Univerzitet Alabama u BirminghamuDr. Linda Searby

Prevod, adaptacija i obrada Mr. Rahela Džidić

KulturaNam govori šta je zaista važnoNam govori kako trebamo postupatiNormeUvjerenjaVrijedosti od kojih je

sastavljena Ličnost Rituali školaCeremonijeSimboliPriče

KulturaNepisana pravila i očekivanja koja se grade vremenom

Zbir formalnih i neformalnih ponašanja, normi, uvjerenja, vrijednost i pretpostavki o školskoj zajednici

Kultura

Vrijednosti

Norme

Pretpostavke

Direkor/ica je Š.O.K.

Šef

Oblikovanja

Kulture

Direkor/ica je ključ

*Šta direkor/ica planira ?* Šta direkor/ica nadgleda?* Koji model predstavlja direkor/ica?* Šta direkor/ica učvršćuje putem odavanja priznanja, pohvala i proslava?*Kojem ponašanju se direkor/ica spreman/na suprotstaviti?

Direkor/ica u demokratskim kulturamaJe vidljiv/a i dostupan/na svim

zainteresiranimKomunicira redovno i sa svrhomNikada ne zaboravlja da je model ponašanja Je privržen/a svom posluPrihvata odgovornost za kulturu školeJe organizovan/aIzražava pozitivnu perspektivu

Direkor/ica u demokratskim kulturamaPonosi se fizičkim izgledom školeDaje odgovarajuću podršku i osnaženje

drugimaDemonstrira domaćinski odnos – štiti svoju

školu i sve u njoj

Direkor/ica u nedemokratskim kulturama

Se rijetko vide izvan svoje kancelarijeNemaju dovoljno vremena za komuniciranjeOsjećaju da je neko drugi odgovoran za

fizičke potrebe njihove školePasivni su u uređenju i opremanju svojih

škola

Direkor/ica u ne demokratskim kulturamaVidi sebe kao jedinog lidera ili šefa u školi Nikada ne osnažuje nastavno osoblje za

vodeću uloguSu loše organizovaniRedovno pronalaze izgovore za nedostatke u

svojoj školiOkrivljuju okolnosti i vanjske uticaje (Fiore,

2001)

Svaka škola posjeduje:Formalnu kulturu (opise poslova, NPP,

tradicije, vrijednosti navedene statutom i drugim dokumentima)

Neformalnu kulturu – kakva je interakcija između nastavnika, učenika, kako se dijele informacije i kako se poslovi završavaju i ko ih završava

Podkulture – nivo ocjenjivanja, mladi nastavnici, stari nastavnici, šale, vanškolske aktivnosti, udruženja roditelja, učenika, itd.

Dakle…..Identifikacija školske kulture je kompleksan poduhvat.Ona se ne može reducirati na jednostavno sastavljanje liste uvjerenja, vrijednosti, i pretpostavki od strane članova školske zajednice.

Kontekst svake škole je različit. Ove razlike utiču na to kako će direktor/ica odgovoriti na podkulture u školi.

Markeri školske kultureKljučni školski dokumentiNastavni planovi i programi, udžbeniciProgrami za nastavnikeFizičko okruženje (okruzenje za učenje)

Direkor/ica identificiraju markere školske kulture šetajući po školi, proučavanjem školskih dokumenata, razgovorom sa internim i eksternim članovima zajednice, posmatrenjem rituala, ljudi, ponašanja i običaja škole.

Toksična (zatrovana) kulturaMarkirana nefunkcionalnim šemama

ponašanjaToksična (zatrovana) kultura iscrpljuje

energiju svih članova, nanosi štetu članovima, onemogućava saradnju

Potiče negativnost (vrijednosti i uvjerenja su negativni)

Rituali i tradicije su lažni, bez radosti

Toksične (zatrovane) kultureSe stvaraju vremenomImaju člaanove koji su podijeljeni u klanoveSu usmjerene na odrasle u školi umjesto na

učenikeSu mjesta gdje vladaju beznađe i negativne

vrijednostiNisu omiljene ni učenicima, ni nastavnicima,

ni drugim članovima zajednice, inetrenim i eksternim

Karakteristike demokratske kulture

Demokratska kultura može poslužiti kao instrument kojim se:

*Ujedinjuju pojedinci u školi i njenim mnogobrojnim zajednicama

*Pomaže uspostava plana za poboljšanje škole*Fokusiraju ljudi prema budućnosti i ističu

kakvu školu želimo da vidimo*Promovira rast i razvoj svih uposlenih

Demokratska kulturaProžeta je profesionalnom saradnjomNastavno i administrativno osoblje dijele

svoje znanje i zajednički razvijaju planove da ostvare ciljeve organizacije

Direktori /ce rade sa nastavnicima/ama i imaju zajedničku misiju i viziju

Direktori/ce i nastavnici/ce se fokusiraju na učenička postignuća

Škola je uravnotežena …. ciljevi i zadaci su konzistentni sa ključnim razvojnim dokumentima

RAZLIKA IZMEĐU KULTURE I KLIME

Oba termina se odnose na organizaciono ponašanje i produktivnost

“Ličnost je za pojedinca ono što je klima za organizaciju.”

Školska klima je društvena atmosfera u kojoj se odvija interakcija svih članova zajednice u školi međusobno, i u školskom okruženju

Klima uključuje percepcije koju članovi školske zajednice imaju o školskom okruženju (bezbjednost, visoka očekivanja, odnosi sa nastavnicima, učenicima, roditeljima i administativnim osobljem)

KlimaKvalitet interakcije

Nivo buke u hodnicima i zajedničkom prostoru

Fizički komfor (grijanje, osvjetljenje, čistoća)

Koliko se ljudi osjećaju bezbjednim

Koliko učenici i nastavnici osjećaju slobodnu međusobnu neformalnu interakciju (ponekad veličina škole može da ima učinak)

Dvije dimenzije klime

Akademska klima

Društvena klima

Akademska klimaJe rezultat načina na koji škola koristi

nagrade i pohvaleJe rezultat djelotvornosti nastavnika i

direktora/icaJe rezultat saradničkog procesa koji postoji

unutar škole

Društvena klimaJe rezultat izgleda, komfora i uređenosti

školskog prostoraJe rezultat prilika koje se daju učenicima da

učestvuju u programima školeJe rezultat vršnjačkih i profesionalnih normi

koje su prisutne i koje se podstičuJe rezultat prirode kohezije između

upravljačkih struktura, osoblja i učenika, kao i sistema podrške

Vođstvo gradi kulturu i klimu

Zdrava demokratska kultura i pozitivna klima se ne postižu čarobnim štapićem!

Jaka kultura se stavara kao rezultat napora direktora/ica da

- podrže i ohrabre ljude- spoje i usmjere ljude i programe- lansiraju viziju koja je utemeljena na

uvjerenju da sva djeca mogu da uče- osnažuju nastavnike

Dvanaest normi školske kulture

1. Kolegijalnost (zajednički donesena pravila za koje je svaki pojedinac odgovoran da ih se prdržava, i da drži druge odgovornim)

2. Eksperimentisanje3. Stručno usavršavanje4. Priznanje i uvažavanje5. Briga, proslava uspjeha i humor6. Tradicije

7. Visoka očekivanja8. Zaštita onoga šta je važno9. Vidljiva podrška10. Povjerenje, uvažavanje i sigurnost11. Uključenje u proces donošenja odluka12. Jasna i iskrena komunikacija

Da li imate pitanja o nekoj od ovih 12 karakteristika?

Tehničke vještine

Upravljanje ljudskim resursima

Obrazovne

Simboličke

Kulturne

Sergiovanijeve vještine liderstva koje su potrebne da se izgrade dobre škole

Utopija???????

A gdje bi bilo čovječanstvo da nije postavljalo visoke ciljeve i bilo spremno da se žrtvuje da bi ih ostvarilo????

C. Elbot & D. Fulton, Building an intentional school culture. (Thousand Oaks, CA: Corwin Press, 2008). 2 R. Barth, “The culture builder,” Educational Leadership, 2002, 59 (8), 6-11. 3 www.schoolclimate.org/climate/council.php 4 See the annual National Schools of Character publication of the Character Education Partnership, www.character.org 5 T. Lickona & M. Davidson, Smart & Good High Schools (www.cortland.edu/character; www.instituteforexcellenceandethics.com). 9 6 See CEP’s position paper, Performance Values: Why They Matter and What Schools Can Do to Foster Their Development (www.character.org), and “Performance Character/Moral Character” in excellence & ethics (Winter/Spring, 2010), www.cortland.edu/character. 7 T. Lickona, E. Schaps, & C. Lewis, Eleven Principles of Effective Character Education (Washington, DC: Character Education Partnership, 1995). Available from CEP’s website, www.character.org. 8 M.A. Richards & V. Duel, “From Chaos to Character: Walnut Middle School’s Story, The Fourth and Fifth Rs (Cortland, NY: Center for the 4th and 5th Rs, fall, 2006). 9 Expeditionary Learning School Performance Report (2010), www.elschools.org 10 R. Berger, An Ethic of Excellence: Building a Culture of Craftsmanship With Students. (Plymouth, NH: Heinemann, 2003).

).