Naslov: Sa!eti prikaz osnova islama

Autor: Mirela Turulja Ja"arevi#

Lektura i korektura: D!enedina Mu"anovi#

Recenzija: prof. Ammara $abi#

Izdava!: Autor

DTP i naslovna strana: Harun Deli#

"tampa: Copy Art, Sarajevo

----------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo28TURULJA Ja"arevi#, Mirela Sa!eti prikaz osnova islama / Mirela Turulja Ja"arevi#.

- Gora!de : autor, 2020. - 34 str. ; 18 cm

Bibliogra%ja: str. 31-32.

ISBN 978-9926-484-23-1

COBISS.BH-ID 41798150--------------------------------------

Mirela Turulja Ja"arevi#

SA#ETI PRIKAZ OSNOVA ISLAMA Gora!de, 1442. h.god. / 2020. god.

SADR!AJ

Sadr!aj: 5

Rije& autora 6

O djelu „Sa!eti prikaz osnova islama“ 7

Uvodna rije& 8

Poziv islama 9

Poruka islama 12

Stepeni islama 14

Islamski "arti-ruknovi 16

Imanski "arti-ruknovi 20

Izvori islama 24

Islamske nauke 27

Zavr"na rije& 29

Literatura 31

6

RIJE" AUTORA

U ime Allaha, Milostivog, SamilosnogPred vama se nalazi djelo “Sa!eti prikaz osnova islama.”

Cilj ovog djela je, dakle, da &itatelje upozna kroz sa!eti prikaz o osnovnim u&enjima islama. Dvije klju&ne rije&i u samom nazivu djela su “sa!eti” i “osnova”. One nam ukazuju na jednostavnost djela, a nikako na povr"nost. S obzirom da uvijek neko traga za istinom, nadamo se da #e odgovore na#i upravo ovdje i da #e to biti uzrok njegove upute na Pravi Put.

Autor

7

O DJELU „SA!ETI PRIKAZ OSNOVA ISLAMA“

Sam naziv djela &itatelje poziva da pogledom na sadr!aj obuhvate osnove na koje, na samom po&etku svog istra!ivanja i u&enja islama, trebaju obratiti pa!nju. Mamac je ovo za sve one koji !ele zaploviti morem islamskog znanja na koje upu#uje svako poglavlje i svaki podnaslov. Nikako nije cilj ovim staviti katanac na mubarek vrata spoznaje! Ne, nego upravo suprotno! Autorica nam daje smjernice pomo#u kojih #emo se voditi, ili druge usmjeravati kroz ovo putovanje koje tek zapo&inje. Mole#i Uzvi"enog Allaha za hajr i bereket, toplo preporu&ujem da „ruku pod ruku“ sa knji!icom koja je pred vama krenemo plemenitim putevima islamskih nauka.

Ammara $abi#, prof.

8

UVODNA RIJE"

Na"a vjera je islam. Rije& islam izvedena je iz glagola esle-me "to zna&i dobrovoljna predanost Allahu. Pripadnici islama su muslimani . Rije& musliman dolazi od glagola eslemu-juslimu "to zna&i pot&initi se i pokoriti s e ili ne&emu se potpuno predati ili posvetiti, tj. predati se islamu. Muslimani su uvjereni da je prvi &ovjek na zemlji po vjerovanju bio musliman, a to je Adem, alejhi selam. Ipak, kona&na verzija vjere islam do"la je nakon poslanstva Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Islam je pravi put i jedina ispravna vjera kod Allaha, d!elle "anuhu.“Oni koji islam prihvate pravi put su izabrali” (Al-D!in, 14). “Allahu je prava vjera jedino – islam” (Ali-Imran, 19).

Allah je zadovoljan sa vjerom islam. “I zadovoljan sam da vam islam bude vjera” (Al-Ma’ida, 3).

Islam trebamo iskreno primiti i nikome ne prigovarati. “Oni ti prebacuju "to su primili islam, reci: ‘Ne prebacujte mi "to ste islam primili; naprotiv, Allah je vama milost podario time "to vas je u pravu vjeru uputio, ako iskreno govorite’” (Al-Hud!urat, 17).

'ovjek koji spozna istinu nije mu dozvoljeno slijediti neku drugu vjeru mimo islama. “A onaj koji !eli neku drugu vjeru osim islama, ne#e mu biti primljena, i on #e na onome svijetu nastradati” (Ali-Imran, 85).

Prisiljavati bilo koga da primi islam je zabranjeno. “U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti - pravi put se jasno razlikuje od zablude” (Al-Baqara, 256).

9

POZIV ISLAMA

Cilj islama je odgoj &ovjeka tako da !ivi u skladu sa tevhi-dom (monoteizmom, vjerom u jednog Boga) i da ostavi po-roke kao "to su kra(a, razvrat, kocka, droga, alkohol i sli&no. Islam reguli"e porodicu i svaki detalj u &ovjekovom !ivota, a to se sve smatra ibadetom, tj. obo!avanjem Allaha, d!elle "a-nuhu, dok se pridr!avamo propisa vjere.

Svi Allahovi Poslanici, mir na njih, pozivali su u tevhid. Obra#aju#i se svom Poslaniku Uzvi"eni Allah u Kur)anu ka!e: “Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ‹Nema boga osim Mene, zato se Meni klanjajte!’” (Al-Anbiya, 25). Ovaj ajet nam je ujedno i potvrda da je misija svih Allahovih Poslanika, selam na njih, bio poziv u monotei-zam, odnosno u tevhid.

Prenosi se od Halida b. Seada b. el-Asa, kada se susreo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa upitao: “‘U "ta ti poziva"?’ Ka!e: ‘Pozivam te jedinom Allahu koji nema sudruga i da vjeruje" da je Muhammed Njegov rob i poslanik, zatim da se odrekne" obo!avanja kamenja koje ne &uje, niti vidi, niti "teti, niti koristi i koje ne mo!e praviti razliku izme-(u onih koji ga obo!avaju i onih koji ga ne obo!avaju.’ Halid re&e: ‘Onda ja svjedo&im da nema drugog bo!anstva koje uisti-nu zaslu!uje ibadet mimo Allaha i da si ti Allahov poslanik.’” El - Bidaje ven - nihaje, 3/32 (D!ibrin, 2008: 17.)

10

Mi smo stvoreni da ispoljavamo tevhid da &inimo ibadet Allahu, d!elle "anuhu. Zbog tevhida su stvorena nebesa i Ze-mlja, ljudi i d!ini, spu"tene su Allahove knjige, slati Allahovi poslanici, stvoreni D!ennet i D!ehennem. Allah, d!elle "anu-hu, nam ka!e u Kur’anu: “D!inove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju” (Az-Zariyat, 56).

Na svoj na&in Sunce, Mjesec, zvijezde, planine, drve#e, !i-votinje, ljudi i ostalo u kosmosu, zajedno sa &ovjekom, ispolja-vaju tevhid, tj. &ine ibadet Allahu, d!elle "anuhu.

Kako stoji u Kur’anu: “Zar ne zna" da se i oni na nebesima i oni na Zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drve#e, i !ivotinje, i mnogi ljudi, a i mnogi kaznu zaslu!uju” (El-Had!, 18).

Suprotno tevhidu je "irk (politeizam, mnogobo"tva). $irk je najve#e nasilje i grijeh i to je jedini grijeh koji Allah, d!elle "anuhu, ne#e oprostiti, a ono "to je manje od "irka oprostiti #e kome ho#e. “Allah ne#e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprosti#e manje grijehove od toga kome On ho#e. A onaj ko drugog smatra Allahu ravnim &ini, izmi"ljaju#i la!, grijeh veliki.” (An-Nisa, 48).

Govoriti i pisati o tevhidu i "irku je osjetljiva tema. Ovaj govor je op#enitog karaktera i stoga nismo tu da ikoga pojedi-na&no progla"avamo vjernikom ili nevjernikom. Svaki &ovjek neka pogleda u svoja prsa i neka sam sebi odgovori kakva su njegova uvjerenja.

Mi smo ovdje na ovome svijetu, na isku"enju, na !ivotnom ispitu da se vidi ko #e se bolje pona"ati, a kona&ne rezultate na"ih !ivota znat #emo nakon smrti i na Sudnjem danu. “Onaj koji je dao smrt i !ivot da bi isku"ao koji od vas #e bolje postu-pati” (Al-Mulk, 2).

11

Kako smo proveli na" !ivot? Da li smo samo Allaha, d!elle "anuhu, obo!avali, tj. tevhid Mu ispoljavali i pripremali se za budu#i svijet i bili vjernici ili smo &inili "irk i nismo se pri-premali za budu#i svijet i bili smo nevjernici? Mo!da smo bili licemjeri i mislili prepisati, kao u "koli, vjerovanje od vjernika bez iskrenog obo!avanja Allaha, d!elle "anuhu, i pripremanja za budu#i svijet. Preispitajmo sami sebe kakvi smo i ukoliko smo bili licimjeri znajmo da Allaha, d!elle "anuhu, ne mo-!emo prevariti i samo sebe varamo jer Allah, d!elle "anuhu, najpravednije ocjenjuje i poznaje na"a srca i na"a djela. “Lice-mjeri misle da #e Allaha prevariti, i On #e ih za varanje njihovo kazniti” (An-Nisa, 142). “Ima ljudi koji govore: ‘Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet!’- a oni nisu vjernici. Oni nastoje pre-variti Allaha i one koji vjeruju, a oni i ne znaju#i, samo sebe varaju.”(Al-Baqara, 8-9).

Na kraju se svi Allahu, d!elle "anuhu, vra#amo da bi bili nagra(en ili ka!njeni za ono "to smo &inili. “Njemu #ete se svi vratiti - Allahovo je istinito obe#anje - On doista iz ni&ega stvara, On #e poslije to ponoviti, da bi pravedno nagradio one koji budu vjerovali i dobra djela &inili. A one koji ne budu vje-rovali &eka pi#e od klju&ale vode i patnja nesnosna, zato "to su nevjernici bili.” (Yunus, 4).

12

PORUKA ISLAMA

'esto &ujemo u narodu da je islam vjera savr"enstva ali da muslimani nisu savr"eni. Razlog takvog stanja jeste "to su ljudi gre"na bi#a, impulsivna, emotivna, daleko od savr"enstva. Ako musliman kao pojedinac &ini gre"ke, to ne#emo pripisati isla-mu, ve# je to djelo &ovjeka. $to vi"e budemo slijedili islamske propise bit #emo sretniji i zadovoljniji i bli!i savr"enstvu, a "to smo udaljeniji od islama onda smo i nesretniji i nezadovljniji i skloniji gre"kama. Islamski propisi su uvijek isti jer se vjera ne mijenja, svi(alo se to kome ili ne, a onaj ko !eli mijenjati vjeru i uvoditi novotarije to se odbacuje i ne slijedi se.

Mediji nam uporno name#u da je islam vjera terorizam, "to je apsolutno neta&no. Mnoge osobe ne pozanju islam, a ono "to ne poznaje" i krivo predstavi", to i mrzi" i toga se pla"i". Ako musliman kao pripadnik islama u&ini bilo kakvu gre"ku za to medij krive islam, a kad je obrnuti redoslijed i kad ne-musliman, odnosno pripadnik neke druge religije u&ini bilo kakvu gre"ku, onda se krivica ne pripisuje toj religiji, ve# ka!u da po&inilac ima neki psihi&ki poreme#aj. Ovo pi"emo da se spozna istina, a pravdu ne tra!imo jer te"ko je mo!emo zado-voljiti na ovome svijetu pa je ostavljamo za budu#i svijet.

“Islam vjera nam se svi(a, ali imamo prepreke da je !ivimo prakti&no. I kako #emo sada !ivjeti islam i prihvatiti taj na&in !ivota? Kako da se promijenimo i "ta nam je &initi? $ta #e nam re&i dru"tvo u kojem !ivim, "ta #e nam re&i bli!a porodica, moji roditelji, bra#a i sestre, ro(aci? $ta #e mi re#i kom"ije? $ta

13

da radim sada? Jesam li ja prestar za toga ili sam premlad?” To su samo neka od pitanja koja sebi postavljaju mnogi ljudi.

Molim vas, poslu"ajte savjet. Budite odlu&ni. Potrudite se. Znajte da niko ne mo!e !ivjeti va" !ivot i ustrajte ka cilju i ne obazirite se na dru"tvo u kojem !ivite i "ta #e vam ko re#i, a prema svima se odnosite blago i lijepim pona"anjem. Znajte da svaki put koji izaberete ima prepreke, pa za"to onda se ne strpiti na pravom putu?! Pustite neka djela za vas govore. Niste du!ni nikome obja"njavati "to birate islam kao svoj na&in !ivo-ta. Kada se vremenom promijenite i kada se na vama primijeti sigunost u odluku, dru"tvo #e vas prihvatiti takve.

Kona&na poruka islama jeste da je islam vjera mira koja ne podr!ava nasilje i terorizam i nema razloga da se bojimo !ivjeti islam. To "to su ljudi nesavr"eni i gre"ni ne treba da nas brine. Jednostavno, to treba prihvatiti kao dio ljudske prirode i realnosti jer samo je na" Stvoritelj savr"en.

14

STEPENI ISLAMA

Postoje tri stepena vjere: islam, iman, ihsan. Islam se ispoljava javno prakti&nim djelima, te podrazumi-

jeva praktikovanje islamskih "arta (ruknova). Islamskih "arta je pet i to:

1. kelime i "ehadet,2. namaz,3. zekat,4. post mjeseca ramazana i 5. had!d!.

Iman je sr&ano vjerovanje, a podrazumijeva "est imanskih "arta.

1. vjerovanje u Allaha,2. vjerovanje u meleke,3. vjerovanje u knjige – objave,4. vjerovanje u poslanike,5. vjerovanje u Sudnji dan,6. vjerovanje da sve "to se doga(a i biva Allahovom voljom

i odre(enjem bilo dobro ili lo"e po nas.

15

Ihsan je najve#i stepen vjerovanja (imana). Ihsan je robo-vanje Allahu kao da Ga vidimo jer ako mi Allah ne vidimo On nas vidi.

Islam odr$ava iman. Ranije smo rekli da je rije& islam izve-dena je iz glagola esleme "to zna&i dobrovoljna predanost Alla-hu, dok rije& musliman dolazi od glagola eslemu-juslimu "to zna&i pot&initi se i pokoriti se, dok je iman sr&ano vjerovanje. Dobrovoljno predavanje Allahu (islam), putem pokornosti i pot&injenosti (musliman), odr!ava sr&ano vjerovanje (iman). Ako nam manjka islama, tj. ako ne praktikujemo islamske "ar-te onda nam manjka i imana, tj. vjerovanja. Da bi neko bio musliman du!an je da izvr"ava islamske "arte kako bi imao sr&ano uvjerenje u imanske "arte.

Do opadanja vjerovanja kod muslimana dolazi zbog ne-izvr"avanja islamskih propisa, a razlog tome je povr"no zna-nje o islamskim i imanskim "artima i nepotpuno izvr"avanje istih. Svaki musliman, &ak i musliman koji &ini sed!du Allahu, d!elle "anuhu, trebao bi obnavljati znanje o islamski i iman-skim "artima kako bi duhovno napredaovao.

16

ISLAMSKI #ARTI$RUKNOVI

Ranije smo pobrojali islamske "arte, a u nastavku #emo ih objasniti.

1. Kelime i !ehadetDa bi neko bio smatran muslimanom, tj. da bi primio islam,

mora da izgovori dva "ehadeta, odnosno dva svjedo&enja. Prvi dio "ehadeta je priznanje Allahove jedno#e, a drugio dio je "e-hadeta ili svjedo&enje da je Muhammed, sallallahu alejhi ve se-llem, Allahov poslanik. Izgovaranjem rije&i "ehadeta ulazimo u islam, naravno uz sr&anu potvrdu i iskreno ubje(enje.

Kelime i "ehadet glasi:E$HEDU EN LA ILAHE ILLALLAH VE E$HEDU ENNE

MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU (Svjedo&im da nema drugog boga osim Allaha i Svjedo&im da je Muhammed Allahov rob i Poslanik).

La ilahe illallah zna&i da nema istinskog boga osim Allaha. Ove rije&i negiraju svako bo!anstvo mimo Allaha, a potvr(uje bo!anstvo samo Allahu. U Kur’anu Allah, d!elle "anuhu, za sebe svjedo&i da je Jedan a i meleki svjedo&e kao i u&eni. “Allah svjedo&i da nema drugog boga osim Njega - a i meleki i u&eni “ (Ali-Imran,18).

Muhammeden resulullah potvr(uju da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov poslanik. Du!ni smo po-koravati se njegovim naredbama i kloniti se njegovih zabrana

17

i da robujemo Allahu onako kako nam je on objasnio. “Mu-hammed nije roditelj nijednom od va"ih ljudi, nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik - a Allah sve dobro zna” (Al-Ahzab 40).

2. Namaz Namaz je nosivi zid gra(evine islama, a mi znamo da se

svaka gra(evina uru"ava ako nema nosivi zid. Namaz je po-sebna veza izme(u roba i Gospodara, tj. &ovjeka i Allaha. Na-maz po&inje tekbirom a zavr"ava se selamom. Rije& namaz je turskog-perzijskog porijekla, a salat je arapskog. U bosanskom jeziku ustaljen je termin namaz i ozna&ava islamsku molitvu. Muslimani su du!ni klanjati pet dnevnih namaza i to sa-bah-namaz, podne-namaz , ikindija-namaz, ak"am-namaz i jacija-namaz.

Svaki namaz se obavlja, odnosno klanja u odre(eno vri-jeme. 'ovjek se u namazu psihi&ki (duhovno) odmara dok obo!ava svoga Gospodara. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je Bilalu: “Prou&i ikamet, odmori nas nama-zom” (Ebu Davud, 4985).

Tako(er, namaz nas odvra#a od lo"ih djela. Ostaviti namaz u potpunosti i ne klanjati ga nikako je te!ak grijeh jer se time prekida veza izme(u &ovjeka i Allaha.

“Nije vjerovao nije molitvu obavljao, nego je poricao i le(a okretao, a onda svojima bahato odlazio. Te"ko tebi! Te"ko tebi! I jo" jednom: Te"ko tebi! Te"ko tebi!“ (El-Qijama, 31-35). Prenosi se od D!abira, radijallahu anuhu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:”Zaista je izme(u &ovjeka i "irka (mnogobo"tva) i nevjerstva ostavljanje namaza” (Muslim, 82).

18

Prenosi se od Enesa ibn Malika, radijallahu anuhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Budite ispravni u vr"enju (&injenju) sed!de neka niko od vas ne stere (po tlu) svoje podlaktice kao "to rade psi.” (Buhari, 822). O tome da !ena, kao ni mu"karac, ne treba spu"tati podlaktice na tlo pisao je detaljnije islamski autoritet magistar Elvedin Pezi# (2018) u knjizi Namaz radost oka moga.

Kako da nau&im obavljati namaz? Odgovor na pitanje kako da nau&im obavljati namaz potra!ite putem islamskih priru&-nika – ilmihala koji govore o tim pitanjima.

“O vjernici, molitvu obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela &inite da biste postigli ono "to !elite” (El-Had!, 77).

3. ZekatZekat je materijalna obaveza muslimana koji posjeduju ni-

sab na imetak koji ispunjava odre(ene uslove. Nisab je najma-nja koli&ina imetka na koju je potrebno dati zekat.

“Molitvu obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji molitvu obavljaju i vi obavljajte!” (Al-Baqara, 43).

4. Post mjeseca ramazanaRamazan je deveti mjesec po hid!retskom islamskom ka-

lendaru. Hid!retski kalendar je lunarni kalendar. Objava Kur’ana je po&ela u mjesecu ramazanu. Tokom mjeseca rama-zan lijepo je posvetiti se u&enju i &itanju Kur’ana.

Post je suzdr!avanje od svakog jela, pi#a i tjelesnih u!itaka, i to od zore pa do zalaska sunca. Cilj posta kao Allahovog pro-pisa nije samo ustezanje od jela, pi#a i tjelesnih u!itaka, nego i podsje#anje na Allahove blagodati koje &esto uzimamo zdravo za gotovo, pa smo nemarni i zaboravljamo na Njegovu milost koju nam ukazuje svakodnevno.

19

U zadnjih deset dana mjeseca ramazana nalazi se no# lejletul-kadr i to je no# bolja od hiljadu mjeseci. Lejletul-kadr je neparna no# i mo!e biti 21, 23, 25, 27, 29. Zastupljeno je i poznato mi"ljenje da je to najvjerovatnije 27. no#. Lijepo je provesti mjesec ramazan klanjaju#i dobrovoljni teravih-namaz (teraviju).

Post mjececa ramazana je obavezan za svakog razumnog punoljetnog mu"karca i !enu, osim za onog koji je sprije&en bole"#u i za !enu u hajzu (menstruacija) ili nifasu (dani &i"#enja nakon poroda). Propu"tene dane treba obavezno napostiti.

“U mjesecu ramazanu po&elo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku#e, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti – Allah !eli da vam olak"a, a ne da pote"ko-#e imate – da odre(eni broj dana ispunite, i da Allaha veli&a-te zato "to vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete“ (Al-Baqara, 185).

5. Had"d"Had!d! je posljedni islamski "art i podrazumijeva posjetu

Ka)bi radi odre(enih obreda u danima had!d!a. Obredi had!-d!a se obavljaju izme(u 8. i 13. dana mjeseca zul-hid!d!e. To je posljednji mjesec lunarne godine u islamskom kalendaru. Ko ima mogu#nost du!an je obaviti had!d!.

“Prvi hram sagra(en za ljude jeste onaj u Mekki, blagos-lovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja o&e-vidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko u(e u nj treba biti siguran. Hodo&astiti Hram du!an je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogu#nosti; a onaj koji ne#e da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.” (Ali-Imran,96-97).

20

IMANSKI #ARTI$RUKNOVI

Kako je navedeno ranije, imanskih "arta je "est, a u nastav-ku #emo ih pobli!e objasniti.

1. Vjerovanje u AllahaVjerovanje u Allah, d!elle "anuhu, sadr!i &etiri rukna, od-

nosno temelja.'vrsto uvjerenje da Allah postojiDa Allah, d!elle "anuhu, postoji &ovjek zna u svojoj uro(enoj

prirodi (%tra), a isto tako mo!e da spozna putem razuma i po-sjeduje svijest o tome da postoji vi"a sila odnosno Bog.

Vjerovanje da je samo Allah Stvoritelj i Gospodar svega (tewhidur - rububijjeh).

Vjerovanje u Allahovu Jedno#u podrazumijeva vjerovanje da je samo Allah istinski Gospodar koji nema sudruga ni po-maga&a, da je Allah Taj koji svime upravlja.

Vjerovanje da se samo Njemu mo!e ibadet &initi (tewhidul - uluhijjeh).

Vjerovanje u Allahovu Jedno#u podrazumijeva vjerovanje da je Allah istinski Bog Koji nema sudruga i da je Jedini Koji zaslu!uje da se obo!ava, odnosno da Mu se ibadet &ini.

Vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savr-"enstva (tewhidul - esmai ves sifat).

21

Vjerovanje u Allahovu Jedno#u imena i svojstva podrazu-mijeva vjerovanje da Allah ima najljep"a imena i svojstva ka-kva dolikuju samo Njemu.

“Nije &estitost u tome da okre#ete lica svoja prema istoku i zapadu; &estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike “ (Al-Baqara, 177).

2. Vjerovanje u melekeMeleki su dio gajba, tj. nevidljivog svijeta. To su Allahu po-

korna stvorenja bez bo!anskih osobina. Meleki su stvoreni od svjetlosti i Allah je njima podrio snagu kako bi mogli izvr"a-vati naredbe i pokoravati se Njegovoj volji. Meleki imaju krila kao "to se spominje u Kur’anu, u prvom ajetu sure Fatir. Me-leka ima mnogo i njihov broj samo Uzvi"eni Allah zna. Melek D!ibril je zadu!en za Allahove objave. Mikail je zadu!en za spu"tanje ki"e i biljni svijet. Isra%l je zadu!en da puhne u rog prilikom stupanja Sudnjeg dana i prilikom o!ivljenja. Melek smrti je zadu!en da uzima du"e prilikom smrti i tako dalje. Dakle, svaki melek ima svoju funkciju, a spomenuti su samo neki.

3. Vjerovanje u KnjigeVjerovanje u Allahove knjige i objave jeste ubje(enje da je

Allah Uzvi"eni spu"tao knjige svojim poslanicima kao milost i uputstvo. Kur’an je objavljen poslaniku Muhammedu, sallalla-hu alejhi ve sellem, Tevrat je objavljen Musau, alejhi selam, Ind!il Isau alejhi selam, Zebur Davudu alejhi selam. Suhu% (listovi) su dati Musau i Ibrahimu, alejhi selam, te druge knji-ge koje nam nisu poznate. Sve Allahove knjige su izgubljene i krivotvorene osim Kur’ana.

22

4. Vjerovanje u poslanikeResul ili Poslanik je osoba koja je poslana da dostavi ne"to.

Allahovi poslanici su ljudi kojima je Allah, d!elle "anuhu, po-slao "erijat (vjerozakon) da dostave ljudima. Poslanici nemaju osobine bo!anstva ili gospodarstva. Najodbraniji Allahovi po-slanici (ulul-‘azm) su: Muhammed, Ibrahim, Musa, Isa, Nuh, neka je na sve njih Allahov mir i spas.

5. Vjerovanje u sudnji dan Sudnji dan je dan kada #e ljudi biti pro!ivljeni i polagati

svoj ra&un i bit #e nagra(eni ili ka!njeni. Vjerovanje u sudnji dan obuhvata troje.

Vjerovanje u pro!ivljenje,(1) vjerovanje u polaganje ra&una i, shodno tome, nagradu ili kaznu, (2) te vjerovanje u boravi"te koje je vje&no, d!ennet ili d!ehennem.(3).

D!ennet (raj) je ku#a u!ivanja za bogobojazne, dok je D!e-hennem (pakao) ku#a kazne za one koji ne vjeruju. U vjerova-nje u sudnji dan ulazi i !ivot nakon smrti: kabursko isku"enje, a nakon toga u!ivanje ili patnja u kaburu shodno tome kako je ko zaslu!io.

Du!ni smo spoznati tri pitanja: ko je na" Gospodar, koja je na"a vjera i ko je na" poslanik. O tome se kazuje u hadisu koji prenosi Bera’e b. Azib od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: kada &ovjek umre u kaburu #e mu biti postavljena tri pitanja od strane meleka koje je Allah, d!elle "anuhu, zadu!io za tu svrhu. Ko ti je Gospodar? Koja ti je vje-ra? Ko ti je Poslanik ili koji vam je &ovjek Poslan? Odgovore na ova pitanja znat #e samo vjernici koji !ive i nose iman u srcu, dok nevjernici i licemjeri ne#e znati odgovore jer ne !ive po pravilima islama i zbog nevjerstva u njihovim srcima.

23

6. Vjerovanje da sve !to se doga#a i biva Allahovom vo-ljom i odre#enjem, bilo dobro ili lo!e po nas

Kadr je Allahova odreba da se sve doga(a i zbiva Allaho-vom voljom i odre(enjem. Vjerovanje u kadr (odredbu) obu-hvata vjerovanje da Allah, d!elle "anuhu, zna za sve oduvijek i zauvijek i da je sve zapisano u plo&i pomno &uvanoj (lev-hi-mahfuzu).

“A vi ne mo!ete ni"ta htjeti ako to Allah, Gospodar svjeto-va, ne#e! “ (Et-Takwir, 29).

24

IZVORI ISLAMA

Izvori islama su Kur’an (Allahov govor) i hadis (rije&i i dje-la Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, prenesene od ashaba). Islamski u&enjaci poja"njavaju i navedene izvore, te prenose ste&eno znanje na mla(e generacije.

Kur’an je Allahov govor, objavljen preko Poslanika Mu-hammeda i njegovo u&enje predstavlja ibadet. Kur’an je objav-ljen kao Uputa.

Hadis ili sunnet je kod ve#ine islamskih u&enjaka sinonim. Me(utim, pojedini prave razliku, pa tako ka!u da hadis po-drazumijeva rije&i (govor) Allahovog Poslanika, dok sunnet podrazumijeva praksu (djela) Allahovog Poslanika. Ukoliko ka!emo da slijedimo hadis, odnosno sunnet onda to zna&i da slijedimo rije&i i djela Allahovog Poslanika.

“O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Posla-niku i predstavnicima va"im. A ako se u ne&emu ne sla!ete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rje"enje ljep"e” (An-Nisa, 59).

Predstavnicima va%im – to su svi nadre(eni na ispravnim funkcijama, a ovome slu&aju islamski u&enjaci. Ukoliko se ne sla!emo po nekom pitanju obra#amo se Allahu i Poslaniku, tj. kur’anu i hadisu (sunnetu) kako stoji u ajetu koji smo naveli.

Onaj ko je pokoran Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, taj je pokoran i Allahu, d!elle "anuhu. “Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu; a onaj ko glavu okre-#e – pa, Mi te nismo poslali da im &uvar bude"” (An-Nisa, 80).

25

Svaki musliman trebao bi nau&iti sufaru kako bi mogao u&i-ti Kur’an. Tako(er, nakon toga i izu&avati i pamtiti Kur’an (u&i-ti hifz), naravno svako prema svojim mogu#nostima. Prenosi se od Ebu Umama, radijallahu anuhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “U&ite Kur’an jer #e on do#i na Sudnji dan kao zagovornik za one koji su ga u&ili” (Muslim, 804). Trebali bismo &itati i tefsir (tuma&enje) Kur’ana. Iako je va!no &itati prijevod kako bismo "to jasnije i bolje razumijeli Allahov govor i propise, preporu&ujemo da se nau&i arapski jezik. Svaki prijevod je sam po sebi manjkav zbog nemogu#-nosti dosljednog i potpunog prijevoda, a pogotovo kad je u pitanju Allahov govor.

Slijedimo sunnet (djela) Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i izu&avajmo hadise. Donosimo "to &e"#e sa-lavate na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ta-ko(er, potrudimo se i upoznajmo kratku terminologija hadisa i najpoznatije hadiske zbirke. Neki od naj&e"#ih i najraspro-stranjenijih hadiskih termina su: sened (lanac prenosilaca), ra-vija (prenosilac hadisa), rivajet (predaja, verzija hadisa), daif (hadis sa slabim, nepouzdanim lancem prenosilaca), hasen (hadis sa dobrim, pouzdanim lancem prenosilaca), sahih (ha-dis sa vjerodostojnim lancem prenosilaca). Najpoznatije sahih zbirke hadisa su Buharijeva i Muslimova, a kada ka!emo da je neki hadis muttefekun alejhi to zna&i da ga prenose i Buhari i Muslim.

Da bismo bolje razumijeli i lak"e praktikovali sunnet, treba "to bolje upoznati Poslanika, salallahu alejhi ve sellem. Alla-hov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ro(en je 570. godine, a prema nekim izvorima 571. godine po gregorijanskom ka-lendaru. Njegovo ime je Muhammed, sin Abdullaha koji je sin Abdulmutaliba, sina Ha"imovog. Ha"im je Kure"ija, a Kure"ije

26

su arapi koji su potomci Ismaila, sina Ibrahimovog, neka je na njega mir i spas. Allahov Poslanik je !ivio "ezdeset i tri godine, prije poslanstva &etrdeset godina, a kao Vjerovjesnik i Posla-nik dvadeset i tri godine.

27

ISLAMSKE NAUKE

Sve islamske nauke su nastale iz pomenutih izvora, Kur’ana i hadisa (sunneta), s ciljem olak"avanja razumijevanja i prak-tikovanja vjere. Islamske nauke su: akida (islamsko vjerova-nje), %kh (islamsko pravo), hadis (govor Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem), edeb (pravila lijepog pona"anja), sira (biogra%ja Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem), tefsir (tuma&enje Kur’ana). Mi"ljenja u vezi sa tesavvufom (islamski misticizam; su%zam) se razilaze. Neki u&enjaci su rekli da je tesavvuf islamska nauka, a drugi da je novotarska disciplina jer nema jasno i &vrsto upori"te.

Onaj ko krene putem tra!enja islamskog znanja ili nauke mora da bude iskren u svojoj namjeri, da ne u&i radi polo!aja, ugleda i sli&no jer znanje samo po sebi nije cilj, niti je svrha znanja hvalisnje. Svrha znanja jeste rad po njemu tra!e#i zado-voljstvo Allaha, d!elle "anuhu i ni zbog &ega drugoga.

Ve#ini muslimana je poznato da je prva kur)anska objava ajet iz sure Al-Alaq, u kojem se poziva na u&enje, na stjecanje znanja i to rije&ju ikre "to zna&i !itaj. Smisao &itanja jeste u&iti, dok smisao u&enja jeste sakupljati znanje a smisao sakupljanja znanja jeste rad po njemu. Imam Buhari zabilje!io je u svojem Sahihu da znanje dolazi prije rije&i i djela.

Znanje je osnova svega, zato nas kur’an u&i da tra!imo od Uzvi"enog Allaha da nam pove#a ili pro"iri znanje Rabbi zidni ilma, "to u prijevodu glasi: “Gospodaru moj, Ti znanje moje pro"iri” (Ta-Ha, 114).

28

Znanje !ene u islamu jednako se cijeni i po"tuje kao i znanje mu"karca. Dokaz za ovu tvrdnju jeste da je me(u ashabima, Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, me(u naju&e-nijima bila upravo !ena ashabijka Ai"a, radijallahu anha.

Po&etna knjiga iz oblasti akide jeste Tri osnovna na!ela "ej-ha Muhammeda ibn Abulvehaba, dok je po&etna knjiga iz ha-disa &etrdeset Nevevijevih hadisa Imama Nevevija.

29

ZAVR#NA RIJE"

Ebu Amr ili Ebu Amra, Su*an b. Abdullah, radijallahu anuhu kazuje: “Rekao sam: ‹Allahov Poslani&e, reci mi ne"to o islamu, o &emu nikoga poslije tebe ne#u morati pitati.) Po-slanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‹Reci: ‹Vjerujem u Allaha), a zatim ustraj na tome) “ (Muslim, 38). Ustrajnost zna&i i#i Pravim putem ne skre#u#i ni lijevo, ni desno, niti unazad. Ponekad su na putu prepreke i mo!emo posrnuti, ali ustanemo i idemo dalje. Uzrok ustrajnosti i stabilnosti vjere jeste istinska spoznaja Allaha, d!elle "anuhu, i zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Reci: ‹Vjerujem u Allaha), a zatim ustraj na tome.

Ukoliko smo &vrsto povjerovali u Allaha, d!elle "anuhu, i ispoljavamo tevhid (monoteizam), onda znajmo da djelom koje &inimo u ime Allaha, d!elle "anuhu, ne tra!imo zahval-nost od ljudi i "ta god &inili dovoljno je da Allah zna. Onaj ko obo!ava Allaha, d!elle "anuhu, dovoljno mu je da Allah zna za njega, jer Allah zna za na"a tajna i javna djela, dobra i lo"a.

Iskrenost je uvjet da bi Allah, d!elle "anuhu, primio djela i da su u&injena u skladu sunneta Allahovog Poslanika, sallala-hu alejhi ve sellem. “Iskrenost zna&i o&istiti svoju namjeru od svih lo"ih elemenata s ciljem pribli!avanja Allahu i da je svaka na"a namjera ibadet i poslu"nost Allahu. To je neprekidno raz-mi"ljanje o Stvoritelju da se zaboravi stvorenje.” (Ferid: 2005, 7).

30

Doista, Allah d!elle "anuhu, poznaje na"a srca i na"a djela, odnosno na"e namjere. Vjernik treba da vodi ra&una o svojoj namjeri. Na"a vrijednost ne ogleda se u imenu, porijeklu, ti-tuli, polo!aju i sli&nom, ve# se ogleda u bogobojaznosti, a bo-gobojaznost je &ovje&nost bez pogre"nih primjesa (li&nih in-teresa, !elja, prohtjeva) i ogleda se kroz pokornost Stvoritelju. Nikog ne zanima va"e ime i porijeklo, ve# kako ste doprinijeli &ovje&anstvu. “Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najvi-"e boji” (Al-Hud!urat, 13).

Svaki musliman treba &initi mnogo istigfara Allahu, d!elle "anuhu, i tra!iti oprost za svoje grijehe. Svaki &ovjek je gre"nik, a najbolji su oni koji se kaju.

~~~Hvala Allahu, !ijom se milo%'u i dobrotom zavr%avaju do-

bra djela.~~~

31

LITERATURA

1. Bin Abdulvehab, Muhammed (2008). Tri osnovna na-&ela. Povjereni"to za publikacije i nau&na istra!ivanja, Ministarstvo islamskih pitanja, vakufa, djelovanja i usmjerenja

2. Bin D!ibrin, Abdullah b. Abdurahman (2008). Kelime i "ehadet. Sarajevo: Udru!enje Pravi put muslimana u BiH

3. Ed-Debbas, Me"a’il Ra"id (2019). Korisna predavanja iz islamskog vjerovanja. Ro!aje: Poziv Istine

4. El-Gamidi, Abdullah b. Ahmed Ali Allaf (2001). Iz ka-bura u d!ennet ili d!ehennem. Sarajevo: Visoki saudij-ski komitet za pomo# BiH i Kulturni centar Kralj Fahd

5. En-Nevevi, Jahja b. $eref (2017). Vrtovi Pobo!njaka. Zbirka hadisa. Sarajevo: Udru!enje Orijent

6. Ferid, Ahmed (2005). 'i"#enje du"e prema prvim izvo-rima. Sarajevo: Libris

7. Grupa autora (2017). Ilmihal. Islamski priru&nik. Novi Pazar: Put Sredine

8. Grupa autora (2001). Islamsko znanje. Visoki saudijski komitet za pomo# BiH

9. Hrva&i#, D!evad (2009). Hadis za 3. razred medrese. Sarajevo: El-Kalem

32

10. Ibn Kesir (2002). Tefsir Ibn Kesir. Skratio Muhammed Nesib er-Rifa)i. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za po-mo# BiH

11. Jusri, Muhammed (2018). Sa!eti prikaz islamskog vjero-vanja. Smjernice, postulati i pravila. Zenica: Udru!enje Etika

12. Korkut, Besim (___). Prijevod Kur)ana na bosanski je-zik. Mjesto izdavanja: Izdava&

13. Pezi#, Elvedin (2018). Namaz radost oka moga. Saraje-vo: Pezi# Elvedin

33

34