Sistematska botanika-01
-
Upload
bojan-janicijevic -
Category
Documents
-
view
110 -
download
16
description
Transcript of Sistematska botanika-01
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 1
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 2
Toni Nikoli prof. dr.
kolegij: BO4035 (2+4+0) 7 ECTSPredavanja BO6 (Maruliev trg 20/2)Praktikumi 8P2 (Maruliev trg 20/1)
Maruliev trg 9a/2 (Botaniki vrt, vea zgrada II kat)tel. 4898-064, ([email protected])
konzultacije i upiti: ponedjeljkom 09.00-10.00 hnajava mailom
Asistenti
Ivana Reetnik dr. sc., Martina Crnjak, dipl. biol. tel. 4898-091 ([email protected])Maruliev trg 9a/2 (Botaniki vrt)
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 3
PredavanjaObavezna, bez evidencije
Praktina nastavaObavezna, do 2 opravdana
izostanka u semestru. Evidencija! Turnusi!
Terenska nastavaNa kraju smestra
Izrada zbirke150 herbarskih primjeraka
Organizacija kolegija:
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 4
kuta predmetna stakalca (20 kom. po studentu) pokrovna stakalca kutija ileta dvije laboratorijske iglice pinceta (kapaljka) krpica mapa (fascikl) A4 papiri pribor za pisanje i crtanje.
Pribor i materijal za praktinu nastavu:
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 5
Redovito pohaanje predavanja Redovito pohaanje praktine
nastave Izraena herbarska zbirka
(kolokvij zbirke) Pismeni kolokviji I, II, III Usmeni ispit (prema rezultatima)
Program:
1. Uvod, definicije2. Povijesni prikaz3. Nomenklatura i determinacija4. Makroklasifikacija5. Izmjena generacija6. Mahovine7. Papratnjae8. Kolokvij I9. Golosjemenjae I10. Kritosjemenjae I11. Kritosjemenjae II12. Kritosjemenjae III13. Kolokvij II14. Kritosjemenjae IV15. Kritosjemenjae V16. Kritosjemenjae VI17. Kritosjemenjae VII18. Kolokvij III
Obaveze i polaganje ispita:
Pravila ponaanja: ne kasniti, uobiajena disciplina, pitati sve, nositi priborOdravanje kolokvija: izvan redovite satnicePrag: 70%
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 6
1. Nikoli, T. (2013): Sistematska botanika -raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa d.d. 2013, 1-882. Zagreb (udbenik).
2. Nikoli, T. (2013): Praktikum sistematske botanike - raznolikost i evolucija biljnog svijeta. Alfa d.d. 2013, 1-256, Zagreb (udbenik).
Obavezna:
1. Nikoli, T. (1996): Herbarijski prirunik. Zagreb: kolska knjiga d.d. (terenska nastava)
2. Domac R. (1994): Flora Hrvatske. Prirunik za odreivanje bilja. kolska knjiga, Zagreb. (terenska nastava)
3. ugar I. (1990): Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botaniki leksikon. JAZU, Zagreb.
4. Nikoli, T. (2006): Flora. Prirunik za inventarizaciju i praenje stanja. Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb. (terenska nastava)
5. Nikoli, T.; Kovai, S. (2008): Flora Medvednice. 250 najeih vrsta Zagrebake gore. kolska knjiga d.d. & Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 4-543. (terenska nastava)
6. Kovai, S.; Nikoli, T. i sur. (2008): Flora jadranske obale i otoka - 250 najeih vrsta. kolska knjiga d.d. & Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 4-558. (terenska nastava)
Terenska nastava:
popust 10% uz listu
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 7
Obavezna:
1. Sistematska botanikahttp://hirc.botanic.hr/sist-bot/sist-bot-home.htm
2. Botaniki Praktikum On-linehttp://www.botanic.hr/praktikum/home.htm
Neobavezna i druga:
1. Flora Croatica Database2. Bibliografija flore Hrvatske3. Internet Directory for Botany4. Sredinja bioloka knjinica
Sve na jednom mjestu:http://www.botanic.hr
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 8
http://hirc.botanic.hr/fcd
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 9
BOTANIKI PRAKTIKUM ON-LINESadri obraen praktikumski materijal
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 10
- osim iz radoznalosti
1. Biljke provode fotosintetske procese
2. Biljke kisikom koje stvaraju, omoguuju nastanak ozonskog sloja
3. Biljke su jedina iva bia na planeti koja mogu u jedinstvenoj kemijskoj reakciji iz anorganskih sastojaka (CO2 i H2O) proizvesti organske spojeve uz sunevu svjetlost kao izvor energije.
4. Biljke su uglavnom dominantna sastavnica veine ekosustava
5. Biljke kao dio ekosustava, utjeu na nastanak tla, protok vode, klimu, proiavanje zraka i vode, sprjeavaju erozije i poplave, te omoguuju ispravno kruenje mnogih elemenata u biosferi (plinova, mikroelemenata)
K: 18 - 22
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 11
- osim iz radoznalosti
sabire biljke za hranu uzgaja biljke za hranu uzgaja biljke kao stonu hranu sabire i uzgaja biljke kao materijal sabire i uzgaja biljke za gorivo sabire i uzgaja biljke za proizvodnju ljekova sabire i uzgaja biljke kao dodatak hrani sabire i uzgaja biljke za preobrazbu okolia sabire i uzgaja biljke za druge namjene
Prema podacima FAO-a za 2004., godinja etva itarica u svijetu dosee 2.270.359,82 x103 tona, a plodova i razliitog povra 1.383.649,05 x103 tona.
Iz biljaka se neposredno namiruje 65-95% potreba ljudi za kalorijama, te 30-79 potreba za proteinima (ovisno o podruju).
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 12
EVOLUCIJA FILOGENIJA
TAKSONOMIJA
Identifikacija Nomenklatura
Klasifikacija
vrste hierarhija kategorijejedinke i populacije
jednoznano imenovanje, standardizacija, nomenklaturna
pravila, razvoj standarda
jedinke, kategorije, kljuevi za determinaciju, monografije,
ikonografije, opisi
Prouavanje:
izvori varijabilnosti diferencijacija populacija reproduktivna izolacija postanak i porijeklo vrsta hibridizacija biogeografija ...
Prouavanje:
divergencija adaptivna radijacija procesi vrijemenski slijedovi prostorna distribucija rekonstrukcije ...
S I S T E M A T I K A
K: 22-55
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 13
1. omoguuje razumijevanje evolucijskih procesa na planeti
2. svakodnevna sastavnica ekologije, molekularne biologije, agronomije, farmacije i drugih primjenjenih i teorijskih znanosti i pod disciplina
3. nuna za razumijevanje i izmjenu informacija o prirodi
4. temeljna ljudska metodologija rada s podacima
5. omoguuje rad s bioraznolikosti (ouvanje)
6. ima ulogu informacijskog sustava7. uzrokom je razvoja specifinih
matematikih i informatikih podruja8. omoguuje odrivo gospodarenje
prostorom i planiranje opstanka9. sastavna je komponenta etnobotanike10. i dr. Goli ovik (Arbutus andrachne L.)
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 14
1. Sistematski, tj. filogenetski informativne osobine, poeljno poznatog evolucijskog tijeka, osnova su gradnje dendrograma, filograma i klasifikacijskog sustava openito!
2. Svaka osobina potencijalno moe biti informativna na nekoj klasifikacijskoj razini
3. Izvori informativnih osobina vrlo brojni, dolaze iz razliitih biolokih disciplina!
Morfologija biljaAnatomija biljaCitologijaGenetikaMolekularna biologijaSistematikaPaleobotanikaFitokemijaEkologijaFiziologija biljaPalinologijai dr.
Kako akumuliramo podatke u sistematskoj botanici?
K: 86 - 125
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 15
A/ Kvalitativne:A1- binarne, osobina koja uvijek ima samo dva diskretna stanja. Npr. osobinafilotaksija listova u neke skupine moe biti samo izmjenina i nasuprotna. A2 - nominalne neureene, osobina koja moe imati vie od dva diskretna stanja. Npr. osobina boja cvijeta u neke skupine moe biti bijela, crvena, plava i roza.
B/ Kvantitativne:B1 - nominalne ureene, osobina koja moe imati vie od dva diskretna stanja, no vrijednosti stanja su meuovisna i redoslijed je znaajan. Npr. osobina veliina xmoe imati stanja mala, srednja, velika i jako velika.B2 - meristike, osobina koja moe poprimiti cjelobrojnu vrijednost unutar nekog raspona. Npr. osobina broj plodnih listova odreuje koliko plodnih listova gradi ginecej u cvijetu neke svojte, pa ih moe npr. biti 1 (npr. Prunus), 2 (npr. Salix), 3 (npr. Lilium), 4 (npr. Parnassia), 5 (npr. Oxalis), 6 (npr. Butomus), itd.B3 - kontinuirane, osobina koja moe poprimiti bilo koju vrijednost u rasponu od 0 do (ne samo cjelobrojnu). Kontinuirane osobine su najee povezane uz mjerenje nekog svojstva (npr. duljine, irine, mase, povrine, volumen, trajanje, koncentracije, i sl.). Npr. osobina duljina donje usne nekog cvijeta moe biti bilo koja vrijednost unutar raspona od npr. 6,00 mm do 12,5 mm. Unutar ovog raspona postoji neizmjerna broj moguih vrijednosti, tj. stanja za ovu osobinu.
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 16
diverzitet evolucija - vrijeme
2. Kladogram ili filogram (filogenija, srodnost)
?
Osobina Kod Stanjaboja 1 crvena
2 s. zelena3 t. zelena4 crna5 s. plava6 t. plava7 oker8 siva
oblik 1 krug2 kvadrat3 trokut
slinost
1. Dendrogram (slinost, razliitost)
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 17
Izolacija, promjene uvijeta, selekcija, divergencija, ... evolucija
K: 59 - 83
Video clip:Web Geol
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 18
Raflezija (Rafflesia, porodica Rafflesiaceae) je rod koji sadri 15-ak vrsta tropa june Kine, Butana, Tajlanda, Malajskog poluotoka, Filipina, Sumatre, Bornea i zapadne Malezije.
Otkrivena je krajem 18. stoljea u kinim umama Indonezije. Ove neobine biljke nemaju korijen, ni stabljiku, a ni listove. Obligatni endoparaziti korijena i puzajuih izdanaka drvenastih vrsta penjaica
roda Tetrastigma (Vitaceae). Razvijaju se unutar tkiva domadara u obliku filamentoznih haustorija i u cijelosti
ovise o njemu. Jedini dio raflezije koji se moe vidjeti izvan domadara je cvijet najvei u
kritosjemenjaa! Promjer u pojedinih vrsta > 1 m i mase do 10 kg. Od trena pojave pupova do zavretka opraivanja i oplodnje moe proi i ~ 250
dana. Cvjetni pup veliine glavice kupusa postupno se otvara tijekom 24 48 sati i
ostaje otvoren 3 5 dana. Izgledom i bojom, osobito mirisim po trulom mesu privlai kukce opraivae.
U roku od est do osam mjeseci razviju se plodovi. Rasprostiranje - mnoge umske ivotinje: mravi, termiti, vjeverice, mievi, svinje, slonovi i dr. kao konzumenti koji ire sjemenke izmetom ili kao pasivni prenosioci.
Uspjeno prenesena sjemenka nai e se na korijenu ili stabljici domadara te klijanjem razviti haustorije.
Prvo cvjetanje uslijedi nakon 3 4,5 godina od inokulacije. Horizontalni prijenos gena HGT, prijenos izmeu vrsta koje uope nisu
srodne. Filogenetska analiza mitohondrijskih (matR) i jezgrinih lokusa (18S ribosomalne
DNA i PHYC) nedvojbeno smjeta porodicu Rafflesiaceae u red Malpighiales. Meutim mitohondrijski nad1B-C povezuje rafleziju s njezinim domadarom,
rodom Tetrastigma (Vitaceae ). Raflezija je dio svojeg genoma dobila od biljke na kojoj parazitira. Nain ovog
prijenosa jo uvijek nije jasan.Video clip!
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 19
podporodica
rod
vrsta
podvrsta
porodica
2 x skupina B
3 x skupina C
5 x skupina D
8 x skupina F
1 x skupina A
Idealna klasifikacija odraz je filogenije, tj. srodstvenih odnosa. Idealna skupina je monofiletska, tj. Svi lanovi vode porijeklo od istog pretka
K: 39 - 55
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 20
TAKSONOMSKE ZAVRETCI TAKSONOMSKE KATEGORIJE JEDINICEhrvatski latinski zavreci razlike
Carstvo regnum -ota Plantae
Potcarstvo subregnum -bionta Cormobionta
Odjeljak phylum -phyta stablaice Spermatophyta -mycota gljive
Pododjeljak subphylum -phytina stablaice Magnoliophytina -mycotina gljive
Razred classis -opsida stablaice Magnoliopsida (-atae) stablaice (Magnoliatae) -phyceae alge -mycetes gljive
Podrazred subclassis -idae Asteridae
Taksonomske kategorije u njihova uporaba dogovorena je Kodom botanike nomenklature!
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 21
TAKSONOMSKE ZAVRETCI TAKSONOMSKE KATEGORIJE JEDINICEhrvatski latinski zavreci razlike
Nadred superordo -anae Asteranae (=Synandrae)
Red ordo -ales Asterales
Podred subordo -ineae *
Porodica familia -aceae Asteraceae
Potporodica subfamilia -oideae *
Tribus tribus -eae Anthemideae
Rod genus * Achillea
Sekcija sectio, sect. * sect. Achillea
Serija series, ser. * *
(Agregat) (agregatum, agg.) * Achillea millefolium agg.
Vrsta species, spec., sp. * Achillea millefolium L.
Podvrsta subspecies, subsp. * subsp. sudetica (Opiz) Weiss
Varijetet varietas, var. * *
Forma forma, f. * f. rosea
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 22
Obzirom na: (1) broj koritenih osobina, (2) nain njihova tretmana i (3) naina analize sadraja razlikuju se tri glavna pristupa sistematske botanike i posljedine klasifikacije:
Umjetna Prirodna Filogenetska
Fenetska klasifikacija,numerika taksonomija
(dendrogrami, statistika)
Kladistika(kladogrami, specifina
statistika)
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 23
Odabir to veeg broja osobina za
usporedbu
jedinke, populacije,vrste, rodovi, ...
Opis ili mjerenje osobina, kodiranje
stanja osobina (metode i tehnike sabiranja
podataka)
Os./OTU 1 2 3 4 5 ... ... ... ... n1 0 0 1 1 0 1 0 0 1 02 1 1 2 2 3 3 4 1 2 23 2 2 4 3 3 5 1 2 2 34 3 3 4 5 6 5 7 8 8 105 2,3 2,4 2,1 2,2 2,2 2,6 2 2,1 2,2 2,8... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
n ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
Matrica slinosti, razliitosti, korelacije
Metode izraunavanje slinosti, razliitosti,
zdruenosti i sl.
OTU 1 2 3 4 5 ... ... ... ... n1 1,02 0,5 1,03 0,5 0,3 1,04 0,2 0,4 0,4 1,05 0,0 1,0 0,2 0,1 1,0... ... ... ... ... ... 1,0... ... ... ... ... ... ... 1,0... ... ... ... ... ... ... ... 1,0... ... ... ... ... ... ... ... ... 1,0n ... ... ... ... ... ... ... ... ... 1,0
Osnovna matrica podataka
Metode nalaenja skupina
Metode grupiranja(clustering methods)
0 2 4 6 8 10
Euklidska udaljenost
C. pyramidalisC. pyramidalisC. pyramidalisC. pyramidalisC. pyramidalisC. pyramidalisC. debarensis
C. retinaC. waldsteinianaC. waldsteinianaC. waldsteiniana
C. velebiticaC. jordanovii
C. rotundifoliaC. velebitica
C. hercegovinaC. justinianaC. justinianaC. velebitica
C. tommasinianaC. tommasiniana
C. hercegovinaC. cespitosaC. velebiticaC. velebitica
C. rotundifoliaC. justinianaC. velebitica
C. marchesettiiC. albanica
C. scheuchzeriC. justinianaC. velebitica
P
o
p
u
l
a
c
i
j
a
Scatterplot (Factor coordinates of cases, based on correlations (Campanula-sdt (-pyramidalis) in Campanula-strani.stw) in
Workbook10 10v*344c)
Factor 1
F
a
c
t
o
r
3
Svojta: C. velebiticaSvojta: C. rotundifoliaSvojta: C. waldsteinianaSvojta: C. justinianaSvojta: C. marchesettiiSvojta: C. hercegovinaSvojta: C. scheuchzeriSvojta: C. casepitosaSvojta: C. tommasinianaSvojta: C. debarensisSvojta: C. reatinaSvojta: C. jordanoviiSvojta: C. albanica
-6 -4 -2 0 2 4 6-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
Tumaenje odnosa OTU-aRazumijevanje varijabilnostiTumaenje uloge osobinaKreiranje klasifikacijskog sustava i dr.
1
4
1
2
3
5
687
9
12
Metode ordinacije(PCA, PCO, MDS i dr.)10
11
Fenetski pristup K: 41 - 45
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 24
jedinke, populacije,vrste, rodovi, ...
Odabir svojti (OTU)(ingroup, outgroup)
Odabir i definiranje osobina i stanja
osobina, kodiranje
Utvrivanje homoplazije
Mjerenje diskretnosti
Mjerenje korelacije
Utvrivanje nizova i polarnosti
Davanje znaenja osobinama
Meu matrica osobina
Os./OTU 1 2 3 4 5 ... ... ... ... n1 0 0 1 1 0 1 0 0 1 02 1 1 2 2 3 3 4 1 2 23 2 2 4 3 3 5 1 2 2 34 3 3 4 5 6 5 7 8 8 105 2,3 2,4 2,1 2,2 2,2 2,6 2 2,1 2,2 2,8... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
n ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...
Osnovna matrica podataka
0 1 2 3 0 1 2 3 0 1 2 3 0 1 2 30 0 1 2 3 0 0 1 1 1 0 0 1 2 3 0 0 1 5 51 1 0 1 2 1 1 0 1 1 1 - 0 1 2 1 1 0 5 52 2 1 0 1 2 1 1 0 1 2 - - 0 1 2 5 5 0 13 3 2 1 0 3 1 1 1 0 3 - - - 0 3 5 5 1 0
A DB C
Konstruiranje kladograma
metoda tedljivosti metoda najmanje udaljenost metoda najvee vjerojatnosti i dr.
Stabla podudarnosti:
tona podudarnost veinska podudarnost polu podudarnost i dr.
Mjerenje pouzdanosti:
Indeks homoplazije (CI) Indeks razlaganja (DI) Mjera stalnosti (bootstrap) i dr.
1 2
3
4
5
67
89
Kladistiki pristup
K: 46 - 58
2 OTU 1 kladogram3 OTU 3 kladograma4 OTU 15 kladograma5 OTU 105 kladograma10 OTU 34.459.425 kladograma50 OTU 6,85 x 1081 kladograma
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 25
PLESIOMORFIJA - slinost u primitivnim osobinamanpr. apokarpni ginecej u por. Ranunculacae i RosaceaeAPOMORFIJA - slinost u odvedenim osobinamanpr. sinpetalni vjeni u por. Lamiaceae i AsteraceaeHOMOPLAZIJA - konvergencija i paralelizamPrefiksi:
AUTO- : odnosi se na jednu liniju ili svojtuSIN- : odnosi se na vie linija ili svojti
skup metoda namjenjenih rekonstrukciji filogenije temeljem obimnih ulaznihpodataka razliitih tipova; sloene matematiki, zahtjevne informatiki; rezultati u obliku kladograma
Angiosperm Phylogeny Websitehttp://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/welcome.html
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 26
S
V
O
J
T
A
6
S
V
O
J
T
A
1
S
V
O
J
T
A
2
S
V
O
J
T
A
3
S
V
O
J
T
A
4
S
V
O
J
T
A
5
Prolost
SadanjostV
R
I
J
E
M
E
Zajedniki predak svojti 1-6
Apomorfna osobina(promjena iz predakog u odvedeno stanje)Divergencija
Nodij
Zajedniki predak svojti 4-6
Zajedniki predak svojti
5 i 6
Evolucijska linija ili grana
InternodijSinapomorfne osobine svojti
2 i 3
Zajedniki predak svojti 2-6
Zajedniki predak svojti 2 i 3
Divergencija
Autoapomorfne
osobine
korjen stabla
Terminologija kladograma
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 27
paralelizam
divergencija
konvergencija
Paralelizam+konvergencija=homoplazija
Terminologija kladograma i procesi
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 28
Sestrinske skupine(sister groups)
Parafiletska skupina
Monofiletskaskupina
Odnosi skupina
Terminologija kladograma i procesi
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 29
APG
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 30
Sistematski /filogenetski
problem
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 31
SabiranjeMaterijala
(uzorkovanje)
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 32
Odabir varijabli Kodiranje
MorfologijaAnatomijaCitologijaMolekularnaFitokemijaEkologijaFiziologijaPalinologijai dr.
Sabiranjepodataka
(mjerenja, analiza)
Osobine=varijable:
1. Binarne (0, 1)2. Nominalne (1, 2, 3, 4)3. Meristike (0, 2, 3, 4, ..., )4. Kontinuirane (0-)
Npr. sraslost vjenia:Slobodan (koripetalan)=0Srastao (sinpetalan)=1Npr. boja cvijeta:Bijeli=0, Crveni=1, Plavi=3Npr. broj pranika: 2, 3, 4, 6, 8Npr. broj kromosoma: 24, 26, 52Npr. promjer roke (mm): 2.34, 2.26, 3.01, ...
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 33
Uzorak Var 1 Var 2 Var 3 Var 4 ...... Var nA x x x x x xB x x x x x xC x x x x x xD x x x x x xE x x x x x xF x x x x x xG x x x x x x... x x x x x x... x x x x x xn x x x x x x
Matrica podataka
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 34
Statistika, kladistika,
biogeografska i dr.analiza
Tumaenjerezultata
Rekonstruiranje filogenije:
1. Razliiti ulazni podaci2. Sloene metode obrade3. Vizualizacija rezultata (filogrami, 2D,
3D grafikoni, i dr.)4. esto sloeno tumaenje rezultata5. Uzrono posljedine veze (zato je
tomu tako, filogeografija, utjecaj glacijacija, ....)
-
T. Nikoli Sistematska botanika - Uvod 35
Primjena
1. Tumaenje postanka 2. Razumijevanje evolucijskih
procesa3. Nove vrste i druge taksonomske
kategorije4. Rekonstrukcije migracijskih
puteva5. Rekonstrukcije zbivanja u
prolosti (npr. ledena doba)6. Novi pouzdaniji klasifikacijski
sustavi7. Biogeografija8. Hibridizacije9. Konzervacija10. Razvoja specifinih metodologija
i tehnologija11. Ekonomski utjecaj(i)12. Planiranje odrivog gospodarenja
prostorom i planiranje opstanka13. i dr.