Sistematska paleontologija 1
-
Upload
milica-disic -
Category
Documents
-
view
172 -
download
4
description
Transcript of Sistematska paleontologija 1
![Page 1: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/1.jpg)
Sistematika u paleontologiji
![Page 2: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/2.jpg)
ŽivotŽivot
• Život predstavlja najvišu formu kretanja materije, najsloženiju i najznačajniju pojavu prirode.
• Priroda života je još nedovoljno poznata da bi se mogla dati jedna zadovoljavajuća i nesporna definicija.
• Život predstavlja najvišu formu kretanja materije, najsloženiju i najznačajniju pojavu prirode.
• Priroda života je još nedovoljno poznata da bi se mogla dati jedna zadovoljavajuća i nesporna definicija.
![Page 3: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/3.jpg)
Život u biologijiŽivot u biologiji
• Živo biće je svaka jedinka koju odlikuju životni procesi.
• Živa bića podležu evolutivnim mehanizmima, što znači da su podložna promenama.
• Živo biće je svaka jedinka koju odlikuju životni procesi.
• Živa bića podležu evolutivnim mehanizmima, što znači da su podložna promenama.
![Page 4: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/4.jpg)
Život u biologijiŽivot u biologiji
• Svaki živi organizam je sačinjen iz ćelija.
• Ostali nivoi organizacije se razlikuju u zavisnosti od složenosti samog organizma.
• Svaki živi organizam je sačinjen iz ćelija.
• Ostali nivoi organizacije se razlikuju u zavisnosti od složenosti samog organizma.
![Page 5: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/5.jpg)
Klasifikacija organizamaKlasifikacija organizama• Sređivanje i grupisanje organizama po sličnosti i srodstvu,
redosledom kojim su nastajali u prirodi tokom evolucije. • Sređivanje i grupisanje organizama po sličnosti i srodstvu,
redosledom kojim su nastajali u prirodi tokom evolucije.
![Page 6: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/6.jpg)
Klasifikacija organizamaKlasifikacija organizama• Neophodna zbog ogromnog
broja organizama (biolozi pretpostavljaju da danas na planeti Zemlji živi izmedu 3 i 10 miliona različitih vrsta).
• Neophodno je poznavanje morfologije, ekologije i embrionalnog razvoja tih organizama, a izuzetno su korisni i paleontološki podaci
• Neophodna zbog ogromnog broja organizama (biolozi pretpostavljaju da danas na planeti Zemlji živi izmedu 3 i 10 miliona različitih vrsta).
• Neophodno je poznavanje morfologije, ekologije i embrionalnog razvoja tih organizama, a izuzetno su korisni i paleontološki podaci
![Page 7: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/7.jpg)
Istorijat klasifikacijaIstorijat klasifikacija
• Najstarije klasifikacije bile su zasnovane na morfološkim karakteristikama, načinu života i mestu na kome organizmi žive (veštačke).
• brojne greške
• Najstarije klasifikacije bile su zasnovane na morfološkim karakteristikama, načinu života i mestu na kome organizmi žive (veštačke).
• brojne greške
![Page 8: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/8.jpg)
Savremena klasifikacijaSavremena klasifikacija
• Upotreba ekoloških, fizioloških, citoloških, molekularno-genetičkih i odlučujućih paleontoloških podataka.
• Upotreba ekoloških, fizioloških, citoloških, molekularno-genetičkih i odlučujućih paleontoloških podataka.
![Page 9: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/9.jpg)
Fosili i klasifikacija živih bićaFosili i klasifikacija živih bića• Prve zabeležene ideje o tome da su fosili tragovi nekadašnjeg
života pojavile su se u VI veku p.n.e. (Ksenofan iz Kolofona)• Prvi pisani dokumenti o klasifikaciji živih bića potiču iz
antičkog doba (Aristotel, 345 g.p.n.e.)• Smatrali su da su fosili nastajali ispod Zemlje i da samo
podsećaju na ostatke živih bića
• Prve zabeležene ideje o tome da su fosili tragovi nekadašnjeg života pojavile su se u VI veku p.n.e. (Ksenofan iz Kolofona)
• Prvi pisani dokumenti o klasifikaciji živih bića potiču iz antičkog doba (Aristotel, 345 g.p.n.e.)
• Smatrali su da su fosili nastajali ispod Zemlje i da samo podsećaju na ostatke živih bića
![Page 10: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/10.jpg)
RenesansaRenesansa
• Leonardo da Vinci u svojim zabeleškama navodi da su fosili ostaci nekadašnjeg života, te da ih može prepoznati i klasifikovati prema sličnosti sa živim organizmima
• Leonardo da Vinci u svojim zabeleškama navodi da su fosili ostaci nekadašnjeg života, te da ih može prepoznati i klasifikovati prema sličnosti sa živim organizmima
![Page 11: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/11.jpg)
XVII vek – kolevka paleontologijeXVII vek – kolevka paleontologije
• Danac Niels Stensen je prepoznao značenje fosila kao tragova nekadašnjeg života, te se smatra ocem geološke nauke.
• Ipak on je verovao da je Zemlja stara nekoliko hiljada godina, a da su ostaci morskih organizama na kopnu potekli od velikog potopa.
• Danac Niels Stensen je prepoznao značenje fosila kao tragova nekadašnjeg života, te se smatra ocem geološke nauke.
• Ipak on je verovao da je Zemlja stara nekoliko hiljada godina, a da su ostaci morskih organizama na kopnu potekli od velikog potopa.
![Page 12: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/12.jpg)
Systema naturae iuvodjenje binarne nomenklature
Systema naturae iuvodjenje binarne nomenklature
• Švedski naučnik Carl Linne je u XVIII veku popisao više od 4000 tada poznatih životinjskih vrsta i dao im je internacionalna latinizirana imena.
• Švedski naučnik Carl Linne je u XVIII veku popisao više od 4000 tada poznatih životinjskih vrsta i dao im je internacionalna latinizirana imena.
![Page 13: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/13.jpg)
NomenklaturaNomenklatura
• Deo sistematike koji se bavi davanjem naziva taksonima.
• Karl Line je uspostavio konzistentnu upotrebu binominalnog imenovanja biljaka i životinja, kao i klasifikaciju utemeljenu na hijerarhijskom principu srodničkih grupa (taksona višeg ranga), zbog čega se izvesno može smatrati "ocem taksonomije".
• Deo sistematike koji se bavi davanjem naziva taksonima.
• Karl Line je uspostavio konzistentnu upotrebu binominalnog imenovanja biljaka i životinja, kao i klasifikaciju utemeljenu na hijerarhijskom principu srodničkih grupa (taksona višeg ranga), zbog čega se izvesno može smatrati "ocem taksonomije".
![Page 14: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/14.jpg)
Nomenklaturna pravilaNomenklaturna pravila
• U imenu vrste sadržano je na prvom mestu ime roda, a zatim ime vrste, te na kraju ime autora, koji je vrstu prvi put opisao (binarna nomenklatura koju je uveo Karl Line, 1758 godine).
• Lineova pravila se primenjuju i u klasifikaciji fosilnih organizama
• U imenu vrste sadržano je na prvom mestu ime roda, a zatim ime vrste, te na kraju ime autora, koji je vrstu prvi put opisao (binarna nomenklatura koju je uveo Karl Line, 1758 godine).
• Lineova pravila se primenjuju i u klasifikaciji fosilnih organizama
![Page 15: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/15.jpg)
Primeri imena vrstaPrimeri imena vrsta
Iza naziva vrste sledi autor koji je po prvi put odredio i opisao vrstu
Prva reč u nazivu vrste je imenica i istovremeno označava i ime roda
Druga reč je najčešće pridev i označava vrstu
Cardita partschi Goldfuss
prepoznatljivo L.
![Page 16: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/16.jpg)
►po obliku ljušture
(Conus → konični, Ellipsactinia → eliptični oblik kolonije)
Nazivi taksona karakteristika određenog taksona
►po mestu nalaska
(Phylloceras mediterraneum, Natica fruscogorensis)
► po stratigrafskoj pripadnosti (Inoceramus neocomiensis, Neocomites neocomiensis, Chemnitzia aptiensis)
► u čast neke stvarne ili mitske ličnosti
(Natica pavlovici, po srpskom paleontologu Pavloviću; Douvilliceras, po francuskom paleontologu Douvilléu ili Neptunoceras po bogu neptunu).
![Page 17: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/17.jpg)
Ophiomyia prima Spencer, 1969 O. secunda Spencer, 1969 O. tertia Spencer, 1969 O. quarta Spencer, 1969 O. quinta Spencer, 1969 O. sexta Spencer, 1969 O. septima Spencer, 1969 O. octava Spencer, 1969 O. nona Spencer, 1969 O. undecima Spencer, 1969O. duodecima Spencer, 1969
Ponekad autori imena vrsta nisu narocito kreativni.
![Page 18: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/18.jpg)
Osnovna pravila nomenklatureOsnovna pravila nomenklature
► Svaki takson ima svoj tip – “standard” ili etalon s kojim se uporedjuju sve ostale forme.
► Tip vrste – holotip
► Svaki takson ima svoj tip – “standard” ili etalon s kojim se uporedjuju sve ostale forme.
► Tip vrste – holotip
Uspostavljanje Uspostavljanje tipovatipova
![Page 19: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/19.jpg)
PrincipPrincip prioritetaprioriteta
►Na snazi je ono ime vrste ili roda pod kojim je prvi put opisan, kao i ime autora
► Svi nazivi nastali kasnije sinonimi.
► Isto ime dodeljeno dvema različitim vrstama
ili različitim rodovima homonimi.
► Naziv kasnije dat je nevažeči i mora se izmeniti.
► Nazivi koji ne odgovaraju pravilima zoološke nomenklature su nevažeći nomen nudum.
![Page 20: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/20.jpg)
SinonimiSinonimi
• Brontosaurus – junior synonym of Apatosaurus • Brontosaurus – junior synonym of Apatosaurus
![Page 21: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/21.jpg)
HomonimiHomonimi
![Page 22: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/22.jpg)
Nomen nudumNomen nudum
• “Megadontosaurus”Barnum Brown, 1933 nikad publikovano
• MicrovenatorJohn Ostrom, 1970
• “Megadontosaurus”Barnum Brown, 1933 nikad publikovano
• MicrovenatorJohn Ostrom, 1970
![Page 23: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/23.jpg)
Sistematika(taksonomija)Sistematika
(taksonomija)• Teorijski i praktičan način
klasifikacije recentnih i fosilnih biljaka i životinja
• Uspostavljanje hijerarhije koja sadrži izvestan broj stupnjeva
• Uže i šire taksonomske kategorije
• Teorijski i praktičan način klasifikacije recentnih i fosilnih biljaka i životinja
• Uspostavljanje hijerarhije koja sadrži izvestan broj stupnjeva
• Uže i šire taksonomske kategorije
![Page 24: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/24.jpg)
Taksonomija(taxis – red, položaj; nomos – zakon)
Taksonomija(taxis – red, položaj; nomos – zakon)
• ”TAKSONOMIJA - teorija i praksa klasifikovanja organizama”. • Ona obuhvata imenovanje, opisivanje, rangiranje i razvrstavanje
organizama po hijerarhijskom principu od evolutivno starijih i jednostavnijih do mladih, savremenih i složenijih oblika.
• Sistem klasifikacije počinje konceptom VRSTE.
• ”TAKSONOMIJA - teorija i praksa klasifikovanja organizama”. • Ona obuhvata imenovanje, opisivanje, rangiranje i razvrstavanje
organizama po hijerarhijskom principu od evolutivno starijih i jednostavnijih do mladih, savremenih i složenijih oblika.
• Sistem klasifikacije počinje konceptom VRSTE.
![Page 25: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/25.jpg)
HijerarhijaHijerarhija• VRSTA (species) predstavlja skup jedinki koje
imaju suštinske sličnosti u anatomskoj građi i koje se slobodno ukrštaju i daju plodno potomstvo.
• Srodne vrste grupisane su u ROD (genus)
• Srodni rodovi čine FAMILIJU (familia)
• Srodne familije svrstavaju se u RED (ordo)
• Srodni redovi objedinjuju se u KLASU (classis)
• Klase organizama sa istom opštom građom čine KOLO (phylum)
• Svi filumi objedinjeni su u CARSTVO (regnum)
• VRSTA (species) predstavlja skup jedinki koje imaju suštinske sličnosti u anatomskoj građi i koje se slobodno ukrštaju i daju plodno potomstvo.
• Srodne vrste grupisane su u ROD (genus)
• Srodni rodovi čine FAMILIJU (familia)
• Srodne familije svrstavaju se u RED (ordo)
• Srodni redovi objedinjuju se u KLASU (classis)
• Klase organizama sa istom opštom građom čine KOLO (phylum)
• Svi filumi objedinjeni su u CARSTVO (regnum)
![Page 26: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/26.jpg)
![Page 27: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/27.jpg)
Sistematske kategorije,
podkategorije i nadkategorije u paleontologiji
Sistematske kategorije,
podkategorije i nadkategorije u paleontologiji
• Carstvo (Regnum) – Animalia (životinjsko)
• Kolo (Phylum) – Mollusca (mekušci) » Potkolo
• Klasa (Clasis) – Bivalvia (školjke)» Potklasa
» Nadred• Red (Ordo) – Pterioida
» Podred
» Nadfamilija• Familija (Familia) – Pectenidae
» Podfamilija
• Rod (Genus) – Pecten» Podrod
• Vrsta (Species) – Pecten besseri Andrusov» Podvrsta
• Carstvo (Regnum) – Animalia (životinjsko)
• Kolo (Phylum) – Mollusca (mekušci) » Potkolo
• Klasa (Clasis) – Bivalvia (školjke)» Potklasa
» Nadred• Red (Ordo) – Pterioida
» Podred
» Nadfamilija• Familija (Familia) – Pectenidae
» Podfamilija
• Rod (Genus) – Pecten» Podrod
• Vrsta (Species) – Pecten besseri Andrusov» Podvrsta
![Page 28: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/28.jpg)
![Page 29: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/29.jpg)
![Page 30: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/30.jpg)
Nazivi taksonomskih kategorijaNazivi taksonomskih kategorija
• Više taksonomske kategorije označavaju se jednim imenom
• Podvrsta se označava sa tri imena na koja se dodaje prezime autora (pr. Itruvia abbreviata canaliculata d’Orbigny)
• Nazivi svih taksonomskih kategorija iznad vrste pišu se velikim slovom, a nazivi vrsta i podvrsta malim
• Više taksonomske kategorije označavaju se jednim imenom
• Podvrsta se označava sa tri imena na koja se dodaje prezime autora (pr. Itruvia abbreviata canaliculata d’Orbigny)
• Nazivi svih taksonomskih kategorija iznad vrste pišu se velikim slovom, a nazivi vrsta i podvrsta malim
![Page 31: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/31.jpg)
TaksonomijaTaksonomija ( (sistematikasistematika))
Sličnost u građi uslovljena sličnim načinom života (pojava konvergencije).
Ipak u nekim slučajevima neizbežna (odvojeni delovi
organizama)
prirodna
genetski odnosi srodnih grupa u vremenu i prostoru
filogenija proučava rodbinske veze.
sistematika nastoji da razdeli pojedine filogenetske grane
veštačka
grupiše organizme na osnovu sličnosti morfoloških karakteristika ili na osnovu hemijskog sastava skeleta.
Menja se promenom uslova života (ne može biti kriterijum za sistematiku)
![Page 32: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/32.jpg)
Definicija vrste u biologijiDefinicija vrste u biologiji
• Jedinke koje se mogu međusobno razmnožavati i davati plodno potomstvo
• Sve osobine vrste zapisane su u genima
• Jedinke koje se mogu međusobno razmnožavati i davati plodno potomstvo
• Sve osobine vrste zapisane su u genima
![Page 33: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/33.jpg)
Vrsta u
paleontologiji
Vrsta u
paleontologiji
• Paleontolog vrstu određuje prema spoljašnjem izgledu (najčešće sačuvan samo skelet)
• Matematički modeli koji su jedno vreme bili primenjivani za prepoznavanje vrste na osnovama biometrije skeleta, pokazali su se nepouzdanim
• Paleontolog vrstu određuje prema spoljašnjem izgledu (najčešće sačuvan samo skelet)
• Matematički modeli koji su jedno vreme bili primenjivani za prepoznavanje vrste na osnovama biometrije skeleta, pokazali su se nepouzdanim
![Page 34: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/34.jpg)
Nova vrstaNova vrsta
• Kad paleontolog otkrije novu vrstu, mora kao i biolog, svoj nalaz objaviti prema propisanim pravilima
• Kod opisa nove vrste bira se primerak, koji najbolje pokazuje svojstva vrste – HOLOTIP
• Kada je reč o fosilnom materijalu za holotip se obično bira jedan od najpotpunije sačuvanih primeraka. Holotip ne podleže zameni.
• Kad paleontolog otkrije novu vrstu, mora kao i biolog, svoj nalaz objaviti prema propisanim pravilima
• Kod opisa nove vrste bira se primerak, koji najbolje pokazuje svojstva vrste – HOLOTIP
• Kada je reč o fosilnom materijalu za holotip se obično bira jedan od najpotpunije sačuvanih primeraka. Holotip ne podleže zameni.
![Page 35: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/35.jpg)
Holotip i paratipoviHolotip i paratipovi• U Prirodoslovnom muzeju Rijeka
nalaze se tipovi (jedan holotip i 10 paratipova) na kojima je opisana vrsta Gobius kolombatovici Kovačić & Miller, 2000 (kataloški brojevi 642, 635, 636, 637, 638, 639, 640, 641). Još jedan paratip ove vrste čuva se u British Museum of Natural History u Londonu.
• Opis nove vrste ribe objavili su Marcelo Kovačić i Peter James Miller 2000. godine u časopisu «Cybium» Francuskog ihtiološkog društva.
• U Prirodoslovnom muzeju Rijeka nalaze se tipovi (jedan holotip i 10 paratipova) na kojima je opisana vrsta Gobius kolombatovici Kovačić & Miller, 2000 (kataloški brojevi 642, 635, 636, 637, 638, 639, 640, 641). Još jedan paratip ove vrste čuva se u British Museum of Natural History u Londonu.
• Opis nove vrste ribe objavili su Marcelo Kovačić i Peter James Miller 2000. godine u časopisu «Cybium» Francuskog ihtiološkog društva. paratip je primerak vrste koji je određen
pre opisivanja nominalne vrste
![Page 36: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/36.jpg)
HolotipHolotip
• Titanoceratops ouranosLongrich, 2011
• holotype at the Oklahoma Museum of Natural History
• Titanoceratops ouranosLongrich, 2011
• holotype at the Oklahoma Museum of Natural History
- holotip fosila služi kao etalon za sve druge odredbe i taj jedan primerak se čuva u muzeju;- holotip je originalni primerak na osnovu koga je dat opis vrste i njeno ime;
![Page 37: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/37.jpg)
Problemi pri određivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri određivanju vrste u paleontologiji
• Specijacija – proces postupnog nasatajanja nove vrste
• Specijacija – proces postupnog nasatajanja nove vrste
![Page 38: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/38.jpg)
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
• Varijabilnost oblika• Varijabilnost oblika
![Page 39: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/39.jpg)
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
• Ontogenetske varijacije• Ontogenetske varijacije
![Page 40: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/40.jpg)
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
• Sezonske varijacije• Sezonske varijacije
![Page 41: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/41.jpg)
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
• Polni dimorfizam• Polni dimorfizam
![Page 42: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/42.jpg)
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
• Izmena generacija• Izmena generacija
![Page 43: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/43.jpg)
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
• Organizmi koji žive u sličnim uslovima postižu sličan oblik tela. Tu pojavu nazivamo konvergencija.
• Organizmi koji žive u sličnim uslovima postižu sličan oblik tela. Tu pojavu nazivamo konvergencija.
![Page 44: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/44.jpg)
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
Problemi pri odredjivanju vrste u paleontologiji
• Fragmentiranost fosilnih ostataka• Fragmentiranost fosilnih ostataka
![Page 45: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/45.jpg)
Linne vs. kladistika• moderni pravac filogenetske sistematike koji je suprotstavljen
osnovnim tezama Lineove taksonomije • teži grupisanju živih bića na osnovu evolutivne srodnosti, a pri tom
koristi genetičke, biohemijske i molekularnobiološke metode
Linne: reptili rožne krljušti, ptice perje, sisari krzno
Prisustvo zajedničkih osobina, a ne sličnost potencijalnih članova grupe
![Page 46: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/46.jpg)
KladistikaKladistika
• Vili Henig (1913-1976) • Kladistika – specifična
metoda koja hipotetski dovodi u vezu organizme.
• Osnovna ideja kladistike – pripadnici neke grupe dele zajedničku evolutivnu istoriju te su srodniji
• Vili Henig (1913-1976) • Kladistika – specifična
metoda koja hipotetski dovodi u vezu organizme.
• Osnovna ideja kladistike – pripadnici neke grupe dele zajedničku evolutivnu istoriju te su srodniji
![Page 47: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/47.jpg)
KladogramKladogram
• Da bi se prikazali raznoliki odnosi između živih bića formiraju se kladogrami, drvoliki dijagrami.
• Na kladogramu su taksoni (organizmi) predstavljeni na krajevima grana.
• Svaki čvor između grana treba da bude dihotomo granat.
• Da bi se prikazali raznoliki odnosi između živih bića formiraju se kladogrami, drvoliki dijagrami.
• Na kladogramu su taksoni (organizmi) predstavljeni na krajevima grana.
• Svaki čvor između grana treba da bude dihotomo granat.
![Page 48: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/48.jpg)
KladogramKladogram
• Svaka grana kladograma, bez obzira na koliko se grana deli, naziva se klada (gr. klados - grana)
• Svaka klada se odlikuje grupom karakteristika koja se ne pojavljuje u drugim kladama
• Pravilno formiran kladogram sadrži sve organizme sa zajedničkim pretkom unutar jedne klade.
• Svaka grana kladograma, bez obzira na koliko se grana deli, naziva se klada (gr. klados - grana)
• Svaka klada se odlikuje grupom karakteristika koja se ne pojavljuje u drugim kladama
• Pravilno formiran kladogram sadrži sve organizme sa zajedničkim pretkom unutar jedne klade.
![Page 49: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/49.jpg)
FenetikaFenetika
• Nasuprot kladistici, fenetika grupiše živa bića na osnovu njihove sveukupne sličnosti (metode koje koristi kladistika + uporedno-morfološke, citološke, paleontološke i dr. metode).
• Osobine se mere, prikazuju u vidu numeričkih podataka
• Matematički algoritmi generišu sličnost (problem: konvergencija, paralelizam...)
• Nasuprot kladistici, fenetika grupiše živa bića na osnovu njihove sveukupne sličnosti (metode koje koristi kladistika + uporedno-morfološke, citološke, paleontološke i dr. metode).
• Osobine se mere, prikazuju u vidu numeričkih podataka
• Matematički algoritmi generišu sličnost (problem: konvergencija, paralelizam...)
![Page 50: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/50.jpg)
Linnaeus
1735
Animalia
Haeckel
1866
Animalia
Chatton
1937
Eukaryouta
Copeland
1956
Whittaker
1969
Woese et al.
1977
Woese et al.
1990
Vegetabilia
Protista
Plantae
Prokaryota Monera
Protista
Plantae
Animalia
Monera
Protista
Fungi
Plantae
Animalia
EubacteriaArchaebacteria
Protista
Fungi
Plantae
Animalia
Bacteria
Archea
Eukarya
![Page 51: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/51.jpg)
Živi svet se deli na 5 carstava :1. carstvo monera (jednoćelijski organizmi bez organizovanog jedra – bakterije) 2. carstvo protista (jednoćelijski organizmi sa organizovanim jedrom)3. carstvo gljiva (fungi), nema celuloze4. carstvo biljaka (plantae)5. carstvo životinja (animalia)
CLASSIFICATIONS OF LIFE Whittaker's Five Kingdoms
![Page 52: Sistematska paleontologija 1](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022061206/5482d770b4af9f40408b470c/html5/thumbnails/52.jpg)
“Iako ljudska priroda ima tendenciju da definiše, klasifikuje i svrstava sve fenomene ovog univerzuma, sva ta kategorizacija je u stvari veštačka, jer je cela priroda, u svojoj suštini, nešto kao jedna tkanina, pletivo bez šavova i rubova.”
“Iako ljudska priroda ima tendenciju da definiše, klasifikuje i svrstava sve fenomene ovog univerzuma, sva ta kategorizacija je u stvari veštačka, jer je cela priroda, u svojoj suštini, nešto kao jedna tkanina, pletivo bez šavova i rubova.”