Naslov originala Dr. Mu ham med Redeb ei-Bejumi

-LAH IJ.Wt _r\U J-!1 -Dl Prijevod

Semir Rebronja Izdava

EI-Kelimeh, Novi Pazar

Za izdavaa Malik Nurovi

Muzafera Nurovi

Urednici Senad Redepovi

Sanela Misirli

Redaktura prijevQda Sead lslamovi

. Recenzent. Sanin Musa .

. . .

'

lektura Jahja Fehratovi

Korektura Selma Fehratovi

Korice Faris Bahor

Prijelom i DTP Fahrudin Smailovi

. tampa .,Grafiar, Uice

.. Tira:

300 Cl P- Karanon'13al.\VIja y ny6JU1Ka4VIjlt1 HapOAHa 6lt16fllt10TeKa Cp6lt1je, 6eorpaA

28-33:929 En-Ejy6L1 C. EI-Bejumi, Muhammed Redeb

Salahudin ei-Ejubi : vitez islama l Muhammed Redeb eiBejumi: prijevod Sem ir Rebronja.- Novi Pazar: EI-Kelimeh, 2008 (Uice: Grafiar).- 292 str.; geogr. karte; 21 cm Tira 300. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. ISBN 978-86-7980-035-0 a) En-Ejy6VI CanaxyAii1H (1137-1193)- 51-'lorpaVIje COBISS.SR-10 150715148

Muhammed Redeb el-Be j urni

Novi Pazar, 2009.

O ovom ovjeku

Salahudin je, Allah mu se smilovao, bio ov;ek skruenog srca i tanahnih o sjeanja; puno je plakao. Kada bi sluao uen;e Kur'ana, srce bi mu omekalo. U veini slua;eva, oi bi mu se orosile suzama. Volio

je sluati had ise. Kada bi uo za nekoga autoritativnog e} ha, Salahudin bi ga ugostio i paljivo pratio. Pozivao bi prisutne da sluaju - d;ecu, robove i svitu. Nareivao ;e !;udima da sjede iz potivanja prema had isu.

Allah mu se smilovao, kada god bi se rat rasplamsao, on bi uao u redove muslimanskih vo;nika. Probijao bi se od desnog do lijevog krila, rasporeivao vojnike i nareivao napredovanje ili zauzimanje bitnih poloa;a. Kada bi osmatrao neprijatel;a, priao bi skoro do njega. Izmeu dva reda, prouila bi mu se dva dijela hadisa.

Bio je lijepog ophoen;a, blagog morala i umje-....

renog humora. Cuvao je porijeklo Arapa i poznavao n;ihovu historiju. Dobro je poznavao porijeklo konja, ov;ek je od njega mogao uti korisne stvari kao ni od koga drugoga. Raspitivao se o bo lestima, lfjeenju,

l

Salahudin Ejubi

hrani, piu i promjenama stanja poda11ika. Njegovo sffelo je bilo isto.

. ' l 'l . '

'

Kadija Ibn edad '

Ova zeml;a pripada razliitim sultanima, kao to je sluaj s andaluanskim kral;evima. Svi su se oni ogrnuli ogrtaima vjere, svi nose velianstvene nadimke koje ne mogu opravdati. Ove nadimke nose i poda!Jici i kral;evi, bogatai i skitnice. Nema nikog s nadimkom koji mu prilii ili svo;stvom kojeg} e dostojan, sim Salaudina - vladara ama, Egipta, Hidaza i jemena uvenog po plemenitosti i pravednosti. Ovo ime je u skladu s pojmom koji oznaava i slijedi znaenje koje nosi.

. . . . . .

jedna od velikih zasluga ovog sultana je uki-dan;e hadi} skog poreza. Hadi;e su nailazi/e na nepravdu prilikom plaanja ovoga poreza i smatrale

ga ponienjem .. Mo4aje .bilo i o .nih koji nisu imali dovoljno imetka, a bili su duni platiti porez. On je iznosio sedam ipo egipatskih dinara (koji ;e vrijedio kao petnae! dinara) i bio je pojedinana obaveza. Neki ne bi bili u stan;u platiti tu dabinu i susretali

' '

bi se s golemim patn;ama. Sultan je ukinuo taj prokleti porez i nadom;estio

ga hranom. Bila je to veoma lijepa zamjena. Olakao je put ha dijama. Allah je pomogao v;ernike ovim pravednim sultanom i oslobodio ih velikih nedaa. Njemu treba zahvaljivati svako ko.fe duan obaviti had. Porezi su bili rasprostranjen i i u Egiptu. Svaki

6

Predgovor

prodavac i kupac je morao plaati poreze; ak je bila obaveza plaati porez za pie vode iz Nila. Ovaj pravedni su/tanje ukinuo sve ove proklete novotarije, rasprostranio pravdu i uspostavio sigurnost.

Ibn Dubejr

Kada je zavladao Damaskom, nije nita uzeo iz gradskih riznica, sve je razdjelio stanovnicima. Potivao je sve koji su kod njega radili i sa njima blago i uljudno postupao. Kada bi neko uinio neto hr avo, prikrivao bi ga.

N;egovo sijelo je bilo isto od svih negativnosti. Niko u njegovoj blizini ne bi izgovarao hrave rfjei. Svaki put kada bi vidio siroe, u njemu bi se pokrenuli osjeaji blagosti i saosjeanja. Takoer, puno je volio porodicu i s djecom se esto igrao. ,

Zapadnjaki historiar

Ispriat u ti neto to tajim. Ako Allah olaka te oslobodimo ;o ovu obalu od krstaa, podijelit u gradove em irima, ostaviti oporuku i oprostiti se od svih. Zap lovit u morem i uputiti se ka ostrvima. Slijedit u din-dumane sve dok ne iskorijeni m nevjerstvo sa Zemlje ili umrem.

S alah u din

7

'

.

Predgovor

Za _S alah udina se slobodno moe kazati da je bedranski junak ije je vrijeme odloeno za period krstakih ratova kako bi predvodio mudahide koji su

. vrsto stali pred snanim nasrtajem nevjernika

koji su kanili iskorijeniti muslimane. Allah ih je obasuo Svojom pobjedom i pomou, a nevjernike sprijeio u nakanama.

Krstake vojske su i danas pohrlile u sve islamske krajeve iskorijeniti muslimane. Sada su unuci bedranskih junaka, oni koje je karakterizirala vjera u Allaha i Poslanika, bili spremni izvriti obavezu dihada. Allah je i njihove stope uvrstio, a nevjernike ostavio bez uspjeha.

Moda je najbolja spona izmeu Salahudina i bedranskih junaka nepokolebljivi i duboko uvrijeeni iman. Znao je da mu je vojska u odnosu na armije brojnih evropskih zemalja i njihove ratne flote tek malehna skupina nemona oduprijeti se na jezdi. Takoer je znao da Uzvieni Allah kae: Koliko puta su malobrojne ete, Allahovom dozvolom, porazile mnogobrOJne, a Allah ;e sa strpljivima. Iman

Salahudin Ejubi

mu je bio najbolja priprema pobjede i odluujui faktor na pozornici historije.

v

Citalac e na str_anicam .. oje slijede nai ive primjere tog im ana. Moda je najupeatljiviji primjer itanje hadisa i njihovih komentara na bojnom polju, u najteim trenucima. Pored njega je stajao . . ' v . ' '

Behaudin ibn Sedad i obratio mu se: "Vladaru, Poslanikdvi hadisi su itani ria mnogim mjestima

. .

i u mnogim p:rilikama, ali ni}e mi poznato da su itani i na bojnom polju. Zato ga ne bismo sada

.

itali?" Salahudin je naredio da dovedu muhadise koji e im na bojnom polju itati hadise. Bereket Poslanikovih hadisa je prekrio bojno polje i pretvorio ga u velianstvenu pobjedu muslimana. Ubjeenje da pripada PoslanikoVim vojnici' braniocima

. . islam_a i muslimana na najveianstvenijem polju . .

snailo je vjerovanje vog viteza. Bila je to _vjera da e mala skupina ostvariti pobjedu. . . . . '

. . \

P uno je pisano o Salahudinu. Neka od tih djela su postigla ciljeve i donijela korisne rezultate. Nismo niije. pravo uzurpirali, u fusnotama smo navodili izvorne citate.

Ummet se mora sjeati S alah udina kako ne bi gubio nadu u Allahovu milost. Neprijatelji napadaju svim raspoloivim sredstvima i postavljaju sve vrste zamki. Paniari su mislili da nea nade u pobjedu i samostalnost. To je bilo i ope osjeanje u trenucima krstake najezde na islamske zemlje. Muslimane

10

l

Predgovor

je obuzeo strah. Mnogi su mislili da je nastupio trenutak propasti. Ali heroji poput Imadudina, Nurudina i Salahudina nisu bili tog stava, oni su se suprotstavili i nanijeli teke gubitke neprijatelju. Tako je Allahova rije trijumfovala. Nama preostaje da se okoristimo prolou. U Salahudinovoj biografiji su brojni primjeri opomene.

Trudio sam se pisati jasnim i razumljivim stilom. Nisam opteretio tekst slijedom dogaaja, brojevima i datumima. Oslonio sam se na autentina dogaanja, koja su ostavila konkretne rezultate, trudei se vjerodostojno predstaviti Salahudinov

v. ZlVOtOplS. Salahudinovi prijatelji su bili veoma vaan fak

tor na bojnom polju, pa se zbog toga na stranicama ove knjige nalazi i kazivanje o njima. Neto o tim vitezima je pisano u romanesknom stilu, ali bzirano na historijskim injenicama, bez umjetnike slobode pripovjedanja. Puno stvari sam izostavio,

a ono to sam naveo je skoro neznatno. Detaljno opisivanje bi zahtijevalo tomove i tomove, a ne jednu knjigu. Dovoljno je da vam predam rezime deavanja. Evo, predajem knjigu cijenjenim itaocima nadajui se da e pronai neto ime e se zadovoljiti.

Dr. Muhammed Redeb el-B ej urni

1 1

'

' .

Nadolazea poast

Danas esto razgovaramo o krstakim ratovima kao o neemu to je bilo i zavrilo se. Meutim, ukoliko paljivo osmo trim o dananju situaciju, primjetit emo da oni i dalje plamte punom snagom. Dananji Zapad je .isto to i jueranji. Sredstva su drukija, a ciljevi i rezultati su istovjetni. U prethodnim ratovima, vojska je ila direktno, naoruana ubojitim orujem, palei, arei i pljakajui sve

pred sobom. Dananji ratovi su olienje lukavstva i '

obmane. To su ratovi sukoba i oportunizma. Pletu mreu prevara i prijezira to daje iste rezultate kao prijanji ratovi; ove metode su, ak, perfidnije i kobnije. Mnogi ljudi bivaju prevareni nejasnoom, jer nisu pro nikli u sr stvari. Ptica sama pada kada postane svjesna da je, i ne primjeujui, upala u klopku. Zbog toga je pravo dananje generacije znati ta se deavalo u prolosti, jasno vidjeti poetak i kraj puta kojim e ii. Na taj nain e se osvjestiti i probuditi.

Nadolazea krstaka poast je polahko poela puzati prema Istoku, bez valjanih logikih razloga. To je nekompaktna i buna masa koja je podlegla

dezinformacijama. Povinovali su se onome to su . '

'

Salahudin Ejubi

uli bez ikakve svijesti i razmiljanja. Inae, ove dezinformacije su najee plasirali sveenici, i to ne obini ve krem evropske crkve. Papa je svoju misiju usporedio s djelovanjem svog prethodnika. Vidio je da su ljudi pod snanim utjecajem prethodnog pape i da ga smatraju istinskim Mesihvim . . naslje

l

Salahudin Ejubi

prisustvovale hiljade vojnika iz brojnih oblasti.. Odrao je govor kojim je oparao due puanstva i plemia. Puanstvo je uzdrmao govorom o tome kako muslimani omalovaavaju Mesihov grob. Govorio je da muslimani dovode ivotinje koje mokre po Mesihovom grobu. Da su prisutni posjedovali i minimum svijesti, znali bi da muslimani vjeruju kako Isa, a. s., nema grob, jer ga je Allah uzdigao Sebi. Kako e omalovaavati neto za to smatraju da ne postoji. Pretjerao je u raspirivanju

vjerskih osjeanja, pa je prenosio i prie o zloinima i gadostima koje su, navodno, muslimani vrili nad kranskim hodoasnicima. Moda su se i dogodile neke stvari koje su teko pale hodoasnicima, ali nije postojalo ope raspoloenje koje je pozivalo na zloin protiv njih. Te stvari su bile rijetkosti koje su inili razbojnici u svakom mjestu. Ovakvi ljudi se nisu suzdravali ni od napada na hadije koji su obilazili Allahovu kuu u Mekki. Te dezinformacije su rasplamsale fanatizam masa. Papi je polo za rukom izazvati gnjev i ogorenost. Primjetio je sposobnost drnja zapaljivih govora jednog svog pomonika. Bio je to monah Petar. Zbog toga ga je podsticao na odravanje govora u svakoj situaciji u kojoj bi mu se pruila prilika.

Feudi su se raspitivali za lne interese i pleli mreu nade o zaposjedanju kneevina i oblasti. Papa im je podgrijevao nadu. Rekao je: "Ova ratna

1 6

'

.

Nadolazea poast

ekspedicija na Isto.k nije samo radi zauzimanja jednoga grada, ve cjelokupne Azije sa svim bogatstvima i neizbrojivim riznicama. Iako je Jerusalem mjesto Hristovoga groba, mi se neemo zaustaviti tu. Pruit emo se prema islamskim kraljevima i zai u prebivalita tih nevjernika. Njihove postojbine pripadaju vama, a ne nevjernicima (muslimanima). U tim zemljama, kako kae Biblija, teku med i mlijeko." Zapadnjaki autori priznaju da je vjerski duh u evropskim zemljaa bio izrazito nizak, Evropljani se nisu mogli podstai na borbu samo radi oslobaanja Hristovo ga groba. I puk i feudalci su utonuli u poroke. inili su grijehe koje kranstvo zabranjuje. Papa i je obeao oprotenje svih grijeha. Ubici, lopovu, bludniku, lanom svjedoku, razbojniku - svima e biti oproteni grijesi ako krenu prema Svetoj_ zemlji. Ugovori o oprotenju su bili zamjena za obavezni donirani imetak. 1 Umovima tih grjenika je pribliena ideja oprosta, jer je crkva, uzimajui novac za "opratanje grijeha", odluila da ova ratna ekspedicija bude zamjena za taj imetak. l(o god je otputovao, osloboen je odgovornosti za ubistva, lai i nemoral.

Zloini viteza i feudalaca su bili 1;11nogo vei nego to se moe pojmiti. Opratanje ovih grijeha nij e bilo dovoljno da ih privue na bojno polje. Papa je o veoma dobro znao. Morao im je

1 To je postalo kranska praksa.

1 7

Salahudin Ejubi

probuditi elju za osvajanjem istonih zemalja. Svaki feudalac i knez je trebao opremiti privatnu vojsku s kojom e okupirati neku veliku oblast ili, ako je u mogunosti, dravu. Ta oblast pada pod njegovu vlast i on ubira blagodati Istoka, njegov med i mlijeko - kako to Biblija tvrdi. .

Tako se nada opruila do granica siromanog grjenika iz puka i ambicioznog feudalca. Ako odu n Istok, ostavit e domove, imetke i djecu

.

na sigurnom. Crkva je preuzela brigu nad njima. Garantirat e pravo svakom l{o . se vrati sa pohoda. Prnosim.o dio papinog govora:

"I

Salahudin Ejubi

sela. Sa njiva je nestalo zelenila i usjeva. Gladni su shvatili da im je potreban dareljiv rat koji e im pruiti priliku da se spase gladi i neizbjene smrti. Kada su uli za papin poziv koji govori o istonjakim bogatstvima kao o dozvoljenom plijenu, ova grupa gladnih je nezaustavljivo pourila u pohod. U tome je bilo rjeenje za glad koja je morila njihove stomake. Krenula je vojska od razliitih grupa: plemia i lutalica, dostojanstvenika i ponienih, pobonjaka i ubica, lopova i monaha.

Svako je imao svoja oekivanja. Gladni se elio zasititi, plemi je elio zauzeti prijestol, a zloinac teio boijem oprostu i okajan ju grijeha.

Prvi odred se iznenadio seldukim otporom u vrijeme pustoenja Male Azije. Selducima je ostalo jo snage. estoko su nasrnuli na izgladnjele vojnike, veoma malo ih se .spasilo. Da li je cr kv preutjela C?vaj poraz? !(ako su. ga objanjavali? Papa je objavio da te due nisu bile iskrene prema Mesihu. Ova nedisciplinirana skupina nije bila pod rukovodstvom strunih ljudi. Morali su ih povesti vojni stratezi. Tako se i uinilo. U Konstantinopolju su se sakupili savezniki odredi sstavljeni o.d Nijemaca, Normana i Francuza. Usavrili su sistem borbe, izbjegavajui prethodne greke, i tako postigli brzu pqbjedu. Osvojili su Edesu, Tripoli i Jerusalem. -,

20

Nadolazea poast

Kako se dogodila ova katastrofa? Odgovor je oigledan. Uzrok je slabost vladara amskih gradia, tromost dva hilafeta - abasijskog i fatimijskog - i razliitost aspiracija. Sve je to moralo izroditi ponienje i poraz. Selduki sultan Konje je uspio odvratiti prvi nalet, ali se nije mogao odrati. Bujica je okruila !(onju sa svih strana. Sultan je odolijevao pedeset dana, tada je sa oajem predao grad. Gdje su bili potomci Seldukove porodice? Svako_ga je morila

.

vlastita briga. Da su selduki vladari Damaska, El-Kudusa i drugih amskih oblasti priskoili u pomo sultanu u Konji, mogli su umanjiti posljdice opsade. Ali,. oni su bili u meusobnoj netrpeljivosti i razmiricama, te ih je neprijatelj unitio.

Naravno, ne elimo negirati trud ljudi koji su, " branei An taki ju, ostali vrsti punih deset mjeseci. Voa odbrane, Bagisijan je uspjeno zadavao gubitke napadaima tinosei oajanje u .njihova srca. Porazila ga je prijevara jednog uvara koji je podlegao krstakoj varci obeali su mu imetak i posjed ukoliko otvori gradska vrataQ Krstai su napali pod .

.

platom noi, tako da su se pospani vojnici iznena-dili.i nisu mogli konsolidirati. Vladarima Haleba i Damaska su krstai poslali pisma u kojima su lano tvrdili da im ne ele nanijeti nikakvo zlo ukoliko se suzdre od pomoi opsjednutim gradovima. Tvrdili su da su im ciljevi gradovi koj i su ranije bili pod kranskom vlau. Varka je uspjela. Ova

2 1

Salahudin Ejubi

dva nemarnika su bila iznenaena. Njihov poraz se dogodio ranije, savladani su onoga dana kada je ubi;.en bijeli bik. 3 .

Katastrofa ElKudusa je izazivala sjedilo -rodi telja. U njemu se dog6dio pokolj kojem nema rav nog u historiji Prenijet u samo ono to biljee zapadnjaki historiari, ono to je u tom pogledu . kazao francuski historiar Mio: "Pokolj je veoma brzo uzeo ope razmjere. Muslimani su ubijani'na putevima i u kuama. Poraeni u Jerusalemu nisu imali utoita. Neki su se, bjeei od ubistva, bacali s gradskih zidina. Drugi su ili za grupama i skrivali se u dvorce i kule, posebno u damije, ali se nisu spasili pokolja krstaa koji su upali u damije obraunavajui se s golorukim izbjeglicama. Uli su pjeadinci i konjanici. U toj stranoj galami i vrevi, uje samo uzdahe i vriske smrti. Dakle, kr stai su gazili po gomilama leeva kako bi uhvatili one koji pokuavaju pobjei." 4

. . Oevi.dac masakra, Rejmond Dadil,je ispriao:

"Konji su do koljena plivali u krvi. Povezani su u damiji. .Svi koji su nekilil sluajem poteni ldanja eljeli s se otkupiti imetkom, ali s ihk.rstai poslije pobili. Prisilili su ih da skau s vrhova kula. Ispod kubadi i iz jama, izvodili su ljude i klali ih bacajui

. '

3 . Arapska poslqvica glasi .Pojeden si onog dana kada je

pojeden bijeli hik (op. recenzenta). 4 Preneseno od Allmeda Bedvija.

22

Nadolazea poast

tijela na ve formiran u gomilu zaklanih. Tijela nisu gomilana samo u dvorcima, damijama i na ulicama, ve i na najskrovitijim i najzabaenijim mjestima. Masakr je trajao nedjelju dana Historiari st:t jedinstyenog stava da je broj masakriranih sedamdeset hiljada. Preostalim muslimanima je nareeno da ukopaju unakaena tijela brae i prijatelja. bni su to rali plaui, a sa njima je uvijek bio neko ko je traio plijn i vrijedne stvari po tjelesima_ ubijenih." . '

Prenosimo rijei Ibn Esira: "Franci su u Mesd-idul-Aksau ubili vie od sedamdeset hiljada ljudi. Meu njima je.veliki broj poznatih.imama, uenjaka i pob.onjaka koji su. ostavili domove kako bi bili u blizini ovoga asnog hrama. Iz Damije na stijeni (Kubetus-sahra) su uzeli vie od etrdeset srebrnih

. . ' svjetiljki. Svaka je kotala 3900 dirhema. Uzeli su i srebrnu pe vrijednu etrdeset ratla.5 Ukrali su 150 . . malih i vie od dvadeset zlatnih svjetiljki. Zgrabili su plijen koji se ne moe izbrojati." .

. Brojne knjige detaljno govore o ovom masakru, '

ali bih prenoenjem tih dijelova nanio teak .bol itaocima, te u s zadovoljiti iznijetim.

.. v .

Zelim ukazati i na rdnje onih koji fatimijama . negirju svaku pozitivnost. Oni za nesreu Pale-stine osuuju fatimije koji su, vidjev.i nadolazu

v

selduku opasnost u Samu i njihovo primicanje konstantinopljskim granicama, poz\rali krstaeda -----------.:-

. . 5 Mjera za teinu, l ratl=3.202 kg (op. prevodioca).

23

Salahudin Ejubi

zavladaju Jerusalemom. Ovu tvrdnju ne iznosi ni jedan evropski historiar, uprkos hrpi knjiga koje analiziraju uzroke i povode krstakih ratova. Demantirajui ovo, dr. Bejli kae: ''Kako se moe tvrditi da su. fatimije pozvale Franke na borbu protiv muslimana, kada su se i oni borili protiv njih. Vlastitim snagama su, u zadnjem trenutku, odbranili Askelan."6

v

U prvom tomu djela Hitatu-Sam, Muhammed . Kurd Ali navodi odjeljak o vojnim aktivnostima

fatimija u suzbijanju kranske vojske. Fatimijska vojkaje traila pomo damaanskog vladara u Bici

. na Askelanu, ali se on nije odazvao. Da je do toga dolo, otvorio bi se i drugi front, krstake snage bi se morale podijeliti na vie frontova i tako bi se ostvarila potpuna pobjeda muslimana.

Profesor Kurd Ali kae: "Vladar Egipta je 496. godine pripremio vojsku pod vostvom svoga sina .

Takoer je isplovila i morska flota. U Remli su se spojili s vojskom koja je krenula 495. gdine. Te dvije vojske su se sukobile s krstaima i porazili ih. Vojska je okupirala dvorac Ifina i pobila sve Franke. Krstaima je tada dolo nekoliko odreda

v

pomoi. O kup irali su Askelan, i Serf se morao vra-v

titi tamo. Poslao je pismo Semsul-muluku (Suncu

6 Salahudin, 42.

24

Nadolazea poast

vladara), upravniku Damaska, traei pomo, ali je on, ispriavajui se, odbio."7

Da mi je znati da li je krstaka vojska, iz razliitih evropskih krajeva, uvaavala zahtjeve fatimij-

v

skih halifa! ? Cak se nisu obazirali na preklinjanja i molbe konstantinopoljskog patrijarha, sve dok rimski papa nije iskoristio ansu i proglasio opu amnestiju i oprost grijeha svima koji pou u pohod na Jerusalem. Mi ivimo u vremenu preciznih naunih istraivanja u kom mezhebski rivalizam i fanatizam ne smije biti izvor naunih studija, kao to ni gomila meusobno oprenih predanja ne moe biti metoda. navoenja historijskih dogaaja.

Nadolazea poast je po lahko p uzila prema Istoku. Muslimani nisu izdrali prvi udarac. Konsolidirali su se, nakon rasula, pod okriljem iskrenih voa koji su se suprotstavili neprijatelju istinskim v JUnastvom.

7 Hitatu-am, 281/5.

25

.

.

Deavanja prije Salahudina

Neki autori, piui biografiju nekog velikana, nastoje anulirati zasluge njegovih rivala i prethodnika. Kao da njihovo slavljenje i uzdizanje smanjuje vrijednost njihovoga izabranika. Drugi biografi, pak, iznose uzroke njegove superiornosti, to uzrocira obznanjenje njegovih greaka. Kao da je velikan pred uiteljem koji mu govori ta je ispravno, a ta ne. I jedni i drugi prelaze granice pristojnosti, jer je metodoloki put jasan i otvoren pred istraiteljima. To je put preciznog mjerenja svakoga postupka, djela i inioca, bez favoriziranja ili istjecanja individue.

Salahudin je lijepo postupao prema svojim zatitnicima. Uvijek im je uvao hatar i priznavao prava, ak i u najteim situacijama kada se trebao, moda, ogluiti o neemu. On je, u dubini due, osjeao da mu muevnost ne dozvoljava ignoriranje i zanemarivanje rivala. Meu njima je bilo onih o ijoj se zatiti posebno brinuo.

. Franaka ruka je ostala nadmona na borbe-...,

nim poljima diljem Sama. Uvidjevi da muslimani prakticiraju gerilske napade, Francima se nada

Salahudin Ejubi

Harim, ali ih je Imadudin slijedio. Bili su prinueni ponuditi mirovni sporazum, to je Imadudin pri.:. hvatio - ne da bi zaustavio borbu, ve da bi naao vremena za pripremanje nove bitke. . .

B i tka El-His n j e, za pravo, prvi istinski poraz krstaa. Njihova samouvjerenost je poela blijediti pred silom koju ranije nisu iskusili. U isto vrijeme su se muslimanski odredi, vidjevi kako neprijatelji panino bjee, okuraili uvjeravajui se da je pobjeda mogua. '

Vladari etiriju katolikih drava su se sastali da bi se posavjetovali ta initi sa Imadudinom. Odluili su krenuti u bitku koja e otkloniti posljedice i sramotu prethodnog poraza. P lanirali su napasti Hale b. Imadudin je ovo oekivao. Njegova vojska je opkolila Hale b. Smatrao je da krstaima ne treba ostaviti vremena za okupljanje, napao je Latakiju. Tu se odigrala stravina bitka u kojoj su krstai izgubili najbolje borce. Vie od sedam hiljada ih je palo u zarobljenitvo. U isto vrijeme, ostavili su velike koliine ratnog plijena.

Neprijatelj je odluio zatraiti pomo konstantinopoljskog vladara. Nasluivali su njegove zle namjere, te mu zbog toga nisu iskazivali ljubaznost. Usporedili su njegovu i Imadudinovu vlast i ustanovili da je konstantinopoljski vladar, ipak, krsta kao i oni. S druge strane, on je vidio priliku pripojiti sebi jo neka mjesta, te je poslao

30

----- Deavanja prije Salahudina ----

vojsku prema Halebu. Haleb se uspio odbraniti. onstantinopoljski vladar je usmjerio vojsku prema Sejzeru, gradiu ije osvajanje nije iziskivalo veliki trud. Pobjedom nad ovim gradom, elio je ukazati na vanost svoje uloge.

Imadudin je strateko-vojnom pronicljivou shvatio da neprijatelj eli brzu pobjedu. Pribjegao je hitroj taktici i izveo varku. Bizantinskom vladaru je poslao zajednike poznanike da ga zaplae Francima. Govorili su mu da su ga Franci ostavili samog pred Halebom i da mu nee pomoi kada se sukobi sa Imadudinom. S druge strane, Imadudin ima hrabre odrede kakvim nema premc3:. Kralj je razmislio o svom iznnadnom dolasku bez priprema. Pred sobom je vidio poraz Franaka koji ga je podstakao na povlaenje. Pritom ga je i Imadudin jednim napadom prestraio, tako da je pobjegao ostavljajui ogroman ratni plijen. Ova pobjeda je imala snanog odjeka u muslimanskom i kranskom svijetu. Jednima je donijela radost, a drugima ulila strah.

....

S ta se dalje dogaalo? Imadudin je progonio razbijne odrede, ali ga te. pobjede nisu zadovoljavale. Covjek poput njega se nije mogao zadovoljiti zatitom islamskih, morali su pasti i kranski gradovi. Najblii mu je bio Reha. Naao se pred dilemom: da li napasti grad pri pravnog. i energinog vladara? Odluioje posluiti se varkom koja

3 1

Salahudin Ejubi

mu je i ranije pomagala. Odrede je uputio prema Dijar Bakiru, Amidu i Homsu. U tom sluaju, vladar Rehe e pomisliti da je bezbjedan. To se, doista, i dogodilo. Vladar je napustio grad siguran u vojsku koju je ostavio unutar zidina, kao da

..."

su ga lmadudinove oi pratile. Cim je saznao za njegovo putovanje, lmadudin je na prepad zauzeo Rehu. N apad je bio snaan i paklen. Reha je pala u muslimanske rul

Salahudin Ejubi

zadovoljni postupcima vladara, ali su ih prinueni slijediti. Ipak su oni, prije svega, muslimani.

Novi odredi su, blagoslovljeni sveenicima, krenuli iz Francuske, Engleske, Njemake i Italije8 Franaki historiari opisuj.u vojsku od vie hiljada pjeadinaca i konjanika. Prvo su namjeravali otii u Bejtul-Makdis i tu obaviti molitvu smrti, uvjereni da e vojska vitezova, barona i stratega dokrajiti neuvjeban ete u ije je ruke pala Reha.

Ova poast se uputila prema Damasku, obzirom da je njime upravljao vladar koji nije imao Nurudinovu snagu. Uzorni junak je shvatio opasnost situacije, te je pozvao na dihad. Poveo je svoga brata Sejfudina, vladara Mosula. Bio je .vatren, to je budilo entuzijazam. Pristizali su izvjetaji o velikom strahu Damaana koji su rasplamsivali islamsku ljubomoru. i nemire u prsima.

Upravnik Damaska je bio jedan od emira koji su sklopili ugovor o n e napadan ju s krstaima, a protiv Nurudina. Iznenadila ga je saveznika prijevara, bio je siguran u stravian poraz. Nurudinov.dolazak u ispomo je bilo veliko iznenaenje koje ga je u potpunosti uzdrmalo. Plaui.je pojurio prema njemu

34

----- Deavanja prije Salahudina ----

izvinjava jui se zbog nepromiljenosti. Nurudin ga je veselo prihvatio. Oko Damaska se rasplamsala borba. Baroni pod zapovjednitvom njemakog vladara su poraeni iznad svakih oekivanja. Odluili su se konsolidirati i brzo uputiti prema Halebu, Nurudinovo111 centru, mislei da je o n sve snage usmjerio prema Damasku. Smatrali su da ih ne moe stii, te da e zauzeti njegova utvrenja. Ali, Nurudin je za korak bio bri. Sejfudin mu je bio najsnanija podrka s grupom vojnika koji su znali Nurudinovu vrijednost i korili sebe to mu ranije nisu pruili pomo. Namjerno kaem s grupom jer je damaanski vladar Mudirudin, koji je zadobio neoekivanu pobjedu, smatrao loim da Nurudin bude heroj bitke. Obnovio je ugovor s Francima. Pisao je Nurudinu naglaavajui nezadovoljstvo ostankom njegovih odreda u Damask. Meu njima je, kako jerekao, ostala samo sablja i sablje njegovih saveznika Franaka Prirodni odgovor na ovaj stav

je da Nurudin pouri, nakon odbrane Haleba, odVratiti provokatore. Naao je grupu uenjaka i odrede mladia koji su urili prema njemu. Objavili su da je Damask uz njega, a protiv ovog izdajnika i otpadnika. Srea ga je pratila. Njegovi zli saveznici su se-uputili prema Damasku traei od vladara da im prui vojnu pomo i plati glavarinu prije nego mu unite carstvo. Mudirudina je zadesila katastrofa koju nije uzimao .u obzir. Mislio je da

35

Salahudin Ejubi

je ugovorom s krstaima osiguran od svakoga zla. Ponizno, pod pokrivaem noi, otiao je Nurudinu, kajui se i plaui. Molio je za oprotaj! U Nurudinovom drutvu su bili Damaani koji su u oi proldinjali Mudirudina. Molili su Nurudina da ga kazni zbog izdaje. Nurudin ih je smirio, tvrdei da je Mudirudin doao do takvog stepena ponienja koji zahtjeva obzirnost i oprotaj. Dakle, nema borbe sa iscrpljenim ranjenikom. Dovoljno mu je kajanje. Nurudinova predvidljivost se pokazala

istinitom. Franci nisu mogli zamisliti Mudirudinovo pripajanje Nurudinu u trenucima borbe. Odstupili su od Damaska iekujui pogodniju priliku. ,

Jedan od tekih udaraca sudbine Nurudin je doivio zbog smrti brata Sejfudina, mosulskog vladara. Nakon Sejfudinove smrti, dola mu je grupa Mosuljana traei da on preuzme vlast nad ovim gradom. Da je udio za ovosvjetskom vlau, odmah bi se odazvao. Nije bilo nikoga ko bi mu se suprotstavio, Mosul je i ranije bio pod vlau njegovoge porodice. U njemu ne bi bio stranac ili nepozvan gost. Meutim, Nurudin je htio pruiti primjer tolerancije, sa zahvalnou je odgovorio: "Neu se odrei vae pomoi u ozbiljnim situacijama, ali Mosul ostavljam mlaem bratu. Neka on zauzme mjesto starijega. Obaveze i odgovornosti u dihadu mi ne ostavljaju slobodnog vremena

36

----- Deavanja prije Salahudina ----

baviti se administrativnim poslovima." Ovo je bio veoma blag i ljubazan odgovor. Mogao je imenovati namjesnika koji bi ga zastupao, a on ostati u Halebu i proiriti vlast sve do Bagdada.

Veina njegovih savjetnika se nije slagala s ovakvom odlukom. Zamiljali su da e, ako preuzme svu vlast, biti snaniji i odluniji. Meitim, N urudin ih je uspio uvjeriti da je ova odluka ispravna. Mosuljani se vratie udei se vladaru koji odbija uitke. Ovdje se prua prilika za usporedbu Nurudinovih i Imadudinovih postupaka. Imadudin je smatrao da objedinjavanje vlasti u rukama jednog vladara doprinosi pobjedi, dok je Nurudin drao da je vlast nad ljudskim srcima prioritetnija od vlasti nad posjedima.

Do Nurudina su doprle loe vijesti. Krstaki ...."

vojskovoa Zoscelin, najvei f ranaki junak, oku-pljao je Franke pripremajui napad. On je ranije, tokom Bitke kod Damaska, pao u zarobljenitvo. Nurudin je smatrao da ga treba osloboditi nakon izvinjenja i posredovanja. On se, za uzvrat, zakleo da vie nikada nee napadati Nurudinovu vojsku.

v

Nurudin je primao vijesti o Zoscelinovoj izdaji koju je ovaj javno propagirao. Imao je pijune u njegovoj vojsci koji su ga izvjetavali o svemu. Saznao je da e ga srdita elja za osvetom navesti da sakupi odrede iz razliitih emirata. Nurudin je klanjao molei Gospodara za utoite i pomo u oekivano tekoj

3 7

Salahudin Ejubi

bici. Misao ga je uputila na razmiljanje o oscelinovom likvidiranju prije borbe. To je bilo lahko

......

izvodljivo. Zoscelin je, vrsto uvjeren u sebe, izlazio u lov s posebnim odredom pripremajui se za nastupajuu bitku. Trebalo je poslati slian odred. Napast

'

e ga u lovu gdje nee imati prilike pobjei. Ideja za likvidaciju je dola Nurudinu nakon namaza i molbe Uzvienom da ga uputi na ispravnu odluku. 9va dosjetka, koja nije mogla ispasti na zlo, ga je smirila. Pripremio je odred, odredio termin i mjesto

'

. susreta. Kao da je posmatrao ono to e se zbiti, odigralo se ba kako je planirao. ocelin je pao u zarobljenitvo u kome ga je snala smrt.

'

Neki lahkovjernici su Nurudinovu tolerantnost posmatrali kao nemarnost za odlunom osvetom. Smatrali su da vodi rauna o formi, a ne o sutini.

.

Meutim, kada su vidjeli kako je uspio zarobiti krstakog junaka na jednostavan nain, shvatili su da je on ovjek velike nedokuivosti i dalekosenih pogleda. Njegov plemeniti moral mu ne dozvoljava zapasti u trivijalnosti. .

....

Ovakvu politiku nije vodio samo prema Zos-. celinu, slino je postupio i sa Melihom sinom Lionovim, ermenskim kraljem, koji se utvrdio u snanim kulama do kojih se stizalo krevitim i nepristupanim putevima ije je osvajanje iziskivalo prevlik napor. Imao je obiaj iznenada i brzo napadati muslimane, a zatim se sigurno povlaiti

38

----- Deavanja prije Salahudina ----

u utvrenje. Krevit i nepristupaan teren mu je bio od velike pomoi.

Nurudin je saznao da se _ovaj vladar osilio protiv '

franakih vladara susjednih oblasti, te su oni poeli planirati njegovo smaknue. Poslao je uhode koji su ga obavjetavali o tome. Melih sin Lionov se uvjerio u planove Franaka. Njihovi predstavnici su mu doli raei prilog za ratnu opremu krstake

'

vojske. Shvatio je d.a ga ele na lukav nain iscrpiti. '

Odluio je sklopiti ugovor s Nurudinom. koji je ljubazno primio njegovog izaslanika, dogovorili su se da ga ne napada ukoliko bude potpuno neutralan. Tako je Nurudin postigao pobjedu u ovoj

.

mirnodopskoj bici ne prolivi ni jednu kap krvi svojih vojnika. Franci su se iznenadili Melihovim potezom i shvatili da je opasno napasti ga .

Uprkos svemu, 'ratna dejstva nisu sprijeila ovog uzori tog junaka da radi na. unutarnjem preporodu zemlje. Prema njegovom miljenju, to je bila prva priprema za vanjsku borbu. Podizao je mostove, gradio golubarnike za pismonoe. Kada bi se javila opasnost u bilo kom mjestu, golub bi brzo doletio i muslimani iz udaljenih mjesta bi pritekli u pomo. Takoer je vodio brigu o poljoprivredi i trgovini. Veinom novca od otkupnina pomagao je bolnice, prihvatilita, kole i damije. Svim ovim institucijama je poklanjao podjednaku panju.

3 9

Salahudin Ejubi

Neki prijatelji su ga korili to ulae velike koliine imetka na uenike, siromahe i fekihe, pa im je on, s potpunim pouzdanjem, odgovorio: ''Tako mi Allaha, ja se nadam da e mi oni donijeti pobjedu.

. .

Vi pobjeujete pomou vaih slabanih, oni se za mene bore dovama u namazu.''

v . .

Cvrsto i pouzdano vjerovanje mu je prualo postojanost na bojnom polju dok je smrt irila kande.Jednom prilik.om se njegova vojska sukobila s duplo brojnijim krstaima. Vodila se estoka bitka. Veliki broj vojnika je bio prinuen na povlaenje. Nurudin je ostao vrst s malom grupom najodanijih boraca Vidjevi Nurudin.a kako se vrst. bori uz malu skupinu askera, krstai pomislie da je to

. .

zamka koJom muslimani pripremaju iznenadni protunapad - dali su prednost miru i pobjegli s bojita. Nurudin je zbunjeno posmatrao to se dogodilo, tu zbunjenost je prekinuo namazom zahvale.

l(rstai su opkolili Dimjat. To je prestraila Nurudina. Otiao je u damiju, klanjao i molio se Allahu. Zatim je sluao govor jednog uenjaka koji je kazao neto na to su se prisutni nasmijali. ovjek do Nurudina ga pogleda i upita: "Zbog ega se ti ne smije?" Plemeniti junak je bio na drugom mjestu, te mu odgovori: "Tako mi Allaha, stid me AllahovogPoslanika nasmijati se u trenucima dok su muslimani Dimjata opkoljeni."

40

----- Deavanja prije Salahudina -----

Ve sam kazao da Nurudin zasluuje posebnu knjigu. Naravno, pojavile su se brojne knjige o njemu, ali one samo iznose historijske injenice, nijedna ne prodire u dubinu njegove linosti, niti prua korisne

pouke koje raspaljuju entuzijazam i uzdiu moral. Moda je pria o njemu dovoljna, bez posebnog komentara. Historija se ita zbog uzora i pouka, a ne radi pukih informacija.

Nurudin Zenki i njegov otac Imadudin su bili izvanredna priprema za Salahudinov dolazak. Pratei njihov plemeniti ivotni put, stiemo u potpunom i neiskidanom .lancu do Salahudina. Takoer, smatram da nije sutina da autor navede slijed dogaaja, ve treba odabrati ne zgode koji su glavni uzronik toka historijskih mijena i izvor snage u ograniavanju kraja.

41

'

Odvana porodica

.

Beduini, Kurdi i Berberi su, po prirodi, skloni slobodnom ivotu. Za taj cilj ulau vrhunac hrabrosti i rtvuju sav imetak, bez imalo kolebanja. Njihova prvo bitna priroda i dalje vlada njih?vim duama. Oni ti kazuju sve to te interesira o sebi bez potrebe pribjegavanja varkama. Kada su u kontaktu s politiarima, prihvate se diplomatskih sredstava, i vjeti su u tome. Ali i pored toga, njihova iskrenost je potpuna i vjerna, a jasnoa blistava.

Ovo govorim kako bismo upoznali kurdsku sredinu u kojoj je Salahudinova porodica ivjela prije nego se on rodio. Ta sredina je slina pustinji arapskih beduina. Slini su im po hrabrosti, entuzijazmu, dostojanstvu, plemenitosti, dobroinstvu i netrpeljivosti prema slabiima i kukavicama. Da su ovi prirodnjaci spoznali savremene ratne metode i ovladali ubojitim orujem, nijedan narod im se ne bi mogao suprotstaviti. To je narod samopouzdanja, gordosti, portvovanosti i bezgranine hrabrosti.

Kurdske ene su poznate po hrabrosti, one se bore rame uz rame sa mukarcima. Porodica im je davala lekcije vitetva istraujui iznenadne

Salahudin Ejubi

napade i oekujui pomo saveznika. Zbog toga su vladari od njih uzimali vojnike, u njima su prepoznali povjerenje i iskrenost. U njihovoj blizini su bili spokojniji nego u blizini bliskih roaka koji nisu prezali od suparnitva - to je vodilo razdoru i svaama. Kada stt Perzijanci pokuali pokoriti Kurde, naili su na snaan otpor, pr kos i ratni ar, te su morali pribjei primirju. Kada ne i mogli savladati neprijatelja, Kurdi bi pod platom noi izvravali prepade, a danju se krili u brdima. Tako bi, nakon dugog vremena, pobjedili.

Meu kurdskim plemenima posebno mjesto ""'

zauzima poglavica Sadi- otac dva velika junaka, irkuha i Ejuba i djed Salahudina Ejubija. adi je bio odvaan i neustraiv junak. Perzijanci su znali njegove vrijednosti i poloaj, te su ga htjeli iskoristiti, ali je on odbio predstavljati ita drugo osim istine. Ostao je vjeran plemenskom ivotu u Duvejnu. Nakon toga je izmeu njega i Mudahidudina Behruza uspostavljen ugovor prijateljstva.

....,

Mudahidudin je bio veoma ugledan ovjek. Cuo je za adija i odabrao ga za pomonika u politikim poslovima u Iraku. Mudahidudin je slubovao kod sultana Mesuda es-Seldukija, kao povjerenik i uvar irake oblasti. Njegov posao je bio pronai junake, iz iseljenih plemena, koji e mu pomoi u uspostavi i odravanju sigurnosti, bez linih pretenzija. Bagdadlija uglednog porijekla bi pomagao

44

Odvana porodica

porodici i stavljao se na njenu stranu. Nekada bi nepravedno okrivio rivale, to bi uzrociralo ozbiljne sukobe. Briga stranca je jedino uspostaviti i odrati red.

v

Sadi je dokazao svoja plemenita nastojanja, to ga je dovelo u centar panje. Mudahidudin Behruz ga je odluio imenovati za upravnika Tikrita u kojem e rukovoditi grupom Kurda, jer poznaje

v

njihovu prirodu i stremljenja. Cuvat e i odravati sigurnost i presuivati u sporovima. Na to su ga

v v

naroito potakla dva Sadijeva sina, Sirkuh i Ejub, koji su ve stasali u hrabre i respektirane mladie, oni su pomagali ocu. Tako je Tikrit postao sigurno mjesto za porodicu koja je napustila Duvejn.

.

Sporovi u ovoj oblasti se skoro nisu gasili, Bag-dad je bio razapet izmeu dvije strane. Kada je vlast preda ta adiju i njegovim sinovima, Kurdi su shvatili da njima upravlja sin njihovoga naroda, te su mu se pokorili. Ovaj narod se konsolidirao i uvrstio, i to

.....

ih je titilo od svakoga zla. Sadi je umro, a njegovi sinovi su nastavili upravljati Tikritom, ne zadiruu u tua prava. Stariji Ejub je uvao prava mlaega brata, prelazei preko njegovih greaka.

Bila je sluajnost da mosulski vladar, Imadudin Zenki, napadne Bagdad elei poraziti hilafet u emu mu je pomogao i selduki sultan. Hilafet je zatraio pomo Perzijanaca. lmadudin je poraen pobjegao prema Tikritu. Zatraio je pomo

45

Salahudin Ejubi

N edmudina Ej u ba. Ovog ovjeka je plemenitost podstakla da mu pomogne. Poslao je lae i osigurao mu bezbjedan prijelaz preko Eufrata u Mosul. Bio je to brzoplet potez o ijim posljedicama nije razmiljao. Obavezao se predstavljati bagdadskog vladara i njegovog upravnika, a Imadudin je upravo pokuao svrgnuti halifu.

Mudahidudin Behruz se ogradio od njegovog

postupka. Kako da bude na njegovoj strani kad

pravda zahtjeva da ga uhapsi i okovanog sporvede

u prijestolnicu? Behruz se naao u veoma delikatnoj

situaciji. Halifa i njegovi saradnici mogu pomisliti

da i on podrava Nedmudiriov postupak, jer mu je

zatitnik. Zbog toga je N edmudinu poslao pismo

ukora. i upozoraajui ga na loe posljedice.

Da nesrea bude vea, Esedudin je ubio jednog

od tirkitskih uglednika. Sluaj je doao do Bagdada

ba u trenutku kada su se pripremali odluujui potezi

protiv Nedmudina i Esedudina. Oni su, naravno,

shvatili to im se priprema, te su.odluili napustiti

T ikrit i odseliti se u Mosul. Mosulom. je vladao

Imaddin koji je, zbog nekih ranijih dogaanja, bio

srdit na njih. lmadudin je bio ba onakav kakvim

su ga zamiljali: lijepo ih je doekao i dodijelio im

veliki posjed, postali su dio njegove vojske. Imadu

din je imao iskren pogled na ljude, pronicljivou je

nastoJao ispitati due pridolica. Spoznao je njihove

46

Odvana porodica

vjetine u politici i administraciji, kao i odvanost u borbi- stavio ih je na proelje savjetnika.

Historiari spominju da se Salahudin rodio u noi Nedmudinovog preseljenja u Mosul. Ponijeli su ga bojei se za njegovu neizvjesnu sudbinu. Nedmudin nije znao kako e biti prihvaen od Nurudina. Kae se da je poelio da mu se dijete uope nije rodilo u ovim mranim i tekim vreenima. Nije znao da ga je Boansko odreenje pripremilo

. da povede itav

ummet ka uspjehu.

Braa Ejub i irkuh nisu zanemarivali injenicu da su u okrilju junaka i ratnika, i da su na ispitu. Trebali su dokazati da su mu potrebni prije nego on shvati da je potreban njima. Naslijedili su hrabrost to ih je nukalo da jure u opsnosti. Nurudin je vidio snagu njihove otpornosti i jainu podnoljivosti, a oni pouzdanje vladara u ljude koji u trenucima mira iskazuju iskrenost, a u trenucima tegoba i borbe ulau veliki trud.

Imadudin je na posredne naine saznao za ..."

iskrenost Sadovih sinova, te im je ukazao veliko povjerenje. Oni su usporeivali ivot u T ikritu i u Mosulu i shvatili da su poput ljudi koji su se iz pustog sela preselili u velianstvenu prijestolnicu. Imali su prilike druiti se sa fekihima, sudijama i uenjacima iz Nurudinovog okruenja. Tako su se upoznali s prijanjim i trenutnim dogaajima, to im je popunilo praznine u opekulturnoj naobrazbi. To

47

Salahudin Ejubi

im je, takoer, pruilo neoekivanu nadu. Dijete je bezbrino lealo u kolijevci, a njegov otac i amida nisu ni slutili uspjeh koji e postii.

V idjevi Nedmudin.ova iskuenja, Nurudin ga odlui imenovati za vladara Balebeka, nakon to je iz njega protjerao krstae. Bale bek je bio veoma vaan krstaki centar, u njemu su konsolidirali snage kojima su napadali Haleb i Damask. Njegov

.

pad u Nurudinove ruke znaio je propast jakog . neprijateljskog oslonca preko kojega se snabdjevao opremom i ljudstvom. Nedmudin je oekivao, danonono mobilizirajui openarodni duh, veliku bitku za koju je trebalo pribaviti opremu. Od Nurudina je traio pomo. On mu je slao sve

..., . potrepst1ne.

Nedmudinov boravak se u ovom gradu relativno produio, tako da je Salahudin tu odrastao i poeo uiti prve lekcije vitetva. Ovako neto se nije pruilo njegovom ocu i amidi, jer su odrastali u pustinju u kojoj se ratno umijee zasniva na prirodnoj inteligenciji, bez posebno organizirane obuke. Takoer, nisu imali prilike stjecati znanje i uiti historiju pred velikim uenjacima, to je Salahudin imao priliku od malih nogu. Ovo je doprinijelo razvoju njegovog vojnog iskustva, jer izuavanje historije budi osjeaj dostojanstva, posebno kada uenik sazna da je islamska vojska, naoruana vrstim imanom, za vrijeme

48

Odvana porodica

vladavine samo jednog pravednog halife preplavila dvije velike carevine, dvije imperije.

Esedudin je ostao u Nurudinovom drutvu koji je od njega traio savjete u svakoj prilici. Slao ga je kao izaslanika pristalicama i oponentima. Esedudin nije bio samostalan u upravljanju feudom kao njegov brat. Moda je Nurudin primjetio Nedmudinovu strpljivost, te ga je smatrao prihladnijim za funkciju vladara. Na drugoj strani, kod Esedudina je primjetio naglost, energinost i osvetoljubivost, te se pobojao da bi to moglo izazvati sukobe i nejedinstvo. Zbog toga je smatrao ispravnijim zadrati ga i nadgledati.

Nurudin je umro, a na njegovo mjesto je doao njegov hrabri sin Imadudin. On je najveu panju iskazivao prema dvojici najbliih oevih saradnika. Imadudin je bio veoma tolerantan ovjek koji nije prihvaao pretpostavke. Vojsci je elio ugled i renome koji je elio i sebi, nije se uzdizao iznad obinog borca. Ovako ista dua navodi sposobnog ovjeka da ide putem slave i respekta. Najvea nesrea u upravljanju dravom je kada vladar prezire ugledne i plemenite podanike koji visoke poloaje stjeu iskrenom borbom pod njegovim ba j rakom. Prirodno je da se njihov poloaj uzdie, ali ljubomora uzrocira iznenadno remeenje standarda. Tada se na njega, u najmanju ruku, bacaju sumnje i optube, i to ga liava svake slave.

49

Salahudin Ejubi

Veoma se esto deava da bude ubijen ili baen u tamnicu. Ovo se nije deavalo u vrijeme Nurudina Zenkija ija je jedina briga bila protjerati krstae, njega nije interesiralo ko e ih protjerati i okititi se slavom.

Nedmudin je bio izloen politikoj krizi u Bale beku kada je protiv njega Muinudin, damaanski vladar, pokrenuo za"\jeru. Uputio se prema Balebeku da bi ga pripojio sebi, daleko od Nurudinove vlasti. Damaanska vojska je bila brojnija i . snanija od Nedmudinove koji je zatraio pomo od Nurudina, ali je ova pomo, iz nepoznatog razloga, izostala.

Neki historiari ovaj Nurudinov postupak pravdaju zauzetou u smirivanju pobuna koje su se, u osvitu njegove vladavine, pojavile u okolini Mosula i pripremama za iznenadni napad krstaa koji su se koncentrirali u blizini Haleba, sjedita njegove vlasti. Nurudinov biograf e uvidjeti da se on ne plai brzo, ali i da nije sretan napadati muslimansku vojsku. On je ovo smatrao razbijanjem snaga i drao prioritetnijim poslati vojsku protiv neprijateljske vojske. Napadao je muslimansku vojsku samo kada bi bio primoran.

Suoen sa zakanjenjem Nurudinove pomoi, Nedmudin je odluio sauvati muslimansku krv

.

od bespotrebnog prolijevanja. Pristao je predati Balebek zadravi samo nekoliko damaanskih

so

Odvana porodica

sela. Neki autori ovaj postupak smatraju Nurudinovom i Nedmudinovom sramotom. Srljanje u borbu se ne moe tretirati junatvom, ukoliko nisu osigurani uvjeti za pobjedu. Primirje u trenucim neizvjesnosti i male vjerovatnoe pobjede junatvo je za onoga ko ispravno postavi standarde. O vo je pojmio i Nurudin, te se nije srdio na N-edmudina. Esedudinu je poklonio Homs i njegovu okolinu. Tako je Esedudin postao prethodnica njegove vojske.

Odsustvo Nurudinove srdbe zbog Nedmudinovog postupka mnogi istraivai tumae dogovorom da se Balebek preda kako bi se izbjegao graanski rat, jer se raunalo na estoku bitku sa krstaima. Dole su vijesti o novim kontingentima krstaa koji su se iz Evrope uputili prema Istoku. Pred ovom najezdom, poznatom kao Drugi krstaki rat, mogao je stati jedino Nurudin. Meutim, ova ekspedicija pod vostvom Luisa VII i Konrada III bila je izloena velikoj opasnosti od Selduka koji su ih napali i veinu pobili.

Smatram da selduki trud i zalaganje u eliminiranju krstake okupacije zahtjeva ozbiljnu nezavisnu studiju. Mnogi historiari to zanemaruju, uprkos njihovom velikom znaaju. Sjetimo se Prvog krstakog rata kojeg je predvodio Petar Isposnik. Njih su snano i nemilosrdno napali selduki odredi, spasila ih se tek treina. Samo Allah zna ta bi se

5 1 '

Salahudin Ejubi

dogodilo da je ova ekspedicija neokrnjena doprla do muslimanskih zemalja u vrijeme razdora (u periodu koji se moe nazvati periodom tubalice) prije nego je Imadudin poduzeo odluujue korake. Drugi krstaki rat je platio skupocjen danak seldukim sabljama. Francuski kralj je, ak, bio prinuen vratiti se u Francusku. Njemaki kralj, Konrad III je bio primoran povui se, ne prema Rehi - kako je ranije planirao da bi se izbavio od Nurudina- ve u Damask, daleko od Nurudinove vlasti. .

Nurudin je, s bratom Gazijo m, krenuo osvojiti Damask. Da im se jo prikljuio Muinudin i da su objedinjenim snagama napali, pobjeda bi bila neminovna. On se uplaio da bi, nakon pobjede, njegovo kraljevstvo i on pali pod Nurudinovu vlast. Kao svoj lini interes, vidio je mogunost uspostavljanja korespondencije s Francima. Obeao im je predati neke veoma vane tvrave i veliku koliinu imetka. Muslimanima je teko pala Muinudinova izdaja koja je najbolji primjer ponienja, propasti i sloma. Nurudin i Gazi su se vratili kako bi sproveli plan otpora nadolazeoj franakoj. vojsci. Njih dvojica su primjetili veliki strah f ranake vojske, jer se nisu povukli u Rehu ve su zauzeli oblasti daleko od svake pomoi i logistike. Nedmudin je vidio da je pripajanje Nurudinu nakon

'

Muinudinove izdaje zapeaena stvar. Morao je raditi polahko. Kako pomagati Nurudinu meu

52

Odvana porodica

r1jegovim neprijateljima!? Nedmudin i Esedudin su bili u zajednici koju je predvodio povjerljivi junak. Jedan je radio transparentno u Halebu, a drugi tajno u Damasku.

Dalji tok stvari je bio iznenaujui. Umro je mosulski vladar Gazi, Nurudin je ovaj grad mogao staviti pod svoju jurisdikciju. Kao to smo ranije naglasili, Gazi nije imao zakonskog nasljednika, a Nurudin je bio glava porodice. Meutim, on je elio zadovoljiti mlaega brata Kutbudina. Imenovao ga je za nezavisnog upravnika Mosula, kao to je bio i Gazi, ali pod uvjetom da mu amski emirati iskau lojalnost kako bi sve islamske oblasti bile pod njegovom upravom, izuzev onoga to je nepokornou damaanskog vladara otrgnuto.

Krstaka vojska je u drugom pohodu, izgubivi nadu vratiti Rehu, zauzela Askelan, jedno od najveih egipatskih utvrenja u amu. Zauzevi ovo mjesto, poveali su im se apetiti prema _Damasku ne bi li sprjeili Nurudina da ga kasnije osvoji. Te njihove apetite je podgrijavalala vijest o Muinudinovoj smrti i Mudirudinovom imenovanju za novoga vladara. Mudirudin nije imao iskustva u rukovoenju.

Nurudin je sebe vidio pred zapeaenim djelom. To ga je nagonilo da Damask izbavi iz oekivane propasti. Sazvao je ratno vijee u kojem je Esedudin bio najstariji general. Poeo je obrazlagati situaciju

53

Salahudin Ejubi

sa svih aspekata, naglaavajui spremnost krstaa da se osvete ovom gradu. Postignut je konsenzus da se vojska pod Esedudinovim zapovjednitvom uputi prema Damasku. U Damasku je boravio Nedmudin radei na njegovom pripajanju N urudinu tako da Mudirudin nije mogao nita uiniti. Nedmudin je smatrao da se treba meusobno pomo.i islamskom y-ojskom, n

e ostavljajui prostora za bilo kakvo kolebanje. Cak je iziao i pred Nurudinovu vojsku izraavajui joj dobrodolicu.

. Predao je Damask bratu Esedudinu voen islamkim osjeajima koji prevazilaze svaki lini interes ili politiku pripadnost.

Poto je Damask bio najvei amski grad, najbolje ureenog administrativnog sistema i najblii neprijateljskim linijama, Nurudin je odluio imenovati ga sjeditem drave. Analizirajui svoje ljude, Nurudin je vidio da su Nedmudin Ejub, Esedudin irkuh i Salahudin sin Ejubov najvei entuzijaste. Odluio im je povjeriti prvo mjesto u administraciji. Ejuba je imenovao glavnim upravnikom, a irkuha njegovim zamjenikom. S alah udina

. je postavio za zapovjednika garde koja se brinula o unutarnjoj sigurnosti. Tako se ovoj kurdskoj poodici pruila prilika da zauzmu visoko. mjesto u proelju islamske drave.

lako su se itaoci upustili u priu o Ejubu i Sir-kuhu, knjiga govori o Salahudinu. Njegov premjetaj

54

Odvana porodica

na znaajna mjesta u vlasti - mada je bio veoma mlad - nije bio po volji njegovom ocu i amidi. Nurudin nije prihvatio da njegove line elje i pro h tjevi budu faktor koji e utjecati na napredovanje slubenika. On je u ovom ambicioznom mladiu prepoznao zrelog ovjeka, uvidio je pozitivnosti koje su ga kandidirale za znaajne funkcije.

Salahudin je bio ushien Nurudinovom hrabrou. U potpunosti je slijedio njegov nain ophoenja, posjedovao njegovu ratnu svijest i budnost, te prednjaio aktivnostima - to mu je osiguralo cijenjeno mjesto u Nurudinovom srcu. Isto tako, njegov vjerski odgoj, steen meu velikim uenjacima i budnim oima fekiha, osigurao mu je visoko mjesto kod Nurudina. Vjerski skupovi na Nurudinovom dvorcu se nikada nisu prekidali, eventualno u danima ratnih priprema.

Na naunim predavanjima u dvorcu i bojnim poljima u ratu, ovaj poletni mladi je pokazao osobine koje su mu pripremile sretnu budunost. Ovome treba dodati i da je Nedmudin nastojao kod sina

pobuditi ljubav prema Nurudinu i pomoi mu da razumije njegove stavove. Nedmudin je bio veoma s'kroman ovjek, nije teio slavi i ugledu, zadovoljio se slavom koju mu je Boije odreenje dosudilo.

Ovo je blistavi trougao: Nedmudin Ejub, Esedudin irkuh i SalahudinJusuf ibn Ejub. Dugo iekivana nada za pobjedom je na pomolu!

55

. '

Ka Egiptu

Jedno od tumaenja historijografije jeste irenje dezinformacija o nekom ovjeku ili zajednici, njima istraiva tei bez ikakvih studija. Kada pone pisati na odreenu temu, trGlga za razliititn predan jima kako bi odabrao ona koja su se ve uvrijeila u njegovom razumu. Nuno je proitati veliki broj oprenih stavova, ali istraiva najee ignorira proitano. Trudi se dokazati svoju tezu, lovei prijaljive informacije, bez obzira bile one pogrene ili ispravne.

Jedno od takvih miljenj je stav da su Fa timi je bili neprij atelji svih muslimana i da su pomagali krstae, ak da su im i poeljeli dobrodolicu na Istoku, pruili imetak i opremu kako bi se due

.....

zadrali u Samu. Ja ne znam kako e se to shvatiti, ali fatimijske halife nisu okusile gorinu, ponienja, atentate i raznovrsna tlaenja, osim na primjerima

.....

Savara i Dergama.

Ko pogleda prosperitetnu historiju prvoga doba fatimijske dinastije, vidjet e veliku elju za ouvanjem islamskog dostojanstva i kontinuiran otpor neprijateljima islama. Narod je krasilo

Salahudin Ejubi

dostojanstvo onda kada su mu vladari bili istinski, kada su imali snage nareivati i zabranjivati, kada su se ministri isticali irokom kulturnom naobrazbom, odlunom administracijom i iskrenou. Uprkos sutinskim neslaganjima dviju drava- abasijske i fatimijske- to nije sprjeilo Egipat da pomogne Bagdadu u trenucima krstakih napada. Isto tako, to nije sprijeilo Bagdad da pomogne Egiptu u tekim trenucima. U takvim trenucima se zaboravljaju razlike, nestaje mrnje i svi zajedno staju, poput oeliene zgrade, pred neprijateljom. Kao primjer u navesti bizantinski napad na Homs, Huma t i Hale b, 365. Hidretske godine. Ta oblast je bila pod fatimijskom ingirencijom. Zaplaili su ih ubistvima, protjerivanjima i zarobljavanjem. Kada je vijest doprla do Bagdada, Muizudevle je napisao pismo Azizu-Billahu, fatimijskom halifi, obznanujui prijateljstvo abasijkog halife itavom islamskom ummetu, nudei mu uee Bagdada u borbi protiv zajednikog neprijatelja. Aziz-Billah je cijenio ovu velikodunu ponudu i zahvalio se abasijskom halifi odgovarajui : "Egipatska vojska je dovoljno snana odagnati neprijatelja."

Muslimanski odredi su efikasno izvrili propisanu obavezu. Bizantinci su se povukli preko rijeke .mislei da e ih voda zatititi. Odredi m uslimanskih boraca su uli u rijeku i plivali dok su ih dva odreda strijelaca, meusobno se smjenjujui,

58

Ka Egiptu

titila s lea. Posreilo im se, te su brzo postavili montani most. Tada je buknula stravina bitka u kojoj su muslimani estoko. porazili neprijatelje.

Uprkos tome to su fatimijske halife, nakon prvog perioda, nazadovale, one su imale i vezire koji su kontinuiranim radom i nesebinim trudom uzdigli svjetionik hilafeta. El-Jazuri je bio jedan od vezira reformatora. Prije ngo je uao u politiku, posvetio se stjecanju znanja. Njegovim zalaganjem i trudom drava je postala sigurna, podanici su bili sretni i zadovoljni. Njega su naslijedili loi veziri, to je donijelo nesgurnost u fatimijsko drutvo. To je trajalo dok za zapovjednika vojske nije doao Bedrudin el-Demali. On je vratio sigurnost, mir i harmoniju. El-Demali je vie bio plemeniti uenjak nego vezir. Veliko znanje ga je kandidiralo za dai'ju nad svim dai'jama i vrhovnog kadiju. To su dva nauna poloaja ,koja se pripajaju vezirskom. Sagradio je veliki broj znamenitosti, damija i kola, jer su harmonija i sigurnost prosperirale. Kae se da je njegov period otvorio put dobru i dostojanstvu. Njega su naslijedili ugledni veziri, posljednji je pjesnikTulai Ruzejk. On je bio fenomen u knjievnosti, nauci i politici. Divio se Nurudinovim herojskim podvizima. Prigovorio mu je to

je potpisao mirovni sporazum i sugerirao da ist prekri i napadne krstae s istone strane kako bt se neprijatelj naao izmeu dva fronta. Egipatska

59

Salahudin Ejubi

vojska se borila junaki. S druge strane, flote su kruile amskim obalama i krstaima zadavale

'

smrtonosne udarce. O tome govori kasida koju je Tulai ibn Ruzejk ispjevao Nurudinu:

v

Nai odredi su se uputili k Samu, jezdei pjeanim dinama.

Zbog toga su neprijatelji poeljeli Kue svoje napustiti.

Na njih sn1o konjanike, jedne za drugima, poslali.

' '

Ako bi Nurudin na postupak Pre1na njima slijedio,

l protiv njih slao odred za odredom estoko ih napadajui,

Vidio bi Francilna kraj U njihovim zatvorenim utvrenjima.

Pripremili bi se za povratak na Zapad Ili bi, n1oda, krenuli ka Sjeveru.

U drugoj kasidi, Tulai se, takoer, obraa Nurudinu:

60

Ostavi se sklonosti i mira sa Francima, On eli n1ir, ali ne i oni.

Pogledaj, koliko si im puta ponudio uvjete, l koliko puta su ih prekrili.

Ka Egiptu

Budi estok, jer mi s1no pripravili sve v

Sto si traio i spremili vojsku koja posustati nee.

Iz posljednjeg stiha se vidi da je Nurudin od Ibn Ruzejka traio egipatsko uee, i on mu je odmah udovoljio. Nesrea je to je protiv vezira pokrenuta zavjera i to je ubijen. Njegovom smru je zavreno poglavlje dostojanstva i asti. Nakon njega, vezirsku funkciju je preuzeo njegov sin Adil ibn Ruzejk. On nije ostao dugo na tom poloaju, jer

v

je prezreni karijerizam zapoeo Savarovim prebaa-jem u Kairo. Njegovo vezirstvo je poelo Adilovim ubistvom i rtvovanjem njegovog dostojanstva, vjere i domovine na putu egoizma.

Ovdje poinju crne stranice egipatske historije. Ovaj nasilnik nije priznavao autoritet ni halife, ni upravnika ni sudije, izuzev onih koji su mu se ponizno klanjali. Kako njegove grijehe pripisati golorukom i slabanom halifi koji nije imao

v

nikakvih ovlasti?! S avar je elio beskompromisno preuzeti cjelokupnu vlast, doao je sa brda i doveo mnogobrojnu vojsku kako bi preoteo vlast .A,.dilu

v

ibn Ruzejku. Zelja mu se ostvarila, jer je upotrijebio i neke esvanske odrede.

Neki historiari, prilikom upoznavanja s odreenim ljudima, stvari ne postavljaju na prava mjesta.

v

Oni govore da je S avar, kada je preoteo vezirstvo, bio u pravu. Najprioritetnije je bilo precizno i ispravno definirati i odrediti situacije, djela i ljude kako tereti

6 1

Salahudin Ejubi

tuinca ne bi pali na slabaan narod kojeg za njega v n1sta ne vezuJe.

.....,.

S avar je isprva bio .drumski razbojnik. Tulai ibn Ruzejk je smatrao da moe smiriti pobune brda kada se susretnu dva vanjska elementa koji e se meusobno unititi. Kada je ostvario pobjedu, Tulai ga je imenovao za namjesnika tog mjesta, zbog ega se kajao cijeloga ivota. Upozorio je sina da se uva njegovog zla i da mu se ne suprotstavlja pokuajem smjene. Ali, mladalaki entuzijazam je naveo Ibn Muteserria da donese odluku o njegovoj smjeni. Bilo je zaoekivati da se ovaj zloinac nee

.....,.

lahko odrei poloaja. Stavie, bilo je prirodno da oslune stvari i zna da mladi vezir nije poput oca. Moe napasti i okupirati Kairo i tako stei glavnu rije. Halifa je bio slabaan, nije posjedovao nikakvu snagu, narod nije imao odbrambenog oruja- niko mu se nije mogao suprotstaviti.

...,

Sve se ovo obistinilo, S avar je drao povodac vlasti. Poeo je s progonima i ubistvima Adilovih pomonika. Njegovo neprijateljstvo se, ak, proirilo i na halifinu gardu. Poeo je iskorjenjivati sve za koje bi mu se uinilo da posjeduju snagu okupljanja ljudi. Suprotstavio mu se ovjek njegove sorte, drugi drumski razbojnik koji nije mogao

.....,.

dozvoliti da jedino Savar namjesnikuje. Svi su ...,

mrzili S avara koji se pojavio niotkuda i okupirao zemlju. Moda je i halifa bio stisnutih prsa zbog

62

Ka Egiptu ...,

Savarovog nasrtaja, te je pokazao simpatije prema Dergamu. Stali su jedan naspram drugog, licem u lice, obojica srditi i eljni unititi drugog .

Dergam se dosjetio zatraiti pomo franakog kralja u El-Kud usu. Amalrik je vrijebao priliku napasti Egipat. Bojao se uputanja u borbu bez konkretnih rezultata. Kada mu je stigla Dergamova ponuda, pomislio je da je Egipat zrela voka koja samo to nije pala u njegove ruke. Knedla u grlu su mu bili porazi od Nurudina u amu, u oima svoje vojske je izgledao nemoan pred ovim. musliman-

...,

skim velikanom. Zelio je skrenuti njihove poglede prema dobiti koju bi brzo stekao u Egiptu .

Tako je ovaj prevarant pruio ruku okupatoru. S avar je elio otkloniti zamku zamkom. Zbog toge se uputio prema Nurudinu Zenkiju. Ne to je elio biti njegov vojnik, nego da bi porazio suparnika. Odluio je odrati vezu sa Nurudinom. Znao je kakva osjeanja Egipani gaje prema ovom junaku . Bio je uvjeren da e svi muslimani s dobrodolicom prihvatiti njegovu vojsku.

Nurudina je iznenadio a varov dolazak. uo je o Dergamovoj sramnoj izdaji. Zbog toga je poeo razmiljati o Amalriku koji je okupirao Egipat i lahko zadobio njegove dragocjenosti. Ovo je bila istinska katastrofa u odnosu na Nurudinov trud. Allah je elio olakati njegovoj vojsci. Krstaka vojska je krenula okupirati zemlju. Amalrik je uporno

63

Salahudin Ejubi

od Dergama traio obeani novac. Dergam nije imao dovoljno imetka kojim bi ugasio elju ambicioznog kralja. Pobojao se da bi on mogao krenuti na prijestolnicu, osvojiti je i tako ga baciti u veliku nevolju. Nil je nadoao, Dergam je naredio da se porue mostovi pred dolazeom vojskom. Potopio je zemlju na belbikoj strani, krstaka vojska je prinuena na povratak.

v

Kada je do Dergama doprla vijest o Savarovom prikljuenju Nurudinu i da islamska vojska, bez sumnje, dolazi, gorko se pokajao zbog povlaenja Franaka. Pozvao ih je da se vrate spreman rtvovati sve to zatrae. Ovo je veoma brzo dolo do Nurudina tako da je slanje islamske vojske u Egipat

v

smatrao neminovnim. Odabrao je Esedudina Sir-kuha za zapovjednika. Vojsku je pripremio najbolje to je mogao. Da bi zavarao Amalrika, naredio je vojsci da marira u blizini granice sa El-Kudusom ne bi li Amalrik pomislio da se Nurudin sprema voditi bitku na tom mejdanu. To je bila izvanredna strategijska varka.

Esedudin se nastavio kretati prema Egiptu, avar ga je vodio preicama. Kod Belbisa su se susrele dvije vojske: Dergamova i Esedudinova. Dergamovi vojnici se nisu iskreno borili, jer su bili prinueni napadati brau s kojima su dijelili vjeru, bolove i nadanja. Povlaili su se prema kairskim

64

Ka Egiptu

zidinama. Esedudin ih je slijedio,. sve dok nisu

stigli do Fustata, gdje su :se ulogorili .

Dergam se naao u neobranom grou, te je nasrnuo na vakufe kako bi vojsku privolio na

. lojalnost. Narod se pobunio, jer ih je osramotio

stupajui u savez s Francima. Puk je dolazeu voj.sku smatrao prijateljskom. Toga je bio svjestan i halifa, te je obznanio nezadovoljstvo Dergamom. Me11tim, Dergam nije padao u oaj, obilazio je lJude pokuavajui ih sakupiti. J ednom je, u trenutku srdbe, grubo udario konja koji ga je zbacio, te je udario u kamen i povrijedio se. Ljudi su to opazili, . i . dokraj ili ga. Njegovu glavu su ponijeli halifi. Ovakav zavretak je bio oekivan za izdajnika poput njega.

Graanski rat je zavren Dergamovom smru, avar se vratio na mjesto namjesnika. Opazio je da su muslimani Egipta obradovani Esedudinovim prisustvom. I kada bi bio van Kaira, Esedudin bi bio glavna tema razgovora. avar je smatrao da je dolo vrijeme o.tkrvanja pravih namjera. Esedudinu je poslao trideset hiljada zlatnika s porukom:

. "Nakon eliminiranja krstake opasnosti i Dergamov v v , '' . smrt1, mozes 1c1.

Prevara je bila oigledna, a varov i Nurudinov dogovor to .nije podrazumjevao. Esedudinova vojska je trebala ostati u Egiptu kako bi se krstai nali - -izmeu dvije vatre .. Esedudin je srdito odgovorio. da

65

Salahudin Ejubi ......

se pee povui. dok mu Nurudin ne naredi. Savar je .pribjegao oitoj izdaji i pozvao Amalrika da-s e vrati. Kao juer se bojao krstakog zla jer su mu mogli okupirati erniju! .Oigledno to nije bio razlog bojazni, ve se zaprvo, bojao da e Franci biti Dergaoi pomonici. Da.as je za prijatelje uzeo jueraJe neprijatelj da bi se suprotstavio onima iju pomo je traio protiv sadanjih saveznika. . .

. Esedudin je shvatao ozbiljnost situacije_, posebno ...,

u uvjetima slabe opremljenosti. S avar je nastojao . sprijeiti svau pomo koju su Egipani mogli pruiti borcia Esedudin je posavjetovao Salabudina da na elu odreda ode do Belbisa i zatrai

' . . ' v .

pomo. Salahudin se uputio prema Serkiji i naia9 na toplu obrodolicu. Amalrikova vojska se uputila .pret:na Fakusu. . avar mu je na ispomo doao u jek b

l

Salahudin Ejubi

njihovog povlaenja, pozvao Franke da odrede koji e .b oraviti u Egiptu kako Nurudin ne bi ponovo pokazao ambiciJe prema njemu. Ovaj postupak je pokazao avarov strah ne samo od Nurudina ve i od Egipana koji su ekali povoljan trenutak za osvetu. Zbog toga je traenje. Amalrikove pomoi bilo u svrhu zatite od oekivane pobune. Ovaj poziv za pomo bio je, takoer, veliki podstrek Nurudinu da isplanira dalje korake nakon franake okupacije Egipta. Oni su ga ranije napustili, ali im

v

je Savar pripremi.o povratak.

Esedudin je bio u pripravnosti nastaviti put kako bi pod Nur'l:ldinovom naredbom iskorijenio krstae iz doline Nila. Ostvarilo se planirano. U drugi pohod je bilo ukljueno dvije hiljade najboljh Nurudinovih vojnika. Nakon tekih borbi, stigli su do Dezire. Snaan pustinjski vjetar je bjesnio zapuhujui vojsku, diui pijesak i muei ljude. Ove krize su doekali pozitivnim saburom. Situacija je postala ozbiljna. Amalrikova vojska je stajala na lijevoj obali, suprotno je bila ;Esedudinova armija. Proteldo je nekoliko dana, a Amalrik nije poeo s planiranim prelakom preko rijeke. Vreb3:o je trenutak Esedudinovog nemara kako bi, pod pltom oi kada vojnici spokojno otponu, krvniki napao . .

. Esedudin je primjetio veliku koncentraciju ljudstva i opreme u krstakom logoru, to ga je navelo na zakljuak da planiraju prelazak rijeke.

68

Ka Egiptu .

Toliko su bili brojni da im se nije mogao oduprijeti. Zato je bio prinuen izdati naredbu za povlaenje u. brda. Krstai su shvatili da je ovo povlaenje znak slabosti, te su ga slijedili. Esedudin je komandu podijelio izmeu sebe i S alah udina. Sinovcu je preporuio da povede vojnike njivama kako krstai o njemu ne bi nita saznali. Kada se rasplamsa bitka izmeu Esedudina i krstaa, Salahudin e im zabosti no u lea. Ovim mudrim planom je muslimanska vojska ostvarila pobjedu. Amalrik se povukao u Kairo, bjeei s preostalim odredima.

Situacija izmeu brojnije krstake i malobrojnije Esedudinove vojske je bila delikatna i neumoljiva. avar je Francima konstantno slao pomo, osiguravajui im opskrbu. Muslimansku vojsku . . je tajno pomagalo stanovnitvo. Ovo je navelo Esedudina da podijeli vojsku u dva tabora. On je s jednim ostao u brdima iekujui povoljnu priliku za napad na Kairo, a Salahudin se s drugim uputio prema Aleksandriji kako bi je zauzeo i zatitio od' opasnosti Franaka flota se uputila prema Aleksandriji odazivajui se Almarikovom pozivu za pojaanjem. Salahudin je podnio velike strahote u o.dbrani . grada i pokazao izvanredno umijee ratovanja. To je uinilo da ga ljudi iz utvrenja puno zavole i pomau, u skladu s mogunostima, ljudstvom i opremom. Salahudin je zapao u nezavidnu situaciju, obistinila se Esedudinova

69

Salahudin Ej ubi

slutnJa o franakoj floti koja je plovila prema Aleksandriji s razornim orujem. Salahudin se vrsto drao i sedam.deset dana odolijevao stravinim iznenaenjima. Esedudinu je poslao izaslanika . koj i ga je obavijestio o munoj situaciji .. i 9.J):je hitro napao Kairo kako bi se suoio . s krsta ima:_ u Dizi .i . odvratio ih .od napada na S alah udina. ' Taj postupak je bio uspjean. Amalrik .nije znaq da je njegova vojska izloena tolikoj opasnosti da se mora povui u Kairo. Borba ga je iscrpila, te je .ponudio Esedudinu da se obojica povuku Ovaj prijedlog je bio . u skladu sa eljama obiju grupa, o gl o _bi e _kazati da je to upostava primirja kako . .

. .

bi se obje umorene vojske dorile. .

Amalrikje otptovao izgarajui za Egiptom, jer je vidio njegove ljepote. To .ga je navelo da usporedi Egipat iJerualm - nije vidi niakvih slinosti. Doli su mu izaslanici koje je poslao u halifin dvor da potpiu primirje. Zdivilo ga je ono to su mu prenijeli o raskoi dvora - tavanie ,od zlata i srebra, jastuci i f1aslo:njai d . . svile i brokata; ge>;stionice i . restorani. ;Zbog toga je rekao svom.rtaro;u: .' . .

. "B:agdad je bio prijestolnica islaskog carstva, iako postoje Mekka i Medina. Mekka je mjesto hodoaa, .a. u Medini je grob Poslanika islama. Zbog -ega ja ne bih ivio u Egiptu i .uivao u .njegovim ljepotama, a J eru sale ostao vJerski centar, k v b.l M kk . . Ah . . " ao sto Je. 1 a e a u vrlJeme. . aSIJa. . : 70

Ka Egiptu

Pokuao je stei naklonost konstantinopolj- skog kralja enei se njegovom kerkom. elio je iskoristiti njegovu pomo. u osvajanju Egipta Biz:antinski kralj mu je obeao pomoi nakon to mu je postao zet Amalrik nije ekao .b izantinsku pomo,:ve je krenuo s vojskom. Stigao je do Belbisa i tu izvrio pogrom stanovnitva, popalio grad i poruio kue. Ovaj pokolj je vratio sjeanje na bolne dane osvete i straha koji su zadesili Bejtul Makdis. Amalriku nije ostalo egipatskih prijatelja s kojima. bi sklopio savez.

v .

Savara su iznenadile yijesti o Amalriovom . l

.

bezrazlonom pokolju, ruenju i unitavanju, jet . .

mu se niko nije sprotstavio. Poslao mu je pro-v testt;}o pismo. Amalrik se pravdao da mu Savar

nije dostavio dogovoreni novac koji. mu je prijeko . v potreban. Krenuo. je prema_ Kairu. Savar se pobojao da bi Amalrik mogao osvojiti prvo .kairsko utvrnje Fustat, te- je naredio da se spali u stravinoj katastrofi kakvu Egipat ne pamti. To j, bez sumnje; bio postupak luaka. Koliko. god da bi .ga Franci unitili,. ne bi doli do granice spaljivanja.

'

Kada se p oar, podstaknut zapaljivim .p etro-lejem, proirio utvrenjem, stanovnici nisu imali vremena prenijeti robu i osnovne potreptine. u\ panici, tumarajui tamo-ovamo, utvrerije:su napu:.. stili mu-karci, ene, djeca i starci. U damijam.,. kolama, bolnicama i n pustim ulicama, go.milajui

71 .

Salahudin Ejubi

se jedni na druge, pronali su nesigurni dom. Nisu imali prekrivaa, odjee, niti bilo kakve .opskrbe, osim onoga to bi im udijelila braa iz Kaira. Bojali su se strahote iskuenja. Halifa .i njegovi savjetnici su se prestravili strahotom koja je vrijebala od vanj skog neprijatelja i poara unutar grada. Adid je poslao izaslanike koji su zapomagajui traili N urudinovu pomo.

Neki historiari kau da je pomo zatraio v : .

Savar, ali ja to smatram neloginom. Obostrana . . mrnja Nurudina i vezira izdajice, koja je dola do stepena klJuanja, nije mogla dozvoliti da se

v .

Savar obrati Nurudinu za pomo. Esedudin je dobro procjenio situaciju i podsticao Nurudinovo djelovanje. Ljudi oportunistikog shvaanja kau da je Esedudin elio zagospodariti Egiptom, odvojiti se od Nurudina i svojoj porodici pribaviti slavu u

v

kakvu Nurudinova porodica uiva u Samu. Ovo je . kategoriki neprihvatljivo. Da je Esedudin razmi-ljao o osamostaljenju, obratio bi se Nedmudinu i Salahudinu. U tbtn sluaju, Salahudin bi se prvi odazvao. On je izraavao negodovanje zbog treeg putovanja u Egipat. Podsjetio je amidu na strahote koje je podnio u Aleksandriji tokom dugotrajne . opsade 'kada su ga neke teke situacije umalo uguile, ali ga je Allah pomogao strpljivou. Bojao se da ga sutra ne zadesi ono to mu se dogodilo juer. Esedudin ga je, ipak; ubjedio.

72

Ka Egiptu

Ibn Esir navodi da je Adid zatraio N-urudinovu pomo. Osjeanja svojih ena je poslao kao posrednike, obznanjujui n_emo da za_tit porodicu, a kamo li ene drugih muslimana. Ovo je n velo Nurudina da poduzme trei pohod.

Na drugoj strani, Amalrik se elio osvetiti Kairu, uprkos avarovom ulizivanju koji je tvrdio da e Egipani platiti Amalriku koliko god eli. Ambiciozni kralj je sanjao o velikom bogatstvu kojim bi doveo ogromnu vojsku iz Evrope i tako stao ukraj muslimanima. Sanjao je da ovlada itavim Egiptom, a to je do sada okupirao, okupirao je sredstvima Egipana.

Nurudin je izgubio nadu u vrijednost egipatske vladajue vrhuke - bilo da se radilo o ,halifi, veziru ili generalima; uvidio je njihovu podinjenost pred nprijateljem. Tajno je saopio Esedudinu da

v - v

ne razmilja o povratku. Zelio je da Egipat i Sa budu jedna drava koja e se suprotstaviti opasnom . neprijatelju. Ovoga je bio svjestan i sam Esedudin, i radio je na realiziranju te zamisli. .

Allahova milost je uinila da Amalrika obuzme . strah saznavi da Esedudin dolazi na elu ogromne vojske. Shvatio je da mu avar ne moe pomoi,

v .

jer egipatski .narod nije_ uz njega. Cuvi za Esedu-dinov dolazak, avar pokaza uzdrljivost . prema :Amalriku.i obavijesti ga da mora nap'ustiti zem,lju' bez bogatstva koje je elio stei. Takoer mu je

'

73

Salahudin Ejubi

dola vijest da Esedudin nosi novo oruje koje e presuditi u predstojeoj borbi. Amalrik je kao najispravniji potez vidio povlaenje. . . .. : ..

'

t j . ' ... .

. . . gipani su doekali Eseddina u slavljenikoj atmosferi, ak mu. je halifa

.kre

.nuo u sset - to

' . ' . . ' ' ranije nikada nije uradio. avar je vidio da je OdrloS

, ,,

izmeu Esedudina i halife veom qobar, Esedudin je komandant mone vojske i miljenik egipatskog naroda. Mase su u;mJ.kivale njegovo ime. Posjetioci . ,

v

u Savara gledali lurado i brojali mu dane. Sv , t

je to potpalilo spletke u njegovim prsini ... Odlu- . . . ,

io je napraviti slavlje u ast Esedudina i njegove vojske. Pozao je Esedudina, njemu bliske ljude i . ' savjetnike. Oni e biti sigurni ne slutei ta e se.

dogoditi. Izneriadit e ih i sve pobiti. u krvaVom

' .. . . masakru. Smatrao je da u ovim planovima treba ukljuiti i sina Ka.mila udaa. Meutim, !\.amil

. . je bio astan ovjek, rekao je ocu u lice: 'ko si se odluio na tu podlost, otii u irkuhu i kazati rn

v

ta si smislio." Zelei mu izazvati 'emociJe, ot:a ree: "Tako mi Boga, sinko, ako tako ne uradim>moje s'rce . e . biti IJrobodeno. Esedudinovom sabljorii.''

'

"Istinu govori, ali bolje da budemo ubijei kao muslimani u islamskoj zemlji, nego pod franakom

v

vla-u. Ako uju za Sirkuhovu. smrt, ponovo e se vratiti, a Nurudin nam .nakon toga sigur:n:o: nee: pomoi.' ree veliki sin. . . , . : . , .

74

Ka Egiptu

,Eho vijesti o planiranoj zavjeri je -izgleda stigao i, do Esedudina. Dobro je znao avarovu podlost. Bojazni o ovom prevarantuje povjerio Salahudinu. Mislio se posavjetova ti s halifom, ali je zbog vulkana kji je plamtio u njegovim prsima odustao. Odluio

' . . . . ga je kazniti, taj posao je povjerio Salahudinu.

. '

'. .

. . . . . Esedudin je bio svjestan avarove lukavosti. v

Savar .je znao ta mu planiraju noyopridolice, te je .bio .krajnje obazriv. Iao je grupi tjelohranitelja, kpji su se kretali ispred, iza, s njegove lijeve i s desne str.aqe. Tkoer, imao je. i grupu plaepika koja bi mu se prikljuila u trenutku napada i izazvala kryoprolie. Esedudin je odluio povui se u odje i proiiti ijest _o bolesti. Dolazit e ljekari .d a ga

v

lije., a i Sava e biti prinuen posjetiti ga Tada e biti bez uvara i Salahudin e u miru izvriti

dunost. Ovo je najloginije rjeenje. Druga verzija

.

, . . kae daje .S avar ubijen na putu, u trenutku nemara.

. . ' ' .. .,. Ovo je malo vjerovatno. Gdje su bili na()ruani \

' ' '

uvar_i i . straa koji su reagirali na svaki njegov ' . . ' g? Bil? kako bilo, izdajicu je susigla pravedna

' . sudbia. Eseudin je pourio halifi AdidU: koji.,ga je ogrno ve4irskim platm nzvavi ga El-Me:-

.

liku'-Men.sur - Pomognuti kralj . .

. . , . , . .

l ' ' i-

'

J.edna epoha se zavrila, poela je d ruga. Allah je :uzdigao islam i njegove sljedbenike, a po.nizio licemjerstvo, prevare i njihove slJedbenike.

' .

Salahudinovo namjesn itvo8

Esedudin nije dugo bio vezir. Dva mjeseca nakon imenovanja na to mjesto, zadesila ga je iznenadna, niim nenajavljena smrt. On je imao potpunu vlast u zemlji. Vojska mu je uvala mjesto i smatrala ga prvim kapetanom lae. Neprijatelji su ga se bojali. Znali su veoma dobro da mu se nisu mogli direktno

.

suprotstaviti ni kada su uz njih bili Franci i dvor, pa kako da mu se suprotstave sada dok vlada dravom

.

i kada mu je i sam halifa pokoran?! .

Esedudin je zagrizao lo zalogaj koji mu je zaplijeio grlo. Njegova smrt je objavljena u kritinom periodu, kada su se elje i prohtjevi ljudi uveliko razlikovali. Meu amskom vojskom je bilo onih koji su vrije bali prilik doepati se njegovog poloaja. Nisu bili rijetki, ali su bili nejedinstveni. Na halifinom dvoru je imalo onih koji su smatrali da je pojavljivanjem Esedudinovog sunca poput blistave zvijezde njihov autoritet poruen i utjecaj smanjen, te su u njegovom preseljenju vidjeli oduka za prikrivanu srdbu i priliku za poetak tajnog djelovanja koje bi im, moda, moglo donijeti

8 Pogledaj dodatak br. 4

Salahudin Ejubi

dobro. Mogli su se povezati s Francima kako bi .....

umanjili posljedice Savarove i Dergamove nesree. v

S ta e koditi ako se takve nesree ponove, masa bude ubijena i -k rv prolivena u graanskom ratu ako e to dov0sti do njihove vlasti! ? Na- drugoj strani, Franci su se guili u srdbi zbog Nurudinove . pobjede i imenovanja njegovog iskusnog generala za

. v

vezira. Zeljeli su se dograbiti odgovarajue prilike za okupaciju Egipta. Njegove blagodati su im bile poznate od ranije, sanjali su o stalnom boravku . izmeu Nila, luka i bai.

Sve je to bila opipljiva realnost o kojoj su ljud-ska srca matala i prijatelji razgovari u osami. Tu . . . situaciju je trebalo brzo okonati. U Esedudinovoj vojsci je bio ugledan fekih kome su svi vojnici bili pokorni zbog iskrenog vjerovanja, istih namjera

.

i distanciranja od dunjaluka. Bio je to ejh Isa el-. '

flekari. On je pronikao u situaciju i uvidio da je jedan od o'nih koji' su udjeli za vlau El-Jaruki,

. ' ' . . . .

istaknuti general. Jedan od njih je i El-Darumi, Salahudinov daida i Esedudinov prijatelj . Jedan od kandidata je i Kutbudin ib.n Telil koji nije nita radio -na. dnevnom svJetlu, ve u okrilju taine tajno

.

podstiui ljude na mrnju prema El-JarukiJu i El-Darumiju. Po njegovom miljenJu, to je zna

. ' ilo da e mu zreo plod pasti u ake. Nakon svih njili, dolazi (najmlai, ali najhrabriji, najodvaniji i najproriicljiviji - Salahudin. .

----- Salahudinovo namjesnitva ----

Ovako je razmiljao fekih Isa el-Hekari. Analizirao je, razmiljao, pravio usporedbe dok se nije vrsto uvjerio da izbor treba pasti na Salahudina . . Stvar nije ostavljala jesta. kolebanju .. Brzo je otiao .1.-:-Jrukiju i ubjedio ga da fekihi j vojne starjene smataju kako je S alah udi najbolji i najprikladniji .ndidat i da e on, ukoliko se pobuni, izazvati sukob i razbiti jedinstvo kompaktne zajednice. El-Jaruki je smatrao da nije dovoljno snaan suprotstaviti s fkil?-ima.Javno je izrazio neslaganje, prihvatio napustiti Egipat i pridruiti se Nurudiovoj. vojsci . Tako se i dogodilo. .

.

.El-Hekeri je zatim otiao El-Darumij,u i obavijestio ga o Salahudinovom izboru, upozorivi ga da ako se eli suprotstaviti miljenju veine neka odlazi kao to je uinio i El-Jaruki. El-Darumi je pomislio: 'o se El-Jaruki nij mogao suprotstaviti opem miljenju, ta mogu ja uraditi?" Tako je obzanio prihvaanj. Bilo je prirodno da Ibt;1.TeD.l prihvati ovo stanje, jer nije imao nikakvog oslon. Tako je Salahudin imenov::m na ovaj poloaj. .

\ .. . ) . ' . . . . - Uenjaci su otili Adidu i obavjestili ga o Sala-hudinovom jednoglasnom izboru. On nije -mogao .osporiti izbor. Neki istraivai smatraju da je Adid odmah odabrao S alah udina vidjevi da je najmlai :kandidat . . . Mislio je da e se mase pobuniti kada mu se suprotstavi n.eko stariji,. to bi proizvele;:> smutnju u vojsci. Ovo j.e. malo vjerovatn), ak i

79

Salahudin Fjubi

nemogue - Adid nije imao sutinsku vlast. Njegova elja je bila da ga oslobode rasprave i ostave unutar dvora.

Meutim, Salahudinovo preuzimanje Adidovog ogrtaa i nadimka El-Meliku-nasi (Kralj p.objednik) kod dvorske svite, prije svega starjeine strae (upravnika hilafeta), izazvalo je nelagodu. Poznata im je Salahudinova budnost, znali su da e ih liiti svakog oblika moi i da e, u halifino ime, izdavati odluke koje e jedino halifa moci

. potpisati. Ovo im je unosilo tugu u due, ali im je jedino preostalo ekanje.

Od mladalakih dana, Salahudinov najvei uzor v

bio je Nurudin. zelio je biti zatitnik islama prd krstakom najezdom ugledaj ui se na Nurudinove postupke i uei iz njegovih greaka. Kada mu se posreilo s vla.u, nada mu se iznova poveala - odluio je biti jedna od britkih sablji islama. Pomislio je: "U ovu zemlju sam doao po trei put nevoljno, Allah je to htio zbog neega. To je blistavo svjetlucanje koje se poelo javljati. Niko me nee odvratiti od tog cilja." Pozvao je Kadiju Fadila i rekao mu: "Od ovog trenutka si moj pomonik. Na cilj je samo jedan. Allahova pomo nije daleko, onje blizu dobroinitelja."

. Salahudin je elio pridobiti srca i Egipana i amljana, te je zbog tog4 i jednima i drugima poklonio velike koliine imetka koje su ranije bile

80

----- Salahudinovo namjesnitva ----

u vlasnitvu njegovog amide Esedudina. Govorio je: "Ovo e pomoi da ljudi budu jedan saf pred neprijateljem koji se doepao njihovoga vatana." Zatim mu je stigla nova pomo od Nurudina koja je potvrdila njegovu potpunu pokornost Nurudinu. To je ojaalo Salahudinov poloaj . Sa njome je

'V

doao i Semsudin T uran ah ibn E ju b, Salahudinov brat. To mu je povealo pouzdanje i ugled.

'V

Semsudinovo slanje Salahudinu potvruje Nurudinovu prioritetnu elju da u Egiptu djeluje i postoji samo islamska snaga. Da je ovaj veliki ovjek bolovao od politike prepredenosti, sigurno bi se pobojao sastaviti dva hrabra brata i imenovati ih za upravnike vojske koja bi mu mogla otkazati poslunost. Politika prepredenost i lukavstvo nemaju mjesta u dui ovjeka koji eli dobrobit islamu i ne tei za linim interesima. On je radio osposobiti i ojaati egipatsku vojsku kako bi bila trn u tijelu krstaa. Ovo je njegova jedina ambicija!

Kairska situacija se nije stabilizirala prema SalahudinovoJ elji. Podvornici koji su izgubili ugled nisu mogli dozvoliti da jedino vezira obasjava svjetlost, a da se oni povuku bez prava nareivanja, zadovoljni pokornou vladaru pravovjernih u linim eljama koje ne prelaze pitanje jela i pia. Osoba poznata pod nadimkom upravnik hilafeta, ovjek koji je bio zaduen za fatimijsko obezbjeenje, odluio je poslati pismo franakom kralju

8 1

Salahudin Ejubi

i od njega zatraiti pomo u halifno ime. Amalrik je izgarao od mrnje, jer je bio prinuen napustiti Egipat. elio se ponovo vratiti oslanjjui se na pomo unutarnjih pristalica koji e mu pruiti oruje i opskrbu_.

Salahudinu se posreilo, te je ovo pismo palo u ruke njegovom pijunu. Od Kadije Fadila je zatraio savjet. On ga je posavjetovao da se ponaa kao da nita ne zna, a da izaslanika zarobi na usamljenom mjestu kako bi upravnik hilafeta bio siguran da je

. stigao franakom kralju. Nakon toga treba primiti upravnika hilafeta ne iskazujui neprijateljstvo kako bi se on oslobodio uvara koji su ga u stpu pratili. Kada se ukae prilika, treba ga bez buke

.

likvidirati.

Salahudin je smatrao da treba strpljivo ekati dok ne nastupi iekivani trenutak. Upravnik bilafeta je napustio dvorac zbog podmirivanja nekih potreba. Jedan Salahudinov vojnik ga je napao, posjekao po vratu i pu_stio mu krv . . On je imao vie od pedset hiljada sudanskih vojnika koji su unosili smutnju u dravu oslanjajui se na halifu i upravnika. Saznavi ta se desilo, objavili su pobunu. Odluili su napasti regularnu vojsku koja ih je iekivala u pripravnosti.

Izme dvije vojske se rasplamsala stravina bitka. Na samom poetku, halifa se priklonio efu obezbjeenja, ali kada je njegova vojska poraena,

82

----- Salahudinovo namjesnitva ----

izdao je odluku o rasformiranju garde odriui se njihovih greaka. Njihovi razbijeni odredi se bii prinueni povui se prema Dizi, ali ih je emsudin slijedio i unitio. Preivjeli su otili u pravcu juga, bjeei u udaljen predjele. Salahudin je shvatio da su i preostali dvorski uvari gaj ili isto osjeanje prema njemu, te je naredio njihovo rasputanje i unitenje njihovih kasarni. To je bilo bolje nego ekati bitku u kojoj bi, bez ikakvih razloga, dolo do gubljenja ivota.

Franci su saznali ta se dogodilo izmeu dvorske garde i Salahudinove vojse. Na osnovu toga su zakljuili da halifa nije zadovoljan Nurudinovom vojskom i da je njegova vlast paralizirana, da on nema vlasti ni u privatnim stvarima, a kamoli u dravnim pitanjima. Takoer, Nurudi je, onog trenutka kada je Egipat pao u njegove ruke, postao vladar situacije. Pod njegovom vlau su bile i pomorske baze u Aleksandriji, Dim jatu i drugim mjestima. Posljedica ove prevlasti mogla je biti da muslimani potpuno ovladaju istonim dijelom basena Sredozemnog mora, ak i prekinu sve do toke pomoi iz Evrope. Zbog toga je Amalrik, jerusalemski kralj, poslao deputaciju Evropi traei od Francuske, Engleske, Sicilije i Njemake veliku vojnu ekspediciju koja je u stanju poraziti Nurudina. Suprotstavljenost stavova klera i plemstva ostavilo je ovo izaslanstvo bez znaajnijih rezultata.

83

Salahudin Ejubi ' '

Anialrik je bio prinuen obratiti se bizantinskom imperatoru Manojlu Komninu. On je poslao ogromnu flotu . koja je umirila Amalrika. Amalrik je latinskim kneevinama u amu pisao o velikim poljoprivrednim dobrima Dimjata i drugih mjesta kojih e se dokopati kada zavladaju Egiptom. Ovim je elio osigurati njihovo prisustvo barem osjeanjima ako ne ljudstvom i orujem.

Egipat se naao izmeu dvije vojske. J edna se, pod vodstvom bizantinske flote, uputila prema Dim jatu, a druga, pod Amalrikovim zapovjdnitvom, prema Dizi. Bizantinska vojsl

Salahudin Ejubi

naroda skupljanjem velikih koliina imetka kao to v

su to inili Savar i Dergam. U komentarima franakih pisaca, primjeuje se

zbunjenost uzrocima Salahudinove blistave pobjede. Krstai se ak nisu mogli ni iskrcati, njihove vojske su ostale zarobljene na laama. Drugi smatraju da ih je porazio strah zbog nadolazee poplave. Tako-:er, obilna kia je otetila ionako krhku povrinu gornje strane. Smatram da je gubitak pouzdanja i povjerenja izmeu dva zavojevaa ostavio eho na

. zavretak pohoda. Tq je Allahova pomo i volja, jer je napada opaki neprijatelj, a branilac titi ivot nadajui se nagradi borca a Allahovom putu.

86

. '

.

i .

. '

Zalazei hilafet

Salahudin nije p.ronaao odmor ni nakon odla

ska krstaa. Kako bi ga i pronaao kad je drava vapila za unutarnjim uvrivanjem i vanjskom sigurnou. Unutar drave, faktor nstabilnosti bile su pristalice fatimija koje su halifu smatrale

' '

nemonim da im donese ikakvo dobro jer je Sala-hudinov amjenik u potpunosti ovladao dvorcem, nije im dozvoljavao uzeti ita od onoga to su inae uzimali. To je, neminovno, rasplamtila srdbu u njihovim duama. S alah udina je prolost poduila da su deklarativni mir i tiina pepeo koji skriva eravicu. Na meunarodnom planu, Amalrik je i dalje izgarao za Egiptom. U Bici kod Dimjata v Je porazen, Jer mu se nisu pridruile njemaka, engleska i francuska vojska. Zelio je