Slobodna Bosna 436

7/24/2019 Slobodna Bosna 436

1/80

BITKA ZA SARAJEVOKAKO JE OKUPIRANA BA[ÂR[IJA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

D

2.80

EUR/A

3.20

EUR/L3.20

EUR

NL3.20

EUR/B

3.20/15

Kn

100

Din/4

USD/4.30

CHF/35

SEK/

30

DKK/33

NOK/2.20

GBP/95

CZK

JELAVI], ÔVI],LIJANOVI]I,TADI]...

Najve}a tajna

USTA[KE

EMIGRACIJEBESPLATANTV PRILOG

[panski ìvot Ilije Stani}a i Maksa Luburi}a

ILIJA STANI],Hrvat

osumnji~enza likvidaciju Luburi}a VJEKOSLAV MAKS LUBURI],najve}i krvnik u NDH

HRVATSKI KRI@NI PUT PRED SUDOM BiH


2/80


3/80

14 PANDUREVI] UHAAGUTrgovina Moskva -Beograd - Haag

VINKO PANDUREVI], penzionisanigeneral Vojske RS, jedno vrijeme ~ak ikomandant tamo{nje vojske, po~etkomove nedjelje je nakon vi{egodi{njeg

bjeànja i skrivanja odlu~io oti}i u Haag;na{ novinar otkriva pozadinu mu~netrgovine koju su sa Pandurevi}em

posljednjih godina vodili istraìtelji izHaaga, s jedne, te vlasti iz Banje Luke i

Beograda, s druge strane

20 SLUÂJ MATOTADI]Ustavni Sud BiH protivTuìla{tva BiH

Dok je javnost zaokupljena pitanjemho}e li DRAGAN ÔVI], ~lanPredsjedni{tva BiH, pod pritiskomTuìla{tva BiH i cjelokupne me|unaro-dne diplomatije podnijeti ostavku, pot-

puno je promakla ~injenica da je Ustavnisud BiH odbio smijeniti svoga predsjed-nika MATU TADI]A koji se nalazi naistoj optu`nici sa ôvi}em; na{a novinar-ka otkriva za{to su doma}e i strane sudi-

je stali uz Tadi}a

28 SENZACIONALNIFELJTONUbistvo Maksa Luburi}a- najve}a misterijahrvatske emigracije

Prije 35 godina u [paniji je ubijenVJEKOSLAV MAKS LUBURI], jedanod najbliìh suradnika poglavnika NDH-aANTE PAVELI]A i vjerovatno najbesti-

jalniji fa{isti~ki egzekutor na Balkanutokom Drugog svjetskog rata; Hrvatskaemigracija decenijama kao Luburi}evogubicu proziva Sarajliju ILIJU STANI]A,

tako|er nekada{njeg hrvatskog emigra-nta, koji posljednjih decenija ìvi uglavnom gradu BiH; na{ novinar prvi jedetaljno istraìo Stani}evu biografiju

46 EKSKLUZIVNO IZBEJRUTANa{ saradnik izvje{tavaiz uzavrelog Libana

Prilike u Libanu naglo su se dramatiziralenakon {to je prije nekoliko nedjelja usurovom atentatu ubijen najve}i politi~ki

autoritet u toj zemlji, biv{i premijer REFIKAl-Hariri; na{ suradnik koji ve} nedjeljamaboravi u Libanu, pred ostalog, istra uje koje stajao iza ovog atentata nakon kojeg jeova zemlja u{la u najteì period svoje his-torije u posljednjih desetak godina

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^D.O.O. Pres-Sing

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Nidàra AHMETA[EVI], Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja porezana promet proizvoda i usluga.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003e-mail: [email protected]

436

UVOD U NOVI GRA\ANSKI RAT: Reporter SBiz Bejruta izvje{tava o narastanju tenzija unutarkonfrontiranih tamo{njih politi~kih i vojnihstruktura koje su posljednjih nedjelja ozbiljnozabrinule cjelokupnu me|unarodnu zajednicu


4/80

Carla Bildta, prvog visokog pred-stavnika me|unarodne zajed-nice u Bosni i Hercegovini, na-kon rata vjerovatno se niko uovoj zemlji ne sje}a ni po dobru

ni po lo{emu! Bildta se danas vjerovatnoi u njegovoj [vedskoj, gdje je jedno vri-

jeme, prije nego {to }e se angaìrati namirovnom procesu u BiH, bio premijerdràve, sje}a isti procenat ljudi kojima jeostao u trajnom pam}enju u BiH. De-likatna uloga {to je ovaj nadolaze}i {ved-ski politi~ar i diplomata imao u prvimgodinama mira u BiH nije mu nimalo

pomogla u osnaìvanju autoriteta u vlasti-toj zemlji u kojoj je nakon isteka manda-ta u BiH poku{avao obnoviti nekada{nji

politi~ki rejting. Jednostavno obja{njenje:u [vedskoj se politi~ki rejting ne gradi natome ko je koliko izbjeglica vratio izTuzle u Bratunac nego {ta si i koliko efi-

kasno uradio za funkcioniranje bojlera uizbjegli~kim stanovima u Goeteborgu iliMalmeu!

U Bosni i Hercegovini (koju su u vri-jeme Carla Bildta tim imenom javnosmjeli nazvati ili neinformirani patrioti ilineodgovorni komedijanti) prvi visoki

predstavnik, [ve|anin Bildt je do~ekan saneskrivenim nepovjerenjem, s jedne, i savidnim gnu{anjem i mrgo|enjem, s druge(entiteske) strane. Generalno gledano,

posao skandinavskih diplomata uop}enije da budu simpati~ni bilo kome: svekad bi oni to iskreno htjeli, za to doktri-narno nisu pripremani niti uvje`bani.

Njihova je diplomatska platforma defini-rana nezamjeranjem s jedne i nein-timiziranjem, s druge strane. Gadan iza-zov za balkanski mozak navikao da mu seodmah kaè ili si na{ ili si protiv nas!

Skratimo pri~u i zaklju~imo kako jemalo vjerovatno da je kraj mandata CarlaBildta i njegov odlazak iz BiH (u [ved-sku) bilo koga ozbiljnog u ovoj zemljidirnuo a pogotovo rastuìo.

Bildta je na mjestu prvog ~ovjekame|unarodne zajednice u BiH naslijedio

navodno iskusni {panjolski diplomatabogate i uspje{ne karijere CarlosWestendop. I Westendorp se po BiH

provrtio dvije godine i utekao ~im mu semandat pribliàvao kraju. [panjolac je,

prema op}em dojmu, svoje dvije godineu Sarajevu odrapio rutinerski (otprilikekao tro{ni nogometni perfekcionist PepeGuardiola zadnje dvije sezone u Bar-celoni, koje je odigrao na ugled i ruti-nu nakon ~ega je godinama traìoadekvatan klub kojeg, jasno, nikadnije na{ao).

Carlos Westendorp nakon {to je poku-pio svoje 24 plate tokom dvogodi{njegizleta u Sarajevu (rije~ je o preko milionmaraka, ako vas neko upita!) utekao je izzemlje u kojoj je, navodno, otpo~eo a nijedo kraja zavr{io su{tinske reforme.

Westendorp, ako je jo{ kojimslu~ajem ìv, nakon demi-sioniranja iz Sarajeva nikadse nije ni u jednom javnomistupu osvrnuo na svoje

dvije bosanske godine tokom kojih je, ako

ni{ta drugo (a bilo je i drugog u izobilju),postao milioner. S druge strane, Carl Bildt(za kojeg rekosmo da je malo kome biosimpati~an) svako malo ~im mu se nam-

jesti osjeti potrebu da mo`da nedovoljnoanaliti~no, ali uvijek dobronamjerno i an-gaìrano, progovori o neuspjesima me|u-narodne zajednice u Bosni i Hercegovini.Voljeli ili ne voljeli Bildta, i njegovuvo{tanu fizionomiju, du`nost nam je priz-nati, barem sedam godina poslije njegov-og odlaska iz BiH, kako je {vedski diplo-mata zadrào aktivan odnosprema bosan-skoj krizi i nakon {to je napustio ovuzemlju u kojoj je tako|er zaradio vi{enego fine novce!

Medijskim nastupima u posljednjihnekoliko mjeseci u kojima sa vrlo autori-tativnih me|unarodnih foruma i diplo-matskih sesija Bildt radikalno dovodi u

pitanje daljnji o(p)stanak Ureda Visokogpredstavnika (OHR) i smisao njegovogdaljnjeg egzistiranja u na{oj zemlji diplo-mata Bildt ne dijeli lekcije svojimnasljednicima. On kao ~ovjek koji je ve}deset godina (od pregovora RichardHolbrooke -Slobodan Milo{evi} o us-

postavi mira) aktivan sudionik u rje{ava-nju bosanske kataklizme èli biti odgovo-ran do kraja, prije svega prema sebi idiplomatskoj ulozi (poslu) koju je obav-ljao. Ono {to Bildtovoj bosanskohercego-

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Pi{e

Senad Avdi}

NA[I VISOKI PREDS

Samo je Bildta i Petritsch

Jadnik Ashdown je ovihdana na turneji po

Sjedinjenim Ameri~kimDràvama gdje

dokazuje, poredostalog, da je tokom

svog trogodi{njegvr{ljanja po zakonima i

brdsko-planinskimpodru~jima postigao

strahovite rezultate i

reforme. PopioBo{njaku u Srebrenici

bocu Stocka


5/80

va~koj (operativnoj) misiji daje ozbiljaneti~ki potencijal jeste {to ovaj {vedskidiplomata ne zaboravlja poslove koje je

po~eo, ili koje je krivo vodio - on premaBiH ima angaìran i aktivan odnos inakon {to je prestao primati pla}u da bi toradio. Carlos Westendorp se o zemlji koja

je bila vrhunac njegove diplomatske kari-jere, dakle BiH, od 2000. godine jo{ nijejavno izjasnio.

Tre}i visoki predstavnik u BiHAustrijanacWolfgang Petritsch

je imao samo jedan problem:bio je prvi me|unarodni autori-tet u posljednjih 15 godina koji

je Bosnu i Hercegovinu volio! I koji ju jemodelirao u skladu sa svojom ljubavlju,

pa moè biti i stra{}u (u startu neprinci-pijelno i nediplomatski) i svojim faraon-skim bonskim ovlastima.

I sad bi logi~no bilo zavr{iti sa du-gogodi{njim britanskim besposli~arem,~etvrtim visokim predstavnikom uBosni i Hercegovini, lordom PaddyjemAshdownom i njegovim doprinosomtransformacijskim reformama. JadnikAshdown je ovih dana na turneji poSjedinjenim Ameri~kim Dràvama gdjedokazuje, pored ostalog, da je tokomsvog trogodi{njeg vr{ljanja po zakoni-ma i brdsko-planinskim podru~jima

postigao strahovite rezul tate i reforme.Popio Bo{njaku u Srebrenici bocuStocka. Mnoge koji su trebali oti}i uHaag zaposlio u dràvne slu`be. Kupioku}u na Jablani~kom jezeru, ~ime jezorno pokazao da se samo Bo{njaci nevra}aju u taj dio BiH. Napio se na auto-

buskoj stanici u Bile}i ~ekaju}i Ra -dovana Karadì}a . Zaradio za 36 mjese-ci vi{e od 700 hiljada eura, dakle vi{eod milion dolara...

Trebalo bi sad sve ispo~etka, ali ve} jekasno. Da nakon nekoliko stotina miliona

potro{enih maraka u OHR-u, ako ve}moramo imati me|unarodnog tutora,moèmo birati (a ne moèmo), izabrali

bismo najprije nekog ko zna (Bildt) kojibi ubrzo doveo nekog ko voli (Petritsch);tada bi mrcina koja niti zna niti voli samo-voljno napustila Bosnu i Hercegovinu(Ashdown)!

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 5

AVNICI

zanimala BiH

ÊTVRTAK, 17. MART

SR\AN DRAGOJEVI], jedan neobi~no temeljit i beogradski filmskibezveznjakovi}, o~arao je filmski svijet hrabrom natuknicom u svom pos-

tratnom, neo~etni~kom filmu Lepa sela lepo gore kako su njegovi zemljaciSrbijanci borave}i u BiH po~inili ne{to malo zlo~in~i}a. E taj genije veli kakoje Danis Tanovi} jedna bosanska protuha koja je svojim filmom-pamfletomdobila Oscara. Dragojevi} (àli Boè prezimena koje nose bar dva ozbiljna

umjetnika, pjeva~ Oliver i pjesnik Danijel) je to rekao u Zagrebu a, ~ujem, nekoliko dana prije toga i uSarajevu. Veli i da ne}e da govori o Kusturici budu}i da su dràvljani iste zemlje. Zato mi ào {to Kustenema u Sarajevu: razbio bi mu nju{ku da ne bi mogao progovoriti danima - kad ve} nema ni{ta ni pamet-no ni nepametno re}i!

PETAK, 18. MART

HASAN ÊNGI] Sudu BiH predao dva paso{a kao garanciju da }e osta-ti u zemlji do sudskog postupka koji }e uskoro krenuti protiv njega. Oba supaso{a bosanskohercegova~ka, jedan normalni a drugi diplomatski. To je

ohrabruju}e: Hasan je kona~no sveden na ovda{nje legalne papire: nematome dvije godine kako je po Sarajevu i {ire vozio automobil sa ùtim diplo-matskim iranskim tablicama!

SUBOTA, 19. MART

Premijer ADNAN TERZI] veli kako je siguran da se u BiH ne nalazi nijedan ratni zlo~inac. Terzi} je, ako ste zaboravili ({to bi bilo razumljivo iopravdano), premijer Bosne i Hercegovine. Ali ne zna da je barem 10 rasnihratnih zlo~inaca u zadnje dvije i po godine vi{e vremena provelo u BiH odpremijera Terzi}a!

NEDJELJA, 20. MART

[ta ROBIJA[E, navija~e êlika, pumpa da ve} deset godina na utakmicamaprotiv sarajevskih klubova na Bilinom poljuuzvikuju Srbija, Srbija! i Jebemo vamMarkale. Zar nema me|u njima niko ma{tovit da promijeni plo~u i da, recimo, kadigra Slobodaiz Tuzle isture transparent No`, ìca, Srebrenica, a kad do|e u gostemostarski Vele`da se smisli ne{to tipa Udri gostu po Starom mostu. Vrhunac bi,ipak, bilo gostovanje Borcaiz Banje Luke gdje bi ma{toviti zeni~ki um ve} smislione{to: ili Jebemo vam Manja~u ili Dinamit-hedija-Ferhadija! To ipak sarajevskenavija~e ne bi ostavilo netu`nim, ako je to osnovni cilj objektivne zeni~ke publike.

PONEDJELJAK, 21. MART

KEMAL ÂU[EVI], direktor Direkcije za indirektno oporezivanje, jedna jeod najve}ih akvizicija reformiranog SDA. Kakav primitivac, kakva neznalica,kakav bezo~ni provincijski drznik! Neka nam SDA vrati Muhameda êngi}a,Omera Behmena, Ismeta Kasumagi}a, Osmana Brku, Salima [abi}a, AvduKonjiciju: sa ovim reformisanim mladim lavovima se naprosto ne moè ni ìvjetini umrijeti. A, naravno, ni razgovarati!

SRIJEDA, 23. MART

MERSAD BERBER, veliki bosanski slikar, naravno, sjajno primljen tokom

izlo`be u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama. Pa mi doleti pri~a jednog njegovogkom{ije iz Sarajeva kojeg je Mersad 1994. u Zagrebu pitao {ta je ostalo od ate-ljea velikog slikara u Sarajevu. Atelje ti je razvaljen a slike su ukradene,veli mu kom{ija. A kako se slike prodaju?, pita Berber. Fino, Boga mi, istoko Drina sa filterom - tri za deset (maraka)!.

UTORAK, 22. MART

Godi{njica od smrti SLOBODANA BODE KOVAÊVI]A, gitariste Indexa,tihog, zlatnog tvorca sarajevskog muzi~kog ~uda koje je trajalo skoro 40 go-dina. ûo sam jednom od Bode: Ne kontam ove gitariste koji ne znajusvirati, {to to malo bolje ne savladaju u osnovi tro{e isto energije koi mi koji to umijemo raditi.

SEDAM DANA & LJUDI


6/80

MINI MARKET Zlatko Lagumdìja je najve}i za{titnik uvoznihlobijaRANKO BAKI], lider poljoprivrednika BiH

GDJE ZEKO PIJE VO\U

Milovan Zec, policajac DGS-a,

osu|en u Hrvatskoj zbogratnih zlo~ina!Kako je potvrdio Interpol Republike Hrvatske, u Jedinici Dràvne

grani~ne slu`be (DGS) u Dobrnji kod Bosanske Gradi{ke radi poli-cajac koji je pravomo}no osu|en za ratne zlo~ine nad hrvatskimcivilnim stanovni{tvom. BH Interpol obavijestio je ministra pravdeSlobodana Kova~a da je policajac Milovan Zec osu|en u odsustvuza ratni zlo~in pred Op}inskim sudom u Zagrebu 2001. godine. Iakobi Zec po zakonu morao biti automatski suspendiran, on jo{ uvijekuredno radi i, naravno, dobija pla}u. Kako je ministra Kova~a izvi-jestio direktor DGS-a Nijaz Spahi}, njegov stav je da Zec ne moratrpiti bilo kakve sankcije jer je presuda izre~ena u inostranstvu!?

No stvar je vi{e nego logi~na: kad je ve} na visokoj poziciji udràvnoj obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji (OSA-i) koja se treba ba-viti hvatanjem ratnih zlo~inaca zaposlen Goran Novi}, isljednik izsrpskih konc-logora u Krajini tokom rata 1992.-1995 godine, {toratni zlo~inci ne bi radili u DGS-u?

(A.B.)

BUD@ETSKE BUD@E

ôlakovo Ministarstvo

sigurnosti BiH ovih danapotro{ilo 150 hiljada KMza nabavku automobila!

êlni ljudi Ministarstva sigurnosti BiH od po~etkasvog mandata protestiraju zbog nedovoljno

novca za iznajmljivanje prostorija gdje bi sepored uposlenika Ministarstva smjestili i

agenti SIPA-e i OSA-e. Ali dok vrhMinistarstva sigurnosti moè bez prosto-ra, bez auta se izgleda ne moè. Tako je

Ministarstvo od budètskih para kupilopet novih turbo-dizel Oktavijakoje supla}ene ne{to vi{e od 150 hiljada KM.

Automobili koji }e biti na raspolaganju 24sata kupljeni su pomo}nicima ministra

Bari{e ôlaka: Bakiru Dautba{i}u,Vjekoslavu Vukovi}u, Samiru Rizvi, Ljiljani

Tri{i}, Radenku Stani}u i glavnom inspektoruSretenu Peki}u. Sada bi ovi reformirani obav-

je{tajci mogli da svoje kompjutere idokumentaciju umjesto u kance-

lariju prenesu u prostranaauta iz kojih ne bi tre-

bali izlaziti osam rad-nih sati. Osim kadidu urinirati u kakvoobli`nje grmlje. (E.H.)

Najve}u odgovornost za ukupnu situaci ju u BiH u posljed-nje dvi je godine snosi visoki predstavnik lord Ashdown, koj i je

izuzetno zakomplikovao politi~ku scenu u BiH . Prihva ta ju}i

nac iona lne s tranke u BiH kao svoje par tnere, Ashdown je zadao

najve}i udarac do sada razvoju demokratske alternative u BiH za

koju je svojevremeno me|unarodna zajednica bila zaintereso-vana, zaklju~uje Me|unarodni institut za bliskoisto~ne i balka-nske studije (IFIMES) iz Ljubljane u svom posljednjemizvje{taju pod nazivom Kraj politi~ke karijere PaddyjaAshdowna. Uo~i najavljenog odlaska Ashdowna sa funkcije

visokog predstavnika, IFIMES je analizirao u~inke njegovograda u BiH i u izvje{taju ga optuìo {to je nacionalisti~ke strankeiz ~ijih redova su do sada skoro svi osumnji~eni u Haa{komsudu za ratne zlo~ine proglasio reformistima.

REFORMISANJE NACIONALISTANacionalne s tranke nisu dio reformske strukture BiH te im

predstavnici me|unarodne zajednice ne smiju pruàti ruku part-nerstva i podr{ke. Aktuelni visoki predstavnik lord Ashdown od

samog po~etka svog mandata daje podr{ku destruktivnim pol i-ti~k im snagama u BiH , samoin icija tivno ili ne. Ukoliko je to ,

ip ak , stav EU i SAD , onda je to zab rin javaju }a ~in jen ica nad

kojom se razuman civil izovan svi je t mora ozbil jno zabrinuti?

înjenica je da su gra|ani BiH na izborima glasali za nacionalne

stranke, ali se ne sm ije zanemariti ~in jen ica da je samo 50

INVENTURA ASHDOWNO

Ugledni institut IFIMES traì

otjera iz BiH kako ne bi dal

Ilustracija:BRANCAGLIONI


Bari{a ôlak


7/80


8/80

Pi{e: Mirsad Fazli}

Dok se na stranicama Dnevnog avazapromoviraju plave lje-potice Business centra, te rotiraju}i restoran i {est liftova koji,zamislite, besplatno!? voze posjetioce na visinu od 70 metara, nji-hov ponosni vlasnik Fahrudin Radon~i} ve} danima bjesni zbogslu~aja NIP Revije Pres, izdava~a uga{enog tabloida AS koji jesvojevremno (zlo)upotrijebio za medijsku kampanju i diskreditaci-

ju svojih neistomi{ljenika.

OKRE]E SE, AL U GLAVINaime, Radon~i}ev NIK Avaz d.o.o. polovinom jula 2002.

godine dokapitalizirao je NIP Reviju Pres da bi nekoliko mjesecitabloid koristio za jednokratno, ali svirepo uni{tavanje svojih pro-tivnika nakon ~ega je projekat uga{en kao propala investicija.Me|utim, u tih nekoliko mjeseci NIP Reviju Pres zbog laì objav-ljenih u AS-u tuìlo je vi{e ljudi od kojih je troje pravomo}nimsudskim presudama dobilo sporove i poku{ali naplatiti svoja

potraìvanja. Ovdje treba ista}i da je Radon~i}, prema ugovorusklopljenom sa Kantonalnom agencijom za privatizaciju Sarajevo,u dokapitalizaciju AS-a, odnosno Revije Pres, uloìo 78 hiljadaKM, {to je otprilike cifra ravna potraìvanju ljudi oklevetanih uAS-u. Me|utim, kako na ra~unu NIP Revije Pres nikad nije bilo

para, ra~un je zauvijek ostao blokiran. No Radon~i} je, da bi zado-

voljio zakonom propisane forme finansijskog poslovanja NIPRevije Pres, preko svog prijatelja Senada [ahinpa{i}a [aje otvorio(i)legalni ra~un te firme u Credit profit banci pod brojem1731061000308107, {to je krivi~no djelo. Naravno, ni na tomra~unu nije bilo dovoljno para da se isplate obe{te}enja za klevet-ni~ke natpise AS-a pa su zastupnici o{te}enih odlu~ili preduzeti

pravne lijekove. Ja sam u svojs tvu pravnog zastupnika podniok riv i~nu p rijavu pro tiv odgovorn ih lica N IP Rev ije P res zbog

otvaranja i lega lnog ra~una, a pored toga sudskim putem traì t }u

da se reguli{e pitanje dokapitalizacije NIP Revije Pres. S obzirom

da kupac nije ispunio obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorom,

od KPA-a }u zah tijev ati pon i{ten je istog i p ravne sankcije zakupca, kaèSuad Sultani},advokatMuhameda Ajanovi}a,koji

pravomo}nom sudskom presudom od NIP Revije Pres potraùje 8hiljada KM, uklju~uju}i zatezne kamate.

PRIJETNJE SMR]UKako Radon~i}, kao ve}inski vlasnik NIP Revije Pres, nije bio

voljan isplatiti taj novac, Ajanovi} je od Op}inskog suda Sarajevozahtijevao zapljenu i prodaju imovine NIPRevije Pres {to mu je nakraju i odobreno. Tako se krajem marta 2005. godine Ajanovi} u

pratnji svog advokata Sultani}a i sa sudskim vje{takom FevzijomHajdaragi}em pojavio u suterenu Avazovog Business centra kako

bi ustanovili vrijednost prostorija koje pripadaju NIP Reviji Pres.Rije~ je o dva kancelarijska prostora veli~ine 90 kvadratnihmetara, te zemlji{tu od tristotinjak kvadratnih metara. Do~ekali suihAlmina Pilav, Radon~i}ev pravni savjetnik, te advokat Asim

Crnali}.

Znali su o ~emu se rad i, ali su nas poku{ali p revariti jer su

nam umjesto kancelar ija, odnosno poslovnog prostora NIP Revije

Pres ponudil i ne{ to sasvim drugo, kaè Ajanovi}. Radon~i}evipravnici su poku{ali podvaliti prostorije koje zapravo i nisu vlas-ni{tvo NIP Revije Pres. Problem je, kaè Ajanovi}, {to je u


MINI MARKET Kada bih se vratila petnaest godina unazad, imamosje}aj da bih opet i{la istim putemBILJANA PLAV[I], ha{ka osu|enicaza ratne zlo~ine

uposlenici koji imaju do 15 godina radnog staà trebali dobitinov~ane otpremnine u prosje~nom iznosu {est mjese~nih pla}a uposljednjih pola godine, a njihove kolege s vi{e od 15 godina radnogstaà dvanaest otpremnina, sve su prilike kako ta stavka, u ovogo-di{njem dràvnom prora~unu, uop}e nije planirana?! Kako jeotpu{tenim obavje{tajcima nedavno nezvani~no re~eno, problemisplata otpremnina bit }e rije{en prema dogovoru ~elnika OSA-eAlmira Dùve i Riste Zari}a s predsjedavaju}im Vije}a ministaraBiH Adnanom Terzi}em, koji je obe}ao kako }e realizaciju togposla povjeriti dràvnoj ministrici financija Ljerki Mari}. MinistricaMari} je, opet, navodno kazala da novca trenuta~no nema, i da }eotpremnine biti ispla}ene iz sredstava sukcesije, dakle, tko znakada?!

Nisu, me|utim, otpu{teni dràvni obavje{tajci izigrani samokada je posrijedi nov~ana nadoknada koja im pripada. Naime, i sampostupak njihovog otpusta iz OSA-e obavljen je suprotno Zakonu oradu u institucijama BiH. Premda je, prema odredbama ovogZakona, predvi|eno da svi dràvni slu`benici, ukoliko su progla{enivi{kom radne snage, ostaju na raspolaganju u periodu od tri do

{est mjeseci (ovisno o godinama radnog staà), djelatnicima OSA-esu rje{enja o prestanku radnog odnosa podijeljena 31. decembrapro{le godine, ~ak i bez otkaznog roka. Tako je vi{e od 300 obav-je{tajaca, doslovce, poslano na ulicu, iako su neki me|u njima,sasvim sigurno, mogli biti preraspore|eni na nova radna mjesta.Primjerice, u Dràvnu agenciju za istrage i za{titu (SIPA-u) ili nekudrugu dràvnu slu`bu gdje postoji potreba za kadrovima takvog pro-fesionalnog profila.

Da stvari budu jo{ gore po otpu{tene obavje{tajce, kako za onekoji ispunjavaju uvjete za mirovinu tako i za njihove mla|e kolege kojisu ra~unali na pomo} za nezaposlene, ispostavilo se da im ni takvemogu}nosti nisu ostavljene. Osim {to dugogodi{njim uposlenicimanije upla}en beneficirani radni sta` (~ime bi ostvarili pravo na mirov-inu), rukovodstvo OSA-e nije, za dva mjeseca tijekom 2004. godine,djelatnicima dràvne tajne slu`be uplatilo doprinos za mirovinskoosiguranje. Pored mirovinskog osiguranja, u istom vremenskom peri-

odu nisu izvr{ene ni uplate Zavoduza zapo{ljavanje (po osnovu

izdvajanja za nezapos-lene), {to je otpu{tene

obavje{tajce ostavilobez ikakvih priho-da. Istodobno nijejasno gdje su ovasredstva, za kojese kasnije pokazalokako nikada nisu ni

upla}ena, ume|uvremenunestala?!

(S. Mijatovi})

KO VISOKO LETI, BES

Ljudima koji su do{li da napla

AS-a biznismen Radon~i} p

Almir Dùvo


9/80

pos lovnom prosto ru koji je p redmet p ljenidbe b io i jo{ uvijek je

smje{ten agregat koj i s trujom napaja { tampari ju u kojoj se pored

Dnevnog avaza {tampaju sva Radon~i}eva izdanja.Nakon neusp-jele varke advokatskog tima, Sultani} je nazvao Radon~i}a iposljednji put ponudio mu mirno rje{enje nastalih obaveza ipotraìvanja. Me|utim, Sultani}u i Ajanovi}u Radon~i} je tole-rantno poru~io da ìvi ne}e napustiti njegov privatni posjed. Namolbu Sultani}a da i pismeno konstatuje kako je rije~ o privat-nom posjedu, Radon~i} je prekinuo razgovor.

HAJVAN DEDINA PE]INARadon~i} nije bio bijesan bez razloga: spornih 90 kvadratnih

metara u temeljima je njegovih plavih nebodera koje namjeravaprodati dobrom kupcu. Me|utim, Radon~i} ima velikih problemaoko uknji`be svojih nebodera u zvani~nu op}insku dokumentaciju.

Naime, suteren kao i podrumske prostorije sporno su vlasni{tvo, auz sudske presude i prodaju prostora u vlasni{tvu NIP Revije Prestaj komplikovani pravno-imovinski spor postaje nerazrje{iv.Prema navodima dobro upu}enih izvora, Radon~i}eva namjera

bila je da se pojavi kao kupac spomenutih poslovnih prostora NIPRevije Pres i tako osigura sigurne temelje svojim neboderima.Me|utim, kako je predmet uzeo maha, tako su se za poslovne pro-store zainteresovale i neke druge ozbiljne firme poput Sarajevske

pivare, Klasa, FDS-a itd.U tim Avazov im neboderima imajako puno g ladn ih i èdnih ljudi i z a{ to ne b i, re cimo, Sara jevska

pivara uloìla malo para, pa na ekskluzivnoj lokaciji otvorila sop-stveni objekat, rije~i su jednog od rukovode}ih ljudi Sarajevske

pivare koji je èlio ostati anoniman.


NE DAJ IM, NIVES

Kantonalna tuìteljica Nives

Kanav~ev zaklju~ila da je FOSSprislu{kivao ljude nezakonito,ali uz po{tovanje procedure!?Tuìteljica Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu Nives

Kanav~ev, koja ve} mjesecima vodi istraga u slu~aju dràvniudar, nedavno je odustala od inkriminacija u kaznenoj prijavi kojese odnose na nezakonito prislu{kivanje?! Kako nezvani~no doznaje-mo, nakon {to je utvrdila da nezakonitog prislu{kivanja i {pijuni-ranja nikada nije ni bilo(?), tuìteljica Kanav~ev je nastavila istra`neradnje po optu`bama protiv ranijeg rukovodstva federalne tajne

slu`be za zlouporabu slu`benog poloàja ili ovlasti. Budu}i da se uprijavi koju su biv{i ~elnici FOSS-a podnijeli protiv svojihnekada{njih kolega spominje ~ak 19 aktera tog nezapam}enogobavje{tajnog skandala, ~ini se kako je namjera tuìteljice da sefokusira samo na nalogodavce. Slu~ajno ili ne, radi se uglavnom oneko} visokopozicioniranim du`nosnicima federalne tajne slu`bekoji su, pod pritiskom drugih sudskih sporova, ve} okon~ali svojeobavje{tajne karijere. (S.M.)

VISO^KI PREDSTAVNIK

Carl Bildt energi~no traìda OHR i njegovi ~inovnici

napuste BiH!Carl Bildt, prvi visoki predstavnika u BiH, predloìo je da se

najkasnije do kraja novembra ove godine, kada se navr{ava desetgodina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpunozatvori kancelarija OHR-a u BiH! Bildt predlaè da umjesto Visokogpredstavnika Evropska unija delegira svoga izaslanika koji bi samonadgledao provedbu Mirovnog sporazuma bez bilo kakvog aktivnoguplitanja i nametanja kona~nih rje{enja. Ovu ideju Bildt je poku{aougraditi u finalnu verziju dokumenta Komsije za Balkan, no ve}ina

Politika u BiH treba se pona{ati prema Draganuôvi}u kao Evropa prema Berlusconiju

VINKO PULJI], kardinal

ATNIM LIFTOM PADA

sudske od{tete od njegovog

jetio da }e ih poubijati!?

Carl Bildt


10/80

Pi{e: Adnan Buturovi}

Nakon {to je Vrhovni sud FBiH ove sedmice oslobodio biv{egsudiju Kantonalnog suda u Sarajevu Asima Kanli}a (osu|en na 4,5godina zatvora od strane prvostepenog suda u Zenici), doti~ni seodmah u Dnevnom avazu ispri~ao kako je bio osu|en zbogorkestrirane kampanje magazina Slobodna Bosna i emisije 60minuta. Kako tvrdi Kanli}, do ~asne odluke suda je do{ao tako{to se nije borio prljavim metodama, ve} ~injenicama, dokazimai legalnim postupkom. Pa da se podsjetimo koje su to ~injenice.

TRIJUMF NEZAVISNOG BUBALOVI]AKako je poznato, Kanli} je bio optuèn za zloupotrebupoloàja jer je u januaru 1996. godine kao sudija Vi{eg suda uSarajevu izvr{io promjene upisa SAB Banke u sudskom registru.O kakvim legalnim promjenama je bila rije~i utvrdila je 21.oktobra 2002. godine tada{nja zamjenica sarajevskog kantonalnogtuìocaJasmina Gafi}(sada tuìlac Suda BiH). Rje{avaju}i pokrivi~noj prijavi Kaba{a Krasni}ija, koju je ovaj podnio protivsudija Asima Kan li}a, Muhameda Pod ruga, A sima S ijer~i}a,Mustafe Duri}a, Jusufa Alajbegovi}a iMurisa Kumbari}a,fik-tivnog vlasnika SAB Banke od kojeg je Krasni}i kupio banku,tuìteljica Gafi} je utvrdila:

U spisu nema dokaza o postojanju novca na ra~unu SAB

banke . U spisu ne pos to ji n i d ruga dokumentacija koja pra ti ova j

upis, a posebno ne postoji dozvola za rad izdata od strane Narodne

banke B iH . Zbog navedenog se moè izvu}i zak lju ~ak da u v ri-jeme registracije ovi osniva~i nisu imali zakonom propisani mini-mum osniva~kog uloga u novcu, a t ime i da je ova regis trac ija pro-tuzakonito izvr{ena.

I na osnovu ~ega je, dakle, sudija Kanli} 30. januara 1996.godine izvr{io promjene upisa u sudskom registru SAB Banke? Naosnovu magle, jer je kapital SAB Banke od samog osnivanja 1993.godine imao vrijednost nula! Da li je Kanli} namjerno propustioutvrditi stanje u toj firmi ili je radio po ne~ijim uputama, to je te{kodokazati, jer su se za to pobrinuli oni koji su ga vjerovatno i oslo-

bodili.

SKRIVANJE PRESUDENaime, Kanli}eva protuzakonita radnja se nije mogla utvrditibez su|enja Kumbari}u, Podrugu, Sijer~i}u i ostalima. Kada jebiv{a kantonalna tuìteljica Jelisaveta Plasto 6. februara 2004.godine u Zenici napisala optu`nicu sudiji Kanli}u, njen kolegaRedò Deli}je nekoliko mjeseci kasnije izmijenio ~injeni~no stan-

je u optu`nici protiv sudije Kanli}a, olak{av{i time posao sudijiVrhovnog suda FBiH Tadiji Bubalovi}u da ove sedmice doneseosloba|aju}u presudu. (Bubalovi} je onaj neovisni sudac za kojeg

je ovih dana otkriveno da je primao redovnu potporu HDZ-a BiHod novca koji je Hrvatska upu}ivala HVO-u BiH!?)

Napadaju}i Krasni}ija i na{ magazin, Kanli} je ustvrdio da jeKrasni}i jedan od ve}ih du`nika SAB Banke. Vjerovatno,Kanli} nije znao da je u tu`bi Krasni}ija i njegove firme KH

BAUTRAGER GmbH protiv SAB Banke upravo Vrhovni sudFBiH, pod predsjedavanjem Hajrudina Hajdarevi}a, napisao pre-sudu kojom je SAB Banka du`na isplatiti 1,2 miliona KMKrasni}iju i njegovoj firmi. Me|utim, ovu presudu je stopiraoneko iz vrha Vrhovnog suda, pa je sudija Hajdarevi} moraodonijeti protuzakonito rje{enje kojim je uvaèna àlba SAB


MINI MARKET Ne prihvatam da kada veliki pas zalaje i svi ostali psi laju. @elimimati mi{ljenje, pa makar se ne slagalo sa programom SDP-aIVAN TOMLJENOVI], potpredsjednik RS

ostalih ~lanova tome se usprotivila smatraju}i da bi bilo pogre{no sprljavom vodom (Ashdownom) iz korita izbaciti i dijete (OHR).Drugim rije~ima, sud o zna~aju i ulozi OHR-a treba strogo odvojiti odsuda o aktuelnom ~elniku OHR-a! (A.M.)

TERZI] NA ZADNJIM NOGAMA

Ashdown pobrkao privatizacijskeplanove premijera Terzi}a

Eto i to se desilo: prvi put od kako je 2002. godine izabran zapredsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, Adnan Terzi} se usprotivionekoj odluci visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Terzi} jetrpio èstoke kritike unutar strana~kog vrha SDA koji mu je pred-bacivao slijepu poslu{nost Visokom predstavniku, ali Terzi} je ostaoistrajan na Ashdownovom putu. Sve do prije nekoliko dana kada jepodigao glas protiv Ashdownove odluke kojom je privremeno

zabranjeno raspolaganje dràvnom svojinom - ~itaj prodajadràvnog zemlji{ta..

Upu}eni tvrde da je Terzi} imao jak razlog za pobunu: navodnoga je Ashdownova odluka zatekla usred kr~mljenja zemlji{ta u neka-da{njoj kasarni JNA u Travniku! (M.A.)

RAZ, DVA, TRI: MALJUTKE

Ruski ambasador Gri{~enkona odlasku iz BiH ismijao

Ashdowna!Ruski ambasador Aleksandar Gri{~enko, koji ovih dana

napu{ta BiH, potpuno je uvjeren da iza nedavnih napisa o tome daRusija skriva neke od optuènih za ratne zlo~ine stoji visoki pred-stavnik Paddy Ashdown.

Ve} dulje vremena izme|u Ashdowna i ambasadora Gri{~enkatinja prikriveno neprijateljstvo. Jedan diplomatski izvor povjerio nam

je da ambasador Gri{~enko vaì ne samo za najstroèg kriti~araPaddyja Ashdowna nego i za najotvorenijeg kriti~ara koji se ne libiotvoreno izre}i svoje zamjerke na ra~un Ashdowna. Tako jeGri{~enko nedavno ukorio Ashdowna zbog njegove izjave da je

SUDSKI EPILOG SLUÂJA S

Na Vrhovnom sudu Asima Kanli}

{efovi s Kantonalnog suda pr

Paddy Ashdown


11/80

Banke. Presudu Vrhovnogsuda je 27. decembra

pro{le godine sasvimslu~ajno u spisu Vrhovnogsuda na{ao advokat RagibHadì} nakon ~ega je naOp}inskom sudu uSarajevu sastavljen zapis-nik kojim je utvr|eno

postojanje presudeVrhovnog suda koju je

neko od sudija Vrhovnogsuda jednostavno sakrio idonio suprotno rje{enje.

Sasvim osnovanozabrinut za sudski kadar u

bh. pravosu|u, biv{i sudi-ja Asim Kanli} je ustvrdioda je osloba|aju}a presu-da najpravednije rje{enje

jer sudija Bubalovi} nijemogao utvrditi da jepromjenama u sudskomregistru neko ostvarioimovinsku korist. Kakoje onda bilo mogu}e da,recimo, privatnikAlemko Nuhanovi} uSAB Banci dobije mil-ionske kredite kojenikada nije vratio, zbogkojih je, izme|u osta-log, SAB Bankapostala nesolventna izbog ~ega jeNuhanovi} pravo-mo}no osu|en?Upu}eniji u ovaj

slu~aj tvrde da nikone}e biti osu|en zaSAB Banku jer jeto bila dobroosmi{ljena i orga-nizirana plja~kastanovni{tva odstrane vrhadràve?!

Spomenimo ito da je Kanli}ev{ef uKantonalnomsudu bio AmirJaganjac,danas pred-sjednik

Vrhovnog suda BiH, koji je upravo i oslobodio Kanli}akrivi~ne odgovornosti!?

kona~no prevladana kriza u Vije}u ministara BiH i u Vladi RepublikeSrpske. Gri{~enko je ironi~no primijetio da ga ~udi Ashdownovaocjena kako je kriza prevladana. SDS je danas ja~i nego ikad jerje preuzeo svu vlast u Republici Srpskoj. Malo je ~udno da jakao ruski ambasador zazirem od ja~anja SDS-a a ti u tome nevidi{ nikakav razlog za zabrinutost, rekao je ambasadorGri{~enko Ashdownu u dru{tvu nekolicine evropskih ambasadora.Na{ izvor veli da je Ashdown ostao zbunjen ovom primjedbom, zbog~ega je izostao njegov jasan odgovor.

Odgovor je me|utim uslijedio nekoliko dana kasnije - u vidunovinskih tekstova o ruskoj za{titi ratnih zlo~inaca... (A.M.)

VEHID [EGI]

Prijateljstvo [ehi}a i Toki}a

kobno se odrazilo na vlast uSarajevu!Predsjednik Izborne komisije BiH Vehid [ehi} ne spori da je

izbor vije}nika u Gradsko vije}e Sarajeva obavljen u suprotnosti saIzbornim zakonom BiH, ali tvrdi da neregularne izbore ne moèponi{titi jer nema mandat da to u~ini! U SDP-u BiH tvrde suprotno:[ehi} se namjerno pogla{ava nenadle`nim kako se ne bi zamjeriosvome dugodi{njem pajta{u Sejfudinu Toki}u s kojim je zajednoprokrstario svijetom uzdu` i poprijeko {ire}i istinu o multietni~kojBiH. Sada kada je ta multietni~nost drasti~no pogaèna, [ehi} seprogla{ava nenadle`nim!

[ehi}evom pajta{u Toki}u rezultati izbora za Gradsko vije}e

Sarajeva itekako se svi|aju: iako je njegova partija SDU osvojilasamo ~etiri mandata u ~etiri gradske op}ine, u Gradskom vije}uSarajeva zastupljena je s dva vije}nika. Istovremeno, SDP je s osvo-jenih 39 mandata u ~etiri gradske op}ine u Gradskom vije}uSarajeva zastupljen sa samo pet vije}nika! Dakle, SDU je na svakadva vije}nika dobio jedno mjesto dok je SDP na svakih osamvije}nika dobio jedno mjesto u Gradskom vije}u! Rije~ je o o~igled-noj izbornoj kra|i i prekrajanju izborne volje gra|ana Sarajeva koju[ehi} jednostavno ignorira. (M.A.)

SAD su u posljednje vrijeme nekoliko puta iskoristilesilu u korist muslimana koji su se na{li u nevoljiCONDOLEEZZA RICE, dràvni sekretar SAD-a

B BANDA, PARDON BANKA


oslobodili njegovi dugogodi{nji

dvo|eni Amirom Jaganjcem!

OPTU@BE BEZ KAZNE:Dio tuìla~kih spisa iz Zenice protivbiv{eg sudije Asima Kanli}a

Sejfudin Toki}


12/80

MEDINA [EHI]sportski novinar

Mislim da bi se trebao donijeti zakon,odnosno sistem na osnovu kojeg bi semogli ka`njavati izgrednici na stadionima.Ako bi se ustanovila pravila po kojima bise publika trebala pona{ati ne samo na sta-dionima nego na svim sportskim mani-

festacijama, mislim da bi svima bilomnogo lak{e. Svi bi trebali znati koje su tonorme pona{anja na sportskim terenima.Kada bismo uputili omladinu na to da setreba navijati za svoju ekipu i da je to

zapravo svrha posjete jednom sportskom doga|aju, da se uìva uspektaklu, onda bi naravno jedan takav zakon bio dobrodo{ao, ako

bi on pomogao u svemu tome, a to je cilj.

Mislim da svakako treba donijetijedan takav zakon. Svi dobro znamo ividimo {ta se de{ava na stadionima, pamislim da je potrebno da se usvoji jedanovakav zakon. Samo ne znam ko bimogao da ga donese, s obzirom da,koliko sam ja upu}en, a mislim da jesam,u Bosni i Hercegovini ne postoji nizakon o sportu, a kamoli da imamozakon o huliganstvu.

ALMIR BA[OVI]dramaturg

MILAN PAVLOVI]glumac

Ja sam apsolutno za takav zakon. To je uprincipu samo jedan zakon takve vrste kojitreba da se donese. Mislim da na utakmica-ma moèmo vidjeti najvi{e politi~kih trans-

parenata, nacionalizma, uvreda. Stadion jejedno od mjesta na kojem je najvidljivijeovo ludilo u kojem ìvimo i gdje dolazi doizraàja na{a uàsna socijalna i kulturolo{kasituacija. Ne mislim da }e se stvari rije{itisamo dono{enjem zakona, jer se pojedinizakoni koji i sada postoje ne primjenjuju. Ne

znam ta~no kakva je situacija, ali mislim da postoji zakon kojizabranjuje no{enje transparenata koji su se do sada pojavljivali,

koji zabranjuje napade kako igra~a, tako i policije. Iskreno senadam da }e nam se i fudbal popraviti, pa }e se ljudi malo vi{ebaviti fudbalom, a ne huliganstvom.

MINI MARKET Vlada vi{e li~i na lova~ko dru{tvo nego na ozbiljnuinstituciju, jer podràva kriminalNIKOLA [PIRI], zamjenik predsjedavaju}egPredstavni~kog doma Parlamenta BiH

KULA OD 24 KARATA

Aleksandar Mandi} napu{ta

zatvor nakon pogodbenjegovog oca Mome sa Haagom!Aleksandar Mandi}, sin kontroverznog bosansko-srbijanskog

biznismena Mom~ila Mandi}a, koji je zajedno sa svojim ro|akomDraènkom Mandi}em i ranijim direktorom Privredne bankeSrpsko Sarajevo Dragoslavom Popovi}em uhap{en po~etkom jula2004., mogao bi uskoro biti slobodan. Nakon {to su njih trojica, kra-jem decembra pro{le godine, s kanadskim tuìocem JonathanomRatelom potpisali nagodbu prema kojoj su osu|eni na zatvorskekazne u trajanju od 14 i 15 mjeseci, odnosno 20 mjeseci zaPopovi}a, Mandi} je uloìo molbu za pomilovanje. Ova je molba,kako se i dalo o~ekivati poznavaju}i politi~ke veze i uticaj njegovogoca, odmah rije{ena, tako da bi Aleksandar zatvor Kula trebaonapustiti najkasnije za mjesec i po dana. Podsjetimo da su ro|aciMandi} i direktor propale Privredne banke Srpsko Sarajevo svo-jevremeno uhap{eni kao pripadnici zlo~ina~ke organizacije.Naknadno, kada su im ponu|ene simboli~ne zatvorske kazne,tuìlac Ratel je obja{njavao da su oni predstavljali samo posrednemete na putu do njihovog krajnjeg cilja, odnosno, Mom~ilaMandi}a. No, Mandi}-stariji, za kojim je Tuìla{tvo BiH davnoraspisalo potjernicu, moè biti sasvim spokojan u Beogradu, budu}ida uz bosansko ima i dràvljanstvo Srbije i Crne Gore, te ~vrstegarancije da ne}e biti isporu~en pravosu|u u BiH. Jo{ samo dado~eka sina, i da se cijela porodica Mandi} ponovo okupi na jednommjestu. (S.B.)

PRO ETCONTRA

DA

DA

DA

MISLITE LI DA TRE

PROTIV HULIGANS


Mom~ilo Mandi}


13/80

KOM[I]EVE HABULOZE

Profesora Ivu Kom{i}a

asistentica Zlatka Lagumdìjepobijedila rezultatom 22:1!!Na zalasku svoje duge politi~ke karijere ispunjene ~estim

padovima i rijetkim uzletima, potpredsjednik Socijaldemokratskeunije Ivo Kom{i} doìvio je teàk i, ruku na srce, ipak nezasluèndebakl. Kom{i} se naime kandidirao za predsjednika Gradskogvije}a Sarajeva, ali od 23 mogu}a glasa dobio je samo jedan jedini!No, to nije kraj njegovoj blamaì: upu}eni naime tvrde da je i onajjedini glas Kom{i} dobio zahvaljuju}i sretnoj okolnosti {to je i sambio me|u ona 23 vije}nika s pravom glasa! Dakle, glasao je za sebei to jedini on!?

Da ironija bude potpuna, Kom{i}a je nadmo}no, s 22 glasa usvoju korist, pobijedila anonimna vije}nica Aida Habul, koju je kan-didirala Stranka za BiH, stranka sa kojom je Kom{i}eva Socijal-demokratska unija potajno krojila planove o preuzimanju Gradskeuprave Sarajeva. Nije nam poznato ko je poremetio me|ustrana~kidogovor Stranke za BiH i Socijaldemokratske unije, no {pekulira seda je konce iz pozadine u ovom slu~aju vukao Zlatko Lagumdìja.Naime, Aida Habul, Kom{i}eva protivkandidatkinja, radi na sara-jevskom Ekonomskom fakultetu kao asistentica lideru SDP-aLagumdìji!!!

(A. M.)

Definitivno sam za dono{enje tak-vog zakona. To je jedini na~in da sestane u kraj divljanjima, kakvim smo

svjedoci na stadionima {irom dràve.To je recept koji se odli~no pokazao naprimjeru Engleske, koja je osamdesetihgodina bila na stubu srama kada su u

pitanju fudbalski navija~i, koji su pra-vili uàsne incidente i {tete. Dono{enje Zakona i represija, izme|uostalog i zatvorske kazne za navija~e koji su pravili nerede izabrane prisustvovanja utakmicama, ~ak i po nekoliko godina,donijeli su odli~ne rezultate u veoma kratkom roku. Kod nas su

poslije rata utakmice pra}ene nacionalisti~kim ispadima ivrije|anjima protivni~kih ekipa na nacionalnoj osnovi. Ovakavzakon je kod nas prijeko potreban. Trebamo slijediti uspje{ne

primjere zemalja koje su u svemu, a posebno u sportu, na mnogovi{em nivou nego BiH.

DINO KONAKOVI]direktor Ko{arka{kog kluba Bosna

Apsolutno podràvam takav zakon,s tim {to bi njegovu provedbu trebalo

pomno pratiti. Mislim da sli~an zakonpostoji u susjednoj Hrvatskoj, ali nisamba{ siguran da ga oni provode nanajbolji mogu}i na~in. Zakon o huli-ganstvu postoji u nekim civilizovanimevropskim zemljama. Recimo, u Engle-

skoj je dao velike rezultate u sprje-~avanju nasilja na stadionima. Takavzakon je nama neophodan.

MIRZA MUZUROVI]direktor Rukometnog kluba Bosna

Mislim da kod nas nema huliganstvau tolikoj mjeri da bi se trebao donositineki poseban zakon. Mi u svakomslu~aju moramo pratiti neke evropsketrendove, ali mislim da u ovom momen-

tu to nije toliko kriti~no i neophodno.Ovaj zakon nije primaran. Ima puno pri-oritetnijih zakona u ovom trenutku, kao{to je na primjer Zakon o sportu. Kada bise donio takav zakon, bilo bi rije{eno i

pitanje huliganstva na stadionima.

Toliko je laì o meni izneseno zbog ~ega se ja ponekadupitam postoji li drugi Dragan ôvi}

DRAGAN ÔVI], ~lan Predsjedni{tva BiH


A DONIJETI ZAKON

VA NA STADIONIMA U BiH?

DA

DA

NE

BELMINKARAMEHMEDOVI]

urednik redakcije Sportskog programana BHT 1

JEDAN ALI VRIJEDAN GLAS: Ivo Kom{i}


14/80

PANDUREVI] U HAAGU


Haag je godinama nuddolara za izru~enje Pan

njegovu predaju Banja Lu

SEZONSKA RASPRODVINKO PANDUREVI], penzionisani general Vojske RS, jedno vrijeme ~ak ikomandant tamo{nje vojske, po~etkom ove nedjelje je nakon vi{egodi{njegbjeànja i skrivanja odlu~io oti}i u Haag; na{ novinar otkriva pozadinu mu~ne

trgovine koju su sa Pandurevi}em posljednjih godina vodili istraìtelji iz Haaga,s jedne, te vlasti iz Banje Luke i Beograda, s druge strane

POLAGANJE RAÛNA ZAZLOÎNE U PODRINJU:General Vinko Pandurevi}

ONI SU ODGOVORNI ZA POKOproslavi uprili~enoj nakon etni~k


15/80

Iste no}i kada su beogradski medijiobjavili informaciju da je penzioni-rani general Vojske Republike Srp-ske Vinko Pandurevi}, optuèn zaratne zlo~ine po~injene u Srebrenici,

donio odluku o dobrovoljnoj predajiTribunalu u Haagu, posredstvom vlada

Republike Srbije i Republike Srpske, unekoliko zvorni~kih i kalesijskih naseljaosvanuli su plakati s fotografijamaRadovana Karadì}a iRatka Mladi}a, te

porukama da srpski narod ne}e odustati

Trgovina Moskva - Beograd - Haag


o Vladi RS pet milionaurevi}a; Na kraju je za

ka platila 50 hiljada KM!?

Pi{e

Mehmed Pargan

U zlo~inima u Zvorniku pored Vinka

Pandurevi}a isticao se i Dragan Obrenovi},koji je komandovao tenkovskom jedinicom ikoji je pro{le godine u Haagu postigao spo-razumno priznanje krivice, nakon ~ega jeosu|en na samo 17 godina zatvora.Slobodna Bosna je iz izvora bliskih odbraniVinka Pandurevi}a doznala kako }e se uHaagu pokrenuti nevi|ena borba za srpskuistinu, jer }e Pandurevi} ukazati na laìkojima se posluìo Obrenovi} kako bi savteret zlo~ina, navodno, prebacio na Pandu-revi}a. Prema istom izvoru, Obrenovi} jekazao da je u vrijeme dok su masovno ubi-jani civili u Laètama u naselju Orahovac on

bio u Srebrenici, a Pandurevi}eva odbrananavodno ima dokaze da je Obrenovi} bio nalicu mjesta a da je Pandurevi} bio u Sre-brenici. Jedinice Armije BiH upravo su spor-noga dana na lokalitetu Baljkovice, na po-tezu izme|u Zvornika i Kalesije, zaplijenilevojni dìp u kojem je stajao putni nalog naime Dragana Obrenovi}a. Dìp je imao reg-istarske oznake Vojske Jugoslavije, a voza~dìpa, kako je stajalo u dokumentima, bio jeizvjesni Dragan Maksimovi}, voza~ Dra-gana Obrenovi}a.

OBRAÛN U HAAGU

Pandurevi} }e dokazivatida je pokajnikObrenovi} lagao!

JA RATNIH ZLOÎNACA

[TA ]E ODGOVORITI PANDURE-VI] U HAAGU: Dragan Obrenovi}tokom su|enja prebacio je svukrivicu na svog komandantaVinka Pandurevi}a

ZVORNIKU: Vojni i civilni vrh Zvornika nai{}enja ove op}ine


16/80

od pruànja podr{ke najve}im srpskimsinovima. Pandurevi}, nekada{nji ko-mandant Zvorni~ke brigade Vojske Re-

publike Srpske, optuèn je za zlo~inepo~injene u Srebrenici i to po komandnoji individualnoj odgovornosti, te za geno-cid, a optu`nica je protiv njega otpe-~a}ena 2001. godine. Pandurevi}evaodluka da se preda prvobitno je kao prob-ni balon, u vidu medijske {pekulacije,objavljena jo{ sredinom decembra pro{legodine, ali Pandurevi}, kao jedan od naj-traènijih ratnih zlo~inaca, sa~ekao jeipak da se Tribunalu predaju njegov

pot~injeniDrago Nikoli}, na~elnik bezb-jednosti Zvorni~ke brigade, te nekolikovisokih oficira predvo|enih generalomMom~i lom Per i{ i} em i Karadì}evimministrom policije Mi}om Stani{i}em,

kako bi nakon njih dobrovoljno oti{ao uHaag.

BEZ OPTU@NICE ZAPOKOLJ U ZVORNIKU!?

Prema informacijama do kojih jedo{la Slobodna Bosna, Pandurevi}evuodluku o brzom odlasku u Haag

pataknula je iznenadna kontrola koju suprovele policijske jedinice MUP-a RS uzpomo} EUFOR-a, pretresaju}i nedavnoku}u njegovog brata Petra Pandurevi}a ucentru Bijeljine. Jake porodi~ne vezeizme|u ~etvorice bra}e Pandurevi} bilesu presudne, iako su Vinka jo{ prilikomnjegovih decembarskih pregovora savlastima u Beogradu ubje|ivali da se

preda, kako bi dobio nagradu od 50.000maraka, {to mu je obe}ala VladaRepublike Srpske. S obzirom da je u tovrijeme Pandurevi} odbijao da se preda,a Vlada Srbije nije imala zakonskemogu}nosti da Pandurevi}a izru~iHaagu, poku{alo se dogovoriti saVladom Republike Srpske da mu obezbi-

jedi iznos predvi|en kao i za sve one kojise dobrovoljno predaju. Pandurevi} je,

me|utim, to odbio tvrde}i da je ondràvljanin Srbije i da ga ne moguisporu~iti BiH. Prema ovim informacija-ma, Pandurevi} uop}e ne bi trebao bitiuvr{ten u spisak Dragana âvi}a iDarkaMatija{evi}a , jer se radi o srbijanskomdràvljaninu.

âk i u slu~aju da dobije ovaj novacod Vlade u Banjoj Luci, na pet milionadolara ucijenjeni Vinko Pandurevi}kona~no }e zavr{iti u Scheveningenu zabijednih 50.000 maraka, na {ta se svelodugogodi{nje naga|anje da }e on posti}idogovore sa (ha{kim) lovcima na glave,da na dva jednaka, dvoipomilionskadijela, podijele iznos koji je raspisalaameri~ka vlada. Poklanjanjem po 50.000maraka svim optuènima Vlada Repu-

blike Srpske mudro je vru}i krompir iz

ruku koji im je dala me|unarodna zajed-nica prebacila optuènima, smatraju}i da

politi~ki nije mudro hapsiti najzaslu`nijeosobe za stvaranje Republike Srpske, aekonomski gledano, svako hap{enje ikada bi postojala politi~ka volja, ko{talo

bi najmanje toliko novca. Tako }e se ipakdesiti da }e Vlada Republike Srpske, pris-taju}i da bude pokrovitelj dobrovoljnihodlazaka u Haag, nastaviti da ba{tini ratni

zlo~in kao temelj postignute dràvnosti iniko ne moè kazati da su hapsili svojejunake. Naprotiv ministri su ih pratili~ak do Haaga, mole}i ih za prihvatanjedatih garancija.

U Zvorniku je pristanak Pandurevi}ada ode u Haag do~ekan sa àljenjem,

prvenstveno zbog toga {to je on uz gene-ralaSvetozara Andri}abio najomiljenijiovda{nji srpski oficir. S druge strane, nje-gov pristanak da proda du{u za 50.000iznenadio je sve one koji su u ime srpstvauporno odbijali da i sami njegovimizru~enjem zarade pet miliona dolara.Iako se vjerovalo da }e u ovom podri-

njskom gradu informacija iz Haaga da nijedna optu`nica za ratne zlo~ine vi{e ne}ebiti podignuta biti do~ekana s olak{anjem,u Zvorniku je tek sada zavladao strah.U~esnici rata, pogotovo oni koji su poten-

PANDUREVI] U HAAGU


Na{ izvor tvrdi da je vrlo mogu}e dase prilikom su|enja Ljubi{i Beari,na~elniku bezbjednosti u General{tabuVojske Republ ike Srpske, jednom odnajve}ih zlo~ina~kih genija, otvori i drugifront u dokazivanju istine, jer se navodnoMomir Nikoli} zvani Penzijica koristiolaìma kako bi umanjio svoju kaznu, a svuodgovornost prebacio na Ljubi{u Bearu,koji je bio klju~ni igra~ u svim egzekucija-ma. Odlaskom u Haag Vinka Pandurevi}a

okon~ava se jedna a po~inje druga faza uprocesuiranju ratnih zlo~inaca u Podrinju.Izuzev Radovana Karadì}a, RatkaMladi}a i Zdravka Tolimira, te pukovnikaVujadina Popovi}a i Ljubomira Borov-~anina, o~igledno Tribunal ne}e vi{enikog optuìti za zlo~ine na potezuSrebrenica Zvornik; sada se prostorotvara za lokalne sudove koji }e moratiprocesuirati hiljade zlo~inaca odgovornihza zlo~ine u Podrinju!

NASTAVAK HAAGA U BIH

Hiljade zlo~inaca bit }e

su|eno u Tuzli i Sarajevu!

POHVALE SA VRHA ZLOÎNA^KE PIRAMIDE: Brano Gruji}, civilni {ef ratnogZvornika, sa zlo~incima Radovanom Karadì}em i Mom~ilom Kraji{nikom


17/80

cijalni ratni zlo~inci, sada o~ekujupodizanje optu`nica pred Kantonalnimsudom u Tuzli i pred Dràvnim sudom uSarajevu, gdje }e prema njihovom mi{-ljenju biti puno stroìji i okrutniji nego su

bili u Haagu.

ZVORNIK ZAVIJENU CRNO

[ta }e nam bal ije radit i na sudovima

i u zatvorima, Haag je b io ban ja, kazaoje jedan od na{ih sugovornika u Zvorniku,~ije ime jo{ uvijek nije stavljeno na listuoptuènih za ratne zlo~ine, ali se o tojmogu}nostri govori godinama. U Tuzlise posljednje dvije godine pripremalo

podizanje optu`nica protiv desetak osobakoje su sudjelovale ili organizirale et-ni~ko ~i{}enje Zvornika, me|u kojima su

bili Brano Gru ji}, S tevo Rad i}, JovanMitrovi}, Jovo Ivanovi}, Jovo Mijatovi},

Marko Pavlovi}, Branko Studen ...Nekada{nji gradona~elnik Zvornika ipredsjednik Kriznoga {taba SDS-a BranoGruji} nedavno je uhap{en u Loznici,zajedno sa bokserom Miloradom Gogi-}em , vo|om paravojne formacije Gogi-}evi ~etnici, a prema podignutoj optu`niciiz Beograda.

S obzirom da je Zvornik bio jedan odprvih okupiranih gradova, jo{ u vrijemedok je JNA legalno bila prisutna u BiH,vjeruje se da je zvorni~ka grupa uhap{ena

po nalogu srpskih obavje{tajnih slu`bikako bi se vi{ak informacija interesantnihHaagu u slu~aju tu`be BiH protiv SiCGzadrào u Beogradu. Interesantno je daBiH jo{ uvijek nije podnijela Srbijizvani~ni zahtjev za izru~enje svojihdràvljana i svih onih koji su po~inilizlo~ine u BiH. Pred Kantonalnim sudomu Tuzli tako|er je provedena istraga i,

prema na{im informacijama, uskoro }ebiti podignuta optu`nica protiv dvadeset isedam osoba za po~injene zlo~ine unaselju Drinja~a kod Zvornika. U ovim

zlo~inima se pored izvjesnog MiladinaMijatovi}a, Dragana Ignjatovi}a i drugihkao najodgovornija osoba spominje iime Vinka Pandurevi}a, me|utimoptu`nica Tribunala u Haagu, kao nioptu`nica Tuìla{tva u Tuzli, nisu obuh-vatile period 1992. godine kada je uZvorniku provedeno etni~ko ~i{}enjeodnosno masovni zlo~ini nad Bo{njaci-ma. Pandurevi} je bio uklju~en u operaci-

je Vihor 1 i Vihor 2, u kojima je etni~kio~i{}eno naselje Drinja~a, gdje je ubijenooko stotinu civila. Ova operacija ostala jeupam}ena i po tome da su zvorni~ka pre-duze}a i donatori obezbijedili 800.000maraka koje su, navodno, date na rukePandurevi}u da ih raspodijeli svojimvojnicima. Da li je on to u~inio i kako,nikada nije objelodanjeno.

Moskva - Beograd - Haag


18/80

Premda je glavna rasprava potu`bi za klevetu koju je prijevi{e od pola godine dràvniministar prometa i komunikaci-

jaBranko Doki}podnio protivSlobodne Bosnepo~etkom ovog tjednaodgo|ena, navodno zbog ministrovogneodlo`nog putovanja, ~ini se kako seDoki} na Kantonalnom sudu u Sarajevunije pojavio iz posve drugih razloga. Istog

dana (u ponedjeljak, 21. marta) kada jeDoki} na Sudu u Sarajevu trebao dokaza-ti kako je serijom tekstova objavljenih uSB njegovom ugledu nanesena nena-doknadiva {teta (kasnije }e se ispostavitida je {teta, ipak, nadoknadiva, te da

prema Doki}evoj pau{alnoj procjeni onaiznosi to~no 30.000 KM?!), banjalu~koOkru`no tuìteljstvo podiglo je protivnjega optu`nicu koja ga tereti za zlo-uporabu slu`benog poloàja ili ovlasti!?Po svoj prilici, ministar Doki} je vijest o

podizanju optu`nice i{~ekivao ve} dani-ma (budu}i da je istraga trajala mjeseci-ma) i njegov nedolazak u Sarajevo nasudsko ro~i{te protiv na{eg lista, u si-tuaciji kada su mu ugled i ~ast polju-ljani i u Banjoj Luci, stoga je sasvim ra-zumljiv. Da li je, pritome, izostanakopravdao slu`benim razlozima ili nije,nebitna je ~injenica.

BRANKO GOTOVINAIstraga protiv Branka Doki}a pokre-

nuta je na temelju anonimne prijave kojaje Okru`nom tuìteljstvu u Banjoj Lucidostavljena jo{ u prolje}e pro{le godine.

Kako nezvani~no doznajemo, prijava seodnosila na period od po~etka 2001. dokonca 2002. godine, kada je Doki} bio nafunkciji ministra saobra}aja i veza u VladiRepublike Srpske. Prema izvorima blis-kim Tuìteljstvu u Banjoj Luci, Doki} je

prijavljen da je, zajedno s nekolicinombliìh suradnika, u razdoblju 2001.-2002., podijelio oko milijun KM, kolikosu Ministarstvu saobra}aja i veza uplatilivlasnici teretnih vozila po osnovu izda-

vanja dozvola za inozemstvo.

Kako se pretpostavlja, prijavu supredali privatni autoprijevoznici koji suizdavanje transportnih dozvola gotovimnovcem pla}ali u prostorijama Ministar-stva, ili inspektorima na terenu (ukolikose radilo o mandatnim kaznama). Me-|utim, iako su za svaku pla}enu dozvoluautoprijevoznici iz Republike Srpskeuredno dobijali potvrdu, ta sredstva nika-da nisu usmjerena u entitetski prora~un,nego ih je ministar Doki}, kako se navodiu prijavi, dijelio sa svojim suradnicima.Uz tvrdnje kako su na taj na~in Branko

Doki}, blagajnica u Ministarstvu sao-bra}aja i veza, te nekolicina njegovihpomo}nika o{tetili prora~un RepublikeSrpske za vi{e od milijun maraka, pod-nositelj(i) prijave su napomenuli da jeovakav na~in pla}anja obustavljen tek

po~etkom 2003., odnosno dolaskomnovog ministra, Doki}evog nasljednika.Od tada se, naime, pla}anje dozvola zainozemstvo vr{i na po{tanskim {alterima.

No, sude}i prema navodima izoptu`nice koja je iz Okru`nog tuìteljstvadostavljena Osnovnom sudu u BanjojLuci na potvr|ivanje, istraga protiv

Branka Doki}a u me|uvremenu je dopu-njena novim dokazima, ali i novim imeni-ma. Pored Doki}a, na popisu optuènih sena{ao i njegov prethodnik na funkcijiministra saobra}aja i veza Marko Pavi}(bio ministar u Vladi Milorada Dodika),trenuta~no predsjednik DNS-a i na~elnikop}ine Prijedor. Doki}, Pavi} i osoba sinicijalimaV . J.terete se da su entitetski

prora~un o{tetili za blizu 200.000 KM,dok je {teta nastala u dràvnom Mini-starstvu prometa i komunikacija procije-njena na ne{to vi{e od 707 tisu}a maraka.

VLAST PRED RE[ETKAMA


BRANKO DOKI], dràvni ministar prometa i komunikacija, trebao se uponedjeljak, 21. marta, pojaviti pred Kantonalnim sudom u Sarajevu povodomtu`be koju je prije vi{e mjeseci podnio protiv Slobodne Bosne, Na njegovu

àlost, bio je sprije~en do}i u Sarajevo: istog dana je Okru`no tuìla{tvou Banjoj Luci protiv Doki}a podiglo optu`nicu

PRAVOSUDNI KO[MAR DR@AVNOGMINISTRA BRANKA DOKI]A

Pi{eSuzana Mijatovi}

Ministar Doki} tuì Slobodnu Bosnu a nj

LOVI A ULOVLJEN: Branko Doki}, dràvni

ministar prometa i komunikacija


19/80

U policijskom izvje{}u koje je dostav-ljeno Tuìteljstvu stoji da Branko Doki}od po~etka 2001. do sredine oktobra2002. nije evidentirao gotovo pola miliju-na KM (naknada za me|unarodne trans-

portne dozvole i sredstva prikupljenanaplatom mandatnih kazni), da bi kasnijeodobrio njihovo nenamjensko tro{enje.

POLITI^KI PROGONPLJA^KE

Na taj je na~in, prema nalazima poli-cijske istrage, ostvario protupravnu koristve}u od 415 tisu}a KM. Ukupna neevi-dentirana sredstva u vrijeme Pavi}evogmandata iznose, tako|er, oko 500.000maraka, s tim da se nenamjenski utro{ak

procjenjuje na blizu tristo tisu}a KM. Ko-mentiraju}i vijest o podizanju optu`nice,

biv{i ministar Marko Pavi} je kratkokazao da smatra kako za njegovo proce-suiranje nema osnova, te da sporna nov-~ana sredstva nisu zlouporabljena, ve} suispla}ena slu`benicima. Sli~no je reagiraoi Branko Doki}, napomenuv{i kako se u

pozadini cijelog postupka kriju politi~kirazlozi, s ciljem njegove diskreditacije.

Ovo je samo jedna epizoda u

dugogodi{njem kriminalnom radu minis-tra Branka Doki}a , izjavio je zaSlobodnu Bosnu predsjednik nevladineorganizacije Narodni front iz Banje LukeDragomir Babi}, koji je, svojedobno, prvi

javno upozorio na kriminalne posloveBranka Doki}a i njegovog strana~kog lid-era Mladena Ivani}a. Babi} nam je,tako|er, pojasnio da je on, kao predsjed-nikNarodnog fronta, protiv Doki}a pod-nio ~etiri kaznene prijave, smatraju}i gaodgovornim za brojne kriminalne poslove

jo{ iz ratnog perioda kada je bio ~lanUpravnog odbora Medicinske elektronikei, zajedno s Ivani}em kao predsjednikomuprave, {vercovao medicinsku opremu ihumanitarnu pomo} na relaciji Srbija-Republika Srpska.

Istraùju}i dugogodi{nje poslovneveze aktualnog PDP-ovog dvojca uVije}u ministara BiH, ministra vanjskih

poslova Mladena Ivani}a i ministra pro-meta i komunikacija Branka Doki}a, na{list je u vi{e navrata pisao o financijskimaferama gdje se kao glavni akteri po-

javljuju Ivani} i Doki}. Podsjetimo, rani-je smo objavljivali kako je u vrijeme dokje Mladen Ivani} bio premijer RepublikeSrpske a Branko Doki} entitetski min-istar saobra}aja i veza, uz pomo}tada{njeg direktora @ eljk a Jun gi}a

(tako|er njihov kadar), od TelekomaSrpske napravljen trezor za financiranjePDP-a i Vlade RS-a. Brojne nezakoni-tosti u poslovanju tog profitabilnogdràvnog poduze}a kasnije su dokumen-tirane u izvje{}u specijalnih me|unarod-nih revizora. Pored toga, nikada nisu ispi-tane okolnosti pod kojima je Doki}, kaoministar saobra}aja i veza, naloìonabavku trideset teretnih èljezni~kihkola za potrebe @eljeznice RepublikeSrpske (iako je ovo poduze}e, u to vri-

jeme, raspolagalo s 3000 teretnihèljezni~kih kola), za {to je pla}eno okoosam milijuna KM. I, na koncu, valja se

prisjetiti Doki}eve i Ivani}eve uloge uprivatizaciji banjalu~ke Kristal banke

koja je, {to je nepobitno utvr|eno, 2002.godine prodata Hypo Alpe Adria banci zajedan euro, a da prethodno nije izvr{enaprocjena njezine vrijednosti, iako je tobila zakonska obveza Vlade RS. Upravoje sumnjiva privatizacija Kristal bankebila povod zbog kojeg je Odbor zaprivredu i financije Skup{tine RepublikeSrpske, prije ravno godinu dana, saslu{aoministra Ivani}a koji se branio da procje-na vrijednosti nije izvr{ena jer je uizvje{}u Svjetske banke i eksternoj reviz-iji poslovanja preporu~ena likvidacija

banke. No, Ivani} je istodobno propustiokazati da je Kristal banka dovedena do

propasti jer je njezino rukovodstvo (ajedna od direktorica bila je i Zora Doki},supruga ministra Branka Doki}a), odob-ravalo golema kreditna sredstva povjeri-ocima koji pozajmljeni novac nisu ured-no vra}ali.

TANDEM SMRTIILI SU@IVOTA:IVANI]&DOKI]

Zbog svega {to je Slobodna Bosna onjima napisala, ministri Ivani} i Doki}tuìli su na{ list koncem maja pro{legodine, traè}i da im se nanesena du{evna

bol kompenzira sa, sve skupa, 70.000

KM! Glavna rasprava po tu`bi ministravanjskih poslova BiH na Kantonalnomsudu u Sarajevu odràna je 4. januara, kadase kao jedan od klju~nih Ivani}evih svjedo-ka pojavio Branko Doki}, te cijela svitaPDP-ovaca. Iako smo reprizu njihove pred-stave o~ekivali i po~etkom ovog tjedna(pretpostavljali smo, naime, da }e, ovoga

puta, kao svog svjedoka Doki} pozvatiIvani}a), do toga nije do{lo, iz ve} poznatihrazloga - istog dana podignuta je optu`nica

protiv Doki}a u Banjoj Luci!?. Optu`nicuprotiv Branka Doki}a banjalu~ki sud bi,kako se predvi|a, trebao potvrditi do koncaovog tjedna. No, ako je vjerovati tvrdnjamanekih njihovih strana~kih kolega, vijest osasvim izglednom sudskom procesuiranju

potresla je Mladena Ivani}a jednako kao iBranka Doki}a.

Slu~aj dràvnog ministra Branka Doki}a


Iako je Branko Doki} u sudskoj tu`biprotiv Slobodne Bosne negirao da je njego-va k}erka Sanela Doki} bila ~lan Tajfuna,tajne obavje{tajne slu`be RadovanaKaradì}a, istina je da je ona, kao pripad-nica te organizacije, uhap{ena 1994., uakciji MUP-a Republike Srpske. Podebljipolicijski dosje u Banjoj Luci ima i Doki}evzet Sa{a Savi~evi} koji je jo{ 2002., u ban-jolu~kom Osnovnom sudu, osu|en na go-

dinu i pet mjeseci zatvora zbog ugroàvanjasigurnosti i vi{e te{kih kra|a. Kako je nave-deno u presudi, Sa{a Savi~evi} i izvjesniZlatko Plav{i} zajedno su tijekom 1994. uBanjoj Luci oplja~kali vi{e vozila (uglavnomu vlasni{tvu raznih me|unarodnih organi-zacija), te prostorije poduze}a Niskograd-nja, kradu}i radio-stanice, alarmne ure|aje

i drugu tehni~ku robu. Iste godine suDoki}ev zet (suprug njegove k}erke Sanele)i Plav{i} oplja~kali i jedan terenac Me|unar-odnog komiteta Crvenog krià, koji su kas-nije minirali, tako da je dìp potpuno uni-{ten. Iako mu je sudska presuda izre~enaprije gotovo tri godine, Savi~evi} je naizdràvanje zatvorske kazne upu}en teknedavno. Navodno da je u banjalu~kom zat-voru Tunjice proveo svega nekoliko dana,

da bi se, zahvaljuju}i intervenciji svog utje-cajnog punca, na{ao na popisu osu|enikakoje je predsjednik Republike SrpskeDragan âvi} pomilovao 10. januara ovegodine. Ostatak zatvorske kazne, premaodluci predsjednika âvi}a, Savi~evi}u jezamijenjen uvjetnom osudom u trajanju oddvije godine?!

FAMILIJA NA VJETROMETINI

Doki}eva k}erka opslu ivala

Karad i}a, a zeta iz zatvoraoslobodio âvi}!?

ga Tuìla{tvo u Banjoj Luci !?


20/80

Ne postoje opravdani razlozi za razr-je{en je p redsjedn ik a M ate T ad i}a,sloìle su se jednoglasno sudije Ustavnogsuda BiH na sjednici koju su (u odsustvusvog predsjednika Tadi}a, protiv kojeg jeTuìteljstvo BiH podiglo optu`nicu uslu~aju Lijanovi}i) odràli krajem pro{lesedmice. Posebni odjel za organizirani i

privredni kriminal i korupciju TuìteljstvaBiH podigao je po~etkom marta optu`-nicu protiv ~lana Predsjedni{tva BiHDragana ôvi}a zbog sudjelovanja usumnjivim poslovima kompanije Lija-novi}i, te protiv vlasnika ove kompanije

bra}e Ivankovi} Lijanovi}, predsjednikaUstavnog suda BiH Mate Tadi}a i profe-sora sarajevskog Pravnog fakultetaZdravka Lu~i}a.

ZA[TO ÔVI]A NE TADI]

Tuìteljstvo BiH ({vedski tuìteljMat s Matts on), podsjetimo, optuènusedmorku tereti za sudjelovanje u orga-niziranoj kriminalnoj grupi u slu~ajuLijanovi}i, koji je svojevremeno otvorilaCarinska uprava FBiH. ^lana Predsjed-ni{tva i biv{eg ministra finansija u VladiFederacije BiH ôvi}a Tuìteljstvo teretiza zloupotrebu poloàja i ovlasti i sudje-lovanje u podmi}ivanju sudije Ustavnogsuda. Tadi}a, koji je ovu funkciju obna{ao2003. godine, dràvno Tuìteljstvo op-tuùje za zloupotrebu poloàja i ovlasti, te

primanje dara i drugih oblika koristi,

kako bi izvr{io nepropisan uticaj u okviruUstavnog suda.

Ustavni sud se na ovoj sjednici nijeupu{tao u razmatranje sadràja i su{tineoptu`nice podignute protiv Tadi}a, a ovusvoju odluku u saop{tenju izdatom nakonsjednice ovako je obrazloìo: Ustavni sud

je duàn da vodi ra~una o za{titi kako

integriteta Ustavnog suda, tako i integriteta

svakog sudije. Na rad Suda ne moè se uti-cati navodima koji nisu ispitani i dokazani u

postupku pred nadle`nim sudom.

Ustav BiH, kao i Pravilnik o raduUstavnog suda, jasno precizira pod kojim

se uvjetima donosi odluka o razrje{enjufunkcije sudija koji rade u ovoj instituciji.Prema ~lanu VI Ustava BiH (1/c) mandatsudija, imenovanih u prvom sazivu, traje

pet godina, izuzev ako podnesu ostavkuili budu s razlogom razrije{eni na osnovukonsenzusa ostalih sudija. Tako|er, ~lan

101 Poslovnika Ustavnog suda BiHpropisuje da sudija moè biti razrije{endu`nosti sudije prije isteka vremena nakoje je izabran, u slu~aju da bude osu|enna zatvorsku kaznu zbog po~injenogkrivi~nog djela za koje je pravnosna`noosu|en na bezuslovnu kaznu zatvora.

SLUÂJ MATO TADI]


Dok je javnost zaokupljena pitanjem ho}e li DRAGAN ÔVI], ~lan Predsjedni{tvaBiH, pod pritiskom Tuìla{tva BiH i cjelokupne me|unarodne diplomatije podnijeti

ostavku, potpuno je promakla ~injenica da je Ustavni sud BiH odbio smijenitisvoga predsjednika MATU TADI]A koji se nalazi na istoj optu`nici sa ôvi}em;

na{a novinarka otkriva za{to su doma}e i strane sudije stali uz Tadi}aPi{e

Danka Savi}

ASHDOWN KAPITULIRAO

^LAN PREDSJEDNI[TVA U SJENI: Dragan ôvi} odbija podnijeti ostavku uprkosrobusnim me|unarodnim pritiscima

Strane sudije u Ustavnom suduAshdownovog OHR-a na njihovu

Foto:MilutinStoj~e

vi}


21/80

Sudije Ustavnog suda BiH su, dakle,donose}i odluku prema kojoj Tadi} i daljeostaje na svojoj funkciji, jednostavno

po{tovali Ustav BiH i Pravilnik o raduove institucije, jer za razliku od Draganaâvi}a, koji je u Predsjedni{tvo BiHdo{ao zahvaljuju}i bira~kim glasovima,sudije Ustavnog suda bira dràvni Par-lament i oni su odgovorni ovom Sudu.

TRI PUTA PO TRIUstavni sud Bosne i Hercegovine,

podsjetimo, ima devet ~lanova i zapravo

je jedina uspje{na dràvna institucija kojaje do sada donijela nekoliko za BiH kru-cijalnih odluka. êtiri njena ~lana biraPredstavni~ki dom Federacije, a dva ~lanaSkup{tina Republike Srpske. Preostala tri~lana bira predsjednik Evropskog suda zaljudska prava nakon konsultacije saPredsjedni{tvom BiH. Sudije koje bira

predsjednik Evropskog suda za ljudskaprava ne mogu biti dràvljani BiH ili bilokoje susjedne dràve. U ovom mandatu(Sud je formalno konstituiran u ovomsazivu u maju 2003.) jedan od potpred-

sjednika Ustavnog suda BiH je Tu -dor Pantiru iz Moldavije, nekada{nji sudi-

ja Evropskog suda za ljudska prava uStrasbourgu, a sada{nji sudija Vrhovnogsuda na Kosovu. Drugi strani sudijaUstavnog suda BiH je Britanac Da -vid F eldman (profesor na uglednomCambridgeu i ~lan Odbora za ljudska

prava u Parlamentu VelikeBritanije), dok je tre}i prof.dr. ConstanceGrewe,Njemica kojaìvi u Francuskoj, tako|er uni-verzitetski profesor i ekspertza komparativno-ustavno pra-vo. Troje respektabilnih ino-zemnih pravnih stru~njakasu bezrezervno, kao i do-ma}e sudije, zauzeli stavda ne postoje opravdanirazlozi zbog kojih bi Mato

Tadi} trebao biti razrije{ensa funkcije predsjednikaSuda.

Uo~i odràvanja sjed-nice na kojoj je donesenaova odluka, visoki pred-stavnik u BiH Paddy Ash-down je, saznajemo, po-

ku{ao uticati na stranesudije da glasaju zaodluku prema kojoj biTadi} morao bitismijenjen sa du`-nosti. Naviknut naponizne lokalnepoliti~are koji ìveu strahu od njegov-ih smjena i, pret-

p o s t a v l j a m o ,ohrabren uticajem

koji je OHR stekaoprovode}i pravo-sudne reforme uBiH, {to je podrazu-mijevalo dolazak nafunkcije kadrovakoje je ovaj Uredbirao, Ashdown je,

Ustavni Sud BiH protiv Tu ila{tva BiH


Nekoliko sati pred odràvanje sjedniceUstavnog suda BiH, saznaje SB iz izvorau OHR-u, Paddy Ashdown je jednom stra-nom ~lanu Ustavnog suda ponudio gotovozapanjuju}u pogodbu: Smijenite MatuTadi}a a ja }u osigurati da optu`nicaprotiv njega bude povu~ena!, navodnoje licitirao Ashdown! Ovaj sudac savi{egodi{njom pravosudnom praksom unajelitnijim evropskim sudovima (i sudacSuda u Strazburu) bio je zaprepa{tenovakvim licitiranjem britanskog protektora iumjesto da mu odgovori na ponuduobe}ao je Ashdownu da }e onjegovom skandaloznom uplita-

nju u pravosu|e u BiH promptno informiratinajva`nije strukovne i diplomatske instituci-je u Evropi!

NENORMALNA PONUDA

Ashdown obe}ao da }ese povu}i optu`nica protiv

Tadi}a ako ga Ustavnisud BiH smijeni!?

PRED USTAVNIM SUDOM

{okirane pritiscimanezavisnost i profesionalnost!

NEPRIMJERENPRITISAK NAPRAVOSU\E:PaddyAshdown

PODR[KASTRUKE I

KOLEGA:Mato Tadi}

TU@ILA[TVO I USTAVNISUD: Podsjetimo, krajemoktobra pro{le godinetuìtelj Specijalnog odjela

Tuìteljstva BiH MatsMattson uputio jeUstavnom sudu BiH pismou kojem je zatraìoizuze}e predsjednika ovogsuda Mate Tadi}a


22/80

navodno, to zatraìo u razgovoru sa sudi-jom Feldmanom. Umjesto o~ekivanogpotvrdnog odgovora, sudija Feldman gaje rezignirano upitao kako se uop}e kaopredstavnik me|unarodne zajedniceusu|uje uticati na rad najvi{eg ustavnogtijela u jednoj zemlji i poru~io da do sadau svom radu nije doìvio takvu drskost!?

Ured visokog predstavnika je, pod-sje}amo, i ranije poku{avao uplesti svoje

prste u rad ove dràvne institucije. Uo~iodràvanja sjednice Ustavnog suda BiHkrajem oktobra pro{le godine, kada jeodba~en zahtjev me|unarodnog tuìteljaTuìteljstva BiH da se predsjednik Tadi}izuzme iz odlu~ivanja u odre|enim pred-metima, OHR je traìo prisustvo svojihposmatra~a na ovoj sjednici. I tada jeUstavni sud odbacio postojanje oprav-

danih razloga za razrje{enje Mate Tadi}a.Podsjetimo, krajem oktobra pro{legodine tuìtelj Specijalnog odjelaTuìteljstva BiH Mats Mattson uputio jeUstavnom sudu BiH pismo u kojem jezatraìo izuze}e predsjednika ovog sudaMate Tadi}a iz ocjenjivanja ustavnostiZakona o imunitetu BiH i FBiH, zbogtoga {to se on tereti za primanje 200tisu}a maraka mita. Ustavni sud BiH ovajMattsonov zahtjev odbacio je kao neo-snovan, budu}i da je njegov zahtjev sti-

gao nakon {to je ve} bila izglasana odlu-ka o ukidanju imuniteta Edhemu Bi~ak-~ i}u, Draganu ôvi}u, Miroslavu Prc i,

Sulejmanu Garibu i drugima. U to vri-jeme Ustavni sud BiH je duè od godinudana imao u svojoj nadle`nosti odlu-~ivanje o vi{e predmeta koji se odnose naimunitet. Dva predmeta su se odnosila naocjenu ustavnosti Zakona o imunitetuBiH i Zakona o imunitetu Federacije BiH.Pojedini mediji su spekulirali da su poje-dine sudije, misle}i na Tadi}a, opstruiraledono{enje odluke o imunitetu, {to se

pokazalo neosnovanim. Tokom osammjeseci ovaj je predmet bio ~etiri puta nasjednicama Suda, ~ije odràvanje ina~eovisi i od dolazaka stranih sudija u BiH.

[TA (NI)JE MOGAO

TADI]Nakon sjednice (odràne 23.9.2004.godine) i izglasavanja odluka, stigao jedopis Tuìteljstva BiH u kojem se traìloizuze}e Mate Tadi}a iz tri predmeta, dva

predmeta iz ocjene ustavnosti i tre}i pred-met koji se odnosi na pojedina~ne ape-lacije gra|ana (odnosno politi~ara od kan-tonalne do dràvne razine) u vezi s imu-nitetom. Tuìteljstvo je tada, pored zahtje-va za izuze}e Tadi}a (uz obrazloènje da

postoji sumnja u njegovu nepristrasnost u

tim predmetima), traìlo da bude amicuscurie (prijatelj suda), dakle da oni dajukomentare jer su zainteresirana strana utim predmetima, iako oni uop}e nisu bilistrana u postupku. Sud je ovaj zahtjevTuìteljstva odbio, a Tadi}evo izuze}e je

bilo potpuno besmisleno, jer su odluke oimunitetu bile izglasane i prije nego {to jenjihov dopis stigao! Tokom istog mjesecakada je stigao dopis iz Tuìteljstva, izOHR-a je Ustavnom sudu BiH upu}enzahtjev da njihovi slu`benici prisustvujusjednicama Suda. OHR je potrebu za takone~im obrazlagao svojom odlukom oformiranju monitoring tima zaduènog da

prati sve sudske procese. Ovakav zahtjevOHR-a vjerovatno ne bi bio sporan kadase radi o javnim sudskim raspravama, ali

je bilo potpuno nejasno za{to bi njihovi

~inovnici prisustvovali zatvorenim sjedni-cama Ustavnog suda na kojima se glasa idonose odluke, {to bi bio presedan kakavne poznaje Evropski sud za ljudska prava.Praksa ovog suda potvr|uje da je apso-lutno neprihvatljivo prisustvo bilo kogaosim sudija na sjednicama na kojima sevije}a i glasa, jednostavno zbog toga {to

bi time bila naru{ena nepristrasnost Suda.To je bio glavni argument Ustavnog sudaBiH na osnovu kojeg je ovaj zahtjevOHR-a odba~en.

SLUÂJ MATO TADI]



23/80



24/80

KNJIGA KOJA JE U@ASNULA SRBIJU


Prve ozbiljne poslove za Milo{je obavio u Velikoj Kladu{i, gdjposlan na ispomo} FIKRETU A

DECENIJA I PO MUKOTRPNOGISTRA@IVANJA: Milo{ Vasi}, autornajnovijeg balkanskog bestseleraAtentat za Zorana

MILO[ VASI],novinar beogradskognedjeljnika VREME,

koji ve} nekolikodecenija va`i zanajboljeg poznavaocaprilika u srbijanskomkriminalnom iobavje{tajnompodzemlju, po~etkomovog mjeseca objavio

je knjigu ATENTAT NA

ZORANA, koja je zakratko vrijeme postalaistinskisrbijanski bestselerprodat u skorostotinu hiljadaprimjeraka; Vasi} uekskluzivnomrazgovoru sa na{om

novinarkom obja{njavaza{to ova knjigabje`i izvan okviraatentata na ZORANA\IN\I]A, a za{to jeona prije svegasvjedo~anstvo opatolo{ko-kriminalnojprirodi srbijanskogdru{tvau posljednjih15 godina


25/80

Knjiga Atentat na Zorana, au-toraMilo{a Vasi}a, novinaranedjeljnika Vreme i najbo-ljeg poznavaoca kriminala,

podzemlja i bezbjednosnihslu`bi na prostoru Srbije i Crna Gore,

pravi je bestseler u Srbiji. O tomenajbolje svjedo~i podatak da je za samosedam dana rasprodat kompletan tira`knjige od 50 hiljada primjeraka.

Atentat je pri~a o nastajanju i meto-dama djelovanja zlo~ina~kog kartela,organizacije koju ~ine srbijanski politi-~ari, kriminalci i policijsko-obavje{tajnestrukture. Kartel je u Srbiji devedesetih

godina posijao sjeme zla koje }e ubitiprvog reformskog premijera SrbijeZorana \in|i}a. Atentat je zapravo po-liti~ko-policijsko-{pijunski triler. Uzdrà-vaju}i se od vrijednosnih sudova, redaju}i~injenice hronolo{ki, nude}i javnosti obi-lje do sada neobjavljenih detalja, autorVasi} poku{ao je da opi{e Srbiju posljed-njih 15-ak godina. A ta Srbija je, po Va-si}u i svemu onome do ~ega je istraìva-njem do{ao, tvorevina kojom gazdujunedore~eni politi~ari i njihovi sveznaju}isavjetnici, potkupljivi policajci i u krimi-nal ogrezli obavje{tajci, gangsteri, ubice i

bjelosvjetski prevaranti, specijalci, ratni-ci, plja~ka{i...

HISTORIJATMILO[EVI]EVOG

KARTELATvorevinu koja je prethodnih godina

gospodarila S rb ijom V i naziv ate para-dràvnim kartelom. Kada je on nastao?

Mnogi su skloni da kaù da je kartel(sporazum izme|u politi~ara, podzemlja islu`bi bezbjednosti radi podjele profita)do{ao na svet 4. maja 1991. kada je osno-

vana Jedinica za antiteroristi~ka i antidi-verziona dejstva SDB-a, koja }e ubrzopostati poznata kao Crvene beretke.Li~no delim mi{ljenje onih koji smatraju

da je paradràvni kartel ro|en 20. avgusta1991. godine. Tada je, naime, izgubljena i

poslednja nada u uspeh kontrarevolucije uRusiji: pu~ Milo{evi}evih uzdanica, mar-{ala Jazova i predsednika KGB-a Krju-~kova, propao je u Moskvi, na uàs So-cijalisti~ke partije Srbije, Politi~ke upraveJNA i saveznog sekretara za narodnuodbranu, generala Veljka Kadijevi}a (kojise u vi{e navrata tajno sastajao sa Jazovimi Krju~kovim). U tim trenucima Jugosla-vije vi{e nije bilo, komunizam je propao~ak i u Moskvi, a raspoloènje Jeljcinovevlasti prema Milo{evi}u ohladilo se posle

preuranjene radosti SPS-a zbog togzlosre}nog pu~a. Mobilizacijska kriza je

pomogla jer je otvorila vrata za dobro-voljce, ratne profitere te obi~ne krimi-nalce i plja~ka{e, kao i za politi~kefanatike.

Njihove usluge bile su pla}ane na svemogu}e na~ine: od dozvole za plja~kanjena terenu, od ~ega je Arkanova Srpskadobrovolja~ka garda napravila industri-

ju, preko povlastica za {verc te~nih gori-va, cigareta i strate{kih roba, pa do privi-legija u trgovini devizama i drugim finan-sijskim operacijama za vreme hiperin-flacije. Tu }e se veoma uskoro pojaviti inajunosniji posao od svih - heroin. Nijeheroin su{tina, ve} samo jedan od eleme-nata ekonomske politike kartela, onajnajzahvalniji i najprofitabilniji pojedi-na~no.

Kada bi samo neko u{ao u fenomen

samofinasiranja SDB-a od 1990. do 2001.godine, na{ao bi milijarde dolara, tonenarkotika, stotine tona oru`ja i cigareta, onafti da i ne govorim. Sve {vercovano, a

prihodi deljeni izme|u dràve i mafije.Sad bi svi da to zaborave, barem dok nam

je ratni {ef SDB-a Srbije Jovica Stani{i}ìv, koji o svima njima sve zna.

Pri~a o @eljku Ra natovi}u Arkanu

je izgleda nezaobilazna kao i pri~a o

famoznoj Jedinici za specijalne operacije?

Da, imamo Arkana koji obilazi zatvo-re po~etkom 1991. godine i iz Mitrovice iZabele vadi stare drugare sa ulice, podogovoru koji je glasio: mesec dana nafrontu, opra{tamo ti tri ili {est mesecizatvorske kazne. Tako dobijamo jednukolumbijsko-gvatemalsko-bolivijskusituaciju u kojoj je bitno da se radnja radi,da lova te~e, a sve ostalo nema veze. U tajkontekst dolazi i Jedinica za specijalneoperacije koja je osnovana, dodu{e, sasasvim drugom namenom.

Mi novinari smo znali da je to osno-vano i da postoji. U to vreme, maj 1991.godine, prvih 57 pripadnika su bili

ozbiljni policajci. To je u startu bila pa-ravojna jedinica sa zadatkom da vr{i infil-tracije i subverzije na teritoriji susednihdràva. Napravljena je po principu ame-

Milo{evi}ev atentat na \in|i}a


vi}a Milorad Lukovi} Legijaje iz BeogradaDI]U BABI!

Razgovarala

Mirha Dedi}

Kakva je zapravo bila uloga bo-sanskog biznismena u BeograduMom~ila Mandi}a u kartelu?

Prema nekim iskazima koje je @eljko[krba dao MUP Srbije, Mandi} je imaozna~ajnu ulogu u tom heroinskom putu.Me|utim, o detaljima ne znam puno, onjima je mogao govoriti samo [krba kojije ubijen nekoliko dana po{to je odlu~ioda bude policijski saradnik.

ULOGAMOMÎLA MANDI]A

U~esnik u

heroinskomputu

SDB SRBIJE: Kada bi samo nekou{ao u fenomen samofinasiranja

SDB-a od 1990. do 2001. godine,na{ao bi milijarde dolara, tonenarkotika, stotine tona oru`jai cigareta, o nafti da i ne govorim

SRPSKO-BOSANSKIBIZNISMEN: Mom~iloMandi}


26/80

ri~kih zelenih beretki, zna~i da se malitimovi instruktora ubace na neprijateljsku

pozadinu, kod stanovni{tva koje je pri-jateljski naklonjeno prema njima, a nepri-jateljski prema lokalnoj vlasti, da ih orga-nizuju, naoruàju, obu~e, upale na gu-ranje i puste ih da posle sami rade dalje.I to je tako funkcionisalo negde do9394. kada dolazi do fuzije izme|u Ar-kanove Srpske dobrovolja~ke garde i pri-

padnika JSO-a. Tada se na sceni pojavlju-je Milorad Ulemek Legija.

Mo`da treba pomenuti i anga`manUlemekove formacije, a to je ratovanje zara~un Fikreta Babe Abdi}a u zapadnojBosni 1992-1995. Bilo je to manje rato-vanje, a vi{e obezbe|ivanje linija komu-nikacija i trgovine izme|u Srba i Hrvatakroz takozvanu Autonomnu pokrajinu

Zapadnu Bosnu sa prestonicom u VelikojKladu{i i preko glavog grani~nog prelazaka RSK Ra{tela (kod Li~kog PetrovogSela). Ratovanje je ionako bilo pla}eni~-kog tipa: Babo je pla}ao vojnike i vojneusluge (vazduhoplovnu i artiljerijsku po-dr{ku) iz Republike Srpske Krajine i izSrbije po utvr|enoj tarifi i sve je to lepotrajalo do leta 1995. godine.

UBISTVA U INTERESURE@IMA I MAFIJEU Va{im analizama ~esto koristite

pojam industrijskiorganizovanaplja~ka.

Na {ta ta~no mislite?

U jednom trenutku dràva se finansiraputem industrijski organizovane plja~keokupiranih teritorija (o tome znaju BranaCrn~evi}, pop Filaret, Goran Hadì} i jo{neki). To je ona pri~a o ukradenim auto-mobilima. Zna se sve o hali 20 Beograd-

skog sajma, u kojoj je sedela jedna cura izMUP-a. Imala je jednu pisa}u ma{inu,pe~ate, gomilu registarskih tablica igomilu saobra}ajnih dozvola. Vozila sustizala i sve se zavr{avalo bez ikakvih

problema. Pa se onda posle doga|alo dakrene dràvna delegacija preko Ma|arskeza Austriju, pa ih tamo{nji policajci saàljenjem i uz izvinjenje diskretno za-mole da napuste automobil i da ga ostavenegde, jer je re~ o ukradenom vozilu.

Kako je po~elo?

U takvom sistemu vrednosti, u komesve moè i nema problema, pojavljuju seovi ostali umetnici iz ve} poznatogfilma Vidimo se u ~itulji. Prvo ozbiljnoubistvo dogodilo se u avgustu 1991.godine kada je likvidiran Branislav Mati}

Beli. E, to je ve} bila uredna sa~eku{a,prava beogradska. îm je iza{ao iz autaizre{etali su ga iz najmanje tri automatskaoru`ja kalibara dosta ~udnih i netipi~nihza gradsko podzemlje, ali tipi~nih zanaoruànje koje se u to vreme deli raznimteritorijalnim odbranama. Otvoreno go-vore}i, to je odmah mirisalo na Crvene

beretke. Taj rukopis, ta obave{tajno-tehni~ka priprema... I kre}e serija u kojoj

je ubijeno samo ~etrdesetak onih koji suvaìli za zna~ajnije.

Pored Crvenih beretki na ~elu sa

Legijom sa~eku{e su naru~ivali i

Mile Lukovi} Kum i Du{an Spasojevi}

[iptar vo|e zemunskog klana koji }e

kasnije organizovati atentat na

\in|i}a?

Du{an Spasojevi} se javno u vremeMilo{evi}a vi{e puta hvalio pred svojimsaradnicima da je dobio dozvolu Dràvne

bezbednosti da o~isti Beograd i da ubijekoga god treba. Pripadnici zemunsko-sur-~inskog klana 2000. odlu~uju, me|utim, dase pribliè tada{njem DOS-u. Na ~elusur~inskog klana nalazio se Ljubi{a Buhaûme. U me|uvremenu ume ulazi u sukobsa Spasojevi}em i Legijom. Vlada Zorana\in|i}a to vidi kao dobru priliku da ûme

postane svedok-saradnik i da na taj na~indono{enjem novog zakona krene u obra~uns mafijom. U trenutku dok traju pregovori sûmetom, Spasojevi} i Legija odlu~uju da

po{alju jasnu poruku Vladi Srbije dizanjemu vazduh ûmetovog preduze}a Defenseroud u decembru 2002. godine.

Me|utim, kada su videli da vi{e ne}e

KNJIGA KOJA JE U@ASNULA SRBIJU


Kao datum hap{enja zemunskogkriminalnog klana ozna~en je 15. mart2003. godine. Bili su to dani trke sa vre-menom. [ta se sve de{avalo?

Informacije o tome procurele su doZemunaca iz vojske, kaè jedan svedok,odnosno, od Zvezdanovog (Zvezdan Jo-vanovi}, optuèn za ubistvo premijera\in|i}a) ro|aka iz Uprave vojne slu`bebezbednosti, kaè drugi svedok. Naravno,ostaje da se do kraja razjasni kako je sve

bilo. No, ~injenica je da je vrhunac akcijeSvedok bio planiran za neki 13., 14., ili 15.mart. Kada se sve {to je postojalo protivZemunaca lepo upakovalo, to je ve} bio 10.mart. Tog 10. marta prepodne Ljubi{a Buhaûme u Slova~koj potpisuje specijalnomtuìocu Jovanu Priji}u taj svoj ~uvenizavr{ni iskaz. Sada je samo trebalo sastavi-ti krivi~ne prijave i krenuti u hap{enje. Kakoje to do kriminalaca procurelo, stvar jedràvnih organa.

MRTVA TRKA VLASTI I UBICA

\in|i}a su ubili danprije nego {to bi on

pohapsio ubice!

ABDI] I LEGIJA: Ratovanje je ionako bilo pla}eni~kog tipa: Babo je pla}aovojnike i vojne usluge (vazduhoplovnu i artiljerijsku podr{ku) iz RepublikeSrpske Krajine i iz Srbije po utvr|enoj tarifi i sve je to lepo trajalodo leta 1995. godine

VRHUNAC MO]I I RASPAD KARTELA: Ubistvo Zorana \in|i}a


27/80

biti odlaganja dono{enja specijalnog za-konodavstva, Spasojevi} i ekipa re{avajuda krenu u kontraofanzivu i dolaze naideju, negde u januaru 2003. godine, da

Zorana \in|i}a treba likvidirati.

Mo da do atentata ne bi ni do{lo

da je Vlada Srbije do kraja provela svoj

plan da u ljeto 2001. godine JSO ponu-di Amerikancima i Ujedinjenim nacija-ma za mirovne operacije u Afganistanu?

To je bio potpuno spakovan dogo-vor. U prvom trenutku ideja je bila popu-larna u JSO, ali ubrzo neko im pu{ta crva.Kao, nemojte da ste ludi da idete, tamo }evas razoruàti i sve }e da vas po{alju uHaag. I sada se oni uzjogune, ne}e da idui tu nastaju razne scene. U oktobru 2001.godine, 5. oktobra, Legija se sastaje saêdom Jovanovi}em, vi~e na njega ioptuùje ga da vlasti ho}e da ih po{alju uHaag. To je obi~na budala{tina, ali, to je iono {to se u Zemunu zove gasiranje. A

lik koji je Legiji i ovima pustio pri~u da}e svi u Haag bio je, prema mojim saz-nanjima, iz neposredne okoline kabinetaVojislava Ko{tunice.

\IN\I] JE TRA@IOSTRANU POMO] ZA

OBRAÛN S MAFIJOMSpominjete jedan dogovor vrha

vlasti po kojem je Zoran \in|i} trebao

diskretno zatra iti pomo} iz inostranstva

za obra~un s podzemljem u Srbiji ?

Da, to se dogodilo dosta ranije.Naime, \in|i} i ljudi koji su mu lojalnishvataju da su im i policija i dràvna

bezbednost infiltrirane sa kriminalcima itraè pomo} od onih svojih saveznika uinostranstvu koji ve} imaju prethodnaiskustva u borbi protiv organizovanogkriminala. Odlu~uju se da prihvate dve

ponude: britansku i nema~ku. Britanciimaju dobra iskustva u svemu tome, netoliko njihove obave{tajne slu`be koliko

gradske policije i pogotovu carina iporeska slu`ba.

U najve}oj tajnosti se odabira neko-liko mladih i sposobnih policajaca MUP-a,{alju se tamo na obuku, obezbe|uju setehni~ka sredstva. Nemci tu sa tehnikomtako|e pomaù, dok su Britanci glavni zainstruktaù. Uglavnom, posle obuke na{i

policajci se vra}aju i po~inju, u strogojtajnosti, da rade svoj posao. Oni su jezgrooperacije Svedok. Odgovaraju direktnoi samo Zoranu \in|i}u. Rade, sravnjujusve {to im pri~a svedok Ljubi{a Buha û-me sa ranijim saznanjima.

Da li Vi kao dobro obavije{teni

novinar znate da u tim trenucima traje

operativna akcija pod {ifriranim imenom

Svedok?

Ne, tada to ne znam. Me|utim, vidimda se u jesen 2002. godine stvari naglozgu{njavaju. Posle 35 godina u ovom

poslu ~ovek razvije neko svoje {esto ~ulo.Osim toga, Beograd je jedna elektri~navaro{ u kojoj se sve sazna i oseti ako serazgovara i druì sa odgovaraju}im ljudi-ma. Ose}am da se doga|a ne{to pogre{no.Okida~ za moju zabrinutost je bilo ubist-vo @eljka [krbe i Nenada Bato~anina,

pomo}nika na~elnika Prve uprave Savez-nog SUP-a (za{tita lica i objekata), kra-

jem decembra 2002. godine. Sticajemokolnosti sam bio u kontaktu sa nekim odkolega Nenada Bato~anina. Po svemu, tajBato~anin je bio jedan pristojan i ozbiljanmlad ~ovek koji je, prema onome {to sumi ispri~ali, uhvatio [krbu za svedoka-saradnika. @eljko [krba bi bio

Slobodna Bosna 436

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 436