Proizvodnja

Proizvodnja je proces kombiniranja i transformiranja proizvodnih inputa s ciljem da se dobije odreeni proizvod ili usluga. Vezu izmeu razine upotrebljenih inputa i razine ostvarenog outputa opisuje proizvodna funkcija. Proizvodna funkcija je popis, tablini ili algebarski, koji pokazuje maksimalnu koliinu outputa koja se moe proizvesti iz odreenih inputa uz zadanu tehnologiju. Svaka promjena u tehnologiji rezultira u novom proizvodnom funkcijom. Proizvodna funkcija glasi Q=f(L,K), gdje L i K predstavljaju koliinu rada i kapitala upotrebljenih u proizvodnji. Tehnoloka uinkovitost se postie ako se maksimalna koliina proizvoda moe proizvesti uz zadanu koliinu uloga proizvodnih inputa.

Ekonomska uinkovitost podrazumijeva proizvodnju nekog proizvoda uz najmanji mogui troak. Ekonomska uinkovitost pretpostavlja da poduzee upotrebljava takvu kombinaciju ostvarenih inputa u odnosu na koju je troak po jedinici uinka na njegovoj odreenoj razini najnii. Varijabilni inputi inputi ija se razina moe prilagoavati (smanjivati ili poveati) eljenoj koliini proizvodnje tijekom odreenog vremenskog razdoblja.

Fiksni inputi proizvodni imputi koji se ne mogu ili ne ele mijenjati u odreenom vremenskom razdoblju. Kratki rok - vremensko razdoblje u kojem je od dva ili vie proizvodnih inputa barem jedan proizvodni imput varijabilan, a barem jedan proizvodni imbenik je fiksan . ili

Dugi rok - vremensko razdoblje u kojem su svi inputi sadrani u proizvodnoj funkciji varijabilni.

Veza izmeu koliine uloga proizvodnih imputa i koliine proizvoda uspostavlja se na nain koji najbolje odgovara poduzeu u smislu tehnoloke i ekonomske uinkovitosti.

Varijabilna proporcija mogunost proizvodnje odreenog outputa uporabom razliitih kombinacija inputa. Fiksna proporcija mogunost samo jedne kombinacije dvaju ili vie inputa u proizvodnji odreene koliine outputa. Javlja se u kratkom roku jer je u dugom roku ako fiksni inputi postanu preskupi ili rijetki, mogue doi do novih inputa ili novog procesa koji relativizira znaenje takvih inputa. Relativno fiksna proporcija pojava koja podrazumijeva stanovitu mogunost variranja inputa s ciljem proizvodnje odreene koliine outputa (proizvodnja proizvoda kojima je mogue varirati kvalitetu).

Proizvodnja u kratkom rokuPodrazumijeva proizvodnju jednog proizvoda s jednim varijabilnim imputom.

Ukupna fizika proizvodnost najvea mogua koliina proizvoda koja se moe proizvesti na razini pojedine koliine varijabilnog inputa.

Prosjena fizika proizvodnost prosjena koliina outputa na pojedinoj razini uloga inputa.

Granina fizika proizvodnost dodatna koliina outputa koja se moe proizvesti dodatnom koliinom nekog varijabilnog inputa na pojedinoj razini njegova uloga.

Rastui granini prinosi situacija u kojoj granina fizika proizvodnost varijabilnog inputa raste s porastom koliine upotrebljenog varijabilnog inputa (samo u sluaju progresivnog rasta ukupne fizike proizvodnosti).

Konstantni granini prinosi situacija u kojoj je promjena ukupne fizike proizvodnosti po jedinici promjene inputa konstantna.

Opadajui granini prinosi situacija u kojoj granina fizika proizvodnost pada ako se poveava koliina uloga inputa.

Krivulja TPP najprije raste progresivno zbog djelovanja rastuih graninih prinosa. Nakon podruja progresivnog rasta krivulja ukupne fizike proizvodnosti dalje raste proporcionalno , jer je na toj razini inputa prisutno djelovanje konstantnih graninih prinosa. Dalje poveanje koliine inputa rezultira degresivnim rastom krivulje ukupne fizike proizvodnosti. Degresivan rast posljedica je djelovanja opadajuih graninih prinosa.

Krivulja MPP raste u podruju djelovanja rastuih graninih prinosa, paralelna je s apcisom u podruju djelovanja konstantnih graninih prinosa te opada na razinama inputa na kojima djeluju opadajui granini prinosi.

Krivulja TPP u poetku raste, zatim dostigne svoj maximum, a potom opada s porastom koliine inputa. krivulja maksimalnu vrijednost dostie u toki A. Krivulje i takoer u poetku rastu, zatim dostiu svoj maximum, a potom opadaju s porastom koliine inputa. Krivulja je u maksimumu u toki , tj. u visini toke C na krivulji odnosno toke u kojoj je nagib zrake iz ishodita jednak nagibu krivulje . Krivulja dostie svoj maksimum u toki , tj. visini toke B na krivulji , odnosno toki infleksije krivulje. Toka B je granica do koje sve tri krivulje rastu, dok je toka C granica do koje je vei od . U toki pozitivna vrijednost prelazi u negativnu vrijednost.

Elastinost proizvodnje je mjera postotne promjene outputa u odnosu na postotnu promjenu inputa. Elastinost je jednaka odnosu granine i prosjene fizike proizvodnosti

Poveanjem imputa output se poveava za vei postotak od poveanja inputa, odnosno output raste po rastuoj stopi.

Poveanjem imputa output se poveava za manji postotak od poveanja inputa, odnosno output raste po opadajuoj stopi.

Poveanje inputa dovodi do smanjenja outputa.

Poveanje inputa dovodi do proporcionalnog poveanja outputa, odnosno output se poveava za isti postotak kao i input.

Poveanje inputa ne rezultira promjenom outputa.

Faza I. proizvodne funkcije podudara se s rastuim djelom krivulje , odnosno s koliinama inputa pri kojima je vei od .

Faza II. potee se u rasponu od koliine inputa pri kojoj je maksimalan do koliine inputa pri kojoj je jednak nuli.

Faza III. odgovara koliinama inputa pri kojima je negativan.

Granicu izmeu faze I i faze II oznaava ona koliina inputa pri kojoj je makismalan, odnosno pri kojoj je jednak.

Granicu izmeu faze II i faze III oznaava ona koliina pri kojoj je maksimalan odnosno pri kojoj je jednaknuli.

Zakon opadajuih prinosa fenomen prema kojem poveanje koliine jednog inputa, drei koliinu svih drugih inputa fiksnom, dovodi do pada granine fizike proizvodnosti.

Proizvodnja u dugom rokuSvi proizvodni inputi i trokovi varijabilni.

Izokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije dvaju varijabilnih inputa koji daju istu razinu outputa. Jednadba izokvante je zadana proizvodnom funkcijom kada se output dri konstantnim. Skupina svih izokvanti koje odgovaraju zadanoj proizvodnoj funkciji naziva se mapom izokvanti. Izokvanta udaljena od ishodita oznaava viu razinu outputa.

Granina stopa tehnike supstitucije odnos prirasta proizvodnih inputa, odnosno rada i kapitala zapravo je nagib izokvante, odnosno tangentne linije u toki na izokvanti ( ) to je mjera koja pokazuje za koliko se mora poveati koliina jednog inputa ako se smanji koliina drugog inputa da bi se zadrala ista koliina outputa.

Nagib izokvante blisko je povezan s graninom fizikom proizvodnou inputa obuhvaenih proizvodnom funkcijom. Granina fizika proizvodnost izraava promjenu outputa ako se mijenja koliina jednog inputa, dok se drugi input dri konstantnim. Budui da je u smislu granine stope tehnike supstitucije output konstantan, proizlazi da smanjenje outputa uzrokovano smanjenjem kapitala mora biti jednako porastu outputa uzrokovanog porastom rada ().

Ograniena supstitabilnost inputa Pojam koji oznaava mogunost da odreena koliina jednog inputa zamjeni odreenu koliinu drugog inputa, zadravajui output konstantnim (nesavrena supstitucija).

Savrena supstitucija inputa sposobnost jednog inputa da u proizvodnji u cijelosti zamjeni drugi input i obratno zadravajui output konstantnim (izokvante su oblika pravca to proizlazi iz injenice da je granina stopa tehnike supstitucije konstantna).

Savrena nesuspstitablinost inpita nemogunosti ikakva supstituiranja jednog inputa drugim inputom, to znaci da se inputi uvijek moraju upotrebljavati u fiksnoj proporciji (izokvante su oblika L).

Sposobnost inputa za supstituciju kree se u rasponu od savrene sposobnosti za supstituciju inputa do savrene nesposobnosti za supstituciju. Izmeu ta dva krajnja stanja nalaze se primjeri ograniene sposobnosti za supstituciju. Lakoa supstitucije jednog inputa drugim inputom mjeri se njenim pokazateljem koji se naziva elastinost supstitucije imputa. To je proporcionalna stopa promjene inputa podijeljena s proporcionalnom stopom promjene granine stope tehnike supstitucije.

Negativni segment izokvante koji je konveksan prema ishoditu oznaava racionalno podruje proizvodnje, odnosno proizvodne funkcije. Taj segment se naziva racionalnim stoga to svaka kombinacija inputa na tom segmentu pojedine izokvante daje output uz manju koliinu jednoga outputa u odnosu na pozitivne segmente, odnosno manju koliinu jednog inputa u odnosu na segment konkavan prema ishoditu. Krivulja jednakog nagiba krivulja koja povezuje toke na mapi izokvanti koje imaju jednak nagib (izokline - k je proizvoljna konstanta).

Krivulje grebena krivulje koje razdvajaju negativni dio izokvante od njegovih susjednih pozitivnih djelova. Imaju nagibe jednake nuli ili beskonano.

Racionalno podruje proizvodnje podruje proizvodnje u kojem svaka kombinacija inputa koja se nalazi na pojedinoj izokvanti izmeu linija grebena zahtjeva manju koliinu barem jednog inputa u odnosu na bilo koju kombinaciju koja se nalazi izvan linija grebena.

Stopa prinosa na opseg pokazuje za koliko e se posto promijeniti output ako se koliina svih njegovih inputa promjeni za isti postotak.

Konstantni prinosi na opseg situacija u kojoj proporcionalno poveanje svih inputa rezultira istim proporcionalnim poveanjem outputa. Krivulja ukupne fizike proizvodnosti je linearna dok su krivulje prosjene granine i fizike proizvodnosti konstantne i jednake, dok su izokvante meusobno jednako udaljenje.

Rastui prinosi na opseg situacija u kojoj se koliina outputa poveava u veoj proporciji od porasta inputa. Krivulja ukupne fizike proizvodnosti raste progresivno, a jednako tako i rastu i krivulje i prosjene i granine fizike proizvodnosti, dok izokvante pokazuju da se output poveava bre od poveanja svij inputa.

Opadajui prinosi na opseg situacija u kojoj se koliina outputa poveava u manjoj proporciji od porasta inputa. Krivulja ukupne fizike proizvodnosti raste degresivno , dok krivulje prosjene i granine fizike proizvodnosti padaju a izokvante pokazuju da se output poveava sporije od porasta svih inputa. Rastui prinosi na opseg izraavaju utjecaj promjene svih inputa na koliinu outputa, dok opadajui granini prinosi izraavaju utjecaj promjene koliine jednog inputa na koliinu outputa drei koliinu svih drugih inputa fiksnom. Tehnoloki progres progres koji omoguuje da se ista razina outputa moe proizvesti uz manju koliinu inputa, odnosno vea koliinu outputa uz istu koliinu inputa.

Neutralni tehnoloki progres progres koji omoguuje proizvodnju iste razine outputa uz relativno jednako smanjenu koliinu obaju outputa. Tehnoloki progres pomie izokvantu prema ishoditu. U primjeru neutralnog tehnolokog progresa granina stopa tehnike supstitucije uzdu bilo kojeg pravca koji polazi iz ishodita uvijek je nepromijenjeno.

Tehnoloki progres rada progres koji oznaava mogunost postizanja jednake razine outputa relativno veim smanjenjem udjela rada. Granina fizika proizvodnost kapitala raste bre od granine fizike proizvodnosti rada. je manja poslije tehnolokog progresa.

Tehnoloki progres koji tedi kapital progres koji oznaava mogunost postizanja jednake razine outputa relativno veim smanjenjem koliine kapitala. Budui da se tedi na kapitalu , znai da granina fizika proizvodnost rada raste bre od granine fizike proizvodnosti kapitala pa je stoga vea poslije tehnolokog progresa.

Optimalna kombinacija inputa

Izotrokovna krivulja pokazuje sve kombinacije koje se mogu nabaviti zadanim iznosom novca po zadanim cijenama inputa.

Nagib trokovne krivulje jednak je negativnom odnosu cijena inputa tj. .

Nagib izotrokovne krivulje kae kolike se koliine kapitala treba odrei ako se eli nabaviti jedna jedinica rada vie.

Nova izotrokovna krivulja bit e paralelna s ishodinom krivuljom ako se nisu promijenile cijene proizvodnih inputa, pri emu e se izotrokovna krivulja pomaknuti u desno ako se poveava, a nadesno ako se smanjuje ukupni novani izdatak.

Optimalna kombinacija imputa kombinacija imputa koja minimizira izdatak za proizvodnju zadanog inputa, odnosno maksimizira output zadanog novanog izdatka za nabavu inputa. Isotrokovna krivulja mora biti tangenta izokvanti tj apsolutni nagib izokvante () mora biti jednak apsolutnom nagibu izotrokovne krivulje.

Utjecaj cijena inputa na optimalnu kombinaciju zadanu koliinu outputa mogue je proizvesti uz manji novani izdatak ako se input kojemu se cijena nije promijenila zamjeni inputom kojemu je cijena sniena.

Utjecaj tehnologije na optimalnu kombinaciju tehnoloka unapreenja sniavaju trokove proizvodnje te na taj nain poveavaju profit poduzea. U toki u koja odreuje optimalnu kombinaciju definira se udio jednog i drugog inputa u manjoj koliini nego prije tehnoloke poboljice (tehnoloka unaprijeenja potiu izokvantu prema ishoditu).

Utjecaj kvalitete proizvoda na optimalnu kombinaciju output u koji se ugrauje vea kvalieta obino zahtjeva veu koliinu proizvodnih inputa, to znai da se ista koliina outputa vee kvalitete moe proizvoditi jedino pod uvjetom da se prihvaa poveani novani izdatak (dovodi do pomaka izotrokovne krivulje prema gore - udesno).

Putanja ekspanzije u dugom roku krivulja koja povezuje optimalne kombinacije inputa, odnosno toke koje pokazuju kombinaciju imputa koja minimizira troak proizvodnje zadanog outputa. Putanja ekspanzije je oblika pravca ako je proizvodna funkcija homogena, a njezin nagib je odreen omjerom cijena inputa. Putanja ekspanzije je krivolinijskog oblika u primjeru nehomogenih proizvodnih funkcija, pa ak ako je omjer cijena inputa konstantan.

Putanja ekspanzije u kratkom roku horizontalana krivulja u odnosu na os koja prikazuje varijabilni proizvodni input (u razini fiksnog inputa crtamo horizontalnu funkciju ekspanzije).

Ravnotea poduzea u proizvodnji vie proizvodaKrivulja transformacije krivulja koja pokazuje razliite kombinacije outputa koje sme mogu raspoloivim imputima i tehnologijom proizvesti u maksimalno moguim koliinama, odnosno za koliko se mora smanjiti proizvodnja jednog proizvoda ako se eli poveati proizvodnja drugog proizvoda. Oblik krivulje transformacije ovisi o uvjetima proizvodnje tako da je u uvjetima djelovanja zakona opadajuih prinosa konkavna prema ishoditu, dok bi u uvjetima konstantnih prinosa bila oblika pravca negativnog nagiba, a u uvjetima rastuih prinosa bila bi opblika krivulje konveske prema ishoditu.

Granina sopa transformacije mjera koja pokazuje za koliko se mora smanjiti proizvodnja jednog proizvoda da bi se osiguralo poveanje proizvodnje drugog proizvoda.

Izoprihodna krivulja krivulja koja povezuje razliite kombinacije koliina dvaju proizvoda koje daju isti ukupni prihod. Optimalna kombinacija proizvoda je ona kombinacja u kojoj izoprihodna krivulja tangira krivulju transformacije.

TrokoviFiksni i varijabilni trokovi

Fiksni troak je troak koji je nastao koritenjem fiksnog inputa i koji ne ovisi o koliini proizvedenog outputa.

Varijabilni troak je troak koji je nastao uporabom varijabilnog inputa i koji se mijenja s koliinom proizvedenog outputa.

Eksplicitni troak (raunovodstveni troak) novani iznos koji se mora platiti kako bi se osigurali inputi potrebni za proizvodnju odreenog outputa. Primjer za to je nabavka materijala , kupovina opreme, iznajmljivanje zgrade.

Implicitni troak novani iznos koji poduzee moe dobiti za vlastite inpute u njihovoj najboljoj alternativnoj uporabi.

Zbroj eksplicitnih i implicitnih trokova predstavlja ukupni ili oportunitetni troak. Oportunitetni troak je troak uporabe svih resursa bez obzira jesu li oni eksplicitnog ili implicitnog karaktera.

Nadoknadivi trokovi trokovi koji se mogu u cijelosti ili djelomino nadoknaditi ako se inputi uz koje se ti trokovi vezuju mogu upotrijebiti alternativno.

Nenadoknadivi trokovi to su trokovi koji se ne mogu (niti djelomice) nadoknaditi.

Izbjeivi trokovi trokovi koji se mogu izbjei donoenjem drugaije (poslovne) odluke.

Neizbjeivi trokovi trokovi koji su nastali i koji se kao takvi vie ne mogu izbjei.

Trokovi u kratkom roku ukupni trokovi

Na razini odreene koliine outputa ukupni troak jednak je zbroju fiksnih i varijabilnih trokova.

Ukupni fiksni troak ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom razdoblju za fiksne proizvodne inpute. Ta vrsta troka postoji i ne mijenja se bez obzira na koliinu proizvodnje.

Ukupni varijabilni troak ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom razdoblju za varijabilne proizvodne inpute. Ta vrsta troka postoji samo ako proizvodnje nije jednaka nuli i mijenja se odnosno raste s porastom koliine proizvodnje. Ukupni varijabilni troak se izvodi iz koliine potrebnih varijabilnih inputa i njihove cijene.

Ukupni troak ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom razdoblju za fiksne i varijabilne proizvodne inpute.

Prosjeni trokovi u kratkom roku

Prosjeni fiksni troak fiksni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa .

Budui da je ukupni fiksni troak konstantna veliina prosjean fiksni troak stalno opada i sve je manji to je vea koliina proizvedenih proizvoda. Fiksni troak po jedinici outputa e biti najnii pri najveoj moguoj proizvodnji, odnosno pri maksimalnoj iskoritenosti fiksnih proizvodnih inputa.

Prosjeni varibailni troak varijabilni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa .

Prosjeni varijabilni troak moe biti konstantan, odnosno isti na svakoj razini outputa, moe padati ili rasti s porastom outputa, a moe se takoer ponaati razliito na razliitim razinama outputa. U kratkom roku se postavlja zahtjev prema kojem cijena mora biti vea od prosjenog varijabilnog troka.

Prosjeni ukupni troak ukupni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa .

U odnosu na prosjeni fiksni troak prosjeni varijabilni troak ima tendenciju pada a zatim rasta s porastom koliine outputa, a u odnosu na AVC i prosjeni ukupni troak slijedi njegovu promjenu. To znai da u zoni smanjenja AVC prosjean ukupni troak pada bre od tog troka zbog djelovanja prosjenog fiksnog troka. U zoni poveanja AVC prosjean ukupni troak poinje rasti tek nakon to porast AVC nadjaa pad ATC.

Granini troak dodatni troak nastao proizvodnjom jedne dodatne jedinice outputa .

U estim sluajevima na niim razinama outputa svako poveanje outputa u prosjeku zahtjeva manja ulaganja varijabilnih inputa, dok se na viim razinama outputa u prosjeku troi vie varijabilnih inputa.Krivulja ukupnih trokovaKrivulja TFC je horizontalna krivulja u odnosu na apcisu. Krivulja TVC je rastua krivulja koja polazi iz ishodita oznaavajui da je ta vrsta troka jednaka nuli kada nema proizvodnje. Krivulja TC predstavlja zbroj tih dviju krivulja. Krivulja TC polazi iz toke koja oznaava visinu TFC i nastavlja rasti jednako kao to raste i krivulja TVC. Okomit razmak izmeu tih dviju krivulja na bilo kojoj razini outputa je jednak visini fiksnog troka.

Krivulje prosjenih trokova

Krivulja AFC je opadajua krivulja. Minimalnu vrijednost poprima pri najveoj moguoj proizvodnji. Krivulja AVC je U oblika, tj. prvo opada, zatim dostie minimalnu vrijednost, a potom raste s porastom outputa. Krivulja ATC je takoer U oblika. Minimum krivulje ATC U oblika uvijek je desno od minimuma AVC. Krivulja MC je isto U oblika. Ta krivulja minimalnu vrijednost dostie prije minimuma krivulje AVC i ATC te ih presijeca u tokama njihova minimuma.

Veza izmeu krivulja ukupnih i prosjenih trokova i krivulje graninog troka

Krivulje C i C' oznaavaju toku infleksije na krivuljama TC i TVC tj toku u kojoj prestaje degresivni rast tih dviju krivulja, a zapoinje progresivni rast. Na razini toga outputa krivulja MC je minimalna, a ujedno oznaava koliinu outputa iznad koje djeluje zakon opadajuih prinosa. Toka D na krivulji TC, simetrina je s tokom D' oznaavajui minimum krivulje ATC i koliinu outputa pri kojoj su ATC i MC izjednaeni. Toka F na krivulji TVC troka simetrina je s tokom F' na crteu oznaavajui minimum krivulje AVC i koliinu outputa pri kojoj su AVC i MC izjednaeni.

Veza izmeu proizvodnje i trokova u kratkom rokuSimetrija izmeu krivulje ukupne fizike proizvodnosti i krivulje ukupnog varijabilnog trokaKrivulje TVC i ukupne TPP meusobno su simetrine. Toka A na krivulji TPP, jednako kao toka A' na krivulji TVC, oznaava toku infleksije pripadajue krivulje. Do toke infleksije krivulja TPP raste progresivno, krivulja TVC degresivno. U toki infleksije granina vrijdnost pojedine krivulje poprima ekstremnu vrijednost. Iznad toke infleksija krivulja TPP raste degresivno, pa stoga krivulja TVC raste progresivno. U tokama B i B' prosjene vrijednosti pojedine krivulje poprimaju ekstremne vrijednosti. Prva poprima maksimalnu, a druge minimalnu vrijednost.

Prosjena fizika proizvodnost i prosjeni varijabilni troakKkrivulje APP i MPP, te AVC i MC meusobno su simetrine. U toki B krivulja APP je dostigla svoju maksimalnu vrijednost, dok je krivulja AVC 7u toki B dostigla svoju minimalnu vrijednost. Do toke B krivulja APP raste, anakon te toke svako sljedee poveanje inputa dovodi do pada krivulje APP. Krivulja AVC do toke B' pada, a nakon te toke raste. S obzirom na to da je prosjeni varijabilni troak jednak odnosu cijene varijabilnog inputa i prosjene fizike proizvodnosti, svakoj toki na krivulji APP odgovara tono odreena toka na krivulji AVC. Toka A oznaava maksimum krivulje MPP, te toj toki odgovara toka A', tj. toka koja oznaava minimum krivulje MC. Krivulja MPPse nalazi iznad krivulje APP, a desno od toke B odnos je obrnut. Lijevo od toke B' krivulja MC je ispod krivulje AVC, a desno od toke B' odnos je obrnut.

Dakle, prosjeni varijabilni troak obrnuto je proporcionalan prosjenoj fizikoj proizvodnosti. To znai da s porastom APP prosjeni varijabilni troak opada, a s padom APP raste i AVC. Maksimalnoj vrijednosti APP odgovara minimalna vrijednost AVC.

Smjer promjene graninog troka je obrnuto proporcionalan smjeru promjene granine fizike proizvodnosti. Krivulja MPP raste bre od krivulje APP, ali jednako tako pri nioj razini uloga varijabilnog inputa dostie svoju maksimalnu vrijednost. U toki maksimuma krivulje APP, Mpp i APP su jednake. Krivulja graninog troka dostie svoje minimum prije krivulje AVC, to znai da krivulja MC opada bre od krivulje AVC. AVC jednak je MC u toki minimuma krivulje AVC.

Trokovi u dugom rokuMinimalni troak pojedine optimalne kombinacije proizvodnih inputa izraunava se: LTC=wL+rK

Minimalni troak proizvodnje zadanog outputa naziva se ukupnim trokom u dugom roku. Krivulja ukupnog troka u dugom roku polazi iz ishodita.

Putanja ekspanzije je rastua krivulja, jer sve vea razina outputa zahtijeva sve vee koliine uloga jednog i drugog proizvodnog inputa, odnosno sve vei novani izdatak za njihovu nabavku, stoga je i krivulja ukupnog troka rastua.

Krivulja ukupnog troka (LTC), koju karakteriziraju konstantni prinosi na opseg na svim razinama uloga proizvodnog inputa odnosono na svim razinama outputa je linearnog oblika. (Razmak izmeu susjednih izokvanti je konstantan)

Krivulja ukupnog troka izvedena iz putanje ekspanzije koju karakteriziraju rastui prinosi na opseg, progresivno je rastua krivulja (Razmak izmeu izokvanta se poveava s poveanjem uloga proizvodnih inputa)

Krivulja ukupnog troka koja se temelji na proizvodnoj funkciji koju karakterizira varijabilni proporcionalni prinos na opseg je krivulja koja obino raste degresivno na niim, a progresivno na viim razinama uloga proizvodnih inputa (Razmak izmeu izokvanta se prvo smanjuje, a potom poveava.)

Prosjeni i granini troak u dugom rokuU dugom roku prinos na opseg ini prosjean troak vanijim od graninog troka, tj. ponaanje prosjenog troka osnova je za analizu odnosa izmeu outputa i trokova.Prosjeni troak u dugom roku je troak po jedinici outputa kada su svi inputi varijabilnog karaktera i kada se svi inputi mogu kombinirati na nain da minimiziraju izdatak koji proizlazi iz njihova angamana.Najvanija determinanta oblika krivulje prosjenog i graninog troka je veza izmeu opsega djelovanja poduzea i inputa koji se zahtijevaju da bi se minimizirali trokovi poduzea:

Krivulje trokova pri konstantnim prinosima na opseg:Krivulja ukupnog troka je linearnog oblika. Krivulje prosjenog i graninog troka su identine i paralelne s apscisom

Krivulje trokova pri rastuim prinosima na opsegKrivulja ukupnog troka raste degresivno, tj. ukupni troak proizvodnje svake sljedee jedinice outputa poveava se za manji iznos od prethodnog poveanja

Krivulje prosjenog i graninog troka opadaju s porastom outputa, pri pemu krivulja LMC opada bre od krivulje LAC i nalazi se ispod krivulje LAC na svim razinama outputa

Krivulje trokova pri opadajuim prinosima na opsegKrivulja ukupnog troka raste progresivno, tj. ukupni troak proizvodnje svake sljedee jednice outputa poveava se za vei iznos od prethodnog poveanja

Krivulje prosjenog i graninog troka rastu s porastom outputa. Pri tome krivulja LMC raste bre od krivulje LAC pa se stoga i nalazi ispod krivulje LAC na svim razinama outputa.

Krivulje trokova pri rastuim,konstantnim i opadajuim prinosima na opseg Krivulja ukupnog troka prvo raste degresivno a zatim progresivno.

Krivulje prosjenog i graninog troka na niim razinama outputa (u zoni djelovanja rastuih prinosa na opseg) opadaju s porastom outputa. Na viim razinama outputa (u zoni djelovanja opadajuih prinosa na opseg) te krivulje ratu s porastom outputa. Krivulja LMC se nalazi ispod u zoni opadanja, a iznad u zoni rata LAC krivulje. LMC troak je jednak LAC troku u toki minimuma LAC krivulje.

Ekonomija i disekonomija opsegaNastupa pri konstantnim prinosima na opseg

Krivulja prosjenog troka u dugom roku izvodi se iz niza krivulja prosjenog troka u kratkom roku, pri emu krivulja prosjenog troka povezuje podebljane dijelove krivulja prosjenih trokova u kratkom roku.

Krivulja prosjenog troka u dugom roku je pravac te se moe prikazati kao ovojnica krivulja prosjenog troka u kratkom roku

Veza izmeu trokova u kratkom i dugom roku pri ekonomiji i disekonomiji opsegaKrivulja prosjenog troka u dugom roku poprima oblik "U". Taj oblik posljedica je prevladavajueg djelovanja ekonomije opsega na niim i disekonomije opsega na viim, razinama outputa.

Krivulja prosjenog troka kao ovojnica krivulja prosjenog troka u kratkom roku predstavlja tek aproksimaciju kretanja prosjenih trokova

Obzirom na odnos krivulje prosjenog troka u dugom roku s jedne strane i krivulje prosjenog troka u kratkom roku s druge strane, vano je uoiti da je svaka kombinacija outputa i pripadajueg troka iznad krivulje LAC neefikasna jer izaziva vee trokove proizvodnje promatrane koliine proizvoda. Svaka kombinacija outputa i pripadajueg troka ispod krivulje >LAC bila bi poeljna jer podrazumijeva manje trokove proizvodnje promatrane koliine proizvoda, ali nije ostvariva pri tekuem stanju tehnologije i postojeim cijenama inputa.

Osnovni oblici krivulja prosjenih trokova u dugom rokuPrirodni monopolist - poduzee koje moe opskrbljivati cijelo trite efikasnije (uz nie trokove) nego bi bilo koji broj manjih poduzea

"U" oblik krivulje prosjenog troka - na niim razinama outputa prevladava ekonomija opsega, pa krivulja prosjenog troka opada s porastom outputa. Na viim razinama outputa prevladava disekonomija opsega, pa krivulja prosjenog troka raste uzlaznom putanjom. Na razini outputa na kojoj je izjednaena snaga ekonomije i disekonomije opsega, krivulja prosjenog troka se nalazi u minimumu.

Krivulja prosjenog troka je opadajueg oblika tj. ekonomija opsega prevladava na svim razinama outputa

Ekonomija opsega djeluje na niim razinama outputa pa krivulja prosjenog troka u poetku opada dok ubrzo nakon toga poinju djelovati konstantni prinosi na opseg, pa krivulja prosjenog troka nastavlja rasti paralelno s apscisom.

Analiza toke pokria - postupak kojemu je cilj utvrditi odnos ukupnog prihoda, ukupnog troka i profita poduzea na pojedinoj razini obujma prodaje.

Toka pokria trokova - razina proizvodnje (prodaje) pri kojoj je ukupni prihod poduzea jednak njegovim ukupnim trokovima

Grafikon pokria trokova - grafiki prikaz analize pokria trokova

Ukupni prihodi i ukupni troak prikazani su kao linearne funkcije, tj. porast prihoda i porast troka proporcionalan je porastu outputa, odnosno obujma prodaje. Visina dobitka jednaka kao i gubitka, jednaka je vertikalnom razmaku izmeu krivulje TC i TR.

Na crteu b) kad su krivulje TVC i TR linearne kao na crteu a), krivulja AVC je konstantna, a krivulja ATC opada kao posljedica opadanja krivulje AFC, dok je krivulja prosjenog prihoda,, odnosno cijene, konstana u odnosu na obujam. Pokrie trokova odreena je tokom u kojoj su ATC i prosjeni prihod, odnosno cijena jednaki.

Doprinos po jedinici iznad toke pokria - veliina koja pokazuje koliki dio prodajne cijene, nakon pokria varijabilnih trokova, preostaje za pokrie fiksnih trokova i ostvarenje profita.

Utjecaj promjene cijene outputa na toku pokria - poveanje cijene - krivulja ukupnog prihoda se pomie ulijevo od ishodita

Utjecaj promjene cijene varijabilnog inputa na toku pokria - poveanje cijene ->krivulja trokova se pomie ulijevo iz toke na ordinati.

Utjecaj promjene fiksnog troka na toku pokria - ako fiksni troak raste, krivulja ukupnog troka se pomie paralelno ulijevo

*Utjecaj supstitucije inputa na toku pokriaSnaga poslovne poluge - mjera koja pokazuje za koliko e se promijeniti profit ako se output ili koliina prodaje promijeni za 1% (DOL). Snaga poslovne poluge je razliita na razliitim razinama outputa, odnosno obujma prodaje. U toki pokria snaga poluge je beskonana, a potomopada s porastom i padom koliine outputa.Ako se krivulje ukupnog troka s krivuljom ukupnog prihoda sijeku u razliitim tokama, tada je snaga poslovne poluge razliita na istoj razini outputa. Vea snaga poluge vezuje se uz onu krivulju ukupnog troka koja na vioj razini presijeca krivulju ukupnog prihoda.

TRITE PROIZVODATrina struktura - okruenje unutar kojeg djeluju kupci i prodavatelji nekog proizvoda.

Savrena konkurencijaTrite savrene konkurencije - oblik organizacije trita na kojem posluje veliki broj prodavatelja (kupaca) homogenog proizvoda pri emu su svi savreno informirani o uvjetima na tritu, a ulazak na trite i izlazak s njega potpuno je slobodan.

Homogen proizvod - proizvod jednog proizvoaa koji je u svim svojim osnovnim obiljejima identian proizvodu nekog drugog proizvoaa

Trite kupaca - trite na kojem kupci imaju znaajnu kontrolu

Prihvatitelj cijene - Savreno konkurentno poduzee koje se susree s trino formiranom cijenom koju ne moe mijenjati i koju stoga prihvaa kao danu veliinu.

Na crteu a) prikazane su krivulje ponude i potranje koje prikazuju veliinu trita na razini pojedine cijene, a nastale su zbrajanjem krivulja ponude, odnosno krivulja potranje pojedinih proizvoaa, odnosno potroaa.Na crteu b) prikazano je pojedinano poduzee kao prihvatitelj cijene koja je odreena na tritu to znai da po toj cijeni moe prodati bilo koju koliinu.

Ravnotea na razini grane u svarenoj konkurencijiRavnotea u trenutnom roku - ravnotea koja uzima u obzir vremensko razdoblje u kojem je ponuda ograniena postojeom zalihom dobara.

Ravnotea u kratkom roku - Ravnotea koja uzima u obzir vremensko razdoblje unutar kojeg su mogue promjene u proizvodnji samo u granicama postojeih fiksnih kapaciteta.

Ravnotea u dugom roku - Ravnotea koja uzima u obzir vremensko razdoblje u kojem su svi inputi sadrani u proizvodnoj funkciji varijabilni.

Prema Marshalu, postoji privremena ravnotea ponude i potranje i trina cijena u trenutnom roku, kratkorona ravnotea i subnormanlna cijena kratkog razdoblja, te dugorona ravnotea i normalna cijena dugog roka. to je krae vremensko razdoblje razmatranja na formiranje ravnotene cijene vei utjecaj ima potranja, a to je due vremensko razdoblje odluujui je utjecaj ponude i trokova proizvodnje.

Na crteu a) prikazana je ravnotea na razini grane u trenutnom roku. Ponuda je fiksna, razina cijene ovisi o poloaju krivulje potranje.Na crteu b) prikazana je ravnotea u kratkom roku. Postoji izvjesna varijabilnost ponude, pa ponuda i trokovi proizvodnje zajednos s potranjom utjeu na formiranje cijena. Poveanje potranje dovodi do privremenog porasta cijene sto stimulira poveanje proizvodnje i rast ponude, te je ravnotena cijena vea od poetne, a manja od privremene.

Crte a) prikazuje krivulju ponude u dugom roku koja je savreno elastinog oblika, odnosno oblika pravca paralelnog s apscisom. pomak krivulje potranje ne dovodi do promjene cijene. (Konstantni trokovi)

Crte b) prikazuje krivulju ponude u dugom roku u sluaju opadajuih trokova te je ona negativnog nagiba. Cijena u dugom roku je normalna cijena.

COBWEB teorem - obrazac prilagoavanja i postizanja ravnotee na tritu u koji su ukljuena vremenska zakanjenja. U tom sluaju u savrenoj konkurenciji proizvoai planiraju buduu proizvodnju na temelju oekivanja odranja postojeih cijena, a cijena je odreena raspoloivom ponudom.Kada je nagib krivulje ponude vei od nagiba krivulje potranje dolazi do priguenih oscilacija oko ravnotene cijene. U sluaju kad je apsolutna vrijednost nagiba krivulje potranje vea od nagiba krivulje ponude, cijene bi se neprekidno udaljavale od ravnotene cijene (ekspandirajui cobweb), a u sluaju da je apsolutna vrijednost oba nagiba jednaka, ne bi bilo ni pribliavanja ni udaljavanja od ravnotene cijene cobweb nepriguenih oscilacija)

Ponaanje poduzea u savrenoj konkurenciji u kratkom rokuKako proizvodnja raste resursi se bolje koriste, i u isto vrijeme, fiksni se trokovi prenose na vei broj proizvoda, rezultirajui padom jedininih fiksnih trokova. Naposlijetku, nastupa zakon opadajuih prinosa, to znai da se trokovi proizvodnje dodatnih jedinica otro poveavaju, nadmaujui pad fiksnih trokova po jedinici proizvodnje, zbog ega trokovi proizvodnje jedinice outputa poinju rasti.

Razina outputa koja maksimizira profit - poduzee e maks8imizirati profit ako proizvede koliinu Q1, jer je pri toj koliini P1=MC, odnosno zadovoljen uvjet za maskimalizaciju profita.

Granini princip - koncept koji odluku o razini proizvodnje temelji na usporedbi trokova i prihoda dodatne, odnosno zadnje jedinice outputa.

Granini prihod (MR) poduzea u sluaju svarene konkurencije je uvijek konstantan i jednak trinoj cijeni.

Optimalna razina outputa u savrenoj konkurenciji - proizvodnja kod koje je troak posljednje proizvedene jedinice jednak cijeni proizvoda.

Ukupan profit jednak je razlici izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka, pri emu je ukupan prihod jednak umnoku cijene i optimalne koliine, a ukupan troak umnoku koliine i prosjenog ukupnog troka koji odgovara optimalnoj koliini.

Poduzee koje posluje s gubitkomAko je trina cijena proizvoda iz bilo kojeg razloga veoma niska ili ako su trokovi proizvodnje iz bilo kojeg razloga veoma visoki, poduzee e vjerojatno ostvarivati gubitke

Prosjeni trokovi proizvodnje vei su od cijene proizvoda

Q1 - razina proizvodnje na kojoj je gubitak minimalan

Poduzee koje posluje s gubitkom i pokriva dio fiksnih trokova

Trina cijena (p1) je manja od ATC, ali vea od AVC. Premda e poduzee, ako nastavi s proizvodnjom, poslovati s gubitkom, za poduzee je u kratkom roku uputno nastaviti s poslovanjem, jer e tako min imizirati gubitak. Ako bi poduzee odluilo prestati s proizvodnjom, bilo bi izloeno gubitku u visini fiksnog troka. Poduzee koje posluje gubitkom i nalazi se u poziciji prestanka s radom-Trina cijena je manja od ATC i od AVC. poduzee e, ako nastavi s proizvodnjom, poslovati s gubitkom koji e biti vei od fiksnih trokova, odnosno od trokova kojima e biti izloeno ako prestane s proizvodnjom. poduzeu se vie isplati prestati s proizvodnjom.

*Poduzee na pragu prestanka s radom

Trina cijena je manja od ATC i jednaka AVC. Ako bi poduzee odluilo nastaviti s proizvodnjom, bilo bi izloeno gubitku u visini razlike izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka. A ako bi prestalo s radom, gubitak bi bio jednak iznosu fiksnog troka.

Toka zatvaranja poduzea - razina proizvodnje pri kojoj poduzee pokriva samo svoje varijabilne trokove (p=AVC)

PONAANJE PODUZEA U SAVRENOJ KONKURENCIJI U DUGOM ROKU

Ulazak novih poduzea na trite e pretati kada novo poduzee koje je dolo pomakne krivulju ponude na razinu cijene pri kojoj su granini troak i prosjeni troak jednaki. Viak profita, odnosno natprosjeni profit, past e na nulu.

Toka pokria trokova - koliina outputa, odnosno prodaje pri kojoj je ukupni prihod poduzea jednak njegoim ukupnim trokovima.

Normalni profit - oportunitetni toak koritenja vlastitog kapitala (p=MC=ATC) - implicitan je u trokovnoj krivulji

Ekonomski profit (ili ekstraprofit) - razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnih trokova poduzea (p > ATC - ekstraprofit)

Raunovodstveni profit - Razlika izmeu ukupnog prihoda i eksplicitnih trokova

Natprosjeni profit - Viak cijene iznad prosjenog troka proizvodnje ili viak ukupnog prihoda iznad ukupnog troka.

Normalni profit - Visina profita koja po svojem iznosu odgovara zaradi koju bi poduzee ostvarilo da je svoj kapital umjesto u vlastitu proizvodnju uloio negdje drugdje.

Toka pokria je indikator efikasnosti. Na toj toki krivulja prosjenih trokova dosee minimum. Ako poduzea djeluju na toj razini proizvodnje, ona e proizvoditi na najnioj moguoj razini prosjenog troka, zbog ega moraju koristiti najefikasnije metode proizvodnje ili najmanju razinu resursa.

MONOPOL

Monopol - oblik organizacije trita na kojem postoji samo jedan proizvoa iji proizvod nema bliskih supstituta. trite je zatvoreno za ostala poduzea, bilo zbog pravnih ili tehnikih razloga.

Ukupna ponuda jednostavno je jednaka ponudi poduzea koje ima monopol - jer to poduzee jedino proizvodi taj proizvod.

Trina krivulja potranje u uvjetima monopola

Obzirom na to da je u uvjetima monopola poduzee jedini ponuditelj promatranog proizvoda, porast cijene nee dovesti do znaajnijeg pada potraivane koliine, odnosno porast cijene za posljedicu e imati relativno mali pad potraivane koliine.

Sloboda monopolista manja je na dugi rok nego na kratki. Monopolist mora smanjiti svoju cijenu ako eli poveati proizvodnju i prodati proizvedeni output.

Trina krivulja potranje:

a) Coca cola

b) Bezalkoholna pia

Reakcija kupaca na promjene cijene ovisi o elastinosti potranje, a cjenovna elastinost potranje ovisi o mogunosti supstitucije promatranog proizvoda. Potranja za coca-colom je elastinija nego potranja za bezalkoholnim piima, stoga je i krivulja manje nakoena

Ponaanje poduzea u uvjetima monopola

Krivulja graninog prihoda uvijek e biti ispod krivulje potranje. Horizontalni odsjeak krivulje graninog prihoda je polovica krivulje potranje

Sve dok je >1, smanjenje cijene poveava ukupni prihod, a MR je pozitivan. Krivulja ukupnog prihoda dosee svoj maksimum u toki u kojoj je apsolutna vrijednost cjenovne elastinosti potranje jednaka jedinici = 1. U toj toki krivulja MR je jednaka nuli.Nakon te toke potranja je neelastina, odnosno apsolutna vrijednost elastinosti potranje manja je od jedan