosti“.

SUBOTA, 28. SEPTEMBARU emisiji Reflex koju snimam na

televiziju OBN sijevnu (nam) raspravame|u dvojicom mojih gostiju, uglednihodvjetnika JOSIPA MUSELIMOVI]A iFAHRIJE KARKINA, oko toga da li bi oni

branili MOMÎLA KRAJI[NIKA uHaagu. Karkin kaè da bi, Muselimovi}veli da ne bi NIPO[TO. Nije to maladilema, niti je jednostavna odluka, zadire uosobne, moralne, profesionalne, politi~ke,svjetonazorske aspekte.

Kolega SENAD HAD@IFEJOVI] jeve~eras na Face televiziji objavio intervjusa Kraji{nikom, presu|enim ratnimzlo~incem i sa svih strana ga (Senada)

blate, vrije|aju, optuùju da je izdao„nacionalnu stvar“. Da li bih ja radio, iliobjavio intervju sa Kraji{nikom? Naravnoda bih, da mi se ukazala prilika.

Hiljadu je stvari sporno u Hadìfejzovi-}evim pitanjima, milion ih je proble-mati~no u Kraji{nikovim odgovor ima.Meni se, me|utim, u~inio prili~no ljubak iiskren Kraji{nikov odnos prema liderimazara}ene (bo{nja~ke) strane: sve najljep{e,ili ni{ta ru`no, Momo zbori o ALIJIIZETBEGOVI]U i HARISU SILAJD@I-]U.

„Kraji{nik je ~estit srpski politi~ar i~ovjek od rije~i, odgovoran, doma}in“,{okirao me je u prolje}e 1994. HarisSilajdì} nakon {to se vratio sa mirovnih

pregovora u @enevi. Nisam se ni sabrao, a

Haris nastavlja, ne prekida: „Sada da meKraji{nik pozove da odem na Pale, oti{aobih bez ikakvog straha da se ne}u vratiti.“

NEDJELJA, 29. SEPTEMBARU dva dana u zagreba~kom Jutarnjem

listu dva razli~ito intonirana teksta onajnovijem ~udu iz Me|ugorja - svijetle}ojGospi. Ju~er se pisac ANTE TOMI] sa timnajnovijim hercegova~kim vjersko-

turisti~kim fenomenom zajebava, {to i nijeosobito te{ko, a danas se njegov kolegaTOMISLAV ÂDE@ bacio na mnogozahtjevniji posao - problematiziranje „njenesvjetlosti Gospe“ u {irem poslovnom,nacionalnom, transregionalnom kontekstui ozra~ju. Da nema nedotupave, klasi~ne

purgerske, {ablonizirane, kanonizirane povr{nosti, pretencioznih frljoka iz vi{egstaleà („Bo{njaci imaju nogometnureprezentaciju, Srbi srebreni~ke jame aHrvati - Gospu“) radije bih potpisaoâdeòv nadahnuti „mini esej“ negoliTomi}evu rutinersku, predvidivuzajebanciju.

Ukazanje me|ugorske Gospe od prijetrideset i kusur godina i sve {to taj fenomen

prati i oboga}uje ga, milioni posjetitelja,hodo~asnika, razvoj najprije malog, potomsrednjeg i na kraju ogromnog biznisa,neporeciv je dokaz vitalnosti, duhovne,

poslovne, materijalne i sveke druge Hrvatasa hercegova~kog kr{a.

Vele mi da se priprema i novo,senzacionalno ~udo, do sada nevi|eno uMe|ugorju: UKAZANJE FISKALNEKASE!

PONEDJELJAK, 30. SEPTEMBARêtiri-pet va`nih stvari se danas desilo u

regionu, pa da ne bih svako malo pr~kao podobro na~etom daljinskom upravlja~u, vrtio

po razli~itim televizijama, opredijelim sezaustaviti na Al Jazeeri Balkans ,

basnoslovno, nemjerlj ivo skupommedijskom(?) projektu koji bi trebaoinformativno integrirati prostor tzv.Zapadnog Balkana. Vjeruju}i da }u tusaznati sve {to me zanima.

U prvih pola sata, koliko sam izdurao, bio sam teroriziran desetominutnim „live“uklju~enjem u blebetanje, ritualno posipa-nje pepelom, ministra vanjskih poslovaSirije u Ujedinjenim narodima; potom jeuslijedio podjednako dug i ni{ta manjezamorno irelevantan prilog „sa licinogmjesta“ iz Turske o ustavnim promjenamakoje je predloìo tamo{nji premijer TayyibErdogan. Potom slijedi red Somalije, panered Iraka, bombe u Pakistanu, stanje uSomaliji, sranje u Nigeriji, sve garniranovi|enjima i procjenama „uvaènihanaliti~ara“.

A ja sam sam èlio samo znati je li

proradio gradski prevoz u Sarajevu, {ta je

na po~etku odbrane kazao u zagreba~ksudnici IVO SANADER, {ta TOMISLAV NIKOLI] kazao o zabra„Parade ponosa“, a {ta HASHIM THACo predstoje}im lokalnim izborima Kosovu, NENAD ÂNAK o promjevlasti u Vojvodini.

Je li „Al Jazeera Balkans“ sporna za{to je jednosmjerno tendenciozna? NijUpitna je zato {to ne valja, ni Bogu,

kamoli Allahu... Barem danas.

UTORAK, 1. OKTOBARGenijalna je kadrovska politi

{panjolskog nogometnog kraljevskog kluReal Madrida - u samo 5-6 godina uspjsu otjerati dvojicu ponajboljih evropsknogometa{a - Nizozemca ARIANROBENA i (turskog) Nijemca MESUTOZILA. Ovaj posljednji ve~eras demolirao Napoli , onaj prvi blista knikada. Garet Bale, jednonogi Vel{anin„poslovi{no radi{ni“ Luka Modri}, nekaubita~ni tandem mrljavog, tradicional

petog-{estog Tottenhama na jednu,„bajernovac“ Roben i „arsenalovac“ Ona drugu stranu; ba{ mora{ imati izra`netalenat, drskost, |on-obraz...

pogrije{i{ u odabiru.

SRIJEDA, 2. OKTOBAR Ne postoji ni{ta u vezi sa stra{n

doga|ajima u Vi{egradu iz prolje}a 199godine {to nisam saznao, ili poku{saznati, pro~itao, pogledao, saslu{aProìvio. Otplakao. Odbolovao. Kako spontano organizirani Srbi u prvo

odbrambenom naletu pobili, pokla popalili sve {to je „tursko“. Kako glavdèlati nisu bili monstrumi Luki}i, MilanSredoje, osu|eni u Haagu, nego je cijeoperaciju vodio komandant Titovouì~kkorpusa Milan Torbica (vjerovatno krepala ta mrcina) koji je iz Isto~Hercegovine (Nevesinja) u rano prolje‘92. prekomandovan u odbranu vjekovnsrpskih ognji{ta uz obalu Drine.

Zato se pla{im, strepim, oklijeva pogledati film, nezgrapnog, pateti~nneprobavljivog, (valjda) marketin{knaslova „Za one koji ne mogu da govoreredateljice JASMILE @BANI]. Zasnov

je film na pri~i stanovite, na~itandobronamjerne, ali povr{navanturistkinje iz Australije koja 15 godinakon masovnog pokolja Bo{njaka Vi{egradu nema pojma ni o ~emu pa tkada do|e u hotel „Vilina Vlas“ saznadda je to bilo ratno mu~ili{te. Sve bih dao grije{im, ali ne vidim kako se ozbilj

pri~a moè izgraditi na pogre{nom povr{nom predlo{ku. Preozbiljan se zlo~u Vi{egradu desio da bi se prepustavanturistima i bestalentima, vje{t

bera~ima novca...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 10/68SLOBODNA BOSNA I 3.10.2010

NE PREDAJ SE, NIVES

Tuìteljica NivesKanev~evzaprimila i

drugu prijavuprotiv na~elnikaStari GradIbrahimaHadìbajri}aGlavna kantonalna tuìteljica uSarajevu Nives Kanev~ev na{la se unimalo ugodnoj situaciji nakon {to je

nedavno zaprimila novu kaznenuprijavu protiv na~elnika sarajevskeop}ine Stari Grad IbrahimaHadìbajri}a. Prijavu protivHadìbajri}a Kantonalnom tuìteljstvu uSarajevu navodno je podnijela grupavije}nika u Op}inskom vije}u StariGrad, koji su na~elnika optuìli zazlouporabu slu`benog poloàja i prijegodinu dana. Tada je kaznena prijavaproslije|ena kantonalnom tuìteljuSaninu Boguni}u koji ni poslijedvanaest mjeseci nije otvorio slu`benuistragu. No, kako je Boguni}, ume|uvremenu, u Op}ini Stari Gradzaposlio svoju suprugu (?), njegova je{efica Nives Kanev~ev, zbog sukobainteresa, morala predmet ustupitidrugom tuìtelju. (S.M.)

MINI MARKET

Rajko Vasi}, biv{i generalni a potomizvr{ni sekretar SNSD-a, najavio je pot-

puni razlaz sa SNSD-om. Vasi}Dodikovoj stranci zamjera {to ga u

posljednjih nekoliko mjeseci reìmskimediji u RS-u izbjegavaju, a kako tvrdeupu}eni, nezadovoljan je i stanjem ustranci i pona{anjem pojedinaca izSNSD-a zbog ~ije bahatosti i kriminala jeova stranka izgubila ugled u javnosti.Udarna pesnica SNSD-a, koji je na

Dodikov nagovor podnio ostavku zato {to je na svom blogu studente nazvao kopiladima, nedavno je {efu SNSD-a rekao da

je u toj mjeri razo~aran stanjem u SNSDu da je spreman vratiti ~lansku knjiìcu

Nije Vasi} zaboravio da pomene svojeosmogodi{nje zasluge u “pljuvanju udalj”na koga god je Dodik pokazao prstomDodik ga je, tvrde upu}eni, ipak zamolioda svoj odlazak odgodi za “bolja vremena”. (M.D.

PLJUVAĆEMO SE JOŠ

Dodik zamolio Vasića daodlazak iz SNSD-a odgodi

za “bolja vremena”

Nakon {to je web portal “SlobodneBosne” u utorak objavio pri~u omalom HajrudinuKamenja{u iz Vare{akojem je posljednjaèlja da upoznanogometa{a ZlatanaIbrahimovi}a, mediji

u BiH, pa u regionu,a onda i cijelojEvropi su se ujediniliu jednom - da pri~ado|e do Zlatana i dase ispuni èljadje~aka kojem ljekaridaju slabe {anse za

preìvljavanje.O svemu su nas

obavijestili prijateljiiz Njema~ke, nakon ~ega smo objavili tekst

poslije kojeg su nam se javili mnogi nude}i pomo} u traènju kontakta Zlatanovogmenadèra. Pri~a je do{la do Zlatana i nakonme~a PSG - Benfica dogovori}e se detaljioko njihovog susreta. Porodica je spremna na

put tamo gdje Zlatan javi. Kako kaù, èlja

malog Hajrudina jeodgleda Zlatanoutakmicu i da se prili poslije s njim sretne.

“U kontaktu sms menadèrom Ztana, sve je jo{ neizjesno, i molim meje da ne prenose

}e Zlatan do}i Sarajevo, on to nrekao niti je Hajrudinova èlHajrudinova èlja da ode kod njegagleda utakmickaè Tevhida TReki} koja je presvoje FB stran

pokrenula akci jukojoj su nas obavijestili prijatelji

Njema~ke nakon ~ega smo objavili prkoja je na kraju do{la i do {vedskAftonbladeta . Zamolila je ljude da prestaslati mailove Zlatanovom menadèru, ve} zna za pri~u i dogovara se susdje~aka s nogometnim idolom. (A.

SUSRET S IDOLOM

Kako je Zlatan Ibrahimovićsaznao za posljednju želju

malog Hajrudina

Hajrudin Kamenja{

Nives Kanev~ev



PRO ET CONTRA


VLADIN NEDODIRLJIVISEKTOR

Federalnipremijer Nermin

Nik{i} zaustaviokontrolunevladinogsektoraKako nezvani~no saznajemo, planom iprogramom rada Finansijske policije za2011. godinu bila je predvi|enaopse`na kontrola nevladinog sektora.Plan i program rada poslat je nausvajanje resornom ministarstvu

finansija a odatle je kasnije proslije|enVladi FBiH. Ve}ih primjedbi nije bilo, alikada se do{lo do kontrole nevladinogsektora nastupio je haos. Prvi jereagovao premijer Nermin Nik{i}, koji

je traìo da se ta ta~ka bri{e iz plana iprograma rada Finansijske policije, aNik{i}ev „ultimatum“ poja~an je ipritiskom me|unarodne zajednice,odnosno pojedinih ambasada kojeizda{no finansiraju nevladin sektor.Tako je propao poku{aj Finansijskepolicije da uvede bilo kakvog reda ufinansijski, i na svaki drugi na~in,

raskala{en nevladin sektor. „Kad smo~e{ljali i zatvarali humanitarneorganizacije sa arapskimpredznakom, to je bilo normalno io~ekivano, a danas se bilo kakavpoku{aj kontrole NGO-a tuma~i kaonapad na gra|aske slobode,demokratiju, dràvu...“, bio je komentauposlenika Finansijske policije nakonbrisanja kontrole nevladinog sektora izplana i programa rada ove institucije u

MINI MARKET

BERIZ BELKI]

Poslanik Stranke za BiH

DA/NEMi{ljenja sam da }esedmorka rije{iti pitanjepresude Sejdi}-Finci.Name}e mi se drugo pitanje,a to je kako }e se rije{iti tajproblem. Bojim se da rje{enje

ne}e biti dobro za BiH.

AHMED @ILI]

Advokat

DA/NEDosada{nji neuspjesipotvr|uju da provo|enjepresude „Sejdi}-Finci“ o~itonadilazi institucije BiH, kao injene politi~are.Predizborno vrijeme, potre-ba politi~ara da izbjegnueventualne sankcije, a iiskustva u sli~nim situacija-ma - razlog su za skepti-cizam da li }e nakon 10.

oktobra „sedmorka“ razli~itotuma~iti dogovoreno.

MIRO LAZOVI]

Potpredsjednik SDU-a

DA/NEUkoliko budu pod pritiskom[tefana Fuelea, ondavjerujem da }e se do 10.

oktobra rije{iti problempresude. Ukoliko sedmorkabude rje{avala problemisklju~ivo izme|u sebe,mi{ljenja sam da ne}e rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci.

SA[AMAGAZINOVI]

Predsjednik kluba SDP-a uPredstavni~komdomu

DA/NESmatram da jepreambiciozno re}i da }ese u sedam dana upotpunosti rije{iti problem,ali se svakako moè u~initi

zna~ajan iskorak.

ASIM MUJKI]

ProfesorFPN-a

NENe vjerujem da }e se rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci jer onapodrazumijeva tektonske

promjene Dejtonskogsporazuma i na~ina na kojise u BiH grabi politi~kavlast i donose odluke.

ADIS ARAPOVI]

Politolog

NESedmorka do 10. oktobrane}e rije{iti problem presudeSejdi}-Finci jer ne vidim dase radi na rje{avanju presudeve} na zadovoljavanju nekihpoliti~kih ciljeva pojedini~nihpoliti~kih stranaka i njihovihlidera.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Vjerujete li da će sedmorka do 10. oktobrariješiti problem presude Sejdić-Finci?

Priredila: Ma{a ]osi}

Nermin Nik{i}



Usrijedu, 2. oktobra, predsjednik SDA Sulejman Tihi} napustio jeKlini~ki centar Univerziteta uSarajevu i posebnim avionomnamijenjenim za medicinsku

evakuaciju otputovao u Heidelberg nahitnu operaciju tumora. Kako se radi ovrlo zahtjevnom operativnom zahvatu,kome }e prethoditi detaljne medicinske

pretrage, uklju~uju}i i biopsiju tumorskihstanica na malom mozgu, termin operacije

jo{ nije preciziran, no poznato je da }e seoperacija izvesti na presti`noj njema~kojklinici Heidelberg University Hospital, nakojoj je Tihi} ve} boravio u martu ove

godine kada su mu odstranjeni benigni polipi s plu}nih krila.Sarajevsku bolnicu Tihi} je napustio u

srijedu oko 15 sati, u pratnji sestreRusmire, koja se ni trenutak nije odvajalaod svog brata tokom trodnevnog boravka uko{evskoj bolnici. Tihi} je iza{ao nanogama, mada se tokom prethodnih dana

boravka u bolnici u nekoliko navratasru{io poku{avaju}i oti}i do kupatila. Dan

pred polazak u Njema~ku po~eo je primatisteroide koji su ga osovili na noge, alinedovoljno da otputuje redovnomavionskom linijom ili automobilom u Nje-

ma~ku.

POVJERENJE U NJEMA^KE DOKTOREZa kliniku u Heidelbergu Tihi} se

odlu~io iz dva razloga: najprije zato {to seradi o vrhunskoj klinici koja je me|u

prvima u Evropi usavr{ila tehniku neinva-nzivne operacije tumora uz pomo} sajber

noà (cyber knife), a potom i zato {to seve} lije~io na ovoj klinici i uspostaviokontakt s tamo{njim medicinskim oso-

bljem.Jedna od tri metastaze na malom

mozgu smje{tena je na vrlo osjetljivom i pri tome nepristupa~nom mjestu pa bioperacija klasi~nom metodom - hirur{kimskalpelom - bila iznimno rizi~na. Naklinici u Heidelbergu takve vrste operacijaizvode se sajber noòm (cyber knife) koji,umjesto klasi~nog skalpela, snopovima

radijacije vrlo precizno poga|a malignestanice bez o{te}enja okolnog zdravogtkiva. Naravno, ni sajber no` nijesvemogu}, ni on ne moè izmijeniti

prirodu bolesti, ali puno uspje{nije moèusporiti ili potpuno zaustaviti njenonapredovanje.

Zdravstveno stanje lidera SDA Sule jm-

ana Tihi}a naglo se pogor{alo prije desetdana. Stalne mu~nine i povremevrtoglavice Tihi} je u prvi mah pripisivtrovanju hranom, pa se prvih nekolidana poku{avao lije~iti ~ajevima i mekamentima iz „ku}ne apoteke“. Ljekarimse obratio tek desetak dana kasnije, nedjelju, 29. septembra, kada su u~estale vrtoglavice prikovale za krevet

Ve} dan nakon {to je smje{ten Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevlije~ni~ki konzilij uspostavio je dijagno

- metastaza tumora na malom mozgu.

U PET GODINA 12 OPERACIJATokom posljednjih {est godina

zdravstveni bilten Sulejmana Tihiupisano je ~ak 12 hirur{kih intervencizvedenih pod punom anestezijom, kojih su dvije, me|usobno neovis


ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

Tihi} se opredijelio za Heidelberg University Hospital

zbog ~udotvornog sajber noà

Mučnina i vrtoglavica, s kojom se SULEJMAN TIHIĆ borio posljednjihdesetak dana, nije uzrokovana trovanjem hranom, kao što se u početku

pretpostavljalo, nego je riječ o metastazama raka na mali mozak;urednik „SB“ otkriva medicinsku dramu i osobnu borbu predsjednika

Stranke demokratske akcije

TIHI] OTPUTOVAO NA HITNUOPERACIJU U HEIDELBERG!

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

OPTIMISTI^NE PROGNOZESulejmana Tihi}a je iz bolnice Ko{evo ispratio [efkonzilija prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi}



operacije, najprije kuka a potom i tumodebelog crijeva, bile izrazito te{kekomplicirane, pra}ene dugim i boln

postoperativnim lije~enjem i oporavkoKrajem augusta 2007. godine, Tihi}u operiran kuk koji je te{ko ozlijedio mjes

dana ranije sudjeluju}i na memorijalnoMar{u mira posve}enom `rtvama sre brni~kog genocida. Radilo se zapravo ranijoj ozljedi kuka koju je Tih„reaktivirao“ dugim pje{a~enjem po te{kstazi. Operacija na Ortopedskoj klinsarajevske bolnice Ko{evo, koju je izvdr. Ismet Gavrankapetanovi}, trajala

punih pet sati, a postoperativni oporavakneiz bje`nim i bolnim fizikalnim tera pi jma, potrajao je vi{e od tri mjeseca.

Nekoliko mjeseci nakon uspje{operacije kuka suo~io se s najte`itrenucima u svom `ivotu: na sarajevsk

Internoj klinici bolnice Ko{evo dija


TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZG

Septembar 2007. godine: Operacijakuka na Klini~kom centru Univerziteta uSarajevu

Mart 2008. godine: Dijagnosticirantumor na debelom crijevu

April 2008. godine: Operacija tumorau Ljubljani

Juli 2011. godine: Obnovljeno lije~enjekemoterapijom

Mart 2013. godine: Operacija polipana plu}nim krilima

Septembar 2013. godine:Dijagnosticirane tri metastaze na

malom mozgu

HISTORIJA BOLESTISULEJMANA TIHI]A

PODR[KA PORODICESulejman Tihi} je u Njema~ku

otputovao u pratnji sestre Rusmire



nosticiran mu je tumor debelog crijeva. Nekoliko dana kasnije, di jagnoza je potvr|ena i na tuzlanskom Klini~komcentru. Tuzlanski lije~nici preporu~ilisu Tihi}u da se o bolesti konsultira i snjihovim nekada{njim studentom dr.Ibrahimom Edhemovi}em, koji je spe-cijalizirao tumor debelog crijeva i spadau red vode}ih hirurga presti`nogOnkolo{kog instituta Ljubljana.

DOMETI SAJBER NO@AOperacija tumora u Ljubljani, koju je

predvodio dr. Ibrahim Edhemovi}, trajala je punih devet sati i, prema kasnijimnalazima, obavljena je na besprijekoran

na~in. Kona~nu pobjedu nad opako bole{}u Tihi} je zaklju~io nekolimjeseci kasnije nakon provedene radske, a potom i vrlo traumati~ne kemterapije.

Na svim kasnijim pregledima nalazi bili besprijekorni, s izuzetkom jednnalaza s po~etka 2011. godine, kada registrirana blago povi{ena vrijednotumorskog markera. Nakon ponovljekemoterapije, nalazi su bili besprijekorsve do po~etka februara ove godine kasu na Tihi}evim plu}ima otkrivenekoliko polipa, dobro}udnih izraslina kojih se, ipak, mogu razviti zlo}udtumori. Da se to ne bi desilo, vrlo je va`

blagovremeno otkriti i odstraniti polipTihi} je imao tu sre}u - polipi na njegov plu}ima okriveni su i odstranjeni u ranfazi, a operacija je izvedena na njema~kklinici Heidelberg University HospitKasnijom histo-patolo{kom analizotkiva utvr|eno je da su odstranjeni pol

bili benigni.U razmaku od samo {est mjeseci, Tih

je primoran ponovo zatraìti intervencnjema~kih doktora s Heidelberg Univrsity Hospitala. Ponovo }e le}i pod no`, ovoga puta, ako je za utjehu, pod tzsajber no` koji je neuporedivo preciznij

sigurniji od klasi~nog hirur{kog noà.


ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA

Nakako istovremeno kada je lider SDASulejman Tihi} zastraìo pomo} sara-

jevskih lije~nika, na Klini~kom centru Uni-verziteta u Sarajevu stavljen je u upotrebunajmoderniji dijagnosti~ki aparat u regijiPET/CT, koji je osobito koristan kod

precizne lokacije tumora i procjene u~inkaprovedene terapije.

Sticajem okolnosti, Tihi} je bio prvipacijent kojem je dijagnoza uspostavljenauz pomo} ovog pravog ~uda modernetehnike.

DIJAGNOSTI^KO ÛDO

Tihić prvi pacijent pregledan naPET/CT-u

14

Do povratka Tihi}a iz bolnice ipostoperativnog oporavka, koji bi mogaopotrajati najmanje mjesec dana, Strankomdemokratske akcije rukovodit }e zamjenik

predsjednika Bakir Izetbegovi}. SDA je jedina partija u BiH koja je, uz predsjed-nika i nekoliko dopredsjednika, uvela ifunkciju zamjenika predsjednika koji,prema odredbama strana~kog Statuta,predsjednika mijenja po automatizmu, u

slu~aju kada je predsjednik iz nekorazloga sprije~en u obavljanju strana~kiaktivnosti.

Na strana~koj konvenciji odrànoj

maju pro{le godine, vrh SDA formalno jelegalizirao svojervsno unutarstrana~kdvovla{}e Tihi}a i Izetbegovi}a, {to spokazalo kao prili~no efikasan na~irje{evanja konflikata me|u strana~kimfrakcijama.

NEMA POTRESA U STRANA^KOM VRHU

Izetbegović privremeno na čelu SDA

NAJMODERNIJA MEDICINSKA OPREMA Tihi} }e u Njema~koj le}i pod sajber no`

DIJAGNOSTI^KA REVOLUCIJA

KCUS se svrstao u red malog broja klinikau regiji koje posjeduju PET/CT



Te{ka financijska kriza u kojoj sena{la Vlada Hercegova~ko-neretvanske ùpanije nije odve}utjecala na premijera DenisaLasi}a (HDZ) i njegove kolege

ministre da, nastavljaju}i praksu svojih prethodnika, zapo{ljavaju nove dràvneslu`benike. Premda je u mandatu ranijeg

premijera Sre}ka Borasa (HDZ 1990)zaposleno ~ak 400 slu`benika inamje{tenika, ~ini se kako nepotizmu uùpanijskim institucijama i javnim

poduze}ima nema kraja. Predstavnici sunove-stare vlasti u Hercegova~ko-

neretvanskoj ùpaniji, naime, u posljednjedvije godine primili na desetke novihuposlenika, uglavnom njihovih ro|aka istrana~kih kolega, koji su posao dobili a daza njihova radna mjesta nikada nijeraspisan javni natje~aj.

Kada je posrijedi zapo{ljavanje rodbinelokalnih HDZ-ovaca, me|u ùpanijskiminstitucijama prednja~i Zavod zdravstvenogosiguranja. Iako dugovanja Zavoda iznoseoko 60 milijuna KM, za direktora R aduBo{njaka to nije predstavljalo smetnju danedavno zaposli suprugu svog brata, Vi{njuBo{njak. Osim za snahu, direktor Bo{njak

je u Zavodu zdravstvenog osiguranja HN@

na{ao slobodno radno mjesto i za AnituRoso, k}erku njegovog strana~kog kolegeMarina Topi}a, koja je postavljena zarukovoditeljicu Ureda za kvalitetu.

Prethodno je Rade Bo{njak zaposlio IvankuDrma~, svastiku partijskog {efa Draganaôvi}a, koja rukovodi internom revizijom.Biv{a direktorica Zavoda zdravstvenogosiguranja Lela Arapovi}, koja je na tufunkciju imenovana kao kandidatkinjaHDZ 1990, ranije je primila zeta Darija[ili}a (supruga njezine sestre), sinatada{njeg ùpanijskog premijera Sre}kaBorasa, te k}erku i sestru nekada{njegzamjenika direktora Federalnog zavoda zamirovinsko i invalidsko osiguranje IvanaRogi}a. Zauzvrat je Rogi} u Zavod MIOzaposlio njezinog supruga @eljkaArapovi}a.

Tajnica Vlade u Mostaru Mirsada [utasvoju je k}erku smjestila u ùpanijskoMinistarstvo zdravstva, a kao protuusluguministru Mladenu Bo{kovi}u u Zajedni~kuslu`bu Vlade primila njegovog ro|aka.Zastupnik Stranke za BiH u @upanijskojskup{tini Arif Jelovac je kod strana~kogkolege, biv{eg ministra turizma u VladiHN@ Samira Sunagi}a, zaposlio suprugu,dok je raniji ministar pravosu|a Mumin Isi}(SDA) k}erki na{ao posao u Veterinarskomzavodu.

No, da zapo{ljavanja po rodbinskim i

strana~kim vezama ne manjka ni u gradskadministraciji dokazuje primjer biv{gradona~elnika Mostara Hamdije Jahi}

Njegova je k}erka Iris Jahi} postavljena

zamjenicu pravobraniteljice grada Mostaiako prethodno nije imala nikakvog radniskustva. Predsjednik Gradskog vijeMostara Murat ]ori} sina je zaposlio Agenciji za pruànje usluga u zra~n

plovidbi BiH, gdje radi i svastika njegovstrana~kog kolege, generalnog tajnimostarske SDA Salema Mari}a. U isdràvnoj Agenciji (~ije se sjedi{te nalaziMostaru) radi i zet Dragana ôvi}Dodajmo tome kako je gradski vije}nMari} svojoj èni na{ao radno mjestomostarskoj poslovnici BH Telecoma —istoj je kompaniji zaposlena i generaltajnica Kantonalnog odbora SDA Ame]ati}. U BH Telecom se, tako|er bnatje~aja, zaposlio i predsjednKantonalnog odbora SDP-a, zastupnAner @uljevi}, koji je ostatak rodbizbrinuo u javnim poduze}ima pkontrolom njegovih strana~kih koleg[uru je zaposlio u Hidroelektranama Neretvi , a svastiku u Javnom poduzeAutoceste Federacije BiH , gdje je bkonkursa primljen i ro|ak @uljevi}evstrana~kog kolege Nerina Dizdazastupnika SDP-a u Skup{tini Hercegov

~ko-neretvanske ùpanije.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Stranački prvaci u Hercegovini konačno postigli kompromis

Predstavnici SDA, HDZ-a i SDP-a dogovorili rasporedrođaka i stranačkih kolega u kantonalnim institucijama i

javnim poduzećima

DR@AVNA SLU@BA ZA SNAHE, ZETOVE, SVASTIKEPredsjednik SDP-a u Mostaru Aner @uljevi} posao u BH Telecomu dobio bez javnog natje~aja, direktor Rade Bo{njak u ZZO zaposlio svastikuDragana ovi}a



M jesec dana nakon {to jeTuìteljstvo BiH podiglooptu`nicu protiv tridesetak ~lanova kriminalne organi-zacije Darka Eleza, koji se

terete za najteà kaznena djela: ubojstva,oruàne plja~ke, razbojni{tva, pranjenovca, iz zatvora u Sremskoj Mitrovicioglasio se i njihov nekada{nji vo|a. U

pismu upu}enom sarajevskom tjednikuDani , napisanom istog dana kada jeApelacijski sud u Beogradu odbio molbu

bh. pravosu|a za ustupanje kaznenoggonjenja Darka Eleza, taj je kriminalacoptuìo dràvnog tuìtelja Boù Miha ovi-}a i inspektore Dràvne agencije za istragei za{titu (SIPA) da su podmetanjem dokaza,laìma i manipulacijama njegove nekada-{nje ortake okrenuli protiv njega samoga.

GLEDAO SAM U CVIJANA KAO U BOGA Navode}i kako su {ef Posebnog odjela

za organizirani kriminal i korupciju

Tuìteljstva BiH Mihajlovi} i inspektoriSIPA-e zloupotrijebili njegovu dobru voljui spremnost da sura|uje u istrazi (?), Eleztvrdi da slu`bena zabilje{ka napisana

poslije zajedni~kog sastanka nije autenti-~na. „[ezdeset posto je laì, a 40 postoistina“, poru~io je Darko Elez i dodao kakonjegovi odvjetnici posjeduju izjave drugihsvjedoka koji su, navodno, priznali da su

pod prijetnjama ili na prevaru, tako|er potpisivali la`ne iskaze.

Darko Elez je kao prvoosumnji~eni u predmetu „Lutka“ saslu{an 28. septembra pro{le godine, u Kazneno-popravnomzavodu Sremska Mitrovica, gdje su sa njimrazgovarali tuìtelj Boò Mihajlovi},istraìtelji SIPA-e Vahidin [ahinpa{i} i IgorKuja~a, te inspektor MUP-a Srbije Sr|anSavi}. No, premda je od njegovogsaslu{anja proteklo punih godinu dana,Elez je javno reagirao tek kada je saznao da

je slu`bena zabilje{ka na osam stranadostavljena i braniteljima ostalih optuènih,koji su ostali {okirani sadràjem tog

povjerljivog dokumenta. U op{irnom jeiskazu, naime, Darko Elez iscrpnosvjedo~io o svim zlo~inima koji se njegovojdruìni stavljaju na teret, otkrio mnoge dotada nepoznate detalje i imena, ali jenegirao da je on bio organizator kriminalnegrupe kojom je rukovodio godinama.„Glavni organizator je bio Bojan Cvijan“,izjavio je Darko Elez, poku{avaju}i svukrivnju svaliti na svog dugogodi{njeg

prijatelja, biv{eg inspektora u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo a kasnije

inspektora u Regionalnom uredu SIPA-eSarajevo.Prema slu`benoj zabilje{ci sa saslu{anja

Darka Eleza do koje je do{la Slobodna Bosna , on je ve} na samom po~etkurazgovora s tuìteljem Mihajlovi}em iinspektorima SIPA-e istakao kako je voljanotkriti sve informacije i dokazati da nije

psihopata. Objasnio je i da su mnogi zlo~ini

za koje se tereti posljedica sukoba s \or|e@dralom, u koji je Eleza, prema njegovverziji doga|aja, uvukao Bojan Cvijan. „Trat je motivisao Bojan Cvijan, kada senjegovu tada{nju djevojku a sada{nsuprugu Miljanu, zaljubio @drale“, kazaoistraìteljima Elez, napominju}i da je on uvrijeme bio u pritvoru, zbog sumnje da umije{an u dvostruko ubojstvo na Rogoju

prolje}e 2004.). Nakon {to je zbnedostatka dokaza pu{ten na slobodu, Ele

je pri{ao Cvijan, ponudio mu policijsza{titu, nakon ~ega je, kako kaè, u nje„gledao kao u Boga“. Tako se, u Elezovinterpretaciji, po~inje graditi njihovo blis

prijateljstvo, ali i opasna kriminalna grukoja }e u godinama koje slijede postati jedod najsurovijih zlo~ina~kih organizacijaBiH. „Bojan Cvijan je prvi poku{ao ub\or|a @dralu, tako {to je u svoj stan koji nalazi u sarajevskom naselju Dolac Madoveo Branimira Mini}a, koji mu napravio eksplozivnu napravu na daljinsaktiviranje. Uz pomo} svoje djevojke Mljane, koja je imala klju~eve od kafi}a Leu Isto~nom Sarajevu gdje je radila kkonobarica, Bojan je u ve~ernjim satim

u{ao u objekat s Mini}em i postaveksploziv ispod stolice na kojoj je stalsjedio @drale. Nakon {to je proteklo izvjesvrijeme a @drale se nije pojavio na tomjestu, propao je prvobitni plan, pa Cvijan pozvao vlasnika kafi}a i rekao mu se u objektu nalazi eksploziv koji treukloniti. Poslije toga je od vlasnika Leouzeo reket u iznosu od 3.000 KM“, izjavio


[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

“Glavni nalogodavac i organizator zlo~ina

nisam bio ja, nego Bojan Cvijan“

Šef Posebnog odjela za organizirani kriminal Tužiteljstva BiH BOŽOMIHAJLOVIĆ saslušao je prije godinu dana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optuženog za četiri ubojstva, višemilijunske pljačke, pranjenovca; „SB“ prva objavljuje sadržaj Elezovog iskaza koji pokazuje da je vođa

zločinačke organizacije, spašavajući sebe, postao najvažniji svjedok Tužiteljstva

DARKO ELEZKRIMINALAC KOJI JE IZDAO

SVE SVOJE ORTAKE



Darko Elez. Potom je optuìo Cvijana da na njega mjesecima vr{io pritisak kako zajedno uklonili @dralu, ubje|uju}i ga da njegov kum opasan ~ovjek i psihopata, sdok Elez nije kona~no pristao da kreneakciju likvidacije @drale. U tom je smisElez naveo i kako mu je Cvijan konce2005., odnosno po~etkom 2006., javio

posjeduje transkript presretnutih telefonskrazgovora \or|a @drale, iz kojih je jasno

@drale sprema likvidaciju cijele njego porodice. Elez je uvjeravao istraìtelje datada, zajedno s dvadeset ~lanova svoobitelji, pobjegao iz Isto~nog Sarajeva, i su narednih mjeseci ìvjeli skromno Beogradu, u malom stanu, bez novc

Novonastale }e ga okolnosti, pravdao Elez, natjerati da po~ne planirati plja~novca iz Privredne banke Sarajevo (PBkoju }e izvesti koncem juna 2006. No, kasu istraìtelji poslije saslu{ali \or|a @dralufo~anskom zatvoru, on je negirao da jeCvijanom do{ao u sukob zbog njegodjevojke, obja{njavaju}i kako je obo

povr{no poznavao.

PLA]ENE UBOJICE IZ SRBIJEU iskazu Darko Elez nadalje poja{nja

kako je u Sarajevo do{ao ranije, skrivajuse na razli~itim lokacijama, u stanovimkoje su prethodno nalazili njegovi prijateBenan Dori} i Elvir Ahmetspahi}. Tako|

je otkrio da je povjerljive informacijetransportu blizu 4,4 milijuna KM u po{iljPBS-a dobio od „tipera“ Azima Kajevi}~ija je supruga Elvira radila u za{titarskagenciji Cipos , zaduènoj za osigurannovca do sarajevskog Aerodroma. Spktakularnu plja~ku su, precizirao je Eleisplanirali u iznajmljenoj ku}i u naselVele{i}i koju je osigurao Senad Glamo~gdje su Darko Elez i njegov prijatAn|elko Veljan~i} boravili gotovo dmjeseca. Nakon uspje{no odra|enog pos60 posto od ukupne sume oplja~kannovca uzeli su Darko Elez, njegov brDavor i An|elko Veljan~i}, dok su preostiznos podijelili Benan Dori}, ElvAhmetspahi} i njihovi kompanjoni: SeRobovi}, Himzo ]ato, Jasmin Zul~i}, EdAhmetspahi}, Azim Kajevi}, njegov b

Irfan, Nermin Tahirovi} i Senad GlamoDarko Elez nije tajio ni da su im, priliko bijega iz Sarajeva, pomogli Bojan CvijaLjubi{a Lalovi}, pripadnik Grani~

policije BiH, uz ~iju su pomo} novac b pote{ko}a prenijeli preko grani~n prijelaza kod Trebinja. Novac je DarElez, prema vlastitom priznanju, potro{io kupovinu stanova u Beogradu (nekretnisu mu odlukom beogradskog suda,me|uvremenu, oduzete), rasko{an ìvofinanciranje ubojstva \or|a @drale, {to

pokazalo kao proma{ena investicija. Elez naime, u iskazu naveo kako je kr iminaln

grupi Milana Miti}a, u kojoj su bili pla}e


KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMA

OD VO\E ZLOÎNA^KEORGANIZACIJE DO SVJE-

DOKA POKAJNIKA Darko Elez je u iskazu tuìtelju

Boì Mihajlovi}u i inspektorimaSIPA-e u detalje razotkrio kakoje funkcionirala njegovakriminalna grupa, ali je

odgovornost za sve zlo~ineprebacio na svog prijatelja

Bojana Cvijana



ubojice Strahinja Ra{eta, Neboj{a Vuko-manovi} i @eljko ]osi} dao 30.000 eura

predujma za likvidaciju @drale. Miti}evi suegzekutori, iako ni poslije serije napada nisuuspjeli smaknuti \or|a @dralu, mjesecima

boravili u Sarajevu, u stanu AnesaKurbegovi}a, dok im je dru{tvo svako-

dnevno pravio Benjamin Halilovi}.Kurbegovi} i Halilovi} su sudjelovali i u plja~ki vozila Pavlovi}a banke , koja jeizvr{ena 2005., u blizini Han Pijeska.Odgovaraju}i na pitanje istraìtelja oubojstvu @dralinog prijatelja BorisaGovedarice, Darko Elez je ponovno optuìoBojana Cvijana, inzistiraju}i kako ga jestalno pritiskao i govorio da taj pripadnik „suparni~ke grupe“ mora biti likvidiran.Cvijan je, navodno, i dojavio Elezu gdje seGovedarica nalazi na dan njegovogubojstva, 25. augusta 2007., nakon ~ega suu krvavi pohod iz „garaè smrti“ (garaàMuhameda Rami}a u naselju Dobrinja)krenuli Darko Elez, Branimir Mini} iAn|elko Veljan~i}. „Branimir Mini} je prviprimjetio Govedaricin automobil BMW,poslije ~ega smo mu pri{li na par metara izaustavili se. Mini} je iza{ao prvi i izneposredne blizine pucao u Govedaricu, dabi u isto vrijeme sa zadnjeg sjedi{ta iza{ao iVeljan~i}, i tako|er pucao u njega“, hladno

je opisao mu~ku likvidaciju Govedarice, prisje}aju}i se ~ak i najsitnijih detalja, poput prizora kada se Veljan~i}, pri izlasku izvozila, spotakao i pao.


[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA

Osim o zlo~inima koje supo~inili ~lanovi njegove

kriminalne organizacije, DarkoElez je na saslu{anju u zatvoruotvoreno svjedo~io i o ubojstvuRamiza Delali}a ]ele, kojeg sutako|er likvidirali pla}enici izSrbije. ]elu su u junu 2007.smaknuli pripadnici kriminalnegrupe Milana Miti}a, i to uvrijeme dok je Elez financiraonjihov smje{taj i boravak uSarajevu (gdje su do{li u namjerida ubiju @dralu), {to je njegasilno razljutilo. Upu}uju}iistraìtelje na svjedoka @eljka

]osi}a, pripadnika Miti}evegrupe koji, navodno, ìvi u Tuzli,Elez je kazao da je RamizaDelali}a usmrtio StrahinjaRa{eta, kojem je pomagao

Neboj{a Vukomanovi} zvaniNe{o êtnik . „Detalje su mi

ispri~ali Miti}, Ra{eta iVukomanovi}, od njih sam

saznao da je ubistvo platioNaser Kelmendi, preko svog

prijatelja Ljubi{e Buheûmeta. Sve mi je to kasnije u

Centralnom zatvoru uBeogradu potvrdio Milan

Ostoji} zvani Sandokan, kojije prihvatio taj posao odûmeta. Kelmendi je nudioukupno 500.000 eura zalikvidaciju Ramiza Delali}a,Fa}e Pa{i}a i BahrijeKa~apora, a s obzirom da jeubijen samo ]elo, Kelmendi jena kraju platio 200.000 eura“,otkrio je Darko Elez. TuìteljuBoì Mihajlovi}u je napomenuo kako je novinaru Federalne televizije Damiru Kaletovi}u,koji ga je intervjuirao dok se

nalazio u bjekstvu, kazao daprenese sarajevskoj policiji daRamiza Delali}a nije ubio tadaosumnji~eni Lirim Biti}i, i da senalaze na krivom tragu.

PAKET ARAN@MAN

Naser Kelmendi je nudio 500.000 eura za ubojstvoRamiza Delalića Ćele, Faće Pašića i Bahrije Kačapora?!

TAJNI POSLOVI U SRBIJIUbojstva svojih sarajevskihneprijatelja Naser Kelmendi

dogovorio je uz pomo} Ljubi{eBuhe umeta

MEDIJSKA DISKREDITACIJA Kada je saznao da je njegov iskazdostavljen odvjetnicima ostalihoptuènih, Darko Elez je javnooptuìo tuìtelja Boù Mihajlovi}aza laìranje slu`bene zabilje{ke



PLAN ZA LIKVIDACIJU RADOMIRAKOJI]A, JOVANA I MIROSLAVA [KOBE

U dijelu iskaza koji se odnosi ubojstvo Vlatka Ma~ara (31. januara 200

na Palama), Darko Elez je kazao da eksploziv nabavio Elvir Ahmetspah paklenu napravu sklopio Branimir Mini}aktivirao Vladan Para|ina. Od MilaMiti}a su uzeli automobil Golf II u koji stavili eksploziv, s tima da su, porMa~ara, istom bombom planirali raznijetnjegove prijatelje, oca i sina JovanaMiroslava [kobu, te R adomira Koji}a. El

je otkrio i da je Ma~arevo ubojstvo dijelofinancirao Veljko Golijanin, vlasnik firmMajneks sa Pala, kako bi podijelili tro{koi zauvijek se rije{ili zajedni~kih neprijtelja: Ma~ara, @drale, Koji}a i dvoji

[koba. Istodobno je Golijanin inzistirao Elez likvidira Radomira Koji}a, kojem

bila spremljena stupica kod kamenolomaKrupcu, ali je plan propao kada se njihonesu|ena `rtva nije pojavila na mjestu gdsu ga ~ekali.

Prema Elezovim tvrdnjama, BojCvijan je bio nalogodavac i ubojstZorana Goluba zvanog ârlama, najbolj

prijatelja \or|a @drale, koji je, navodnorganizirao postavljanje eksploziva Cvijanovoj svadbi.

Golub je nastradao u augustu 2008.,

ispred svog caffea Sport u Isto~noSarajevu - u njega su pucali Marko Krji{nik i Vladimir Pandurevi}, dok ih je mjesto zlo~ina dovezao Darko EleIstodobno je Elez optuìo Benana Dorida je, osim nov~ane po{iljke Privred

banke Sarajevo, bio i glavni organizat plja~ka{kog upada u Glavnu po{tu Sarajevu (u junu 2008.), iz koje su odnijoko 670.000 KM. Prema tvrdnjama njgovih poznanika, svjedo~enje Darka Eleu kojem je prokazao sve ~lanove kriminalne organizacije silno je pogodDori}a - navodno je iz istog razloga n

davno poku{ao samoubojstvo.

KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMA

Nastoje}i istraìtelje uvjeriti kako jeBojan Cvijan a ne on bio vo|a zlo~ina~keorganizacije, Darko Elez je ispri~ao da jenjegov policijski za{titnik nakon plja~kePBS-a dobio 200.000 eura, a da mu jepodjelom plijena iz Glavne po{te uSarajevu pripalo 50.000 KM. Kazao je ikako je upravo Cvijan u njihovu kriminalnuskupinu doveo An|elka Veljan~i}a, MarkaKraji{nika, Branimira Mini}a, DraganaObu}inu. „Bojan Cvijan me je u vi{enavrata podstrekivao da likvidiramoinspektora SIPA-e Vahidina [ahinpa{i-}a, na~elnika CJB Isto~no Sarajevo

Zorana Mandi}a i Ramiza Huremagi}a,savjetnika tuìoca Boè Mihajlovi}a“,tvrdio je Elez, obja{njavaju}i kako su[ahinpa{i}a planirali ubiti na atletskoj stazikod stadiona Ko{evo, dok su Huremagi}unamjeravali postaviti eksploziv ispodautomobila. Prema navodima DarkaEleza, Bojan Cvijan je od njega traìo dalikvidiraju i jednog policajca iz MUP-aKantona Sarajevo, koji mu je stalno pisaokazne za prometne prekr{aje. Od ubojstvasu, kako je pojasnio, kasnije odustali, ali sumu zapalili automobil ispred ku}e uBojniku.

OBRAÛN S KOLEGAMA POLICAJCIMA

„Bojan Cvijan me nagovarao da lik-vidiramo Zorana Mandića, VahidinaŠahinpašića i Ramiza Huremagića,savjetnika Bože Mihajlovića“


PAKLENI PLANNakon vi{e poku{aja likvidacije \or|a @drale, Darko Elez je ubio njegove prijatelje Borisa Govedaricu, Zorana Goluba i Vlatka Ma~ara

FILMSKA PLJA^KA Kra|u 4,4 milijuna KM iz nov~ane po{iljkePBS-a Elezova druìna spremala je mjesecima



Sredoje Novi}, ministar civilnih

poslova BiH, krajem pro{lenedelje u zgradi Parlamenta BiHverbalno je napao Milenka [egu,glavnog dràvnog revizora, zbog

toga {to je ministarstvo na ~ijem se ~elu onnalazi od Ureda za reviziju BiH dobilo mi-{ljenje sa rezervom.

Razlog tome je {to je Ministarstvo civil-nih poslova BiH pro{le godine nabavljalo

paso{e mimo zakona i vaè}ih pravila o ja-vnim nabavkama. Umjesto da raspi{e tender za nabavku obrazaca, Novi} je sa dobavl-

ja~em iz Njema~ke zaklju~io aneks ugovo-ra o dodatnoj isporuci vrijedan 6,5 milionamaraka.

”Nabavkom 600.000 knjiìca u{tedjelismo dràvi oko {est miliona jer smo ihplatili 10,7 KM po komadu umjesto oko 18KM, {to je ovogodi{nja cijena. Mogu}nostdodatne nabavke navedena je u dva ~lanaosnovnog ugovora iz 2010. godine i zakonnije prekr{en”, pravdao se pro{le nedjelje

Novi} pred ~lanovima Komisije za finansi-

je i budèt Doma naroda bh. Parlamentakoja ga je pozvala na saslu{anje. Me|utim,

Novi} komisiji, kako saznajemo, nijedostavio ni jedan konkretan podatak kojim

bi dokazao da je ovim nelegalnim poslom

dràvi u{tedio nekoliko miliona maraka.

NOVI]EVA PRAVILA IZNAD ZAKONAMinistarstvo civilnih poslova BiH u

skladu sa planom za 2012. godinu, nabavi-

lo je 403.200 obrazaca paso{a od dobavlj~a Bundesdruckerei GMBH iz Njema~kekojim je zaklju~en ugovor u februaru 200godine. Ukupna vrijednost paso{a iznos

je 17,39 miliona KM i to za period od


PASO[I ZA BUDU]NOST

SREDOJE NOVIĆ, ministar civilnih poslova BiH, naći će se podistragom Tužilaštva BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne nabavke nekoliko

stotina hiljada pasoša koji se neće moći “potrošiti” ni narednih nekoliko godinaizvor Slobodne Bosne iz ovog ministarstva otkriva koje je sve

malverzacije Nović počinio

Novi} za paso{e koji ve} naredne godine ne}e vaìtinjema~koj kompaniji platio 6,5 miliona KM, {to je

revizorima pravdao “ekonomskom isplativo{}u“

NOVI] NELEGALNO KUPIO600.000 PASO[A PA NAPAO

REVIZORA [EGU

BOLJE DA PRETEKNE, NEGO DA NE DOTEKNEZalihe paso{a koje je napravio Novi} mogu trajati nekoliko godina

Pi{e MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]



godine od dana prve isporuke. Ugovorekoli~ine paso{a iz osnovnog ugovoisporu~ene su i preuzete u potpunosti. tom periodu Agencija za identifikaciodokumenta, evidenciju i razmjenu podata(IDEEA) pratila je zalihe paso{a i redovministarstvu dostavljala podatke. Na kradecembra 2012. godine IDEEA je Ministstvu civilnih poslova poslala informacda se na stanju nalazi 138.519 raspolo`iv

paso{a. Ta koli~ina je, prema mi{ljenstru~njaka, zadovoljavala potrebe februara 2013. godine.

Unato~ toj procjeni, Ministarstvo civnih poslova BiH na ~ijem je ~elu Nov

pokre}e vanrednu proceduru nabav paso{a pod izgovorom da je neophodhitno nabaviti odre|enu koli~inu paso{a. Tinformaciju dostavlja Ministarstvu finansBiH i Vije}u ministara BiH. Novi}e

ministarstvo u julu 2012. godine zaklju~uaneks ugovora o dodatnoj isporuci 600.0

obrazaca paso{a, ~ija je vrijednost 6,5 milna KM.Iako je nabavka paso{a po zakonu

nadle`nosti IDEEA-e, Sredoje Nov preuzima na sebe ovaj posao. Novi} Njema~ke naru~uje paso{e preko anekugovora na kojem se nalazi potpis diretora IDEEA-e Sini{e Macana, ali ne

Novi}ev. Umjesto njega aneks je potpissekretar ovog ministarstva. Ostaje nejaszbog ~ega je Macan parafirao ovaj anekada njegovog potpisa nema

osnovnom ugovoru na koji se Nov poziva.

Na{ izvor iz ovog ministarstva tvrdi je nabavka novih paso{a izvr{ena potpunetrasparentno. Pored toga, zakon o javnnabavkama ne priznaje anekse. “Protuzakni o je na neki ugovor koji je potpisan 200godine i koji je u potpunosti realizovdodati aneks. Aneksi se mogu dodavisklju~ivo uz va`e}i ugovor”, obja{njana{ izvor.

“U[TEDIO SAM MILIONE,A VI MENI TAKO”

Kao razlog za dodatnu nabavku paso

u dopisu Vije}u ministara BiH sredino


“U[TEDA” SREDOJA NOVI]

NOVIĆ BEZ DOKAZA:Nović komisiji, kakosaznajemo, nije dostavioni jedan konkretanpodatak kojim bi dokazaoda je ovim nelegalnimposlom državi uštedionekoliko miliona maraka

NOVI] SE BRANINAPADOMSredoje Novi} je nazvaoMilenka [egu nezahvalnim jerne zna cijeniti njegove naporeusmjerene na {tednju



2012. godine, Novi} je naveo ekonomskuopravdanost. “Imaju}i u vidu ~injenicu dapostoje}e paso{ke knjiìce vaè pet godinai da }e se tek 2014. godine odlu~ivati opromjeni tehni~kih specifikacija, ekonomskije opravdano izvr{iti dodatnu narud`bu ukoli~ini od 600.000 komada paso{kihknjiìca, ukupne vrijednosti 6.522.000 KMpo uslovima iz postoje}eg ugovora.Postoje}i ugovor nosi daleko povoljniju

cijenu od slu~aja provo|enja zasebne na-bavke tiraà 600.000 komada knjiìca”,obrazlaè Novi}.

Revizori su na osnovu uvida uraspoloìvu dokumentaciju odlu~ili daministarstvu Sredoja Novi}a daju mi{ljenjesa rezervom jer provedeni postupak dodatne nabavke obrazaca nije u skladu saZakonom o javnim nabavkama.

U obrazloènju revizora stoji: “Nisunam data adekvatna obrazloènja za{tonovi postupak nabavke paso{a za naredniperiod (2013. i dalje) nije pokrenut blagov-remeno od strane nadle`ne institucijeIDEEA, tako da se nismo uvjerili u oprav-danost zaklju~ivanja aneksa ugovora ododatnoj isporuci paso{a...”

Na sastanku sa Novi}em i predsjed-nikom pomenute komisije Draganomôvi}em i njenim ~lanovima pro{le nedjelje,revizor [ego je poku{ao umiritiusplahirenog Novi}a: “Dono{enjem odlukeo dodatnoj nabavci 600.000 paso{kihknjiìca Ministarstvo civilnih poslova BiHpona{alo se doma}inski, ali Zakon o javnimnabavkama ne poznaje korisne gre{ke”.

Novi} je revizore optuìo za

neprincipi jelost jer po njegovom mi{ljenju ne tretiraju jednako sve institucije.“Kod nas ste traìli svaki putni nalogministra i neka ste, no traìte onda i koddrugih. I kako to da ne na|oste da nikadnisam naplatio nijednu dnevnicu unutarBiH”, negodovao je Novi}. On se prav-dao i time da je kona~nu odluku o dodat-

noj nabavci paso{a donijelo Vije}e miistara BiH. ^lanovi Komisije za finansi budèt Doma naroda Dragutin Rod(DNS) i K runoslav Vrdoljak (SDP) za

valili su Novi}u {to je ovom nabavko paso{a uradio dobru stvar za dràvu. “Dsam bio na Novi}evom mjestu, isto buradio. No, da sam bio i na mjestu revizra, istu bih ocjenu dao”, rekao Vrdoljak.

Revizorski izvje{taj u narednih nekliko dana razmatra}e se i u Predstani~kom domu Parlamenta BiRevizorska slu`ba je ovaj izvje{taj, kaoostale sa rezervom, predala SIPA-iTuìla{tvu BiH, a na njima je da utvrzbog ~ega je Novi} nezakonito gra|aBiH opskrbio paso{ima za narednih p

godina.


PASO[I ZA BUDU]NOST

Na nedavno raspisan konkurs za gene-ralnog revizora Federacije BiH prijavilo se15 kandidata. Me|u njima je i Azra Deli},kuma generalnog direktora ElektroprivredeBiH Elvedina Grabovice. Deli}eva je

jedno vrijeme bila revizor, me|utim, trenut-no je zaposlena u Direkciji za puteveFederacije BiH.

Iako nema nijedan profesionalni adut koji je izdvaja u odnosu na ostale kandidate,Deli}eva je, kako saznajemo, SDP-ov favorit.

Ina~e Ured za reviziju institucija FBiH,~iji je glavni opis posla instruiranje institu-cija u efikasnom i odgovornom tro{enju, usvojoj “nadle`nosti” ima revidiranje svihministarstava, agencija i javnih preduze}a

u Federaciji, izme|u ostalih Elektro privr ede BiH i BH Telecoma. Tako|er u njegovonadle`nosti su i sve op{tinske i kantonalninstitucije na podru~ju Federacije BiHUpravo iz tog razloga mnogim politi~kimstrukturama iz Federacije je va`no da n~elu ove institucije imaju svoj kadar.

Kandidati jo{ nisu upoznati {ta su bikreteriji za njihovo ocjenjivanje od stranposebno formirane komisija ~ija je predsjednica Mirjana Mali} (SDP), predsjedavaju}e Skup{tine Kantona SarajevoOva komisija bi svoje mi{ljenje o rang-liskandidata trebala uputiti predsjednikFederacije BiH @ivku Budimiru, a oParlamentu Federacije BiH.

KUMO, IZGORI KESA

Za glavnog revizora Federacije BiHkonkurisala kuma ElvedinaGrabovice!

KUMA NIJE DUGMEHo}e li kuma ElevedinaGrabovice postati glavnarevizorka Federacije BiH

MILENKO [EGO,GLAVNI REVIZOR„Novi}u, Zakon o javnimnabavkama ne poznajekorisne gre{ke”



I pored toga {to je u posljednjih neko-liko mjeseci u javnost procurilo dostakompromituju}ih informacija o pris-trasnosti predsjednika Ha{kog tri-

bunala Theodora Merona koji je, prema ocjeni kolega sudaca, namje{tao

osloba|aju}e presude, on je u utorak, 1.oktobra, po tre}i put izabran za predsjedni-ka ovog suda.

Meron je nedavno imenovan i za pred-sjednika takozvanog rezidentnog mehaniz-ma, koji }e, po okon~anju preostala triteku}a prvostepena su|enja preuzeti man-dat Tribunala. Upravo zbog toga, upu}eni u

prilike Ha{kog tribunala tvrde da }e

Meronov uticaj na rad Tribunala biti

do`ivotan te da nisu ni sumnjali da bi ishizbora mogao biti druga~iji.

Nikada do sada nijedan izbor predsjenika nije izazvao toliko interesiran

javnosti, i to upravo zbog toga {to sesredi{tu svih krupnih afera nalazi sudMeron. Njegova pristrasnost u pojedin

predmetima (Peri{i}, Stani{i}, SimatovGotovina) sna`no je poljuljala povjerenje

ovaj sud. Njegov reizbor je bitan i


AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

Pi{e: MIRHA DEDI]

Nikada do sada izbor predsjednika Haškog tribunala nije izazvao tolikointeresovanje javnosti kao posljednji na kojem je reizabran sudac THEODORMERON, koji se nalazi u centru afere sa namještanjem oslobađajućih presuda;

naš izvor iz Haškog tribunala objašnjava zbog čega je Meronov izbor za prvogčovjeka Međunarodnog suda za ratne zločine sporan i zašto dovodi u pitanjekredibilitet Tribunala u Haagu

HA[KI TRIBUNALSUD JEDNOG LICA - STARCA

THEODORA MERONA

IMA LI PRVADE U TRIBUNALUTheodor Meron je u tribunal uveo pravilo “omerte”, po kojembivaju ka`njeni suci koji progovore o de{avanjima u ovom sudu



stanovi{ta dalje primjene pravila, koje jeupravo ovaj sudac nemetnuo, a na osnovukojih su oslobo|eni klju~ni generali izHrvatske i Srbije po komandnoj odgovor -nosti.

Na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi daMeronov izbor po tre}i put je dokaz da jene{to sistemski “trulo” u Tribunalu.

Naro~ito ako se ima u vidu da se Meronnalazi u centru velike kontroverze u

Tribunalu. înjenica da je u takvim okol-nostima dobio dvostruko vi{e glasova odkonkurenta, sudije O-Gon Kvona, koji je

prili~no novo lice u Tribunalu, odraz jeMeronove premo}i u ovoj instituciji.

MO] KONCENTRISANA U RUKAMATHEODORA MERONA

Pored toga {to }e u naredne dvije godineobavljati funkciju predsjednika Ha{kog tri-

bunala, treba podsjetiti da je Meron od 1. jula ove godine izabran i za presjednikarezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala isuda za Ruandu. “Dvostruki“ presjednik

Meron, tako|e postaje predsjednik @al ben-

og vje}e u kom god predmetu ho}e i kadagod ho}e, po{to on sastavlja @albeno vije}eu svim predmetima. Dakle, u naredne ~etirigodine Meron ima apsolutnu, nekon-trolisanu vlast nad Tribunalom.

“To je suprotno svim pravilima posto-janja me|unarodno pravne institucija kao{to je Ha{ki tribunal, ~ija bi glavna odlikatrebala biti nepristrasnost. Percepcija sudi-ja u Tribunalu ali izvan njega je da Meron

predsjedava nad ‘ìvotom i smr}u’ ovogsuda. Nesumnjivo je da }e sa te pozicije uti-cati na sve kona~ne presude tribunala svedo njegovog zatvaranja, s obzirom da nje-gov mandat traje do 17. novembra 2017.godine”, navodi isti izvor.

S te pozicije Meron }e sprije~iti svaku pobunu unutar Tribunala, smatra isti izvor,i u{utkati svakog sudiju na na~in na koji jeto u~inio danskom sudiji Harhoffu - izbaci-vanjem iz sudskog vije}a, a samim tim i

potpunom diskreditacijom. Sudije koje bimu se i èljele suprotstaviti sada znaju da}e ukoliko prekinu zakon “omerte” koju je

u tribunalu uveo upravo Meron, pro}i isto

kao njihov kolega Harhoff. Meron ima s“autorska prava“ na nova pravila igreTribunalu koja je sam uveo, a s pozicija kojima se nalazi osigurao je njegovu prim

jenu.Ameri~ki dràvljanin Meron karijeru

Tribunalu je proveo u Apelacionom vije}nikada nije bio ~lan vije}a koja su vod

prvostepena su|enja optuènima. Na{ izvor isti~e da je Meron, i por

velike mo}i koju ima u svojim rukama, ip pro{le nedjelje dobio “profesiona{amar”.

SLUÂJ TAYLOR - LEKCIJA ZA MERONIsti izvor navodi da je presuda Charle

Tayloru, biv{em predsjedniku Liberije k je, kako je utvr|eno, pomagao pobunjenima u Sijera Leoneu tokom uàsngra|anskog rata, jako va`na jer bi mogla ima veliki uticaja na eventualnu izmjeMeronovih pravila.

Naime, @albeno vije}e Specijalnog suza Sijera Leone (SCSL) je u presu

Charlesu Tayloru jednoglasno i u potpuno


GOSPODAR HA[KOG TRIBUNAL

Meron }e u naredne ~etiri godine imati apsolutnu mo} uTribunalu jer }e obavljati tri va`ne funkcije - predsjednikTribunala, predsjednik rezidualnog mehanizma, ali i

predsjednik @albenog vije}a u kojem god predmetu poèl

MO]AN UNATO^

GODINAMA I AFERAMMeronu nije smetalo ni {to snjegov autoritet uzdrmalekontroverze i burne raspravizazvane namje{tenimosloba|aju}im presudama



ti odbacilo “konkretnu usmjerenost”, uslovkoji je za postojanje krivi~ne odgovornostiza “pomaganje i podràvanje” zlo~ina uveoTribunal za biv{u Jugoslaviju. Taj uslov

prvi put je Meron primijenio po~etkom ovegodine, u osloba|aju}oj presudi Mom~iluPeri{i}u. @albena presuda u predmetuTaylor, izre~ena 26. septembra 2013.,

potvrdila je osudu i kaznu od 50 godinazatvora, izre~enu u aprilu 2012. godine zaratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti.

Sudije Specijalnog suda za Sijera Leone su,me|utim, uo~ile zna~ajne gre{ke u obraz-loènju Peri{i}eve presude i nisu seustru~avale da to jasno kaù, i to veomao{trim jezikom.

Florence Hartmann, biv{a glasnogovor-nica tuìteljice Carle del Ponte i uglednafrancuska novinarka, kaè da je presudaTayloru prvi korak ka kona~nom odbaci-vanju pravila koje je u me|unarodno pravo

poku{ao uvesti Theodor Meron, a zahvaljuju}i kojima je i biv{i na~elnik General{tabaVJ Mom~ilo Peri{i} po~etkom februara ove

godine oslobo|en odgovornosti za poma-ganje i podràvanje zlo~ina po~injenih uSarajevu i Srebrenici, ~ime je Srbija gotvoizuzeta odgovornosti za agresiju na BiH.

”@albeno Vije}e Specijalnog tribunalaza Sijera Leone u predmetu ‘CharlesTaylor’, koje je potvrdilo presudu protivbiv{eg predsjednika Liberije optuènog zapomaganje u zlo~inima, odbacilo je novestandarde koji su uvo|eni ove godine uHa{kom tribunalu pod pokroviteljstvompredsjednika suda Theodora Merona. Uslu~aju ’Taylor’, petero ~lanova @albenogvije}a smatra da za presudu za ‘pomaganje

i podràvanje’ treba dokazivati ‘znatan uti-

caj’ u zlo~inima, a ne tzv. ‘konkretno usm-jerenje’ {to je ICTY uveo u slu~aju‘Peri{i}’. To je kriterij koji je Sudsko vije-}e primjenjivalo kasnije u prvostepenojpresudi Jovici Stani{i}u i Franku Sima o-vi}u”, poja{njava Hartmann.

U saètku presude Peri{i}u, @albenovije}e Ha{kog tribunala ukazuje se da je

preduslov za osudu za “pomaganje i podràvanje” da djela optuènog budu“konkretno usmjerena” na ~injenje zlo~ina.

Po ocjeni ve}ine, kadrovska, logisti~ka i

materijalna pomo} koju je VJ upu}ivaVojsci Republike Srpske (VRS) od augus1993. do novembra 1995. godine (mada nesporna) nije bila “konkretno usmjerena ~injenje zlo~ina u Sarajevu i Srebrenive} je njena svrha bila podr{ka op{tim rnim naporima vojske bosanskih Srba.”

Me|utim, suprotno stavovima u slu~a“Peri{i}“, sud je, u slu~aju “Taylozaklju~io da je taj afri~ki diktatoomogu}io “klju~nu pomo}“ pobunjenicim

u Sijera Leoneu tokom gra|anskog rata, jim je doturao oru`je koje je prethodkupovao u Ju`noafri~koj Republici, te

je, s tim u vezi, itekako kriv za poticanj pomaganje ratnih zlo~ina za vrijemgra|anskoga rata, odnosno za ubistva, sivanja, regrutaciju djece, stavljanje ènaseksualno ropstvo i drugih zlo~ina tokoratova u Liberiji i Sijera Leoneu ‘90-godina u kojima je ubijeno 250.000 ljudi

Iako smatra da je prerano za traènrevizije odluke ICTY u slu~aju “Peri{i}odluka Specijalnog suda za Sijera Leone se ne primjenjuje Meronova praksa, Hartmannovoj, vrlo je va`na.

“Jer, pravni presedani postaju novi pricip u me|unarodnom pravu ako potvr|eni od strane drugih tribunalapo~inju se primjenjivati svugdje kao priva}ena nova pravila. Nova pravila igreICTY-ju nisu prihva}ena. To je vrlo va`prvi korak ka njihovom kona~nom odbavanju”, kaè Hartmannova.

Peri{i}eva àlbena presuda bila je sam posljednje poglavlje “Meronove trilogij poni{tavanja presuda pretresnih vije}Pored Peri{i}a, radi se o slu~ajevim

Gotovina i Marka~ te Mugenzi


AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON

MERONOVA PRAVILA ZAGENERALE: Žalbenovijeće, kojim je predsje-davao Theodor Meron,donijelo je oslobađajućupresudu hrvatskim

generalima Anti Gotovinii Mladenu Markaču, apotom i načelnikuGeneralštaba VJ MomčiluPerišiću. U prvostepenompostupku Gotovina je bioosuđen na 24, Markač na18 godina, a generalPerišić čak na 27 godina

zatvora

GENERALI KOJE JE OSLOBODIO MERON Ante Gotovina, Mladen Marka~, Mom~ilo Peri{i}



Mugiraneza za Ruandu. Ukupno je poni{teno 129 godina zatvorske kazne zate{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog

prava u biv{oj Jugoslaviji i Ruandi.MERON PROTIV CARLE DEL PONTEIstog dana kada je reizabran za pred-

sjednika Tribunala Theodor Meron je prih-vatio zahtjev R adovana Karadì}a i imeno-vao specijalno vije}e koje }e ispitati ima liosnova za pokretanje istrage protiv biv{eglavne tuìteljice Carle del Ponte zbognepo{tovanja suda.

Karadì} je zatraìo od Merona daotvori istragu protiv Del Ponteove zato {to

je ameri~kim diplomatama 2004. prenijelasadràj povjerljivog dokumenta sa su|enja

Slobodanu Milo{evi}u. Karadì} je, u zaht- jevu za otvaranje istrage, citirao diplo-matsku depe{u koju je Ambasada SAD-a uHaagu u aprilu 2004. uputila StateDepartmentu. U depe{i pi{e da je Del Pontediplomatama prenijela ko je na listi svjedo-ka Milo{evi}eve odbrane, koju je biv{i

predsjednik Srbije podnio kao povjerljividokument.

“îtaju}i direktno sa liste izvu~ene izpodneska, ona je rekla da su podneskomobuhva}eni biv{i predsjednik Bill Clinton,dràvna sekretarka Madeleine Albright,ministar odbrane William Cohen, general

Wesley Clark te ambasadori Christopher

Hill i Richard Holbrooke”, pi{e u depe{ikoju citira Karadì}eva odbrana.

Karadì} tvrdi da je Del Ponteova, time

{to je ameri~kim diplomatama otkrila

sadràj dokumenta pod pe~atom, prekr{ pravila Ha{kog tribunala, sugeri{u}i da tada{nja glavna tuìteljica odgovorna nepo{tovanje suda.

Na{ izvor navodi da mnogima Tribunalu nije jasno {ta Meron, udovoljav

ju}i Karadì}u, èli da postigne.“Telegram ukazuje da se Del Pon

obavezala da }e obavijestiti Amerikanukoliko Milo{evi} bude namjeravao po

vati nekog od biv{ih ameri~kih predstavnka. To nije ne{to {to se nije znalo jer i oto urade sa spiskovima svjedoka iz SADkoji tuìtelj namjerava pozvati. Karadì}i sam rekao da je taj spisak Milo{evi} javiznio”, kaè na{ izvor iz Tribunala.

Me|utim, u djelima zbog kojih bi krivi~no goni Carlu del Ponte, Meron

prije desetak godina i sam u~estvova Naime, prema depe{ama Wikileaksa Mer je tajno sara|ivao sa ameri~kom vladom brojnim pitanjima, izme|u ostalog lobir je da Del Ponteova bude smijenjena.

Britanci su po Meronovim uputamtraìli razdvajanje funkcije tuìtelja ICTY i Sud za Ruandu u vrijeme kada Carla Del Ponte bila tuìteljica i za Ha{tribunal i za Sud za Ruandu. Kada je DPonteova zapo~ela istrage za zlo~ine kosu po~inili pripadnici aktuelne vlade Ruandi, ta ista vlada se obratila sa zahtjvom vladi SAD-a da se Del Ponteova sm

jeni sa mjesta glavnog tuìtelja za RuandMeron je iskoristio tu priliku i od ameri~kzvani~nika traìo smjenu Del Ponteovemjesta tuìtelja ICTY-ja.

Na sastanku sa ameri~kim ambasadrom u Holandiji, 2003., Meron se obru{na Del Ponteova optuùju}i je da uti~e zavr{etak rada Ha{kog tribunala. Tada tvrdio da su mu se sudije àlile da DPonteovu za niske nivoe optu`bi izvodi 90 svjedoka, da su joj optu`nice preglmazne, da sadrè puno ta~aka koje su te{dokazive, ~ime se gubi dragocjeno vrijemza zatvaranje Tribunala. Prema depe{amMeron je pozivao vladu SAD-a da suprotstavi obnovi mandata Carle dPonte. U novembru 2003. Meron se àlioameri~koj ambasadi da ga je Del Ponteointernim dokumentom upozorila da

vlada SAD-a mije{a u rad Ha{kog tribunai traìla od njega reakciju.Pored svih spletki u koje je b

umije{an, Meron je uspostavio i prav presedane kako bi za{titio visoke vojzvani~nike na su|enjima pred Tribunalom

Me|unarodni pravni krugovi u posljenje vrijeme ocjenjivali su da je Meronkredibilitet u toj mjeri poljuljan da ne samda ne bi trebao ostati na ~elu Ha{kog t

bunala, nego da ne bi uop{te trebao bitiovom me|unarodnom sudu. Me|utim, zavaljuju}i podr{ci mo}nih politi~kih za{titnka, Meron }e i dalje vladati Ha{kim t

bunalom.


GOSPODAR HA[KOG TRIBUNAL

Meron je godinama aktivno radio natome da sebi produì mandat u Ha{komtribunalu. Poznato je da je ameri~kiambasador u Holandiji aktivno lobiraopreko svih dràva koje glasaju u UN-u dase obezbijedi podr{ka za njegovo drugoimenovanje. Iz depe{e Wikileaksa iz okto-bra 2004. vidljivo je da je vlada Holandijepodràla izbor Merona, ali je zauzvrattraìla od Vlade SAD-a da podrè reizbornjihovog kandidata Alfonsa Orija, {to jenagla{eno u depe{i koja je oti{la u StateDepartment. I Hrvatska je svojevremeno

bila uklju~ena u podr{ku Meronu. U depe{iameri~ke ambasade iz Zagreba je navede-no da je njihova ambasada obavije{tenada }e Hrvatska podràti Meronov reizborna ICTY, uz komentar da Meron igraklju~nu ulogu u prenosu predmeta izHaaga na hrvatsko pravosu|e zbog ~egamoè ra~unati na hrvatsku podr{ku.

To im se, po svemu sude}i, i vratilo.

Nakon uloène àlbe na prvostepenuosu|uju}u presudu generalima Gotovini iMarka~u u maju 2011., Meron je imenovanza ~lana @albenog vije}a. Sedam danakasnije, sudija Meron sam sebe imenujedeùrnim sudijom za pripremu àlbenogpostupka u predmetu Gotovina i Marka~.

Istog dana kada Meron po drugi putpreuzima funkciju predsjednika suda, onrazrje{ava sutkinju Andresiu Vaz iz@albenog vije}a i zamjenjuje je PatrickomRobinsonom. @alba je trebala da bude raz-matrana u toku 2013., ali je kona~na presuda

izre~ena tokom 2012, odnosno godinu danaranije. Sve ukazuje na klju~nu ulogu koju jesudija Theodor Meron imao u osloba|aju}ojpresudi generalima Gotovini i Marka~u.

Depe{e Wikileaksa }e nesumnjivootkriti kako je teklo lobiranje za njegovposljednji reizbor.

MERONOVO LOBIRANJE

Theodor Meron je godinama lobiraou vladama evropskih zemalja kakobi se održao na čelu Tribunala

DISKREDITACIJA DEL PONTEOVECarla Del Ponte godinama na meti

Theodora Merona



P

rije skoro deset godina Sarajevo School of Science and

Tenhnology (SSST) je potpisaosporazum o stalnoj saradnji sa britanskim University of

Buckingham, a ta saradnja, izme|u ostalog, podrazumijeva da SSST ispuni ne samo bosanskohercegova~ke nego i akademskesmjernice i predava~ke standardeUniversity of Buckingham i UjedinjenogKraljevstva. Po svemu sude}i, privatniUniverzitet porodice Gani}, gdje je otacEjup predsjednik i rektor, sin Emir izvr{nidirektor, a k}erka Emina menadèricaakademskih aktivnosti, ispunjava svesmjernice i standarde akademsko-

predava~ke zajednice, me|utim, kada seistupi iz akademsko-predava~kih okvira,odnosno kada do|e red na pla}anje, SSST isam predsjednik Gani} ne samo da neispunjavaju poslovne standarde, nego se

pona{aju upravo suprotno.

RADILO SE, GRADILO SE, PO„NABAVNOJ“...

Naime, SSST prije godinu dana preselio se u novoizgra|eni objekat naIlidì. Divljenja vrijedno zdanje, gdjeznanje sti~u dodiplomci po cijeni od 5.300

eura godi{inje, ipak nije „niklo“ na

akademskim smjernicama i predava~kimstandardima, nego na fizi~kom radunajamnika, KV i VK radnika i anga`manumalih poduzetnika koji su u posao u{liubije|eni da ih SSST i akademski imoralno etablirani „heroj, a ne zlo~inac“Gani} ne}e prevariti. Me|utim, grdno su se

prevarili. Najmanje dvije, od ukupnodvanaest firmi koliko ih je bilo angaòvanona izgradnji objekta SSST-a, podnijele su

tu`bu protiv SSST-a i predsjednika Gani}a

radi naplate svojih potraìvanja.Esma Pavica, direktorica firme Gip

d.o.o. Sarajevo, jedina je bila sprem javno govoriti o poslovnom angàmasvoje firme na izgradnji zgrade SSSTkoja }e svoja potraìvanja, po svemsude}i, morati zatraìti sudskim pute

Naime, firma Gipsal koja ima desetogo{nje iskustvo sa suhomonta`nom gradnjo

u poslu sa SSST-om i predsjedniko

Gani}em ostala je „kratka“ za 80-ak hilja


EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: Mario ILI I]

Privatni Univerzitet porodice Ganić, Sarajevo School of Science and Tenhnology(SSST), možda ispunjava sve smjernice i standarde akademsko-predavačke zajednice, ali kada na red dođe plaćanje, SSST i sam predsjednik Ganić ne ispunjavajuopćeprihvaćene poslovne standarde, nego se ponašaju kao kriminalna organizaci

ja. O tome svjedoči Esma Pavica, direktorica firme „Gipsal“, koja će svojapotraživanja od SSST-a i predsjednika i rektora Ejupa Ganića morati

tražiti sudskim putem

ESMA PAVICA, DIREKTORICAFIRME GIPSAL, OPTU@UJE:“Profesor Ejup Gani} mojoj firmi duàn je preko80 hiljada KM, od ~ega je akademik htio platiti

30 hiljada KM, na {to sam mu ja rekla da se pona{akao kriminalac“

OBRAZOVNI HRAMKampu SSST-a sa radom je po~eo u oktobru pro{le godine



KM! „Sa profesorom Gani}em ugovoresu radovi za spu{tene plafone koji se praod rigips plo~a na procijenjenih 8 hiljakvadratnih metara. Me|utim, on sam mina po~etku rekao da }e kvadratuvjerovatno biti mnogo ve}a“, kaè

po~etku na{eg razgovora Esma Pavi pokazuju}i nam ugovor potpisan sa SSSom gdje doslovno stoji: „Izvo|a~u }e bispla}eno za stvarno izvedene radove koli~inama utvr|enim mjerenjem obra~unavanjem u gra|evinskoj knjiJedina~na cijena u iznosu od 20 KM

metru kvadratnom ne}e se mijenati slu~aju manjka, ili vi{ka izvr{enih koli~iu odnosu na ugovorene koli~ini ugovora.“ Me|utim, kada su radnGipsala u{li u objekat, utvr|eno je da imdosta radova koji nisu obuhva}e

potpisanim ugovorom kao {to je izgradn pregradnih zidova, oblaganje cijevi instalacija, oblaganje impresivnog prilaitd. „Tada sam rekla profesoru Gani}u }u mu ja napraviti predmjer, jer on nije hangaòvati nekoga da mu napravi predmjodnosno predra~un radova. Mi smo snimsituaciju i napravili aneks ugovora koji tako|er potpisan“, obja{njava Esma Pavic

PARA NEMA, KAD BUDE - BI]EU februaru pro{le godine, prem

navodima Esme Pavice, firma Gipizvr{ila je ugovorene radove, a prekora~e

je i vrijednost radova iz potpisanog anekosnovnog ugovora. „Napravljena privremena situacija i tada mi je profesGari} otvoreno rekao da nema para. Ali }e on na}i novac i da }e mi to platparcijalno, odnosno na rate“, kaè EsmPavica navode}i da je SSST izvr{io ~et

uplate. S tim novcem Gipsal se zadu`

NOVÂNIK ZATVORENOG TIP

Na na{ upit da li su najmanje dvijefirme tuìle SSST i predsjednika EjubaGani}a zbog neizmirenih potraìvanja,dobili smo odgovor od LejleAbdurahmanovi}, pravnog savjetnika ikoordinatora za uposlenike: „U izvo-|enju radova na na{em kampusu biloje angaòvano preko dvadesetrazli~itih kompanija, a od svih ovihkompanija, samo sa dvije kompanije

nismo obostrano usaglasili okon~anesituacije, jer se sporimo oko kvalitetaizvedenih radova i naknada {tete zbogtoga, kao i prekora~enja izvr{enjaradova u ugovorenim rokovima, odno-sno neopravdanim ka{njenjimaizvo|a~a“, stoji, izme|u ostalog uodgovoru Lejle Abdurahmanovi} kojanavodi da mnoge gra|evinske firmeugovore posao, a da pri tom nisu doraslenjegovom izvr{enju. „Rije~ je o tzv.mobitel firmama koje upravo zbognavedenih razloga svoj posao prepro -daju i ustupaju drugima. One u svojim

zahtjevima gotovo redovno traè danaplate ono sto nisu ura dile i koriste

moderni ’reket’ obilaze}i raznoraznemedije kako bi plasirale neta~neinformacije, a koje ùta {tampa,naàlost, prihvata kao apriori“,odgovorila je Lejla Abdurahmanovi}dodav{i da ve}ina izvo|a~a na na{emtrì{tu realno nije u stanju da ispo{tujeugovoreni i o~ekivani kvalitet, kao i rokizvedenih radova. „Stoga redovno’krivca’ traè u investitorima i poku-{avaju da fakturi{u i neopravdanopove}avaju koli~ine radova kako bi zasebe priskrbili ono {to im ne pripada“,mi{ljenje je Lejle Abdurahmanovi}.

“MOBITEL“ FIRME

Hoće da naplate ono što imne pripada


PROFESORE,ÛJEMOL’ SEInìnjer, akademik,politi~ar, Ejup Gani}danas je vlasnik Univerziteta SarajevoSchool of Scienceand Tenhology

Lejla Abdurahmanovi}



kako bi mogao privesti radove kraju koji suizvo|eni po nalogu Ejupa Gani}a i po

nalogu njegovih projektanata. „Objekat nijebio pokriven dokumentacijom koja nam jebila potrebna za izvo|enje radova. Radilose u hodu, kako je {ta dolazilo na red, radilose sa projektantima. Objekat mizavr{avamo po~etkom augusta pro{legodine i sve {to je traèno od nas zavr{enoje“, obja{njava Pavica navode}i da je sa

predstavnikom glavnog izvo|a~a radova,firmom Falkense koja je prema navodimaPavice, u vlasni{tvu sestre Ejupa Gani}a[efike Ljaji}, usaglasila koli~ine i

potpisane su knjige radova i iz glavnog i izaneksa ugovora. Me|utim, kada je na red

do{la naplata, stvari su se, blago re~eno,zakomplikovale.

Kada je Esma Pavica pitala predsjednika i rektora SSST-a Ejupa Gani}akada bi se moglo o~ekivati napla}ivanje

ura|enog posla, akademik joj je kaza„Ako o~ekuje{ od nas neke pare, mi ti

moèmo dati nikakve pare brzo. Saidemo na novi kredit, a mnogi na{i ugovosu pola odmah, a pola nakon 12 mjeseci,


EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS

Pored SSST-a ipredsjednika Ejupa Gani}a,

sli~an problem direktorica firmeGipsal imala je i sa medijskimtajkunom, ina~e „visokomoralnim“ biznismenom, adanas predsjednikom Savezaza bolju budu}nost BiH iministrom sigurnostiFahrudinom Radon~i}em.„Zbog lo{e ura|enihbetonskih radova, nekezidove je trebalo obloìtirigipsom. Mi smo to uradili od36 sprata do prizemlja, aispostavili smo ra~un od

10.500 KM“, kaè Esma Pavicakoja je kasnije ~ula da jeRadon~i} traìo da se skineugra|eni regips.

„Njegov gra|evinskioperativac general VahidKaraveli} mi je rekao daskinem rigips i da svezaboravim, na {ta sam muodgovorila da to ne dolazi u

obzir jer taj rigips firmaGipsal nije postavila na svojuruku. Otjerat }e te, rekao mi jeKaraveli}, na {to sam mu jaodgovorila da }u ga tuìti“,kaè Esma Pavica koja jenapravila situaciju i predra~un, a

koje je Radon~i} kasnijeiskriào. „Vra}ena mi jei{arana dokumentacija i jasam odgovorila pismeno,gdje sam navela da }eizvedeni radovi biti pla}eni, ako }e ih platiti, Radon~i},

Avaz ili Zijad Imamovi} ~ija jefirma za potrebe investitora

nadzirala radove, nije mebriga. Uslijedio je telefonskipoziv Radon~i}a koji mi jerekao kako bi volio da sammu{ko pa da se sa mnomfizi~ki obra~una, dodav{i dami nikada ne}e platiti“, kaèEsma Pavica. Ona se za pomo}obratila LRC Kreditnom birou .„Radon~i} je napao i njihoptuùju}i ih za zelena{tvo,utjerivanje dugova itd. pa suljudi iz sudskog registramorali vaditi dokumentaciju

da su registrovani i zanaplatu potraìvanja. Kakonije bilo tre}eg rje{enja,preko advokata podigli smotu`bu i tek kada smo tonapravili, dobili smo faksporuku da }e nam sve bitipla}eno pod uslovom dapovu~emo tu`bu, {to smo iuradili“, kaè Esma Pavica.

DA SI MU[KO...

Ministar sigurnosti Fahrudin Radončić fizički se (ne)obračunava sa ženama

SUDSKA NAPLATADUGA: Najmanje dvije,od ukupno dvanaest firmikoliko ih je biloangažovano na izgradnjiobjekta SSST-a, podnijelesu tužbu protiv SSST-a ipredsjednika Ganića radi

naplate svojih potraživanja

SPU[TENI PLAFONGani} je bio veoma zahtjevnamu{terija kad je rije~ o unutra{njementerijeru njegovog kampusa

SPU[TENI PLAFONGani} je bio veoma zahtjevnamu{terija kad je rije~ o unutra{njementerijeru njegovog kampusa

UDRI MU[KIFahrudin Radon~i} verbalnoprijetio direktorici GipsalaEsmi Pavici



tu kategoriju spada{ i ti. Ganjamo i kredit iparalelno radimo da se izvu~emo iz ovesituacije. Tek kad mi legne kredit, ondamoète o~ekivati da vam platimo, a ja nemogu za milion KM kredita dati ~itavuzgradu pod hipoteku“. Gospo|i EsmiPavici Gani} je kazao: „Planiraj poslovekao da }e{ pare dobiti tek od 1. oktobra(pro{le godine, op.a.) pa za 12 mjeseci. I nesamo ti, nego i svi ostali izvo|a~i. Ja

dugujem i drugim ljudima mnogo vi{e para.Nemoj da me priti{}e{, ganjaj ti drugeposlove.“

Od naplate poraìvanje nije bilo ni{ta,a u me|uvremenu u Gipsal je u{la poreskainspekcija. Prema navodima Esme Pavice,obzirom da joj je inspektorica rekla kakoUniverzitet Ejupa Gani}a nije u sistemuPDV-a, bar nije bio u martu 2013. godine,ona je morala obra~unati i platiti PDV.Prema njenim navodima, ni{ta bolje nije

pro{la ni firma SM-EKOBAU koja je bilaangaòvana na postavljaju fasade, a kojoj

je navodno SSST ostao duàn preko 100hiljada KM. Dakle, od naplate

potraìvanja nije bilo ni{ta sve dok SSSTnije dobio kredit od Razvojne bankeFederacije BiH. Kako nezvani~nosaznajemo, Univerzitet Ejupa Gani}atraìo je kredit u iznosu od 1,2 milionaKM, a odobreno mu je 750 hiljada KM itaj kredit se uredno servisira. Obzirom daodobrenim kreditom SSST nije mogao

finansijski zadovoljiti potraìvanjaizvo|a~a radova na objektu, Gani} jeaplicirao „akademski“ na~in pla}anja po

principu uzmi ili ostavi. „Kad mu jeodobren kredit, profesor Gani} po~eo je daproziva jednog po jednog izvo|a~a radovai da nudi 25 do 30 posto od kona~nesituacije, odnosno od potraìvanja. Menije posljednji put rekao da niko nije dobio

vi{e od 30 posto. Gipsalu je duàn pre80 hiljada KM. Prvo je ponudio 19.5KM, ne znam odakle mu ta cifra, aaugustu ove godine ponudio 30 hiljaKM, na {to sam mu ja odgovorila da pona{a kao notorni kriminalac“, kaè EsmPavica koja }e, po svemu sude}i, napla

potraìvanja Gipsala od Gani}evUniverziteta zatraìti sudskim putem!


NOVÂNIK ZATVORENOG TIP



Neofa{izam u etno-fraku autora

prof. dr. Esada Bajtala njegova jetre}a knjiga objavljena u Sme|oj biblioteci Izdava~ke ku}e Rabic iz Sarajeva. Promovisana je 30.

septembra u Velikoj sali Op}ine Stari Grad,a me|u brojnim prisutnim te ve~eri izdvoji-}emo visokog predstavnika za Bosnu iHercegovinu Valentina Inzka i osniva~aStranke za BiH Harisa Silajdì}a.

U svojoj novoj knjizi Bajtal jekritikovao mnoge, od Milorada Dodika,koji je u sebi sabrao gotovo sve nus-

produkte ovog dru{tva od 1990. naovamo, pa do Tetke Zilhe iz Narodne kuhinje Stari Grad u Sarajevu, Majke Tereze za gladneglavnog grada na{e dràve, kojasiroma{nima pomaè iz budèta koji sunapunili oni koji su najvi{e pokrali. Ako jeDodik “lijevi” a Tetka Zilha “desna”, {ta jeizme|u? “U zemlji isklju~ivosti i crno-bijele, ili-ili, logike bivanja, sredinazapravo i ne postoji. Isklju~ivosti seuzajamno prizivaju i dodiruju. Zatvarajukrug nemoralnog licemjerja {to se urednoklati na retori~ko-politikantskoj ljulja{ciraspetoj izme|u politi~kih i ‘narodnih’kuhinja. Korov etno-ubleha{tva prekrio jejavni bh. prostor. Tetka Zilha nije ninajmanje kriva za to. [tavi{e. Ona se, usvojoj nedu`nosti, obrela na tu`nom mjestu‘narodne’ kuhinje koja projektovano

okajava lo{e savjesti neodgovornih koji su

svojim neradom i plja~kom gra|ane OveZemlje doveli do prosja~kog {tapa. [to seknjige ti~e, ona je nijemi dijalog pobunjenesvijesti sa {arlatansko-politikantskimvremenom u kome su Istina i La` zamijenilisvoja mjesta. Naravno, ‘la` je - religijarobova i gospodara, a istina Bog slobodna~ovjeka’, kojeg ovdje skoro da i nema”,odgovara Esad Bajtal na na{e pitanje.

GLADNI, GOLI I BOSI Je li Milorad Dodik najve}a opasnost

po opstojnost na{e dràve? Nije on nikakva i ni~ija opasnost. On je

bezna~ajni, neinteligentni nezasitno-vlastoljubivi blefer kome i{~a{eni dejtonskikontekst ide na ruku, stvaraju}i tako privid

nekakve njegove va`nosti. Kako sprije~iti? Nikako! On ve} poodavno padVerbalni prostakluk, neobrazovanost, slij

pa narcisoidnost, autisti~na samodovoljnoi materijalna nezasitnost je ono {to }e neodlo`no skloniti sa politi~ke i prebacna sanaderski adekvatnu scenu. Nije moda prognoziram. Ali, logi~ki govoregladni, nezaposleni, oplja~kani i izvara

gra|ani manjeg entiteta mora}e na izborim birati ime|u njegove vlastodrà~ke oholoi budu}nosti sopstvene djece. Bi}e zanmljiva borba izme|u njegove spremnosti izbornu prevaru u svrhu odrànja statquoa, i ìvotne potrebe poniènih gra|ada se odnosi politi~kih snaga kona~

promijene u njihovu korist.

Sude}i po imenu i prezimenu, ma“tko sam ja da sudim”, Vi i ja pripadamistom nacionalnom korpusu - bo{nja~koKo nas to, takve kakvi smo, i gdje vodi?

Mene ne vodi niko, a nadam se ni Vaniti ja, s druge strane, imam bilo kak potrebe i ambicije da vodim bilo koganemam korpusa. Ni nacionalnog vjerskog. Kao gnostik izabrao sam da ìv

po uzusima vlastite savjesti. I pla}am puegzistencijalnu cijenu tom izboru. Bindividua nije plodno, ali je ~asno. [to imena ti~e, nisam ga birao. Dali su mi roditelji, a prezime preci. I jedni i druako idemo dovoljno daleko u povije~ovje~anstva, i ako je vjerovati svetknjigama, Adam i Eva - Adem i Hawa - zajedni~ki biolo{ki korijen svih nas, i s

ljudi su bra}a i sestre.


ISTINE I LA@I

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Prof. dr. ESAD BAJTAL upravo je objavio svoju devetu knjigu NEOFAŠIZAM U

ETNO-FRAKU; u otvorenom i polemičnom razgovoru za naš magazin ovajpedagog, psiholog, filozof i sociolog govori, između ostalog, o 85 multimilioneraove gladne zemlje koji u svojim etno-patriotskim džepovima drže devetmilijaradi dolara koje su “zaradili” zdušno radeći na riskantnom poslu

“zaštite vitalnog nacionalnog interesa”

INTERVIEW

Dr. Esad Bajtal profesor bez stalnog zaposlenja

Biti “ostali“, zna~i - ne

postojati, biti nula, i ja to jesam!

VIŠE OD NACIONALIZMA:Poricanje logora i sudski

ovjerenoggenocida, slavljenje idočekivanje zločinaca izHaaga, postali su stvarstranačkog i ličnogprestiža. Parola Nož, žica,

Srebrenica je ustaljeninavijačko-stadionskiinventar, čak kultni i

kulturni slogan


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 35/683.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZME\U POLITI^KIH I “NARODNIH” KUHINJ

ISTINE NA[EG VREMENA Esad Bajtal, pisac i intelektualac,nema stalno zaposlenje, a poku{av`ivjeti od pisanja



Ne}emo o Sejdi}u i o Finciju, o njimasu Oni ju~e razgovarali u Bruxellesu, aliho}emo i o Hrvatima u BiH, pa da u ovomintervjuu jo{ na po~etku zadovoljimo svekonstitutivne. Kako se postaviti premaproblemima Hrvata u BiH, tipa tre}i entitet,kanal na hrvatskom jeziku, Mostar kaostolni grad...?

Budimo racionalni i ljudski trezveni.Bez navija~ke ostra{}enosti “za” i “protiv”.

Govorimo jezikom ìvotnih ~injenica.Imamo li ve} jedan unitarni etno-entitet, sa~istokrvnom etno-vla{}u na ~elu? Imamo.Te~e li tamo med i mlijeko? S druge strane,imamo hrvatske i bo{nja~ke etno-kantone ietno-vlasti. Kako u njima ljudi ìve?

Nikako! Jad, i bijeda, {trajkovi... O~ito, predizborne bajke tipa “u svojoj vjeri, nasvojoj zemlji”, i kad postanu stvarnost, nerje{avaju egzistencijalne probleme ljudi. Ni

jezik nije ono od ~ega se ìvi. Rje{enje je udobro i po{teno ure|enom dru{tvenomsistemu u kome }e svi biti ravnopravni iimati {ansu da ìve od svog rada i svojihsposobnosti.

VI[E OD FA[IZMA U knjizi Neofa{izam u etno-fraku

bavite se etno-nacionalizmom, klero-nacionalizmom flambiranim etno-primje-sama, neofa{izmom ~ija je svrha razvijanjei nadopuna nacionalizma, verbalnim ifizi~kim {ovinizmom, “bri`ljivo pripre-manim paklom”, etni~kim ~i{}enjem,logorima, genocidom. Motiva, povoda iciljeva imali ste i previ{e, no {ta je cilj oveknjige, kome je ona prvenstvenonamijenjena?

Namijenjena je demokratskoj javnosti isvima onima koji tragaju za ne~im boljimod ovoga {to im sada visi o vratu. Uostalom,

kome namijeniti knjigu u zemlji u kojoj700.000 ljudi ìvi ispod granice siroma{tva;u zemlji u kojoj broj nepismenih rapidnoraste, i u kojoj je broj prva~i}a svake godinesve manji, a nezaposlenost iznosi preko45% radno aktivnih gra|ana. Kome je tu doknjige? Jo{ preciznije i direktnije - kome Vi

pi{ete svoje tekstove? Odnosno, za kogaizlazi ova tvrda, socijalno kriti~ki intonirananovina? I na kraju, kome je namijenjen ovajintervju?

Pi{em, izlazimo i namijenjen jedemokratskoj javnosti! Dobro... Puno toga

vezano za teme koje tretirate u Va{oj novoj

knjizi ve} je i napisano, izgovoreno,snimljeno... Koje su to “nepopunjene rupe”bile do sada, a koje ste Vi nastojali“popuniti” Va{im promi{ljanjima, istra` va-njima, opservacijama?

Knjiga poku{ava da premosti jezi~ki jazeufemizma po kome su aktualni etno-nacionalizmi slatkasto benigna stvar. A radi

se o tome da ìvimo u sofisticiranofa{iziranoj stvarnosti na koju smo se navikliu tolikoj mjeri da nam sve to izgleda sasvimnormalno. Naravno, niko danas nijespreman da se deklari{e kao fa{ista, niti dasam sebe vidi tako. Jo{ manje da nosi crnuuniformu sa kukastim krstom na nadlaktici.

Na sceni je novi fa{izam, fa{izam u etno-fraku. Izraz “nacionalizam” je ruì~astieufemizam za najcrnji fa{izam u kome susamoubistva gladnih postala dio na{esvakodnevnice. Uzmite tekst Umberta EcaFa{izam - zlo u deset ta~aka . Primijenite gana na{u zbilju. Nema nijedne ta~ke za kojune}ete na}i primjer u otu`noj bh. stvarnostii najblièm okruènju. Kona~no, jednamanjeentitetska, toboè “socijal-demokrat-ska” stranka, zbog svog ekstremizma,isklju~ena je jula 2011. iz socijalisti~keinternacionale, zbog njenog “odustajanja odsocijaldemokratskih vrijednosti”, i prak ti-~nog pribliàvanja nacional-socijalizmu. Tosu istine na{eg vremena o kojim valjagovoriti iz dana u dan.

U kakvom je stanju, generalno,ovda{nje dru{tvo, odnosno, u kakvoj mi to,

zapravo, dràvi ìvimo?

Poricanje logora i sudski ovjerengenocida, slavljenje i do~ekivanje zlo~inaiz Haaga, postali su stvar strana~kog

li~nog prestià. Parola No`, ìca, Srebreni je ustaljeni navija~ko-stadionski invent~ak kultni i kulturni slogan. Ono {

Nijemci sude i {ezdeset godina nakon raovdje se, sa jo{ uzavrelo krvavog tla, uzdna pijedestal slave i ponosa. Najnov

primjer toga dolazi nam iz Bratunca. Przgradom Op{tine kolektivno se pjevalo

pjeva u slavu po~injenih zlo~ina i genocidnajavljuju}i tako nova krvoproli}a: “Pazaru, novi Vukovaru, a Sjenice, no

Srebrenice.” Isto se doga|a na svadbam{irom Srbije. To nema nigdje. Pa to je viod fa{izma! âk ni okorjelim neonacistim

iz Njema~ke ne pada napamet da pjevajuslavu Auschwitza i holokausta. Da li entitetska vlast reagovala na sve to?

Nisam primijetio. A koja je ulo“poricateljskog koda” na ovim prostorima

Primarna uloga poricateljskog koda izvrtanje slike jedne zlo~ina~ke stvarnosTri su koraka poricateljskog koda: a) ninije bilo; b) ako je i bilo, bila je to samnu`na samoodbrana; i c) a ukoliko je bilne{to vi{e od samoodbrane, to je djenekontrolisanih grupica i pijan

ekstremista. Poricateljski kod, uvezen nacisti~ke propagandne kuhinje, `rt prikazuje zlo~incem, a njenog egzekuto`rtvom. Tako, logikom tog poricateljskkoda nije bilo genocida; Sarajevo nije bilookruènju, nego su muslimani granatiralubijali sami sebe, kako bi izazavali NATintervenciju protiv vojske koja nije pucani na koga. “Ko puca po Sarajevu” , ~uve

je beogradsko pitanje s po~etka rata. T bljutavi cinizam nadma{uje i Goebbelsometodologiju permanentno ponavljane lakoja na kraju postaje istina.

U posljednjem poglavlju citirali st


ISTINE I LA@I

BIRALI STE, PA OPET BIRAJTE: Logički govoreći, glad-ni, nezaposleni, opljačkani i izvarani, građani manjegentiteta moraće na izborima birati imeđu Dodikovevlastodržačke oholosti i budućnosti sopstvene djece

IZ “VELIKE SALE”Promotor nove knjige Esada Bajtala prof. dr.Besim Spahi} (lijevo) i moderator @eljkoIvankovi} (u sredini) u dru{tvu autora



Kemala-pa{u Ataturka: “Svaki vladar koji usvom radu traì pomo} vjere, obi~an je

slabi}. A slabi} nije dostojan da bude na~elu dràve.” Koji su Vam to likovi sa ovihprostora bili ispred o~iju kada ste odlu~ili dacitirate osniva~a moderne Turske?

Imao sam na umu sve one politi~kianemi~ne likove koji svoju populisti~kuvladavinu grade na otvorenoj ili skrivenoj

podr{ci sluganski ispolitiziranih vjerskihzajednica, koje se umjesto Bogu bestidnom pokorno{}u klanjaju strana~kim prvacima, aovi njima. U tom teokratsko-politikantskomkrugu uzajamne pse}e poniznosti leìnajve}i dio ratne i poratne nesre}e gra|anaBosne i ex-YU regiona.

RENT A CAR INTELEKTUALCI U posljednjih sedam godina objavili

ste osam knjiga. Imate previ{e vremena iliprevi{e ideja?

Te knjige su samo izvla~ene iz ra~unaratih sedam godina, a nastajale su posljednjih

petnaestak godina mu~anja, mu~enja i

razmi{ljanja nad onim {to nam se “doga|a”.Kaèm “doga|a”, a sve je, zapravo, bilo

planirano i dogovarano i crtano nageografskim kartama ili obi~nim salvetama.êkao sam trenutak kad }e napisano mo}ida se autorski naplati kao i bilo gdje usvijetu. I nisam do~ekao. Od desetak objavljenih knjiga, dobio sam samo jedanmr{avi honorar (1.500 KM). U isto vrijeme

svoje dèpove su izvrhom punili polupismeni parlamentarci (~ast i po{tovanje izuzecima), strana~ke gazde injihovi idejni poslu{nici - rent a car intelektualci. Prema izvje{taju WELT-X, 85multimilionera ove gladne zemlje drì usvojim etno-patriotskim dèpovima devetmilijardi dolara, koje su “zaradili” zdu{norade}i na riskantnom poslu “za{tite vitalnognacionalnog interesa”.

Me|u tim knjigama je i Sevdalinka,alhemija du{e. Kako pisati o “besmrtnosti”u ova, gotovo suicidalna vremena?

Ne znam kako, ali eto, pi{em. Tom

knjigom poku{ao sam bar na trenutokrenuti le|a sumornoj suicidalnstvarnosti, kako je Vi lakonski odre{itodijagnosti~ki precizno definirate. A dansam, evo, ponovo sred nje.

Predizborna utrka ve} je po~eZnamo da }e biti prljava, degutantna i bikakvih skrupula. A ko }e pobijediti?

To ne znam. Ali znam ne{to drug

Znam da sa onih devet oplja~kanih milijarsvaki izbori mogu biti dobijeni!

Jesu li ~vrste bile Va{e veze Liberalno demokratskom strankom BiH,vrijeme dok ju je vodio Rasim Kadi}?

Bio sam samo profesionalni urednnjihovog glasila ~ijeg se ~ak ni imena vine sje}am. Svoj dolazak na ~elo redakcuslovio sam svojim ne~lanstvom u stran{to je R asim Kadi} odmah prihvatio. Izdsam tada, 1997., knjigu - zbornik Za

protiv tolerancije , koja je za 28 da

doìvjela dva izdanja. Bilo je jo{ planovavrste, ali sve je brzo propalo i ugasilo zahvaljuju}i nekom Halki}u ili Sralki}kako se ve} zvao, njihov visoki funkciontih godina, koji je sve podredio svonevjerovatnom egoizmu i pragmatsistan~anom srebroljublju. Tako se, zahvalj

ju}i njemu, pored redakcije, ~ini mi ugasila i - sama stranka.

Ako nije indiskretno, kontra granipristojnosti, kako }ete se izjasniti tokopopisa stanovni{tva u Bosni i Hercegovin

Ne bi trebalo ni postavljati ni odgovar

na takva pitanja. Ali, evo, bi}u sasvim jasa ja sam Bosanac! I tako }u se pisati. Znadobro ko sam i {ta sam. Ne traìm da me bko slijedi. Svako ima neporecivo ljuds

pravo na samoodre|enje te vrste. Dakgluh sam i ne odazivam se samozvanetno-agitatorima, kockarima i propal

politi~arima, koji su u pred-popisnoagitiranju na{li novi na~in boga}enja. Nstidim se ni Bosne ni njenog imena.

Bili Bo{njak ili Eskim, Bosanac astronaut, do posla }ete te{ko. Pa, kako?

diplomirali ste, i magistrirali, i doktoriraliradili kao univerzitetski profesor, i napisi objavili hiljade stranica, i imate i ìvotnprofesionalno iskustvo... Ustvari, postojli Vi, uop{te?

Tako je to s “ostalima” u ovoj zemljikojoj obi~ni popis voljom etno-agitato

postaje Propis. Biti “ostali”, zna~i - postojati . Biti nula. I ja to jesaUostalom, i nepostojanje je demokrats

pravo koje mi je, u smi{ljenom neresveop{teg konformizma i sluganstva na{vremena, preostalo kao jedini na~o~uvanja vlastitog ljudskog i gra|ansk

digniteta. 3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZME\U POLITI^KIH I “NARODNIH” KUHINJ

Kada smo Esada Bajtala u pripremiovog razgovora zamolili da nam po{aljevlastitu biografiju rekao je: “Nemambiografije. Ja ne postojim?” Za one za

koje, ipak, postoji evo kratkog CV-a: “EsadBajtal. Gra|anin Bosne i Hercegovine.Bosanac. Ro|en u Sutje{}ici, selu izme|uVisokog i Vare{a. Diplomirao, magistrirao idoktorirao na Filozofskom fakultetu uSarajevu. Bavim se predava~kim,spisateljskim i ure|iva~kim poslovima.Autor sam desetak knjiga: Za (i) protiv tolerancije (1997, dva izdanja); Filozofski

temelji psihologije (2006); Manje od ni{ta(2007); Al Tempo (2007); Duplo golo (2007); Dràva na ~ekanju (dva izdanja2008 i 2009); Govor tame (2008);

Sevdalinka, alhemija du{e (2012);Neofa{izam u etno-fraku (2013), te dvaposebna, “mini book” izdanja:Metanaracija,poetizacija i psihijatrizacija Daytona (Ulcinj,CG, 2006) i Strah od kopanja (Sarajevo,2007). U {tampi je moja obimna studijaPsihologija buddhi sti~ke filozofije, etike i religije . Nesposoban sam da budempodoban i ìvim od pisanja.”

BAJTAL BOSANAC

Nesposoban da bude podoban

SKORO SAM PROTIV SVIHProfesor Bajtal, predstavnik “ostalih” u “smi{ljenom neredu sveop{teg konformizma”



CIA, SNAJKA

SB je prelistala (skoro) sve i donosimo najvažnije dijelove tajnih izvještajaCIA-e o ključnim događajima i ličnostima iz rata u Bosni i Hercegovini.U drugom nastavku: izvještaj o obaranju američkog pilota aviona F-16

u okolini Banje Luke, uloga JOVICE STANIŠIĆA u oslobađanju zatočenihpripadnika UN-a, izvještaje o padu Srebrenice i uzrocima koji su prethodili

tom zločinu, izvještaje Holanđana o padu Srebrenice



Govore}i o mogu}em priznanjuBiH kao zajednice, Milo{evi} jekazao da ne moè priznati trenut-no stanje, ve} samo budu}u zajed-nicu koja bi se dodatno definirala.

Kazao je da je njegova volja da prizna budu}u zajednicu BiH jaka, ali je kazao da

to {to je trenutno na terenu nije dràva.“To je bojno polje!”, kazao je. Insistirao

je i da bi priznanje zajednice zaobi{loKaradì}a i sav teret prebacilo na njega. Udaljem razgovoru koji je poprimao i ele-mente sva|e, Milo{evi} je kazao pred-stavnicima Kontakt grupe kako sankcije nemogu trajati vje~no:

“Ne moète odràvati ne{to {tougroàva 150 miliona ljudi.”

Posebno je zanimljivo Milo{evi}evovi|enje Karadì}a i ~lanova njegove vladena Palama u svjetlu najavljenog dolaska

biv{eg ameri~kog predsjednika JimaCartera:

RE]I ]E, A LAGAT ]E“Karadì} }e ga primiti uz dobrodo{licu

i laga}e mu. Ne}e odràti ni jednoobe}anje. Sve su to la`ljivci. Koljevi} jepijan svaki dan ve} u 10 ujutro, Karadì},on vi{e nije psihijatar, on je pacijent!”,kazao im je Milo{evi}. Dodao je kako sma-tra da bi Mladi} mogao raskinuti veze sacivilnom vla{}u, te je ~lanovima Kontaktgrupe savjetovao da se po~inju oslanjati nasrpske lidere iz Banje Luke, ali da prvo

mora provjeriti neke stvari.U izvje{taju nekoliko dana nakon sas-tanka u Beogradu, 14. aprila, konstatuje seda Carter nije uspio ni{ta, te se predlaùdaljnji koraci. Kaè se kako Izetbegovi}evavlada osje}a najve}i pritisak te kako im naj-manje odgovara status quo. Kaù kako pos-toji mogu}nost da Izetbegovi} krene uo~ajni~ki poku{aj deblokade Sarajeva, ilida zahtijeva potpuno povla~enje UNPRO-FOR-a. Kako bi se smirili pritisci za

podizanje embarga na oru`je, spominje seohrabrenje tada{njeg generala R upertaSmitha da “pokaè zube” i tako UNPRO-

FOR predstavi kao snagu spremnu daza{titi zone isklju~enja.

“Nakon njihovog uspje{nog izazovaFrancuzima na ilegalnoj kontrolnoj ta~ki

Sierra-4 i jo{ vi{e poniàvaju}eg tretmanaKontakt grupe na aerodromu, bosanski Srbiznaju da mogu nastaviti da vuku za nos UNi dobiju {ta èle”, stoji u izvje{taju naslovlj-enom “Diplomatska strategija za BiH.Sarajevski aerodrom”. U izvje{taju sespominje i situacija kada je srpska vojska,uz Karadì}eve tvrdnje da je aerodrom srp-ska teritorija pod privremenom upravomUN-a, vratila jedan od UN aviona svojskom i vojnom opremom UNPROFOR-atvrde}i da u njemu ima civila i pod prijet-

njom da }e ga oboriti.“Karadì} je nakon toga kazao kakonikada ne}e dozvoliti stranim diplomatimada slete u Sarajevo, posebno ne onima izneprijateljskih nacija kao {to su Iran iSAD”, stoji u izvje{taju uz upozorenje da biu slu~aju prekida aviotransporta “Srbimogli i}i i dalje”.

“Posljednjih sedmica vidljivo je da Srbipripremaju èstok napad na Sarajevo, kopa-ju tenkovske rovove a drvene zaklone ivre}e s pijeskom mijenjaju betonskim zak-lonima. General Smith smatra kako Srbiplaniraju zauzimati jednu po jednu enklavu,

i na kraju do}i po ‘glavnu nagradu’-Sarajevo.”

U izvje{taju se tvrdi da u me|uvremenui Armija BiH priprema akciju ‘izbijanja

~epa’ iz Sarajeva kroz nekoliko mogu}koridora. Kao mogu}i daljnji koraozbiljno se spominju zra~ni udari k

podr{ka UN trupama na aerodromu a kosu posljednjih dana Srbi granatirali, zra~udari bazirani na ~injenici da se steè obroko Sarajeva i zra~ni udari u slu~aozbiljnog ugroàvanja zona sigurnosti. Nsve to, trebalo je najprije ubijediti osta~lanice NATO-a.

POSLJEDNJI LET ZA BANJU LUKU

U Lakeovom izvje{taju od 29. ma1995. godine tako|er se govori o potrezra~nih udara i mogu}nosti povla~ensnaga UN-a s obzirom “da se o~eku

pogor{anje situacije”. Kaè kako se jo{ o~ekuje povla~enje Francuza iz isto~nenklava, ali da ih ne bi iznenadi

povla~enje nekih drugih jedinica. Ponose isti~e spremnost SAD-a da po{alje trukoje bi pomogle ne povla~enju, ve} prgrupiranju snaga UNPROFOR-a. A Clintna ovakav zahtjev stavlja ‘kva~icu’ rubriku ‘aproved’ (odobreno).

U depe{i iz ambasade u Beogradu od

maja 1995. godine govori se o UN taocimkoje su uzeli Srbi, priznanju BiHoborenom pilotu ameri~kog aviona F-1Interesantno je da su detalji ovog izvje{ta


“SB” OPET IMA SVE (

Pi{e: ALMIR PANJETA

--------------------------------------------------------

Milo{evi}: ”Nikola Koljevi} se nijeotrijeznio godinama, Karadì} je pacijent,

a ne psihijatar!”

LUD I LU\I

Milo{evi} je Karadì}a smatrao lu|akom i Kontakt grupu upozoravao da }e biti prevareni



kori{teni i u akcijskom filmu Behind Enemy Lines snimljenom nakon rata.

“Nadle`ni komandant srpske vojske uBanjoj Luci potvrdio nam je kako bosanskiSrbi vjeruju da je pilot ìv i da se skrivanegdje unutar srpske teritorije. Srpski gene-ral kaè kako je prona|en upotrijebljenipadobran skupa s nekom li~nom opremomu blizini. Snage bosanskih Srba tragaju zapilotom i kaù da }e s njim pravilno postu-

pati ukoliko ga na|u. General izraàvazabrinutost da bi srpski civili s njim mogligrubo postupiti ukoliko ga prvi na|u”, kaèse u depe{i.

Izvje{tavaju i o sastanku s DavidomOwenom koji je upravo do{ao s ve~ere sMilo{evi}em na kojem je bilo govora o pre-govorima o osloba|anju zarobljenih pripad-nika UN-a.

“Owen kaè kako je obavje{tajni {efStani{i} na Palama gdje poku{ava isposlo-vati osloba|anje druge grupe UN taoca.Milo{evi} je kazao da bi paljanski Srbi

mogli odustati od 80 ili 90 talaca, a da ono~ekuje bar 100. Owen, vjerovatno pod uti-cajem Milo{evi}evih stavova, kaè kako }estvari postati teè kad broj talaca spadne naoko 50, te da }e Karadì} dio njih poku{atizadràti kao za{titu od zra~nih udara”, stojiu depe{i uz dodatak kako Milo{evi} nijenimalo sretan zbog prisustva gr~kog minist-ra vanjskih poslova na Palama koji bimogao “pokupiti slavu zbog osloba|anjataoca”. U depe{i stoji i kako je Owen kazaoda je Milo{evi} doista zainteresiran za prih-vatanje “paketa priznanja”, ali da }e to ura-diti samo uz potpuno ukidanje sankcija.

“Li~no, Owen misli da je to jedini izlaziz bosanske gu`ve.”

U dopisu {efa Operativne grupe zaBalkan direktoru CIA-e iz 13. jula 1995.godine u pripremi za sastanak direktora 14.

jula, spominje se situacija u Srebrenici.“Stanje na terenu je promjenjivo. Prema

posljednjim informacijama, Srbi supokrenuli veliku evakuaciju muslimanskihizbjeglica iz Srebrenice. Vode se borbe oko@epe, ali nema jasnog dokaza namjere zapreuzimanje enklave. O svemu detaljnije uprilogu o srpskim namjerama. Upozoravam

vas da ne zaboravite na Hrvatsku. Zagreb bimogao poku{ati iskoristiti situaciju kada jeme|unarodna pa`nja usmjerena na Bosnuda pokrenu napad na Srbe iz Krajine.Obavje{tajni podaci govore da se Hrvatigrupi{u oko Ju`nog sektora.”

Govori se i o telefonskom razgovorufrancuskog predsjednika Chiraca i Clinto-na:

“Chirac je dao sljede}i prijedlog: ili dapo{aljemo na{e trupe da se pridruèBritancima i Francuzima u ponovnomuspostavljanju srebreni~ke enklave iprovo|enje robusnije odbrane misije UN-a,

ili }e se Francuzi povu}i.”

“Bord direktora }e vjerovatno raspravitii o mogu}nostima spasa Gora`da i Sarajevanakon pada Srebrenice i @epe. U dijelu oGora`du obja{njeno je kako je ta enklavabranjivija od Srebrenice i @epe, uklju~uju}idetalje o balansu snaga. Neki od {efova,poput Walta Slocombea, raspravljali su otome da bi gubitak enklava, poput Gora`da,dozvolio UNPROFOR-u da uspostavibranjiv je i kredibilnije prisustvo usredi{njem dijelu Bosne i mo`da olak{apregovara~ku poziciju bez enklava kaokonstantne teme. State Department s drugestrane ne podràva odustajanje od enklavajer bi to potkopalo Kontakt grupu i dovelodo neizbje`nog pada Sarajeva. Na{e analize~ak govore kako pad Gora`da ne bi zna~ioi pad Sarajeva jer je Sarajevo lak{e zaodbraniti nego Gora`de”, stoji u izvje{tajukoji potpisuje Norman Schindler.

U pismu od 14. jula 1995. Lake pred-laè Clintonu mogu}e poteze kao odgovor na pad Srebrenice:

“Ne moèmo re}i ‘ne’ francuskim

napadima da UN snage u~ini robusnijimposebno oko Gora`da, ali moramo na}iizvodiv vojni na~in koji ne podrazumijevauklju~ivanje na{ih trupa kako ne bismoupali u zamku da nas optuè za propastUNPROFOR-a. Trebamo odmah poslatigenerala Shalija (John Salikaswili) uLondon na susret sa francuskim i britan-skim kolegama kako bi razmotrili vojneopcije nakon pada Srebrenice”, pi{e Lake.Govore}i o rje{enjima za odbranu Gora`da,

predlaè slanje helikoptera za podr{kusnagama UNPROFOR-a, i poja~avanjeUNPROFOR-a za odbranu enklave uz

obaveznu podr{ku snaga bosanske vojske

koja bi preuzela primarnu odgovornost odbranu enklave.

“Shali treba osigurati da, ukoliko ovakvo uklju~ivanje dogovori, bude jasda se radi o zasebnoj akciji i da to ne znaautomatsko u~e{}e na{ih snaga u budu}sli~nim akcijama. Treba osigurati i da obude podr{ka francuskom pregrupisavana ne povla~enju. Saveznicima trebamo sinalizirati da su za potpunu odbranu enklapotrebni zra~ni udari i da smo mi spremu~estvovati”, kaè Lake.

“Sloìli smo se da je, na koncu, za upje{nu strategiju UNPROFOR-a Sarajebitnije od Gora`da.”

Lake navodi da su obavije{teni o ulonovog medijatora Carla Bildta koji je “blidogovora s Milo{evi}em oko obostran

priznavanja izme|u Bosne i Srbije”.

KAKO JE PALA SREBRENICAU analizi iz 18. jula govori se o ulo

Armije BiH u padu Srebrenice. Naslovljes ‘Bosanska armija u Srebrenici: [ta

desilo?’ u analizi stoji da je odbraSrebrenice kolabirala zbog kombinacmaterijalnih nedostataka, slabog sasta

pje{adije, nedostatka efektne komandeoslanjanja na UNPROFOR i NATO kojih su o~ekivali da sprije~e napa

bosanskih Srba na enklavu.“Snage bosanske vojske u enklavam

nisu dobile ni{ta od priliva oru`ja u centrnu Bosnu nakon uspostave hrvatsko-musmanske federacije pro{le godine, niti su jedinice pobolj{ane u smislu organizacitreninga i discipline koju je armijskomandant general Deli} u mogu}no

uspostaviti u ostatku bosanske vojske


CIA, SNAJKA

AMERIKA I FRANCUSKA Jedni zagovarali vojno rje{enje, drugi je spre~avali iako su im Mladi}evi vojnici vezali vojnik



stoji u analizi propasti odbrane Srebreniceuz zaklju~ak da snage Armije BiH nisudaleko odmakle od prvobitne organizacijeiz 1992. godine te nisu bile spremne zaorganiziranu odbranu enklave, ve} suzadràli gerilski na~in ratovanja uzizvo|enje akcija prema obli`njim srpskim

gradovima.

“Kada su se suo~ili sa snagama Vojskebosanskih Srba koje su bile brojno i organi-zacijski superiornije, mnogi bosanskibranite ji su se vjerovatno povukli u brdapoku{avaju}i se domo}i prijateljskihpoloàja u blizini. Snagama AR BiH okoSrebrenice nedostajalo je utvr|enih rovova,

posebno ako ih poredimo sa drugim

odbrambenim linijama u BiH. To je oslablo mo} branitelja enklave da se suprotstate{koj artiljeriji bosanskih Srba”, stojianalizi u kojoj se spominje i phelikoptera:

“Bosanskoj vojsci je nedostajala i ~vrskomanda jer je ~itav komanduju}i kadar 2divizije poginuo u obaranju helikopteramaju, vjerovatno uklju~uju}i i NaseOri}a, komandanta 28. divizije i vojnog li

era Srebrenice od 1992. Nedostatak Ori}vih uputa o~ito se odrazio na vladipoku{aje da uspostave koordiniraodbranu. Mo`da najbitnije u svemu jesteto {to su politi~ki lideri enklave ra~unali }e UN ili NATO u~initi ne{to da zaustaSrbe u zauzimanju ‘zone sigurnosti UN-Kada je postalo o~ito da ne}e biti nikakintervencije izvana, nije bilo rezervnplana i za branitelje je bilo prekasno u~ine bilo {ta osim da poku{aju pobje}stoji u analizi.

Na sastanku zamjenika direktoodrànom 18. avgusta 1995. godine Bijeloj ku}i ve} se govori o razdvajanentiteta u skladu sa mirovnim sporazumo

ja~anju odbrane FBiH od vojske RS i diretnoj podr{ci SAD-a.

“Na sastanku je govoreno o planiraninaporima i raspravljalo se o naoruàvanjtreningu federalnih snaga. Usvojena radna pretpostavka da bi snage trebalo raporediti na teritorij Federacije, sloìli smse da bi mandat snaga za implementacimira pod vodstvom NATO-a trebuklju~ivati nu`nu upotrebu sile za samoobranu, kako kroz zra~nu podr{ku tako kr

druge vidove”, stoji u izvje{taju sa sastanna kojem se razgovaralo i u mogu}nostimdirektne odbrane FBiH od srpskih napadali je zaklju~eno da }e se o tome jo{ razgvarati. Dogovoreno je da se snage za impmentaciju mira (PIF) povuku ako FB

prekr{i dogovor zapo~injanjem ofanzi protiv Srba. U slu~aju da Srbi prekrdogovor i poku{aju ste}i strate{ku prednoPIF bi poduzele odre|ene akcije. Ove sna

bi bile zaduène za razdvajanje snaga tamgdje obje strane pristanu na to dobrovoljnali bi imale mandat da djeluju tamo gdje

neka od strana odbijala povu}i se dobrvoljno.Me|u klju~nim pretpostavkama sa sa

tanka istaknuto je kako bi se opremila vojsFBiH i da bi jedan od ciljeva trebao bizgradnja odbrambene jezgre Bosansarmije. Predvi|eno trajanje misije bilo devet mjeseci.

Na sastanku Nacionalnog vije}a sigunosti tako|er se govori o mirovnom plakoji su prihvatile zara}ene strane

potvr|uje se provo|enje dva paralelna prgrama: Obezbje|ivanje opreme i treniransnaga FBiH i NATO snage za imp

mentaciju mirovnog plana. Kao jedan


“SB” OPET IMA SVE (

Radovan Karadì} 2. decembra 1995.godine pi{e pismo Billu Clintonu u kojemga obavje{tava da Republika Srpska prih-vata Dayton i da }e pruìti punu podr{ku unjegovom provo|enju, ali traì da razmislio posebnom statusu za Sarajevo i pred-laè dvije opcije.

“Oko 150.000 Srba koji ìve u okoli-ni Sarajeva suo~avaju se sa mogu-}nosti da ìve pod muslimanskimreìmom. Ne moram ni re}i da taj pro-ces ne o~ekuju staloèni. Za vrijemerata preìvjeli su 34 muslimanskeofanzive, i ako budu morali oti}i,napusti}e grobove onih koji su poginuliza Srpsko Sarajevo. [titi}e svoje ku}e,Republika Srpska ne}e imati mogu}-nost da ih zbrine ili zaposli. Strasti suuzburkane i RS ne}e mo}i kontrolisatipona{anje civila i vojnika, pa postojedvije mogu}nosti: ili }e se povu}i uzostavljanje potpunog haosa, ili }e osta-ti i suprotstaviti se muslimanskomreìmu”, stoji u Karadì}evom pismu kojiClintonu predlaè opcije prema kojima se,

tvrdi, sve to moè izbje}i:“Zato predlaèm da se usvoji pose-

ban dokument za Sarajevo s prelaznimperiodom od pet godina tokom kojeg biSrbi imali svoju policiju i lokalne vlastia sve pod kontrolom IFOR-a a bez pris-ustva muslimanskih vlasti. Druga solu-cija bila bi da se taj period skrati na trigodine tokom kojih bi me|unarodnazajednica pomogla izgradnju novoggrada za 150.000 sarajevskih Srba sa45.000 do 50.000 stanova u koje bi seoni preselili na civiliziran na~in ostavl-jaju}i svoju imovinu Federaciji BiH”,kaè Karadì} i tvrdi kako RS èli da sara-

jevski Srbi ostanu tamo gdje jesu, ali da je“realnost druga~ija”.

“Ako odu, ostavi}e iza sebe velikihaos, a ako ostanu od Sarajeva }enapraviti Bejrut uz dugotrajnu nestabil-nost kao neizbje`nu posljedicu”, upozora-va Karadì} Clintona sugeri{u}i mu da se topitanje rije{i prije sastanka u Parizu, na kojem}e se kasnije potvrditi Dejtonski sporazum,bez Karadì}evih prijedloga naravno.

DEAR MISTER PRESIDENT...

Karadžić: “Prihvatamo Dayton, alisarajevski Srbi će od Sarajevanapraviti Bejrut!”



specifi~nih zadataka za provedbu planaspominje se uklju~ivanje NATO zra~nihsnaga u podr{ci operacijama provo|enjamira.

U dokumentu od 28. avgusta govori se ostrategiji za ukidanje sankcija Srbiji uznapomenu da }e proces po~eti potpisivan jemmirovnog sporazuma. Govori se i o ukidan-

ju sankcija Palama koje }e, pi{e se, po~eti s prvim koracima u implementaciji sporazu-

ma. Dokument predvi|a i koliko dugo }e se‘Beograd smatrati odgovornim za akcijePala’.

“Lo{e pona{anje bosanskih Srba dovelobi do ponovnog vra}anja sankcija Beo-gradu.”

U me|uvremenu, do{lo je do masakrana Markalama i vojnih udara na poloàje

bosanskih Srba. A u memorandumu za pripremu sastanka borda direktora od 5.sepembra 1995. godine spominju se zra~niudari koji }e se ponoviti na dan planiranogsastanka ako Srbi ne pristanu na povla~enjete{kog oru`ja oko Sarajeva, ali se spominjei zanimljiv prijedlog administracije:

“îni se da je Administracija odustalaod inicijalnog plana da Bosanskoj vladipredloì odustajanje od Gora`da u zamjenuza teritorije oko Sarajeva. OdràvanjeGora`da i kopnenog koridora do enklave }ezahtijevati dodatno uklju~ivanje snaga zaimplementaciju mira.”

Govori se i o problemima u koje je u pregovorima upao Holbrooke.

“Dok u javnosti stvaramo privid uspje-ha, u osnovi nema nikakvog napretka u bit-nim pitanjima koje dijele suparnike. Ni

jedna strana ne pokazuje volju za kompro-mis oko klju~nih pitanja. Holbrooke pred-laè da se nastavi sa zra~nim udarima pro-tiv Srba dok u potpunosti ne pristanu na UNultimatum.”

Obavje{tajno izvje{}e od 19. septembra1995. govori o rezultatima NATO udara uBiH za koje, uz osnovne podatke o

povla~enju srpskih snaga oko Sarajeva idruge ustupke u pregovorima, tvrde da sukorisni i u smislu {to bi prijetnja novimnapadima “Srbe natjerala da bar prividnoimplementiraju mirovni plan”.

“Hrvatske snage uz potporu bosanskevlade zauzele su vi{e od 3.000 kvadratnihkilometara teritorije od Srba u ZapadnojBosni i ozbiljno su ugrozile glavni srpskigrad Banju Luku”, stoji u izvje{taju.

U analizi od 1. oktobra 1995. godine predvi|aju se potencijalni izazovi za IFOR,navodi se kako }e poseban problem imati saSrbima i Hrvatima ukoliko ovi pomisle da

je njihova uloga podr{ka osnaìvanju cen-tralizirane bosanske vlade. Upozorava se da}e bosanska vlada o~ekivati pomo} unaoruàvanju i opremanju i treningu odSAD-a, ali da ne}e odustati ni od podr{ke

Irana i drugih islamskih zemalja. Navodi se

da }e Milo{evi} nerado pristati da izru~iKaradì}a i Mladi}a Tribunalu u Haagu.Poloàj IFOR-a ocjenjuje se vrlo rizi~nim

jer je, prema procjenama, oko 300.000 ljudiu BiH u tom momentu bilo naoruàno.

U jednoj od poslijeratnih analizamogu}eg scenarija za narednih 18 mjeseciiz maja 1996. konstatuje se da je IFOR uspje{no uspio obustaviti borbe u BiH i

predvi|a se nastavak vojnog prisustva uzve}u podr{ku Evrope. Navodi se da }e Irannastaviti s utjecajem na bosansku vladukojoj obezbje|uje finansijsku podr{ku.

“Teheran poku{ava oja~ati veze saSarajevom kako bi pro{irio me|unarodniuticaj i promovirao militantni islam. Neo~ekujemo da Iran poduzme bitnijeteroristi~ke napade na IFOR ali ne moèmo

isklju~iti izolirane napade”, stoji u analizi.

Me|u mogu}im uzrocima novih sukonavodi se da je bosanska strana voljna

povrati teritorije u Zapadnoj i Isto~nBosni, dok smatraju kako Srbi imaju manrazloga za iniciranje konflikta, ali da bi bspremni braniti kontrolu nad posavskkoridorom i Br~ko. Prema analizi, Hrvimaju najmanje razloga za otpo~injan

borbi, ali bi bili spremni na borbe ukoli bi osjetili da su im Bo{njaci ugrozili ciljev Navodi se da }e nacionalisti jo{ dugo biti vlasti uz prognozu da }e politi~ari

birokrati biti skloniji izgradnji lokalnih cetara mo}i a fokusirati se na centar samukoliko se radi o pitanjima koja se ti~u nhovih lokalnih interesa. I tako do dadana{njeg...

(Kraj)


CIA, SNAJKA

Izvje{taj Holandskog bataljona UN-a opadu Srebrenice analiziran je 13. oktobra

1995. godine.“Izvje{taj }e sadràvati i podatke o

nedoli~nom pona{anju dijela holandskihtrupa, uklju~uju}i prodaju naoruànja,simpatije prema desni~arima i lo{ tret-man èna {to sveukupno ne}e doprini-jeti ionako lo{oj slici”, stoji u analizi uznapomenu da }e izvje{taj biti politi~ki{tetan za ministra odbrane Voorhoevea.Uz analizu doga|aja, navodi se kako }eposebno lo{e za ministarstvo odbraneHolandije biti kada se objavi dio izvje{tajau kojem se govori kako holandski vojnicinisu izvijestili o zlo~inima kojima su svje-

do~ili sve dok nisu ispitani u Zagrebu 22 jula a sve kako ne bi antagonizorali Srbe

ugrozili sigurnost trupa i njihovo izvla~enjeHolandske trupe imale su velikih prob

lema sa disciplinom, {to je uklju~ivalo prodaju opreme, simpatije prema ekstremnim desni~arima i katastrofalan tretmaprema ènama, posebno unutar vlastiti

jedinica.“Izvje{taj za koji je ispitano 490 od

499 holandskih vojnika ne}e imatsamo negativne efekte, ve} da }e jednod poruka biti da su vlade i me|unarodna zajednica izvukli pouke iz padaSrebrenice i da se takvo {to ne}eponoviti”, stoji u analizi.

HOLANDSKA SRAMOTA

Holanđani su u Srebrenici obrukalisvoju državu

SREBRENICA 1995.Da li su svjetske vlade izvukle pouku?



@ivot s rijekama i na vodi je zaljude iz Klju~a, Sanskog Mosta,Biha}a i Cazina sasvim obi~na inormalna stvar. Na~in na kojiKraji{nici paze svoje rijeke je

duboko evropski - ~ak i bolji nego u nekimzemljama EU - a 3. radionica neformalnemreè Aquasan, mreè stru~njaka iz cijeleBiH u sektoru voda i za{tite okoli{a,

pokazala je da saradnja ljudi iz Federacije iRepublike Srpske uvijek moè funkcionira-ti kad su su{tinske stvari u pitanju. A voda

je, upravo, to.

JEFTINO ODR@AVANJEVi{e od sedamdeset stru~njaka iz Tuzle,

Zenice, Prijedora, Dubice, Kostajnice,Banje Luke, Novog Grada, Sarajeva na{li

su se u Biha}u, da rade i govore u okviruteme U~inkovito upravljanje znanjem za kvalitetnije usluge . Radionicu Aquasanmreè BiH zvani~no je otvorio Ambasador [vicarske u BiH, g. André Schaller. On jeistakao va`nost povezivanja svih aktera usektoru voda i za{tite okoli{a prekoentitetskih granica, i podvukao sjajnaiskustva kroz provo|enje projektanazvanoh GOW - WADE, koji finansira[vicarska agencija za upravljanje vodama i okoli{em, jedna od najja~ih svjetskih firmiu toj oblasti: “Ono {to je bitno je poveziva-nje ljudi preko entitetskih granica, te

saradnja horizontalnih i vertikalnih struk-tura.”

Cazin je jedna od op}ina koja je uoblasti vodoprivrede i za{tite okoli{a usamom vrhu. Slijedom ratnih okolnosti i

postratne negativne recepcije Cazin je biozapostavljan. No, tamo su stvari, najvi{ezahvaljuju}i agilnom direktoru JKP-aVodovod Ibrahimu Tatarevi}u, ve} dostigleevropsku razinu. Kako je na radioniciAquasan rekao na~elnik te op}ine NerminOgre{evi}: “Aquasan mreà BiH je prilikaza razmjenu ideja i pokretanje novihinicijativa.” Malo ko zna da op}ina Cazin

ima 70.000 stanovnika, a primjer jeuspje{ne saradnje na nekoliko projekata usaradnji sa [vicarskom agencijom i Una

Consultingom.Prilike koje {vicarski partneri nu

najbolje se, definitivno, koriste u Kraji


Pi{e: AHMED BURI]

Voda je jedan od najvećih potencijala Bosne i Hercegovine, a za česte problemevodosnabdijevanja može se reći da su sarajevska svakodnevica; krajem prošle

sedmice u Bihaću je održana radionica mreže AQUASAN, dosad neformalne grupkoja prerasta u ozbiljnu instituciju

SVE RIJEKE TEKU...Voda je život, život je san, živi “Aquasan”



u~esnici radionice su posjetili decentraizvani kanalizacioni sistem i biljni ure|aj

pre~i{}avanje otpadnih voda u MLjubijanki}i u op}ini Cazin, ura|en prem

projektu UNA Consultinga koji je vodAida Jusufhodì}. Ovaj sistem pre~i{avanja voda dosad je dao zna~ajne rezultau Austriji, Italiji i Francuskoj, pa }e se i ocazinska mjesna zajednica na}i u todru{tvu. Ono {to je zna~ajno u tom projek

jeste da je to bio-tehnologija, u kojoj se sdoga|a organskim putem, jer se voda ~ikori{tenjem biljaka i mikroorganizamOsim {to su ovakvi projekti ekolo{knjihovo odràvanje je vrlo jeftino, {to jedana{njoj BiH itekako va`no.

MENTALNI SKLOPO temi upravljanja, znanju i za{t

okoli{a govorio je Sandi Zuli}, direktUNA Consultinga , ku}e koja, izmeostalog, ~uva fascinantne rijeke kakve Una i Sana i drì ih ~istima. Naravno, sama - u svijesti tamo{njih ljudi taj “~istoji stotinama godina - ali, za njihov raznanje se, zaista, moè re}i da je svjetskom nivou: “Treba raditi na tome se izmijeni mentalni sklop kako ljudi kodlu~uju o politici vodoprivrede, takoonih koji koriste vodu, a znamo da je cijela na{a populacija: mi smo u toj oblanekada isklju~ivo bili upu}eni iskori{tavanje rijeka putem hidroelektranpravljenje vje{ta~kih jezera, itd. Danas sve okrenuto ka njihovoj za{titi, ure|enpospje{ivanju prirodnih procesa.”

Tokom rada Konferencije Aquasana

Biha}u govorilo se o iskustvima izazovima na provo|enju zakona, stragija, planova i projekata. Predstavnifederalnih institucija, g|a HazimHadòvi}, pomo}nica federalnog minisza poljo privredu, vodoprivredu {umarstvo, upoznala je prisutne stanjem sektorskih propisa, razvojn

planova, EU integracija i teku}ih predstoje}ih projekta, dok je SanBosilj~i} - Pandur prezentirala radaktivnosti Fonda za za{titu okoli{a FBiDevedeset posto vode na svijetu

preslano, sedam posto otpada na trajzaga|ene slatke vode, a dva na leDakle, samo jedan posto je pitko, a Bosi Hercegovina je, prema nekiistraìvanjima, me|u prvih desdestinacija na svijetu u izvorima pitke vod

Znanje iz te oblasti i potencijal kimamo u vodama mogu biti na{ putEvropu: ne bi bilo zgoreg da to marazmotre i ljudi iz Dràvne agencije , tvi{e {to su nam rijeke - pogotovo Bosnzaga|ene toliko da skoro pa gore ne mo

biti. Biha} i Cazin su neki od svijet primjera kako se u toj oblasti moè i tre

raditi. Evropski, a na{e, reklo bi se.


BiH ME\U TOP DESTINACIJAM

ÛVAJTE SVOJE RIJEKEKadar sa tre}e Radionice neformalne mreè Aquasan



Zagreba~ka koncertna dvoranaVatroslav Lisinski otvorila je svoju

jubilarnu, 40. umjetni~ku sezonuzaista jedinstvenim muzi~kimdoga|ajem: u subotu, 28. septem-

bra, prvi put su na pozornici Lisinskog zajedno nastupili muzi~ari iz Slovenije,Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.Spektakularnim izvo|enjem Ratnog rekvije - ma Benjamina Brittena, a povodom stogo-

di{njice ro|enja ovog britanskog kompozito-

ra, vi{e od tri stotine umjetnika sa sceneVelike dvorane Lisinskog poslali su poziv zamir u regionu. Izvedba Ratnog rekvijema uprili~ena je dan nakon {to su glazbeniciZagreba~ke filharmonije otvaranje vlastitesezone prepustili Be~koj filharmoniji.

MUZI^KA ANTIRATNA PRIÂ„Poziv da u~estvujemo u ovom

doga|aju dobili smo od Draèna Siri{-~evi}a, ravnatelja Lisinskog. Za po~etaknjihove 40. sezone èljeli su da obiljeè 100godina Brittenovog ro|enja, a izabrali suizvrsno djelo koje na najbolji umjetni~ki

na~in govori o besmislenosti rata“, kaè za

„SB“ Samra Gulamovi}, koja je Lisinskom odli~no vodila Komorni orkesSarajevske filharmonije.

Ratni rekvijem Benjamina Brittenastao je 1962. godine u povodu posvekatedrale u Coventryju, razru{ene Drugom svjetskom ratu. Britten je èistaknuti va`nost mirenja nekada zara}enstrana, te su na premijeri trebali sudjelovumjetnici iz Rusije, Velike Britanije

Njema~ke. Galina Vi{njevskaja zbsovjetske birokracije nije 1962. stigla

praizvedbu u Coventry, ali jeste snimanje plo~e u London. Bariton je b

Nijemac Fischer-Diskau, a tenor Engl


HOROVI ZA MIR

Pi{e: MAJA RADEVI]

Pod ravnanjem maestra IVE LIPANOVIĆA u dvorani „Lisinski“ u Zagrebu28. septembra prvi put je zajedno nastupilo više od 300 muzičara iz Bosne i

Hercegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske, koji su spektakularnom izvedbom jednog od najpoznatijih oratorija 20. stoljeća sa pozornice digli glas protiv

rata i nasilja

„RATNI REKVIJEM“Zajednička poruka mira iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije

APLAUZ ZA SJAJNE MUZIÂREHorovi i solisti iz ~etiri zemlje biv{e Jugoslavijeodu{evili su publiku u zagreba~kom Lisinskom



Peter Pears. U istom su se duhu sadaokupili solisti iz Beograda, Sarajeva iZagreba, koji su Brittenovo remek-djelotuma~ili s velikom pjeva~kom i umjetni~k omuvjerljivo{}u, ali i ljudskim uvjer enjem.Uznemiruju}i duh djela, o kojem jesvojevremeno pisao novinar William Mannna premijeri, zapravo predstavlja fascinan-tan glazbeni poziv na mir, a tematikakoncerta metafori~ki ukazuje na va`nost

povezivanja zemalja regije.Zagreba~ka filharmonija, Komorni orke-

star Sarajevske filharmonije te horoviRadiotelevizije Srbije, Opere Narodnog

pozori{ta u Sarajevu i Slovenski komornizbor, u pratnji Djevoja~kog zbora Zvjezdice isolista Anete Ili} (Srbija), Amira Sara~evi}a(BiH) i Ljubomira Pu{kari}a (Hrvatska),dupkom su ispunili pozornicu Velike dvoraneLisinskog . Da je rije~ o vrsnim muzi~arima,dokazali su nevjerovatnom koordinirano{}uizvedbe, {to je posebno va`no istaknuti,

budu}i da su prvu priliku za zajedni~ku probu imali tek nekoliko dana prije koncerta.„To je kompleksno djelo, koje zahtijevaminimum 300 izvo|a~a na pozornici. Svihorovi su zasebno pripremali svoje dionice, atek u posljednje dvije-tri minute koncertanastupamo svi zajedno. Zagreba~ka filhar-

monija je pratila horove, a Komorni orkestarSarajevske filharmonije bio je zaduèn zapratnju baritona i tenora“, obja{njava SamraGulamovi}.

IZVRSNI SOLISTIMuzi~ke „snage“ u oratoriju su

podijeljene i me|usobno se sve vrijeme prelamaju, izmjenjuju i proìmaju, da bi setek u kona~nom crescendu posljednjeg,{estog stavka stopili u jedno. Sopran i hor u

pratnji cijelog orkestra izgovaraju tekstlatinske mise, a bariton i tenor koje pratikomorni orkestar pjevaju {okantno realisti-

~nu ratnu poeziju Wilfreda Owena, britan-

skog pjesnika koji je izgubio ìvot kaovojnik u Prvom svjetskom ratu. Srbijanskasopranistica Aneta Ili} zaslu`na je zamnoge potresne trenutke izvedbe, poputLacrimose , a tenor Amir Sara~evi} i baritonLjubomir Pu{kari} bili su uìvljeni tuma~i

pjesni~kih opomena i razgovora mrtvih

vojnika u stihovima Wilfreda Owena.Posebno treba istaknuti izvrsnog bosansk o-hercego va~kog tenora Sara~evi}a, koji jesvojim nastupom u Zagrebu jo{ jednomdokazao da se radi o jednom od na{ihnajtalentiranijih umjetnika. Izvedbuhorova i orkestara iz ~etiri zemlje biv{eJugoslavije zagreba~ka publika je nagradilasna`nim aplauzom. Publiku je pozdravioravnatelj Draèn Siri{~evi}, koji jemuzi~arima zahvalio {to su se ujedinili na

pozornici ku}e koja ve} 40 godina gradimostove i slavi ljubav. „Oni su se ve~eras,po prvi put na ovoj pozornici, okupili kako

bi svi zajedno digli glas protiv nasilja i rata,

u misi za mir“, kazao je Siri{~evi}. Koncsu podràli i Ministarstvo kulture i spoKantona Sarajevo kao i federalMinistarstvo kulture i sporta, a minisIvica [ari} i Salmir Kaplan prisustvovali doga|aju, zajedno sa brojnim druggostima iz javnog i kulturnog ìvo

Hrvatske.„Velika je ~ast da ve~er poslije Be~filharmonije na sceni Lisinskog nastuumjetnici iz Sarajeva. Brittenovo djelo zaista grandiozno, a i sama izvedba je btakva. Ispred dvorane, koja ima kapaciod oko 2.000 mjesta, traìla se karta viTo je prizor kakav se rijetko vi|a, a nadase da }e do}i vrijeme kad }e i kod nas btako“, kaè kantonalni ministar Ivica [ar

A s obzirom da se bliì i obiljeàvanstogodi{njice Sarajevskog atentata, kasaznajemo, plan je da idu}e godiBrittenov Ratni rekvijem bude izveden i

Sarajevu.


POVIJESNA IZVEDBA U „LISINSKOM

DJEVOJKE KAO POJAÂNJEZagreba~ki zbor Zvjezdice

PODR[KA UMJETNICIMA Ministar kulture i sporta KS Ivica [ari} u dru{tvu NinoslavaVerbera i ravnatelja Zagreba~ke filharmonije Miljenka Pulji}a

MISA ZA MIRBrittenov Ratni rekvijem 2014. trebala bi vidjeti i publika u Sarajevu



Kada su na Student Festu u sara-

jevskom klubu Underground

najavili nastup rock bandaFranjeva~ke teologije u Sar aje-vu, publika je bila zbunjena.

Nakon {to su mladi}i sa Teologije iza{li na binu, publiku su jo{ vi{e zbunili prvi taktovi pjesme Pos’o ku}a birtija :

“Garant su izmijenili prve stihove...”, pomislili su neki, a onda je pjeva~ banda, budu}i fratar Ivan Pili} krenuo s prvim versima:

“Nikad nisam bio neki vel’ki vjernik,nisam ~it’o {tampu, nisam gled’odnevnik...”

U publici euforija. Nisu znali {ta ih

~eka.“Kada smo po~eli prve taktove ‘Enter Sandman’ od ‘Metallice’, svi su ~ekali terije~i, a onda smo uletili sa rije~imaHalidove ‘U meni jesen je’, odli~no seuklopilo, publika je poludjela!”, pri~a namSilvio Zlatarevi}, student Franjeva~keteologije iz Ora{ja, o prvom javnom nas-tupu banda koji se desio u maju ove godine.

“Svirali smo i ‘Lutku s naslovne strane’kombiniranu sa ‘Turskim mar{em’, anajzanimljivije je da smo aktivno kao band

po~eli svirati mjesec dana prije tog nastupai zavr{ili smo me|u prvoplasirana tri

banda! Kako ve}ina bandova na po~etku

svira ‘covere’, gledali smo da bar s timkombinacijama budemo originalni”,

poja{njava Silvio i prisje}a se prvog javnognastupa banda:

“Kad smo do{li na nastup, djevojkakoju smo tu upoznali nas je pogledala ikazala: Otkud vi?!”

Poslije su uslijedili ispiti, pa su oti{li naljetnji odmor, a s jeseni je fakultetski

podrum ponovno prepun riffova i èstokihrock ritmova. Band ~iji je radni naziv FTS

— Fabrika teologa Sarajevo, sprema se zanaredne nastupe.

FRATRI U CIVILU“Ne znamo gdje }emo sljede}e svirati,

vjerojatno na Wembleyu”, govori u {alisaksofonist banda Matija Mileti} izBugojna. Uz Silvija i vokala Ivana on jetre}i ~lan banda s -fra- ispred imena koji }enakon zavr{enog fakulteta biti sve}enici.Bubnjar Nicolae Golea iz Kraljeve Sutjeskei solo gitara Goran [afradin iz Busova~e{koluju se za teologe. Oni su ‘civili’ u

bandu. Ivan, Matija i Silvio nosefranjeva~ke mantije, ali se ispod njih naziru‘starke’...

“To je jo{ jedan kuriozitet banda, da unjemu sviraju civili i fratri zajedno, i timedodatno pokazujemo svoju otvorenost. Na{fakultet je ovdje u Nedàri}ima, i nama nijeneobi~no da ìvimo uz ljude razli~itih svje-tonazora, otvoreni smo prema svima, i kroz

ovaj band èlimo razbiti sve stereotipe

vezane za na{ fakultet, pribliìti se drugstudentima i u tome ve} uspijevamo”, ka

pjeva~ banda Ivan. Na opasku da je krajnneobi~no da fratri pjevaju pjesmu sa shovima ‘Nikad’ nisam bio neki velvjernik‘ kaù kako je to samo pjesma, daizvedba {aljiva i da to ne moè poljuljnjihovu vjeru. Naprotiv.

Pitamo ih {ta su im nastavnici rekli kasu ih pred nastup obavijestili da svirajurock klubu. Kaù, imaju punu podr{ku.

“Rekli su nam kratko: Imate blagoslovkaè Silvio, pa u {ali zaklju~ujemo da su jedni rock band s blagoslovom u BiH. Najstar~lan banda je dvadesetpetogodi{nji pjev

fra Ivan, uskoro |akon i sve}enik. Na {es


NOVE NADE, NOVE SNAGE

Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MARIO ILIÎ]

Već na prvom javnom nastupu band Franjevačketeologije publiku je pozitivno šokirao neobičnimspojem METALLICE I HALIDA BEŠLIĆA, kao i

izvedbom pjesme “Pos’o, kuća, birtija” koja počinjestihovima “Nikad nisam bio neki vel’ki vjernik”.Članovi banda radnog naziva “Fabrika teologa

Sarajevo” marljivo se pripremaju za neki od sljedećihnastupa, a posjetili smo ih u podrumu na

Franjevačkoj teologiji u Nedžarićima iz kojegsvakodnevno dopiru zvuci rock i metalskih riffova

SARAJEVSKA POP-ROCK ŠKOLA

POS’O, KUĆA,MANTIJA

FABRIKA TEOLOGA SARAJEVOSilvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija MiletiNicolae Golea i Goran [afradin

FABRIKA TEOLOGA SARAJEVOSilvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija Mileti}Nicolae Golea i Goran [afradin



je godini, i za dva mjeseca zavr{ava s fakul-tetom, zare|uje se i dobija ùpu. Goran je na

petoj, Nicolae ~etvrtoj, Matija na tre}oj iSilvio na drugoj godini.

PEACE, LOVE, AND ROCK AND ROLL“Mi smo spoj mladosti i iskustva!”,

kaè kroz smijeh bubnjar Nicolae.“Ljudi imaju predrasude da smo mi

konzervativni, zatvoreni, {to je potpuno

pogre{no”, kaè Nicolae.

“Mi jesmo i fratri, ali i mladi}i od svojih 21 do 25 godina, netko tko druga~ijemoè gledati na svijet oko sebe, ali se iznjega ne èli izdvajati. Na koncu, da seèlimo izdvajati, ne bi nam fakultet bio u

Nedàri}ima, sjemeni{te u Visokom. Na{a je priroda da ìvimo u zajednici sa svima,zato franjevci i jesu tu 700 godina i jedinikoji toliko dugo nisu gubili kontinuitet udjelovanju. Sveti Franjo je tako|er ìvio u

svijetu, a duhovno nije bio dio svijeta”,

govori nam Ivan.Vra}amo se na muziku. Kaù da najvi

slu{aju rock i metal, ali “zalutaju” i u druànrove.

“Ne slu{amo turbo-folk, od to bjeìmo!”, potcrtava Silvio. Nicolae nomajicu AC/DC, i kaù da su generalno nnaklonjeniji te{kom soundu, ali poslu{ajuDubiozu, TBF, SARS ...

“Dodaj i Atomsko skloni{te”, govo

Nicolae.


“FABRIKA TEOLOGA SARAJEVO

“Profesori nisu imali ni{ta protiv da nastupamo u rockklubu, rekli su nam kratko: Imate blagoslov!“



Kaù da sviraju sve i nemaju tabua.“Mo`da ‘Co to ma{‘ i ‘Veseljko’...”,

govori kroz smijeh saksofonista Matija.Kaù da standardnu rock krilaticu ‘sex,drugs and rock and roll’ mijenjaju za‘peace, love and rock and roll’. Kako usko-ro planiraju nove nastupe, pitamo ih kako

planiraju da se nose s oboàvateljicama.Smijeh.

“Lako, ène nisu problem!”, govori sak-

sofonist Matija.“Nemamo mi ni{ta protiv èna!”,

ubacuje se gitarista Goran, a pjeva~ Ivanrje{ava misteriju:

“Zato imamo dva ‘civila’ u bandu kojinisu sve}enici, njihovo je da rije{e to okoèna”, kaè Ivan i prisje}a se detalja s nas-tupa u ‘Undergroundu’:

“Poslije nastupa, kad sam oti{ao do{anka po pi}e, kaè meni konobar: \e si

jarane, dobro ste ono odsvirali, mislim daste jedini koji su svirali Halida u Underu.”

“Ma, nismo mi i{li na to da pobijedimo,ina~e bi svirali ‘Gunse’ ili ne{to sli~no, alirekli smo si ‘hajdemo napraviti fe{tu’, imislimo da nam je uspjelo. Na kraju nismoo~ekivali da }emo biti me|u prva tri banda,a Matija je dobio posebnu nagradu zaizvedbu na saksofonu”, prisje}a se Goran.

Poja{njavaju da, iako su kao band svi-rali prili~no kratko, to {to su se brzo sna{linije slu~ajno. Franjeva~ka teologija ima

band VIS ‘Juki}‘ koji postoji generacijama,i manje-vi{e svi su pro{li kroz taj band ili susvirali skupa jo{ u sjemeni{tu, u srednjoj{koli u Visokom gdje egzistira VIS‘Narcis’. Razlika je {to pomenuti bandovi

sviraju duhovnu glazbu i kri{}anski rock,dok FTS svira sve ostalo. Na pitanje kako je uop{te do{lo do formi-

ranja banda, skoro pa uglas, {aljivo imitiraju}i~lanove mnogih razvikanih bandova, kaù:

“Spontano!”Budu}i da su skoro svi svirali i u

‘Juki}u’, te od fakulteta imaju svu podr{ku,dobili su na kori{tenje instrumente, i odmah

po~eli sa sviranjem i vje`banjem. UzTeologiju, samostan i internat, mnogo vre-mena provode skupa, tako da su naj~e{}e u

podrumu iz kojeg nerijetko dopiru riffovi ite{ke rock i metal melodije.

“Imamo razne sekcije, tu je gluma,zborovi, a ~este su priredbe. Nakon prired-

bi ~esto mi kao band priredimo after, zasvi-ramo, bude i studenata sa drugih fakulteta,druìmo se i pjevamo skupa, uglavnom

bude veselo”, kaù.U VIS ‘Juki}‘ se sastavi mijenjaju

~esto, ali }e se i sastav FTS-a neminovno promijeniti.

“Ivan zavr{ava za dva mjeseca i ide na

ùpu, mi ostajemo tu, ali }emo jedan zadrugim zavr{avati i i}i poslom dalje. Nesumnjamo da }e band opstati i u izmijenje-nom sastavu, jer ovdje 90 odsto studenatazna svirati bar jedan instrument, tu je i tam-

bura{ka sekcija, a veliki dio njih svira vi{eod jednog instrumenta. Prakti~no je

nemogu}e zavr{iti srednju {kolu a da zna{ svirati bar klavir ili tamburicUglavnom, pod ovim krovom je vi{e instrmenata nego studenata”, poja{njava naSilvio koji namjerava sa svirakom nastavi nakon {to se zaredi.

PJEVAMO PJESNIKE“Ne èlim da to stane, gdje god da ode

svirat }u i poku{ati okupiti band”, govonam Silvio.

“A, tko zna, i kad nas rasporede, mo`se uspijemo tu i tamo okupiti i zasviratiizvornom sastavu”, dodaje Ivan.

Ipak, ~lanovi FTS-a ne razmi{ljamnogo o tome, ve} pripremaju i vlastkompozicije za neki od narednih nastupa koje o~ekuju da }e uslijediti. Tekstovi i temo kojima }e pjevati jo{ su na doradi, a u nhovoj pripremi u~estvuju svi. Goran kaè }e u svakom slu~aju razbijati - predrasud

“Imamo ideju da uglazbimo stihoKranj~evi}a, A.G. Mato{a, A.B. [imi}a..najavljuju i dodaju da im to ipak ne}e b

preokupacija ve} da }e poku{ati insistirna svojim tekstovima:

“Bi}e to tekstovi koji }e govoriti o filzofiji ìvota najvjerojatnije”, kaè Gorandodaje kako ve} spremaju i prvi demo CD

“U ovoj ku}i je VIS ‘Juki}‘ snimio pCD-ova, snimili su CD pjesama koje izvo

s nekim od najpopularnijih hrvatskglazbenika a {to su organizirali u suradnjMarijom Husar, mi imamo na raspolagandio te opreme, i ja sam opremio svoj mstudio sa potrebnim elementima, i moèm

po~eti”, kaè Goran.Mladi}i iz FTS-a su spremni za nastup

kaù da im ~injenica da dolaze iz duhovsfere samo predstavlja izazov i da spremni suo~iti se sa svim pozornicamrazli~itim publikama, ali kako su na

pojasnili i groupie djevojkama s kojima se morati “izboriti” dva ~lana banda koji civili i ne nose mantije franjevaca. Neka

blagoslovljeni!


NOVE NADE, NOVE SNAGE

FRANJEVCI U STARKAMA “U bandu sviraju ’civili’ i fratri zajedno, i time dodatno pokazujemo svoju otvorenost”

PRIPREME ZA NOVE NASTUPE“Imamo dva ’civila’ u bandu koji }e se

morati ’izboriti’ sa groupi djevojkama”

PRIPREME ZA NOVE NASTUPE“Imamo dva ’civila’ u bandu koji }e semorati ’izboriti’ sa groupi djevojkama”



„Odrasla sam u porodici sa puno ljubavii topline. Moji roditelji su bili skromni,

dobri i vrijedni ljudi i te su osobine prenijelii na nas djecu i odgajali nas u skladu s tim.Oboje su bili i muzi~ki nadareni, pjevali suu amaterskom horu i izvrsno plesali“,

prisje}a se na po~etku na{eg razgovoraJasna Ornela Bery. Jedna od najpoznatijihglumica sa na{ih prostora do sada je nafilmu, televiziji i u teatru odigrala okostotinu uloga, a kako sama kaè, u tomosebujnom gluma~kom svijetu mogla je bitisve: od fatalne ène do priproste seljanke...

„Prve gluma~ke korake napravila sam uPionirskom pozori{tu u Zenici. Prvo sam

po~ela da vje`bam balet kod jedneFrancuskinje, a potom sam dobila ulogu u

predstavi Uspavana ljepotica . Gotovo cijelu predstavu sam ‘prespavala‘! Pred sam kraj‘probudila‘ sam se i rekla nekolikore~enica... îni mi se da jo{ u nosnicamaosje}am miris {minke, mastiksa i onihte{kih pli{anih pra{njavih zavjesa, miristeatra. S rado{}u sam odlazila na probe, to

je za mene bio ~udesan svijet, moj svijet,osje}ala sam se nekako posebno i bila sam

presre}na. U zeni~ko Pozori{te su tadadolazili reìrati renomirani reditelji iz cijele

biv{e Jugoslavije, pa su ~esto znali

pogledati i dje~ije predstave. Jedan od njih,

koji je ujedno bio i profesor na Akademiji uBeogradu, predloìo mi je da me spremi za

prijemni ispit. Ali odlazak na prijemniosujetila je maj~ina bolest i u timnovonastalim okolnostima nije bilo govorada odem na Akademiju u Beograd. Takosam zavr{ila u Sarajevu.“

ZENIÂNKA U SARAJEVU Odrasli ste u porodici sa tri sestre.

Va{a majka je svojevremeno zavr{ila i naGolom otoku?

Da, imam dvije sestre koje su ne{tostarije od mene i jednu mla|u. A majku sunam poslali na Goli otok samo zato {to senije htjela odre}i svoje ljubavi. Njen prvisuprug bio je vrhovni sudija i u to vrijeme

bilo je uobi~ajeno da ljudi na takvim pozicijama zavr{avaju „preko no}i“ naGolom otoku. Uglavnom su im predbaciv-

ali da su navodne prista{e RezolucInformbiroa. Majka je, kao i druzatvorenici, na Golom otoku pro{la pra

pakao. Tamo je provela ~etrnaest mjesec pustili su je tek kad su uvidjeli da n politi~ki zatvorenik. Prije odlaszaprijetili su im da se, ukoliko ne bu

pazili {ta govore, vrlo brzo mogu vratnazad i da su pod stalnom prismotrom.

Ve} ste rekli kako ste se za glumzainteresirali jo{ kao djevoj~ica. Je li na mo`da utjecala i Va{a starija sestra, kojatako|er glumica?

êsto se znam na{aliti da sam karijezapo~ela s pet godina u koko{injcu, {to ndaleko od istine. Kao mala ma{tala sam }u postati akrobata u cirkusu. Bila saveoma savitljiva, izvodila sam svakojavragolije i bila atrakcija u jednoj lutkarsk

predstavi koju smo mi djeca igrali kom{iluku, a koju je napravila moja sesIrena. Sestra je ve} igrala u Pionirsko

pozori{tu i na neki na~in prenijela tu ljubi na mene.

Nakon zavr{etka studija u Sarajevpostali ste stalna ~lanica ansambKamernog teatra 55. Sje}ate li se prprofesionalne uloge?

Zapravo sam prvu godinu anga`mamorala odraditi u Pozori{tu mladih jer sa

bila njihov stipendista, a odmah nakon tosam postala ~lanica ansambla Kamern

teatra 55. Mi smo ve} na tre}oj god


JASNA, JEDNA I JEDINA

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: Privatni arhiv Jasne Ornele Bery,

arhiv „SB“

Odigrala je stotinjak uloga u pozorištu, na televiziji i filmu; starije generacije

pamte je kao jednog od glumačkih seks-simbola bivše Jugoslavije, a posljednjihgodina pokazala je i da je izvrsna karakterna glumica ulogama u filmovima popu„Grbavice“ JASMILE ŽBANIĆ i „U zemlji krvi i meda“ ANGELINE JOLIE; za „SB

JASNA ORNELA BERY otvoreno govori o svom životu, karijeri, glumačkimusponima i padovima...

INTERVIEW

Jasna Ornela Bery glumica

Nisam èljela da budem“podobna“, nego slobodna

FILMOVI O RATU:Ne znam kako se možebiti politički korektan kadsu se daleko strašnijestvari događale od onihkoje su u filmovimaprikazane. Živimo uvremenu u kojem je sve

ispolitizirano



NEKONVENCIONALNA I SVOJ

ATRAKTIVANIZGLED IGLUMA^KITALENAT”Mnogi nisu u stanjprepoznati da ste vmo`da, poredprivla~nog izgleda talentovana glumicte da jedno ne morada isklju~uje drugoGeneralno, nikadanisam dijelila ulogena slobodnije i one

koje to nisu”



Akademije igrali u predstavi koja je bila diorepertoara Kamernog. To su bile jedno~inkeêstitam i Ljubavno pismo Koste Trifkovi-}a. Igrali smo bez honorara, a kao nagradusu nas vodili na ekskurziju. Bili smo uMoskvi i Lenjingradu, Rimu, Napulju,Peskari. Moja prva uloga je bila u predstaviU~ene ène koju je reìrao doajen

jugoslovenskog glumi{ta Mata Milo{evi}.

Na filmu, televiziji i u pozori{tuodigrali ste stotinjak uloga. Za razliku odteatra, filmski redatelji nerijetko su Vamdodjeljivali uloge zavodnica, „fatalnih“

èna... Je li Vas to kao mladu glumicu naneki na~in sputavalo, ili Vam je laskalo?Ja sam osoba koja nikad nije robovala

konvencijama i kli{eima, kako privatno,tako i kad je moja profesija u pitanju. Uvijek

sam se borila za sebe, svoju slobodu i profesionalni integritet. Moram priznati, umojoj karijeri izgled mi je vi{e odmagao nego{to mi je i{ao u prilog. Mnogi nisu u stanju

prepoznati da ste vi, mo`da, pored privla~nogizgleda i talentovana glumica, te da jedno nemora da isklju~uje drugo... Generalno, nikadanisam dijelila uloge na „slobodnije“ i onekoje to nisu. Ne razmi{ljam u timkategorijama. Za mene postoje dobre ili lo{euloge i svakoj ulozi pristupam studiozno. Ikao mlada glumica, imala sam velikosamopouzdanje i hrabro se hvatala uko{tac sasvakom ponu|enom ulogom.

Va{a prva uloga na filmu bila je u„Mirisu dunja“ Mirze Idrizovi}a, 1982.Pored Idrizovi}a, sara|ivali ste i sa mnogimdrugim velikim redateljskim imenima sa

prostora biv{e Jugoslavije. Postoje li neuloge koje su Vas posebno obiljeìle samo profesionalno, nego i u privatnosmislu?

U teatru sam imala sre}u raditi sa velikrediteljima, od kojih sam dosta nau~ila. Prsvega, tu je poljski reditelj Tadeu{ Minc, kme je na neki na~in formirao kao glumicsa kojim sam radila dvije velike predstavVjen~anje i Bijeli brak , za koje samnagra|ivana, zatim Slobodan UnkovsEgon Savin,Vito Taufer, Branko BrezovaPezonti, u novije vrijeme Dino Mustafi}drugi. Kad je rije~ o filmu, prekretnicukarijeri sam napravila kad vi{e ni na kastinnisam htjela da glumim uloge koje su mive}ini slu~ajeva nudili. Mislim da sam doburadila, jer sam poslije toga zaigrala u filmJasmile @bani} Grbavica koji je, kao znate, u Berlinu dobio Zlatnog medvjedSlijedila je predivna uloga u filmu AiBegi} Snijeg i Grand prix kritike u Cannea izvrsnu saradnju imala sam i sa DanisoTanovi}em, Angelinom Jolie, Ines TanovJasminom Durakovi}em, Nikolom LjucoElmirom Juki}em, Namikom KabiloKristijanom Mili}em...

Kada govorimo o filmu, tek su Vposljednjih godina, zahvaljuju}i ulogamu „Grbavici“ Jasmile @bani}, „Snijeg

Aide Begi}, „U zemlji krvi i medAngeline Jolie, i kriti~ari i publiprepoznali kao izvrsnu karakterglumicu. îni se da su ène - reditelji/bolje „pogodile“ Va{ gluma~ki senzibiliod mu{karaca?

Da, to je ta~no.Ve}ina mu{kih reditenije u stanju prepoznati da sam ja glumisa velikom mo}i transformacije i da moda igram razli~ite uloge, od fatalne ène seljanke. Obi~no su to prepoznavarediteljice.

Vi ste jedna od glumica koja

moglo bi se re}i, izabrala teì i sporiji put


JASNA, JEDNA I JEDINA

Posljednjih mjeseci publika uregionu prepoznaje Vas najvi{e poulogama u TV serijama „Dva smosvijeta razli~ita“ i „Ne daj se Nina“. Mo}televizije u pore|enju sa drugimmedijima je neupitna, a one malo starijegeneracije i danas se ìvo sje}ajulegendarnog Turbolilihipa , „prvogerotskog kviza“ na ovim prostorima,koji ste vodili sa Rambom Amadeusomna Televiziji SA3... Kako je izgledala taVa{a saradnja, ispred i iza kamera?

Rambo Amadeus je zaista ~udesan

~ovjek. Veoma inteligentan, beskrajnoduhovit, nekonvencionalan i kad mislite danema dalje, on vas nanovo iznenadi.Nalazili bismo se svaki dan u Holiday Innu ,gdje smo imali kancelariju i pisali scenarijeza emisiju. Ponekad bi poslije samo polasata naglo ustao i rekao: „Vozi, idemo naru~ak“, iako smo bili u uàsnoj stisci savremenom. Poslije ru~ka bi samo po~eloda „sipa“ iz njega... Izuzetno dobro smo senadopunjavali, razmi{ljali smo na istojtalasnoj duìni. Rado se sje}am tihstvarala~kih trenutaka.

„TURBOLILIHIP”, PRVI EROTSKI KVIZ NA OVIM PROSTORIMA

Sa Rambom sam sjajno sarađivala,beskrajno je duhovit i inteligentan

54

Sa MirjanomKaranovi} ufilmu Grbavica

Sa Angelinom Jolie na snimanjufilma U zemlji krvi i meda



uspjeha. Uprkos epitetu „seks-simbola“ kojiVas je pratio, niste se ba{ voljeli pretjeranomedijski eksponirati, dràli ste se podaljeod raznih klanova i politike... Koliko Vas je

to ko{talo u karijeri? Naravno da sam zbog toga pla}ala

veliku cijenu, ali sam se izborila za svoj profesionalni identitet i ono {to jeelementarno, a bez ~ega nijedan praviumjetnik ne mo e da funkcionira, a to jesloboda. Nikada nisam pripadala nikakvojskupini, niti sam dobijala uloge preko

prijateljstava, rodbinskih veza, zajedni~kihinteresa ili zato {to sam bila „podobna“. I nato sam veoma ponosna.

Va{ sin Vuk je tako|er krenuogluma~kim vodama. Podràvate li ga utome ili bi Vam bilo draè da je izabraodrugu profesiju?

Ne znam da li bi mi bilo draè da jeizabrao neku drugu profesiju. Upozorilasam ga, jer su danas druga vremena. To je

posao od kojeg po~etnici i manje afirmisani

glumci jedva mogu da zadovoljeegzistencijalne potrebe. U na{oj dràvimalo ko se zanima za kulturu, nikome nijestalo, ili bar ne na pravi na~in. Imamo malo

pozori{ta, a zbog financijske situacije neradi se dovoljno. Ve}ina mladih glumaca sene moè zaposliti ili predugo ~ekaju posao,i to onda kad bi trebali da najvi{e rade irazvijaju se. Svi ti mladi ljudi imaju talenta,neko manje, neko vi{e... Ali mora im se

pruìti prilika da izbruse taj svoj talenat.

ULOGA @IVOTA Nezaobilazno je pitanje o saradnji sa

Angelinom Jolie na filmu „U zemlji krvi imeda“. Znam da ste se sa njom i BradPittom veoma zbliìli tokom snimanja, jesteli i dalje u kontaktu?

Moje iskustvo rada na tom filmu je bilo predivno i bila sam zadovoljna ura|enim

poslom, ali moram priznati da uz sve upu}ekomplimente od Angeline i Brada, nisao~ekivala da }e tako mala uloga skrenuti toli

pozornost i dobiti tako dobre kritike. Angelii Brad su predivni mladi ljudi i kad god dolazili u Sarajevo, druìli su se sa svojglumcima. Ali oni su velike zvijezde, veomsu zauzeti i nemaju ba{ previ{e vremena danama }askaju. Dobro, razumijem neke kole{to taj odnos vama novinarima èle predstavkao mnogo prisniji nego {to zapravo jeste.

Kako komentirate sve te politi~konotacije koje su pratile film Jolieve, kao„Grbavicu“ Jasmile @bani} i ve}inu drugfilmova koji se bave ratom u BiHnjegovim posljedicama - je li uop}e mogusnimati film o silovanim ènama i pri tombiti „politi~ki korektan“, i koliko umjetnost danas generalno na ovim prstorima isprepletena s razli~itim politi~kinteresima?

Ne znam kako se moè biti politi~korektan kad su se daleko stra{nije stvdoga|ale od onih koje su u tim filmovim

prikazane. @ivimo u vremenu u kojemsve vrijednosti poreme}ene, u kojem je s

ispolitizirano. @ivimo u vremenu gdvladaju nepotizam i korupcija koja reflektuje na sve segmente na{ega dru{tvgdje je sve zasnovano na interesima. To jnaàlost, na{a stvarnost.

Pro~itala sam negdje da ste izjavkako jo{ uvijek ~ekate na svoju „uloìvota“. Postoji li mo`da neka konkretuloga koju ste èljeli, a niste imali priliodigrati?

Znam samo da nisam dala svmaksimum i da imam da pruìm jo{ jamnogo. I zato mislim da jo{ nisam odigra

kako vi to kaète, svoju „ulogu ìvota“.

NEKONVENCIONALNA I SVOJ

Novinari su Vas ~esto dovodili uvezu sa poznatim li~nostima sa ovihprostora, poput Zdravka ôli}a i Go -rana Bregovi}a... Moète li nam nakonsvih ovih godina kona~no otkriti: jesu libili u pitanju samo tra~evi, ili?

Oduvijek sam ljubomorno ~uvala svojprivatni ìvot daleko od o~iju javnosti ikarijeru sam gradila isklju~ivo na osnovusvog posla. Trideset godina ni u jednomintervjuu nisam spomenula moj i Zdravkovodnos, jer smatram da je to na{a osobna

stvar. Tek poslije tri decenije dali smozajedni~ki intervju zagreba~kom Nacionalu ukojem smo ispri~ali na{u pri~u. Zdravko jebio moja prva i bezuvjetna ljubav. Vezala nas

je emocionalna, ali i prijateljska linija, koja jenajva`nija u ìvotu. A {to se ti~e Gorana,novinari, uvijek eljni senzacije, naro~ito uta{tampa, nerijetko su Bregu vezali za sveuspje{ne i zanimljive ene u to vrijeme. SBregom sam poslovno sura|ivala, pisao jemuziku za predstavu i film, i za njega meveè dugogodi{nje prijateljstvo.

„SENZACIJE” @UTE [TAMPE

Zdravko Čolić bio je moja prva i

bezuvjetna ljubav


INTEGRITET PRIJE SVEGA Nikada nisam pripadala nikakvoj skupini,niti sam dobijala uloge preko prijateljstavrodbinskih veza...



Neke su stvari bile jako ~udne, da se zapanji{:/ kada je srpski reìm

progonio Albance, srpske/ su ku}e obeleène krsti}ima, da se

zaobi|u;/ a kada je na Albance do{ao red da progone Srbe,/ ti krsti}i su pokazivali gde treba da ih traè. Ovim stihovima u

pjesmi Me|u ubijenima bila je i usamljena starica kosovski

pjesnik Arben Idrizi iskazujeironi~nu prevrtljivost u }udihistorije: na Albance je „do{aored“ kao da je smjena tla~itelja itla~enog tek godi{njeg dobakoje se neumitno mijenja.ôvjek je kod Idrizijatragikomi~an jer je uklije{ten uapsurdnoj situaciji: kada seodupire inerciji i snazi mase ili`rvnju politike, on je satrven, akada ne poku{ava da digne glas

protiv nepravde, gluposti i zla,njegovo postojanje je potpunoobesmi{ljeno. Pjesni~ki glas jealternativa apsurdu i bezna|u,

pjesnik je u prakti~nom smislunemo}an, ali time {to nabraja ispominje zlodjela, time {to upire

prstom u be{~a{}a, on spa{ava barem ostatke ljudskosti.

Arben Idrizi je ove jeseni prvi put bio u Bosni iHercegovini i prvi je pisac koji

je uspio da sa kosovskim paso{em doputuje u na{uzemlju, ali kad ~itamo njegovu

poeziju osjetimo kao da je onhroni~ar ovda{nje svakodnevice.Isti su to psi rata, isti tajkuni,

beskrupulozni iznuriteljisirotinje, isti mladi}i koji odzvijezde do zvijezde rade zasitni nov~i} i iste starice kojeneko ubija bez savjesti i bez

ustezanja (Pitali su je za muà,

kojega nikad nije imala./ Rekli su joj da je ubijao i masakrirao Albance./ Pitali su je za sinove,koje nikada nije imala./ Rekli su joj da su ubijali i masakrirali Albance.) (Post)ratno dru{tvooslikano Idrizijevim stihovimanam je blisko, a autorovo

plediranje za povratak ljudskesolidarnosti i za smanjenjesvekolike nezaja`ljivosti jeuniverzalno i toliko nu`no.

Idrizijev lirski subjektobojen je tamnim tonovimadeprimiranosti: ~edo rata koje

je svijet upoznalo u ogoljenom brutalnom obliku nema vi{eiluzije potrebne za prijatan i

podno{ljiv ìvot. Ono imasamo porez na glad koji se

pla}a povra}anjem. Ovaj gorkinepravedni porez je dio op{tegmedijskog i politi~kog jezikatranzicije koji je u Idrizijevim

pjesmama suptilno parodirantako da je zadràna forma, asadràj prilago|en stvarnosti.U tom jeziku postoje tobo`njademokratija, svetost, ~ast,

razvoj, ljubav prema otad`bini,

ali po{to okolnim svijetomvladaju, kako ih pjesnik naziva, nerasti demokratije , utom svijetu su obrnuti i logika ietika. Jeste li ~uli predsednikov govor kada je rekao da je na{a

zemlja/ bezbedna, da se razvi

i da nas ~eka svetla budu}nos- ovim pitanjem pjesnik ispraznu dnevnopoliti~ku frazkoristi kao {lagvort za jedno

bijesno bitni~ki zagrcnutonabrajanje bijede i nepravdekoja se ìvi u toj istoj zemlji(tu obitavaju udovice , siro~adljekari kasapi , bu|avi intelektualci , samozvani umjetnici do grla ogrezli u svojim govnima , pokoreni buntovnici , glavna ulica kojasto puta menjala ime kako se

kome prohtelo, zlo koje {tite dobri zakoni demokratije,

prevejani prevaranti koji se prodaju kao dobro~initelji ...).

U vremenu kolektiviteta,Idrizi progovara uvijek u imeindividue: ona se moè na}i s

bilo koje strane, ne pretendujuda i{ta izjedna~ava iliopravdava, imenuju}i pojaveeksplicitno (masakr , plja~ka ,albanski civili, srpska milicijaegzekutori, umobolnik ...).Idrizijevo lirsko ja, iakorezignirano, nije bole}ivo nitisamosaàljivo. Zlo postoji zahvaljuju}i na{oj trpeljivosti upozori}e pjesnik pozivaju}iautoironi~no na otpor (zlo~incne odustaju ni u ~emu, uvek soko tebe, na klju~nim

poloàjima; ako nam iskopajuo~i, molimo ih da nam prodaj{tap za slepca, mada smo

praznih dèpova ). Nasuprot jedva izdrìvom

javnom svijetu i ìvotu

brutalnosti, pjesnik opjevavaintimni ljubavni i erotski svijizme|u dvije individue kao

jedinu stvarnu alternativu iuto~i{te, kao jedini svemir gdzaista nema boga . Ovaj drugiIdrizi je i po jeziku i pomotivima druga~iji od ovog

javnog ljutitog, on jekontemplativniji, hermeti~nijali tek zajedno ova dvarazli~ita dijela njegove poetik~ine zaokruèno i zrelo vi|enljudskog ìvota na historijski

turbulentnom prostoru.


Pi{e: ADISA BA[I]

Time {to upire prstom u be{~a{}a pjesnik spa{ava barem ostatke ljudskosti

Arben Idrizi (1974.) jekosovski pjesnik i novinar.Objavio je dvije zbirkepjesama, Napa}eni i Knjiga

bi}a. Prevodi saitalijanskog. @ivi u Pri{tini.

Septembar je proveo uSarajevu kao gostrezidencijalnog programaza pisce mreè TRADUKI iPEN Centra u Bosni iHercegovini.

O AUTORU

Zbirkapjesama

Arbena Idrizija„Zveri vole otadžbinu“

(KPZ Beton, Beograd, 2013.) u prevodu Škeljzena Malićija

KNJIGA MJESECA

Ljubav i intima, jedinoutočište



IVAN ORLI]

Mediteran i Bosna iHercegovina

Biv{i bh. ambasador uê{koj Ivan Orli} usvojoj novoj knjiziMediteran i Bosna i

Hercegovina (Synopsis ,Sarajevo/ Zagreb, 2013.)podsje}a na ~injenicu dana{a zemlja pripadaMediteranu i to ne samo

na podru~ju neumskih plaà i ne samou ljetnoj sezoni. Knjiga govori odiplomatskim, ekonomskim i kulturno-historijskim osobenostima mediteranskeregije, te o Mediteranu kao politi~koj ane samo geografskoj odrednici. Cijena

je 35 KM.

PETAR LUKOVI]

Jutro u banci i drugepri~e

Humorom protiv zla

(pravosudnog, politi~kog,birokratskog...) slogan jekoji ukratko opisuje knjiguod tri stotine stranica:izbor iz rasko{nosva|ala~kih i zafrkantskihkolumni Petra Lukovi}a

objavljivanih na portalu e-novine. KnjigaJutro u banci i druge pri~e (Levo krilo

d.o.o., Beograd, 2012.) po~injeurnebesno, kolumnom po kojoj jenazvana: Lukovi} podu~ava ~itaocakako se nositi sa {alterskim kerberima ipodsje}a za{to ne treba (olako)pristajati na glupost. Cijena je 24 KM.

ROLF DOBELLI

Umije}e jasnogmi{ljenja

[vicarski romanopisac,publicista i saradnik

brojnih uglednih svjetskihmedija Rolf Dobelliveliku popularnost stekao

je knjigom Umije}e

jasnog mi{ljenja (Elitech ,Zagreb, 2013.) u kojoj

otkriva naj~e{}e zamke u mi{ljenju isugeri{e kako da ih izbjegnemo. Ovuknjigu i Dobellija je donedavno hvalionjegov prijatelj i kolega NassimNicholas Taleb, autor Crnog labuda, ali

je prije nekoliko sedmica Taleb pre{ao unapad na Dobellija i optuìo ga da mu jezapravo pokrao ideje! Cijena je 32 KM.

NEVOLJE ZA PISCA

Kad ti Hollywooduništi knjigu

„[ta radi{kadHollywoodsnimigrozan filmpo tvomromanu?Pokunji{ se,pravi{ seda te nijebriga,smije{ sekad sena|e{ na

svadbi gdje sviraju pjesmu iz filma, ~eka{da sve pro|e. Kad se to kona~no desi ikad tvoja knjiga nadìvi film, ~uje{ kako seneko sjetio da nakon 30 godina napravi jo{gori remake“, napisao je ameri~kiknjièvnik Scott Spencer povodom najavefilma Beskrajna ljubav koji }e premijeruimati za Valentinovo 2014.

KNJIGA O VELIKOJ FILMSKOJ ROMAN

Romy i AlainAlain je za nju bio pretjerani ljepotan,Romy za njega plava guska. Nakon togasu se Francuz i Austrijanka zaljubili i bilinajpoznatiji filmski par poslijeratne EvropDuge zaruke prekidaju zavr{iv{i ubrakovima sa drugim osobama, da bi seljubav ponovo rasplamsala i ostalaovjekovje~ena na filmu Swimmingpool iz1969. U kontaktu ostaju do kraja ìvota. ljubavi Romy Schneider i Alaina Delona jpovodom 75. ro|endana preranopreminule glumice vrlo zanimljivu knjigunapisao be~ki histori~ar filma GünterKrenn.

NOVI PYNCHONOV ROMAN

O 11. septembru,zavjerama,

spletkamaThomas Pynchon se priklju~io nekolicinivode}ih ameri~kih knjièvnika koji su u svojdjelima obradili temu jedanaestog septembr(John Updike, Philip Roth, JonathanSafran Foer). Prije petnaestak dana objavlj

je Pynchonov roman Bleeding Edge : radnjase de{ava septembra 2001., a glavna

junakinja je Maxine Tarnow, majka dvojicedje~aka i nekonvencionalna istraìteljica ulovu na finansijske prevarante ~iji se ìvotzakomplikuje kada odlu~i pre~e{ljatiposlovanje mo}ne kompjuterske firme.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Martin Dugard: Killing Jesus

2. Rick Riordan: The House of Hades

3. Brandon Stanton:Humans of New York

4. Stephen King: Doctor Sleep

5. Malcolm Gladwell: David and Goliath

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjižara V.B.Z., Sarajevo)

1. Bekim Sejranovi}: Sandale

2. Dario Dàmonja:Ako ti jave da sam pao

3. Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha

4. Fikret Hodì}: I ja sam iz Srebrenice

5. S. J. Watson: Prije nego {to zaspim


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 58/68SLOBODNA BOSNA I3.10.2058

KULT MARKETRAINBOW

Black Masquerade

S povijesnoggledi{ta Richie

Blackmoore je jedan odnajzna~ajnijih rockgitarista. Nakonrazlaza s Deep Purpleom osnovao

je grupu Rainbow ,kroz koju su pro{li

neki od najpoznatijih rock glazbenikadana{njice kao {to su Ronnie JamesDio, Cozy Powell, Roger Glover, idrugi. Rainbow je nedavno objaviokompilaciju Black Masquerade .

MINISTRYFrom Beer toEternity

Najdugovje~nijiameri~ki industrialmetal band Ministry ,obiljeìt }e 32godina djelovanjanovim studijskimalbumom pod

nazivom From Beer To Eternity . Iako im

je pro{le godine iznenada preminuodugogodi{nji gitarist Mike Sccacia,ameri~ki metalci odlu~ili su objavitialbum za koji smatraju da je najbolje{to su snimili u dosada{njoj karijeri.

CARLA BRUNI

Little FrenchSongs

Iako je unekoliko

posljednjihgodina javnostipoznatija kaosupruga biv{egpredsjednikaFrancuskeNicolasa

Sarkozyja, Carla Bruni iza sebe imazapaènu glazbenu i gluma~ku karijeru,s posebnim osvrtom na film Pono} u Parizu velikog reìsera WoodyjaAllena. Carla je objavila svoj ~etvrtistudijski album pod nazivom Little French Songs .

Deset punih godina glazbena javnost~ekala je na nove Stingove autorske pjesme.Upravo ovih dana o~ekuje se i slu`bena

promocija njegovog albuma The Last Ship ,koji je zapravo glazbena pratnja zaistoimenu kazali{nu predstavu koja }e svoju

premijeru doìvjeti idu}e godine na~uvenom Broadwayju .

Gordon Matthew Thomas Sumner, ilisamo Sting, rodio se prije 62 godine uWallsendu u sjeveroisto~noj Engleskoj.

Lak{e je nabrojati instrumente koje ne znasvirati nego one koje svira, pa nije pogre{nore}i da svira gotovo sva ì~ana, veliki broj

puha~kih i udara~kih glazbala. Vlasnik je{esnaest Grammyja , Zlatnog globusa ,nagrade Emmy dok je Brit Award osvajaotri puta. U{ao je u Rock’n’Roll ku}u slavnih, ali i u Songwriters Hall of Fame .Bio je ~lan jedne od najve}ih glazbenihtrojki svih vremena, grupe The Police, skojom je stekao svjetsku slavu snimiv{i petalbuma u nakladi od preko pedeset milijuna

primjeraka. No, vratimo se dugo

o~ekivanom albumu The Last Ship .Zanimljivo je kako je Sting za potrebenovoga albuma okupio poznata glazbenaimena. Tu su engleski pjeva~ i glumac JimmyNail, britanska gusla~ica i gajda{ica K athrynTickell, band The Wilson Brothers , a kaonajve}e iznena|enje je gostovanje Stingovog

prijatelja iz djetinjstva Briana Johnsona, pjeva~a legendarne australske grupe AC/DC.Album The Last Ship sadrì dvanaest

pjesama, a otvara ga istoimena melankoli~na pjesma povijesne tematike.

Sting je na novi album uvrstio zanimlji-ve kombinacije i stilove. Ima tu recitator -

sko-pjesni~kih izleta poput onog u pjesmi

Dead Mens Boots , ili jazz tepiha s molskharmonijama kao u pjesmi And Jet . Jedod najsna`nijih kompozicija na ovoalbumu svakako je Practical ArrangemeJednostavan klavirski molski uvod, Stingov jedinstveni glas i puha~e, izrastaizvrnu pjesmu. Tu su i engleske tradicnalne melodije protkane u Balad of TGreat Eastern i What Have We Got , alizvrsna balada I Love Her But She LovSomeone Else . Album zatvara uvod

pjesma s izmijenjenim aran`manom, TLast Ship .

Uzmemo li u obzir kako se radi o glazkoja prati kazali{nu predstavu, alitematiku iz pro{losti kojom je Sti“zaraèn” jo{ od suradnje s jednim najboljih lutnjista dana{njice EdinoKaramazovim, ovaj album ispunio o~ekivanja. (M.Ili~

MUZIKA

Stingov album “The Last Ship”

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Klangkarussel: Sonnentanz

2. Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy)3. Mayer Hawthorne: Her favourite song

4. Erlend Oye: La prima estate

5. Seeed ft. Fefe: Blink Blink

6. Ayah Marar: Lethal Dose

7. Liam Bailey: When will they learn

8. Professor Green ft. Miles Kane: Are

you getting enough

9. Asian Dub Foundation: Radio

Bubblegum

10. Arctic Monkeys: Why’d you only call

me when you’re high

Potraga za izgubljenim

brodom

DUGO OÊKIVANO

Svoj novi album Sting je snimiodru{tvu poznatih imena iz svijemuzike



U ranoj fazi, uz ideju za ovaj film bio jevezan Martin Scorsese, da bi potom na mjestore isera do{ao Jonathan Demme, autor ostvarenja Kad jaganjci utihnu , koji jesnimanje napustio nakon neslaganja sproducentima. U ovaj dokumentarni projekttada je u{ao 44-godi{nji [kot Macdonald, kojise, po vlastitim rije~ima, za fenomen Marley zainteresirao nakon {to je u Ugandi snimaopoliti~ku dramu Posljednji {kotski kralj . On jeu predgra|ima Kampale prvi put shvatiokultni status i parareligijsko oboàvanje koje

prema Marleyju gaji subsaharska, crna Afrika.Film, u kojem po prvi puta do sada

moèmo vidjeti i video materijale iznjegove obiteljske arhive, realiziran je naJamajci, u Gani, Japanu, Velikoj Britaniji.Ovo je prvi slu`beno odobreni biografskifilm o ìvotu i djelu jednog od najve}ih inajutjecajnijih glazbenika na svijetu,tekstopisca, aktiviste... Iako je Marleyjevìvot, naàlost, bio prekratak, zaista je punotoga uspio stvoriti.

O glazbenom pravcu reggae i njegovomuticaju na taj pravac mislim da ne trebagovoriti. Snimio je album Exodus , koji }edugo poslije njegove smrti biti odabran zanajbolji u 20. stolje}u. Bio je politi~ki guru,religijski propovjednik, dekolonizirao jepopularnu glazbu i prvi unutar muzi~keindustrije razbio monopol anglosaksonskogsjevera, otvoriv{i vrata za “world music”.Njegov je lik znak identiteta marginalnih,ne samo ljudi... Taj suosje}ajni mag nije jeomeso ìvotinja! Sve to Bob Marley u~inioje u osam intenzivnih godina, izme|u1973., kad prvi put snima album zabritansku firmu i postaje globalno slavan, i1981. kad }e u bolnici Mount Sion u

Miamiju umrijeti od metastaze na mozgu.

Tih osam godina kondenzirani su ekstrakt jedne velike muzi~ke i ìvotne pri~e. Ali,{to je bilo prije toga? Tko je Bob Marley?Film je prikazan na Berlinskom festivalu izvan konkurencije.

Toliko toga o ìvotu velikog, dobrogBoba se moè re}i. Najbolje da pogledatefilm. Za kraj teksta stihovi drugog velikanaglazbe i pravednosti, koji veli: “Hey, BobbyMarley Sing/Something good to me/This

world go crazy/It’s an emergency...” Neobja{njivo je kako mnogi ne razumijuovaj zadnji dio stihova. It‘s emergency!Mijenjajmo se. Ne folirajmo. Volimo.Iskreno volimo. Ne ubijajmo!

KINO KRITIKA


KULT MARKETKRALJ BUDALA

Boris QuerciaKralj budala jeigrani filmBorisa

Quercijeproduciranu îleu2006.

godine. Boris Quercia uz reìjupotpisuje i scenario ovog filma. Dobri,naivni taksist Anselmo, kojem su svidrugi bitniji od njega samoga,simpatizira djevojku svog prijatelja, te{uti. U taksiju netko izgubi torbu pununovca, koju on naravno vrati, te dobijenadimak “kralj budala”... Ocjena:

NAPU[TENI

Arpad SopsitsNapu{teni jemadàrskifilm iz 2001.za koji jescenarionapisao, tega reìrao

Arpad Sopsits. Aron je dje~ak koji se usiroti{tu na{ao nakon {to mu se majkarazboljela. Djeca i nastavnici se lo{eodnose prema njemu. To ga sveoja~ava, no i dovodi u neèljenenevolje.

Ocjena:

PANDORINA KUTIJA

Georg WilhelmPabst

Pandorinakutija jestari, crno- bijeli,nijemi film

iz 1929.godine.Scenarij zafilm premadramamaFranka

Wedekinda napisali su JosephFleisler, Georg Wilhelm Pabst iLadislauds Vajda. Ovo ostvarenjeprikazuje tragi~nu pri~u o Lulu,prostitutki i plesa~ici koja ubija bogatogljubavnika. Bjeì u Pariz...

Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Prisoners (Denis Villeneuve)2. Podmuklo: 2. Poglavlje (James Wan)3. Malavita (Luc Besson)4. No se Aceptan Devoluciones

(Eugenio Derbez)5. Battle of the Year (Benson Lee)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Divna stvorenja(Richard LaGravenese, Warner Bros.Pictures, Blitz film i video)

2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)

3. Iron Man 3 (Shane Black , MarvelStudios, Paramount Pictures,Continental film)

4. Smrt ~oveka na Balkanu (Miroslav Mom~ilovi}, Living Pictures,Blitz film i video)

5. Metak u glavu (Walter Hill, Warner Bros. Pictures,Blitz film i video)

Suosjećajni Marley

GLOBALNO SLAVANBob Marley, znak identiteta marginalnih

Film “Marley” (SAD, Velika Britanija, Jamajka), rediteljaKevina Macdonalda



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONovinari, antijetseteri su film gledali u

Meeting Pointu , a elita, uklju~uju}i i onunovinarsku, u multipleksu Cinema City . Sveu Sarajevu. I film sarajevske rediteljiceJasmile @bani} Za one koji ne mogu da

govore , koji je premijerno prikazan naFilmskom festivalu u San Sebastijanu.“Ostali” po kadrove ovog filma mogu od 3.oktobra, u Cinema City .

Od 2. do 5. oktobra, svakim danom od 9do 19 sati, u Galeriji Akademije likovnihumjetnosti u Sarajevu bi}e postavljenaizlo`ba Zanati na kvadrat , u sklopu projektaValorizacija tradicionalnog zanatstva.Predstavljeni radovi rezultat su saradnje tribosanskohercegova~ke akademije - ALU-au Sarajevu, [irokom Brijegu i u Trebinju.

Tako|e od 2. oktobra, ali u ovom slu~ajudo 17. novembra, traja}e manifestacijaDani kulture Bosne i Hercegovine u Be~u , uorganizaciji Ambasade BiH u glavnom graduAustrije. Za nas izuzetno vaàn kulturnidoga|aj u srijedu je otvorila ambasadoricaBiH u Austriji Tanja Mila{inovi}-Martinovi}.

I jo{ ne{to je otvoreno 2. oktobra...Povodom Dana oslobo|enja Tuzle , u

Galeriji Bosanskog kulturnog centra,predstavljena je izlo`ba Slobodna Tuzla.“Izlo`ba se odràva u organizaciji Javneustanove Muzej isto~ne Bosne Tuzla, aautor postavke je Nata{a Peri}“. Slobodnu

Tuzlu otvorio je na~elnik Op{tine TuzlaJasmin Imamovi}.

U Sve~anom salonu Bosanskog

kulturnog centra u Sarajevu u ~etvrtak, 3.oktobra u 14 sati bi}e promovisana knjigaRatna komunikologija prof. dr. [emseTucakovi}a. Promotori su prof. dr. Ismet

Dizdarevi}, prof. dr. Besim Spahi} i mr. sc.Marijo Peji}. Autor je redovni profesor naFakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.

“Pod generalnim pokroviteljstvomFabrike duhana Sarajevo , u Olimpijskojdvorani Zetra u Sarajevu }e 26. oktobra, sapo~etkom u 21 sat, biti odràn koncert usklopu opro{tajne turneje grupe Vaya Con

Dios ”, obavje{tavaju nas iz sarajevskeAgencije Linden . “Girls don’t cry for Louie/Louie wouldn’t cry for you...”

Jo{ pro{le godine K ristijan Jalovi~i} bio je vo|a benda Vrtlog , ~iji je prvialbum objavljen i u na{oj dràvi, uHayat Productionu , ali i u Hrvatskoj, na

adresi Croatia Recordsa . No... “Vrtlog

je dosegnuo svoj maksimum mnogoprije po~etka moje solisti~ke karijere.Onog trenutka kada sam shvatio daumjesto stopostotnog poklanjanjapa`nje publici moram pola svoje snageutro{iti na podizanje elana ~lanova,znao sam da je vrijeme za vlastitimuzi~ki put. êkao sam samo povoljantrenutak. Nema tu mnogo pameti”, veliJalovi~i}.

Ba{ kad smo zavr{avali ovaj broj promovisao je svoj prvi samostalnisingl: “Da te imam je moja ljubavnaporuka jednoj èni. Neke se ljubavi

jednostavno ne dese. Kada jako èli{da osvoji{ nekoga, a nemogu}e je izbilo kojeg razloga, èlje se pretvarajuu ~e`nju i postaje{ `rtva sopstvenekreacije. Tada jednostavno mora{sru{iti sve da bi i{ao dalje. A album neplaniram raditi u skorijoj budu}nosti.Za takvo {to nema potrebe. Planiramsvakih tri, ~etiri mjeseca raditisinglove i spotove. Imam svoj studio,odli~ne kolege muzi~are i mnogoenergije.”

Neke se ljubavi jednostavno ne deseKRISTIJAN JALOVIČIĆ, muzičar iz Sarajeva

DALIDA KARIĆ-HADŽIAHMETOVIĆ,

grafička dizajnerica

DALIDA KARI]-HAD@IAHMETOVI]“Svoje radove sam predstavila i ljetos, na izlo`bi Challenges of Modern Living postavljenoj u podrumima Dioklec ijanove palate u Splitu”

F o t o : S .H a

d ` i m u s i }



Zabranjeno pu{enje }e deseti studijskialbum Radovi na cesti objaviti 10.10. u 10sati. [ta sad ho}ete?

Ho}emo pare! Ho}emo da se vratimo nastare staze slave i uspjeha. Ho}emo da nas

prepoznaju kao brend i kao nacionalno blagoBosne i Hercegovine...

Kona~no?Jest, kona~no. Ho}emo da u|emo ~itanke i

u dje~iju literaturu.

A, koji su vam aduti?Pa, eto, ve~eras (2. oktobar, op.a.) je

premijera na{eg drugog spota, a samim tim i

singla sa na{eg novog albuma, Ti voli{ sapunice . Spot je reìrao @are Batinovi}, koji je i autor spota za na{ najavni singl sa albumaRadovi na cesti , pjesmu Bo{ko i Admira . Uistom trenutku, u 21 sat, spot }e biti emitiranna portalima Klix.ba (BiH), Net.hr (Hrvatska), Telegraf.rs (Srbija), Cdm.me (Crna Gora), Siol.net (Slovenija) iIdividi.com.mk (Makedonija).

Kako bi izgledalo to taksativno nabrajanje vezano zaRadove na cesti: broj pjesama, autori pjesama, studio,producenti, mastering...

Po{to album izlazi 10.10. u 10 sati pjesama }e biti - jedanaest. Ista je ekipa kao i

na Muzeju revolucije . Uz mene i gitaristuTonija Lovi}a tu je i Tomo Andri}, na{

pridruèni ~lan, koji je du{om uz nas i pomaè nam oko tekstova, iako je iz @ivinica preselio u daleku Australiju. Radove na cestisnimali smo u zagreba~kom studiju Plavifilm, producenti smo Toni i ja, izvr{ni

producent je Dario Vitez, Ideologija radiomot, a za mastering je bio zaduèn JohnDavis iz Londona, dobar majstor.

Vi, zapravo, u posljednjih ko znakoliko godina uop{te niste pravili koncertnu

pauzu. Non-stop traje regionalna, evropska,pa i svjetska turneja. Naprimjer, uskoro ste uSkandinaviji... [ta jo{ najaviti?

Na{ veliki koncert u Skenderiji , sagostima, 28. decembra, kada }emo proslaviti

trideset godina albuma Das ist Walter . Prije koncerta bi}eotvorena izlo`ba Novi primitivizam za po~etnike , koju saminicirao pro{le godine, kada sam po~eo prikupljati materijal. Odtridesetak eksponata na prvoj izlo`bi u Beogradu, preko NovogSada, Ljubljane i Banje Luke, do{li smo do stotinjak, koliko }eih i biti predstavljeno u Sarajevu, ali jo{ ne znam u kojem

prostoru.

SEJO SEXON, šef “Zabranjenog pušenja”

Nakon {to je za svoj rad-plakatWoman is Not An Object dobila nagraduPoster for Tomorrow 2012 u Parizu tenagradu Udruènja likovnih umjetnika

primijenjenih umjetnosti i dizajna BiH (ULUPUBiH) ove godine, grafi~kadizajnerica i docentica na Akademijilikovnih umjetnosti u Sarajevu naOdsjeku grafi~kog dizajna Dalida Kari}-Hadìahmetovi} osvojila je i nagrade u

New Yorku i u Torontu.“U New Yorku sam dobila nagrade

Graphis Gold za Design Annual 2014 teGraphis Gold za Poster Annual 2014.Graphis. A International Journal forVisual Communicat ion svake godi-ne dodjeljuje nagrade i u svojimgodi{njacima objavljuje najzna~ajnije inajutjecajnije radove iz cijelog svijeta izoblasti dizajna, fotografije i ilustracije”,obja{njava Dalida Kari}-Hadìahmeto-vi}. U Torontu je, pak, Dalidin radnagra|en sa RGD So(cial) Good Design Awardom 2013 i bi}e

predstavljen na DesignThinkerskonferenciji u Torontu u novembru ovegodine.

Ovo vi{estruko nagra|ivanoumjetni~ko djelo, podsje}amo,

problematizira pitanje uloge ène u porodici i dru{tvu i jedan je u nizuangaòvanih plakata koje na{asagovornica dizajnira ve} mnogo godinai za koje je dobila brojna doma}a iinternacionalna priznanja - zlatnumedalju na IX Internacionalnom bijenalu

plakata u Meksiku 2006., po~asno priznanje III Internacionalnog bijenalasocio-politi~kog plakata u Auschwitzu,nagradu ULUPUBiH-a za 2002., 2004. i2011. godinu itd. “Nakon izlo`bi uZagrebu, Rijeci i u Zaboku, svoje radovesam predstavila i ljetos, na izlo`biChallenges of Modern Living postav-ljenoj u podrumima Dioklec janovepalate u Splitu.” Kadar iz Dioklecijanove

palate moète vidjeti na stranici desno...

Ho}emo pare, staru slavu i uspjeh!

@ena, porodica i dru{tvo

F o t o :

M a r i o I l i ~ i }



1. Da li su djeca vojska najja~a?Apsolutno.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih dozvolio ljudima poput Damira

Marjanovi}a da daju ostavku.

19. Tange ili badi}?Boratov monokini.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Samo vedroi veselo...

16. S kim biste voljeli otplesati tango?Za taj ples potrebno je da je dama otresit

pa neka bude sa Du{ankom Majki}.

‘Ta }e mi to?!

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Kuhar ili stolar.

11. Da li je {utnja zlato?U to sam se uvjerio vi{e

puta, ali nisam nau~io!

Lijep i pametan, po{to znam kako je biti ruàn i glup.

2. Kako }e se “zingiri-pingiri” izjasnitiokom popisa stanovni{tva?Ona k o k a k o se os je}a m.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Obrano mlijeko, light colu, lightmargarin, light majonezu i sve light...

10. Koliko ima istine u izreci: “Koje sretan ni u hali nije gladan?”Zavisi od snabdjevenosti hale.

15. Opi{ite Branka Kockicu u tri rije~i?Rata-ta-tira.

18. Mala Duba ili Veliki Drvenik?Ipak, Mali Drvenik.

20. Begova ili {kembe ~orbBegova, {kembe ve} imam

17. Osoba koja Vam ide na ganglije?Sveznaju}a i svemogu}a...

12. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Jelek i opanke.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Durbin i priglavke.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? U O p{t insk om v i je}u N ov oSar a jev o smat r a ju d a sam bioKonfu~ije.

by DINO BAJRAMOVIC

MIRSAD ABDAGIĆ KIKE, T V vodi tel j:

“Ne bih doz volio l judima popu t

Damira Mar jano vića da da ju os ta vku”

9. Jeste li meteoropata?To je sad “in”, parazmi{ljam da postanem.

A kako se osje}ate u Sarajevu?

Kao ri ba u a k va ri j u m u ma n ji h di me nzi ja.



KLIN ÔRBA

Imala sam dosad mnogo susreta s Dunavom; uvijek unjegovom gornjem i srednjem toku. Neke od tihdunavskih pri~a uvrstila sam prije nekoliko godina u

roman Kijamet via Vranduk , ne slute}i da }e mi gotovoslu~ajno spominjanje Dunavske komisije za osiguranjeslobodne plovidbe Dunavom od Ulma do Braile, shodnoversajskom sistemu mirovnih ugovora od 1919. iKonvenciji o definitivnom statusu Dunava od 1921.godine, u budu}nosti «prizvati» poziv rumunjskih

pjesnika na Internacionalni pjesni~ki festival Balcanica uBraili. No, o~ito, sve je sa svim u nekoj tajnoj i trajnojvezi, {to se pokatkad pokaè kao slu~ajnost.

Bilo kako bilo, pro{log sam tjedna boravila u Braili skolegama Stevanom Tonti}em i Milom Stoji}em, koji su se

ovom prilikom okitili i festivalskim nagradama. Ono ~imesmo svih troje nagra|eni jeste rumunjska antologija u kojojsu objavljeni ciklusi na{e poezije u prijevodu Ljubice Rajki},i, prije svega, nesvakida{nja toplina i srda~nost s kojom sunas obasule rumunjske kolege, kao i izuzetno laskave kritikevode}ih rumunjskih knjièvnih kriti~ara. Ovo je jedna odonih situacija u kojima osjeti{ ponos na svu specifi~nost

bosanskog identiteta; vidi{ koliko si, unato~ svim tugaljivimkomplikacijama na{ih ìvota, negdje u svijetu ispaodobitnik, vrijedan po{tovanja i divljenja.

B

ila je ovo i lijepa prilika da upoznamo isto~nuRumuniju, grad Brailu i Dunav u njegovom

zavr{nom toku. Samo trosatno putovanje autom odaerodroma u Bukure{tu do Braile omogu}ilo nam je jedanfini melanholi~ni uvod u predjele nepreglednih ìtnih

polja, prije nego {to prispijemo u jednu od najzna~ajnijihìtnih luka u Evropi. A u Braili je sve u tom znaku. @ito iteretni brodovi, kvartovi s lijepim ku}ama nekada{njihgr~kih moreplovaca i mo}ni Dunav koji je ovdje dubok

preko ~etrdeset metara.Sredi{nji dio Braile obnovljen je u periodu austro-

ugarske vladavine te uvelike podsje}a na sarajevskicentar. Od centralnog Trajanovog trga (gdje smo bilismje{teni u hotelu Trajan) grad se lepezasto {iri, tako dasve ulice vode ka Dunavu. Nemalo je bilo na{e ~u|enje{to na dunavskom molu ne postoji niti jedna kafana. I

ina~e, moète {etati gradom i po pola sata a da ne nai|ete

na ugostiteljske objekte. Ovo je miran ravni~arski gr

radni~ke klase, poljoprivrednika i mornara, sa o230.000 stanovnika. Kafana je malo, ali je zato muze

preko stotinu. I svi rade, za razliku od potpuno obrnusituacije u Sarajevu. Doma}ini su nas s neskriven

ponosom odveli i u Pozori{te Braile, veleljepno zdanrasko{no ure|eno jo{ u doba âu{eskua.

Kad smo ve} kod zlo}udnog diktatora koji je njihovih ìvota napravio pakao, jo{ u njima tin

bijes. Drè da je smrt, koliko god brutalna, bnedovoljna kazna zlikovcu zbog kojeg su ~etrdeset godiìvjeli u bijedi svake vrste. Nismo razgovarali o V laTepe{u, ~uvenom grofu Drakuli, ali da jesmo, vjerujem

bi na{i doma}ini bili daleko naklonjeniji njemu. UostaloVlad Tepe{ osnovao je i rumunjsku metropolu Bukuredanas moderan evropski grad sa preko dva miliostanovnika. Rumunji se sporo oporavljaju od stezlosretnog komunizma. Vidi se to na svakom korakPremda su ~lanica Evropske unije, ivot je ovdje daleko evropskih standarda. Tvrde da im je prosje~na pla}a o250 eura. Cijene pi}a i hrane u ugostiteljskim objektima

pribli`ne sarajevskim. Recimo: veliko doma}e pivo Silko{ta pet leja, bolji viski oko 10 leja. Odnos doma}e valui eura je 4,20:1. Pu{enje na javnim mjestima jo{ uvijekdozvoljeno. Uz hotelske objede sluè se velike koli~ikruha, a na jelovniku dominiraju jela od ìtaric

pala~inke, knedle, krofne, pura, {trudla, kola~i.

Ono {to me je posebno ganulo, ali mi je u krajnje bilo i neprijatno, jeste da je hotelski meni za oko u~esnika knjièvnog festivala Balcanica prilago|

jednoj jedinoj meni koja sam k‘o biva muslimanka, tada niti jedan obrok nije sadràvao svinjetinu. Ne znaho}e li se ikada vi{e desiti u Sarajevu da se nekome ugou suprotnom pravcu. îsto sumnjam.

Istina je da mi u prosjeku ìvimo malo bolje nego {to je slu~aj u Rumuniji, ali je pitanje koliko smo se udaljili dobrih starih obi~aja da se o drugom i druga~ijem vodi vra~una nego o samom sebi. [to se toga ti~e, na{i rumunjsdoma}ini zasluùju ~istu peticu za gostoprimstvo. Ove divljude itekako vrijedi upoznati. Kao i njihov komad Dunavkoji se tek malo niè ra~va u drugu po veli~ini deltu u Evro

uvr{tenu na UNESCO-vu listu svjetske ba{tine.

Ono što me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjem bilo i neprijatno jeste da je hotelski meni za oko 60 učesnika književnog festivalaBalcanica prilagođen jednoj jedinoj meni koja sam k‘o biva musliman-ka, tako da niti jedan obrok nije sadržavao svinjetinu. Ne znam hoćeli se ikada više desiti u Sarajevu da se nekome ugodi u suprotnompravcu. Čisto sumnjam...

DUNAVOM BRODOVI PLOVE

Pi{e: FADILA NURA HAVER




«Opel Monza Concept»: Tehnologije budu}nosti!

Opel je automobilski div, svi|alo se tonekome ili ne. Kada neka tvrtka postojivi{e od 150 godina, i pri tome uz razne

neda}e ostvaruje velike rezultate. Udokumentarcu o kompaniji Opel koje jenedavno emitiran na najboljem europskomtv kanalu posve}enom auto-industriji,

AutoMotor und Sport , prikazane su gotovosve vrline i mane, dobri i lo{i trenutci odosnutka Opela. Iza tvrtke je 150 godinapostojanja prepunih inovacija, a tvrtka jeupravo na nedavno odrànom frankfurt{komauto-salonu predstavila svoj posljednjinovitet, revolucionarni konceptni model Opel Monza.

Monza najavljuje ono {to Opelove kupceo~ekuje u budu}nosti. Fokusira se na dvijeteme koje }e biti glavni prioriteti za vi{e od6.000 inènjera, tehni~ara i dizajnera uRüsselsheimu, a to su u~inkovitost ipovezivost. Konceptnu Monzu krasi

aerodinami~nost i revolucionarna pogonskarje{enja. Dizajnerski futuristi~kih crta,Concept Monzu odlikuju glatke linije te jasnodefinirani poklopac motora i dojmljivaku}i{ta prednjih svjetala. Dodatno razvijeneprepoznatljiveOpelove dizaj-nerske teme

utkane su u cjelokupan izgled poputprepoznatljivog nabora na poklopcu motorakoji se sada ~ini jo{ vi{e trodimenzionalnim,dok je kromirana pre~ka re{etke na kojoj senalazi Opelov logotip podignuta prema gores krilcima na krajevima. Dvije karakteristi~neo{trice ispod prednjih svjetala poja~avaju

sportski dojam.Sportska privla~nost Opelovih modelaoduvijek je povezana s funkcionalno{}u pa

je tako i konceptna Monza «hommage»utjecajnom kupeu Opel Monza koji seproizvodio izme|u 1978. i 1986. godine. Itada je Opel kombinirao elegantan idinami~an stil s pametnim i funkcionalnimrje{enjima za voza~a i putnike. Sli~nostiizme|u dva automobila vidljive su uelementima dizajna, poput velikihostakljenih povr{ina i niske sredi{nje linije.

Izvorna je Monza bila prvi automobil natrì{tu koji je na upravlja~koj plo~i imao

digitalni zaslon, a Concept Monza nastavljas tom inovativnom temom. Monzapredstavlja revolucionarne tehnologije zabudu}e informacijsko-multimedijske sustavei povezivost, pokazuju}i kako }e nova

generacija Opelovih automobila rije{potrebe blisko povezanog dru{tva u kojemse dijele sadràji.

Concept Monza samo je posljednjanizu Opelovih vizionarskih studija koje zapo~ete 1965., modelom Experimental G

U to je vrijeme Opel bio prvi proizvo|automobila koji je u Europi napravkonceptnu studiju i predstavio je na sajmautomobila. Experimental GT predstavljaopo~etak budu}ih konceptnih automobila k}e inovativnim idejama razvijati automobilsku kategoriju. Opelove studije{ezdesetih bile su tako uspje{ne da su seuropski konkurenti nakon toga po~razvijati i predstavljati vlastite koncepte.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Kao {to sigurno ne znate, ili se nesje}ate, mi smo Vam se ve} direktnoobra}ali kao Udruènje dioni~ara„Dividenda“, s na{im sugestijama iprijedlozima {ta bi trebalo u~initi u cilju

sre|ivanja stanja na trì{tu vrijednosnihpapira u FBiH. To pismo je sigurno jo{ isada kod jednog od Va{ih savjetnika.Jedina reakcija na to pismo je prekidsvake komunikacije izme|u Va{ihsavjetnika i ovog udruènja.

Naravno, nije to zbog pisma negozbog ~injenice da smo se malo poslijena{li na suprotnim stranama. Mi smoVam trebali samo dok smo Vam koristili uVa{oj operaciji RAM iliti Haden SA. Jersva ta Va{a kobajagi borba za spasBosnalijeka, na koju ste se zaklinjali po

medijima, bila je zapravo borba zanjegovu okupaciju. A svi se danas morajusloìti s ~injenicom da je Bosnalijekzapravo okupiran. Molim Vas da VamVa{i pravnici na|u neki autenti~niji izrazza opis stanja u Bosnalijeku.

Dru{tvom u ovom trenutku zapravove} nekoliko mjeseci upravljaju ljudi kojinisu ~ak ni u radnom odnosu.A jedino {toVi radite sve to vrijeme je konstantnazloupotreba funkcije u cilju legalizacije teokupacije. A po~eli ste jo{ prije vi{e odgodinu dana. Ovo podsje}anje je nu`no,

ne zato {to ste Vi to zaboravili, nego zbogtoga da shvatite da postoje ljudi koji nepristaju na to da ih neko pravi budalama,pa makar to bio i premijer.

Dakle, na pismeni zahtjev potpisnikaovog pisma da Komisija za vrijednosnepapire Skup{tinu Bosnalijeka od07.07.2012. godine proglasi nelegalnom,prva reakcija iz KOMVP je bila izjava

jednog od tri ~lana podnosiocu zahtjeva uprisustvu nekoliko ljudi: „Va{a predstavkanam je dragocjena i ovog puta }emonapraviti presedan, donijet }emo rje{enje

a ne mi{ljenje.“ Na pitanje podnosioca dali to zna~i da punomo} onog Libijca nijevaljana, jer je to bio razlog podno{enjazahtjeva, odgovor je bio „Ne mogu vamni{ta vi{e re}i, bit }ete zadovoljni.“

Isti ishod svih prigovora na legalnostte skup{tine na kojoj je Arslanagi} izabraoNO sa prof. Trivunom na ~elu, taj ~lan jeponovio i Va{em savjetniku. A nakon toga

je obavio razgovor s Vama. I naravnoodgovor na prestavku je bio negativan!Gospodin ]elam me uputio na Sud i jo{mi uz odgovor priloìo kopiju te punomo}i

iz koje se iz aviona vidjelo da je falsifikat,

ra|en u Bosnalijeku! Znali su da }epodnosilac i}i na sud pa neka mu se na|upri ruci i dokazi.

Tuìla{tvo nije reagiralo na tu prijavu.Sud nije prihvatio nikakav zahtjev Vlade

za privremenom mjerom jer se zapravoniko ozbiljno nije time ni bavio, pa sekona~no oglasio i predsjednik KOMVPgospodin Hasan ]elam. Tri mjesecanakon podnesenog zahtjeva objavljeno jeprvo mi{ljenje a zatim i rje{enje kojim seskup{tina od 7.7. progla{ava nelegalnomi odbija upis NO koji je izabran na tojskup{tini.

Mi smo ranije ve} shvatili o ~emu seradi pa smo objavili pismo pod naslovom:„Najve}i udar na imovinu malih dioni~araKomisije za vrijednosne papire pod

vodstvom Hasana ]elama“. Jer svo tootezanje bilo je u tu svrhu.U me|uvremenu je vi{e od 15%

dionica Bosnalijeka promijenilo vlasnikaskoro po fiksnoj cijeni, izme|u 12 i 14 KMpo dionici. A to je zapravo bio cilj teoperacije, stvaranje atmosfere Arslanag-i}eve svemo}i i nesigurnosti ulaganja uBosnalijek, {to je trebalo da navededioni~are da svoje dionice prodaju po{tomogu. Naravno, Vi ste sve to podgrijavalisvojim tvrdanjama po medijima o kriminaluu Bosnalijeku. Nastavili ste sve to do

momenta kada je Haden do{ao do blizu30% i ne poku{avaju}i da se izjasnite ovalidnosti anonimnog investitora kaopartnera Vladi u upravljanju Bosnalijekom.Na na{e zahtjeve da Komisija insistira naobjavljivanju vlasnika Hadena radi kontroleeventualne veze sa drugim dioni~arima, izKOMVP su nas pozivali na saslu{anje!

A kada je Haden pokazao za{to jezapravo kupio tih 30%, kada je zakazaovanrednu skup{tinu Bosnalijeka, Vi

jednostavno niste poslali predstavnikaVlade na tu skup{tinu. Za ponovljenu

skup{tinu odbili ste predloìti kandidateza NO u ime Vlade, jednostavno ste htjelida Haden izabere svih pet ~lanova NO.Ovdje Vas moram podsjetiti da su u tommomentu mali dioni~ari sa Vladom ipredstavnikom Libije imali zajedno vi{eglasova od Hadena, koji nije biraosredstva do do|e do njih.

Ali nismo imali za koga glasati! Viniste dali da Vlada predloì svojekandidate a prijedlog malih dioni~ara

jednostavno je odba~en! Naravno, Va{a injihova KOMVP je konstatovala da je tav

skup{tina regularna, ali ne nakon tri

mjeseca kao u naprijed spominjanoslu~aju, nego nakon petnaest dana!

I onda su onaj glavni finansijoperacije berzanski me{etar iz Osijeka hercegova~kim korijenima, notar

Beograda i Rus iz Imperije, u{li Bosnalijek. Naravno, uvijek je tu i neAvdi}, Galija{evi} i sl. Eto zato me svepodsje}a na onu famoznu operaciju Raiz devedesetih.

A kada se pojavila ona presuVrhovnog suda, Vi ste nastavili dodra|ujete svoj dio obaveze. Trebalo sve to legalizovati. Posegnuli ste autenti~nim tuma~enjem.

Jer u Zakonu o Komisiji za vrijednospapire stoji da ~lanovi Komisije ne moodgovarati za {tetu koju nanesu rade}i

okviru ovla{tenja. A ako su bez ovla{tenod 2009. godine, kako je to ustvrdVrhovni sud, onda mo`da jednog danodgovaraju za sav kriminal u kome sudjelovali na SASE. Uklju~uju}i naravi trgovinu dionicama Bosnalijeka fiksnoj cijeni u skoro tri mjeseca trgovani trgovinu dionicama Bonusa rapodizanja cijene, a sve radi plja~ke FDSI jo{ ko zna koliko slu~ajeva.

Naravno, nisu jo{ legaliziral i okupaciju Bosnalijeka. Neka drukomisija mo`da i ne bi smatra

legitimnom Skup{tinu dru{tva koja zakazuje kada dru{tvo nema NO i nusvojilo Finansijski izvje{taj a da pri tomna dnevnom redu nije usvajanje tizvje{taja a smjenjuje se NO koji postoji! Zapravo, siguran sam da je ozadnje najja~i Va{ razlog da se toliborite za ovo „autenti~no“. Bojite autenti~ne Komisije!

I na kraju: Molimo Vas da odgovorkako se to Vi zalaète da Vlada upravsvojom imovinom u Bosnalijeku ako sODBILI da predloìte kandidate za NO

na koji }ete na~in, kako ste izjavobezbijediti da po~inioci krivi~nih djeodgovaraju ako im naknadno dajeovla{tenja koja ih {tite? I kako uop{mislite prodati Vladine dioniBosnalijeka po iole pristojnoj cijeni kaste omogu}ili vlasniku sa manje od 30dionica da upravlja i udjelom VladJednog dana }ete sigurno morodgovoriti na ta pitanja!

U ime UG „Dividend

Halil êng


REAGIRANJA

Otvoreno pismo premijeru FBiH Nerminu Nik{i}u

Bojite se autentične komisije!


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 67/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]

Documents

Transcript of Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]