KONTAKTIRAJTE NAS: Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel/fax: +387 (0)33 223-285 | E-mail: preventeen@narkone.org | www.narkone.org

IMPRESUM Odgovorni; fra. Stipan Randi}, ravnatelj HKO “Kruh sv . Ante”; dr. vl~ . [imo Mari~i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije; s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO NE.

Glavni urednik; Ivan Kutle{a

Pomo}nici glavnog urednika; Amir Berbi}, Irena Fi{i}

Redakcija; Jelena Mo~evi}, Dajana Mi{kovi}

Dopisnici; Elvedina Ferhatbegovi}, Malik Pa{i}, Adnan Me{a, Adis Vezir, Amina Tucak, Nikolina Tuka, Ana Cviti}, Zerina Alihod`a, Amina Hrusti}, Tarik Avdiba{i}.

Lektorica; Mirjana Fajkovi}

Tehni~ka asistentica; [ejla Babi}

Fotografije; Arhiv UG INFOHOUSE, UG NARKO NE, www.deviantart.com

Dizajn i DTP; TRIPTIH Sarajevo

ISNN 1840 – 2461

SadrzajSta je volonterizam? .......................................... 3

Evo volontiraj SAD! ............................................ 6

Profitiraj volontiraju}i ........................................ 8

Budi stariji brat, starija sestra! ........................... 11

Sine, ]iro ti tvoj ka`e... ......................................12

Per aspera ad Lokvanjsko jezero .......................14

Gdje ima vatre, ima i njih ...................................16

Magic as ever ....................................................18

Lud, zbunjen ili normalan? ............................... 20

Misija; Vi samo budite dovoljno daleko... ......... 22

TOP 5 mjesta za volontiranje ............................ 23

Gdje volontirati? .............................................. 25

Volonterizam ................................................... 26

Rock ‘n’ Roll Hamlet ........................................ 27

Kad po~injemo? ............................................... 29

^uvar historije ..................................................31

(Ne)mogu}a misija ........................................... 32

TOP 5 najlu|ih mjesta za volontirati.................. 34

Rijec urednikaVolontiram samo, i isklju~ivo, ako se isplati!

Svaki put kad padne ki{a, pored pje{a~kog prelaza kojeg ja koristim stvori se ogromna lokva. Nju preska~em u `urbi ne samo ja, nego svi prolaznici; djeca, poslovni ljudi, bakice - ma svi. U svom tom preskakanju budem kivan na komunalce, u smislu; Za{to ne rade svoj posao? Ne dâ im se odr`avati ni ovo malo odvoda u gradu; ba{ su banda!

Jednog ki{nog jutra meni sve to dosadi, uzmem fino krampu i, k’o svi sretni, ot~epim taj odvod u nekoliko zamaha. Sad vi{e nema vode i niko ne preska~e. Ni sumnjao nisam da }e to moje krampanje vidjeti teta u granapu prekoputa. To je jedan od onih granapa na koje se ~ovjek jednostavno navikne i tu uvijek kupuje potrep{tine. Od tada mi, svaki put kad tu kupujem, ista ta teta udijeli neki kompliment pred ostalim mu{terijama. Ba{ je fin ovaj de~ko, on je nama ulicu o~istio. De, reci {ta ti treba, znam da `uri{, ostali mogu ~ekati...!

Poenta svega ovog bila bi da se svaki rad ve} nekako isplati, na ovaj ili onaj na~in. U to mo`ete biti sigurni, 100%. Vjerojatno sad razmi{ljate; [ta }e mi sve to, imam li ikakva prava, kome se mogu obratiti ako ̀ elim volontirati, na kojim poslovima mogu volontirati...? To su samo neka od pitanja na koja odgovore mo`ete prona}i na stranicama 8. broja Preventeena. Ako Vam se dâ, pro~itajte jo{ i impresum. Tamo su navedene osobe i organizacije bez kojih ne bi bilo Preventeena. Toliko od mene.

Ivan

Uli~no krampanje

3

STRU

^NI K

UTAK

MA, KO KA@E dA JE BOlJE d@ABA lE@ATI NEgO d@ABA RAdITI?

Halo bâ, JA JESAM ZA PARE, ali nekad ni sav novac ovog svijeta ne mo`e zamijeniti osje}aj ugode kad ~ini{ dobro nekome. A kad samo vidi{ osmijeh na njegovom/njenom licu, puno ti srce. E, to je za mene prava vrijednost...

Mnogi ka`u; [to da ja crkajem k’o budala, rade}i ne{to {to mi ne donosi novac, i {to mi, na kraju krajeva, niko ne vidi! Ma, vide oni koji to znaju razumjeti! A ovo ka`u oni koji ustvari i ne znaju {ta zna~i volontirati.

U naj{irem smislu, volontiranje predstavlja nepla}eni rad pojedinca kojim on doprinosi dobrobiti i napretku svoje zemlje.

Ono {to mlade najvi{e privla~i k volonterizmu jeste `elja za zabavom, dernecima, upoznavanjem novih ljudi, za besplatnim putovanjima u druge gradove, kao i za novim saznanjima, edukacijom i pomaganjem drugima.

Kroz razgovor o volontiranju, s Medihom Haski} (volonterom iz Viteza u CEM i NARKO NE org.), shvatila sam da je za nju volontiranje veoma bitna i vrlo korisna stvar.

- Kroz volonterizam poma`em i sebi i dru{tvu kom pripadam. I, bez tog, vjerovatno bih sjedila ku}i, gledala TV i razmi{ljala o glupostima. I naravno, osjetila se nekorisnom... Ovako svojim radom i zalaganjem za dobro doprinosim razvoju dru{tva. I mislim da bi se svi mladi trebali uklju~iti u nevladine organizacije, jer to je samo mali dio na{eg vremena, a veliki doprinos onima kojima je to potrebno!

[ta te navelo da volontira{?

- Osim prijatelja, i `elje da pobjegnem iz dosadne svakodnevnice, htjela sam da vidim kako je to kad se zala`e{ za ne{to dobro i da to dobro ~ini{ osobama kojima je to zaista potrebno!

Sta je volonterizam?Tako|er mi je rekla da je volontiranje podsje}a na najdra`e i “najsmje{nije” trenutke `ivota...

- U sklopu jedne aktivnosti u CEM organizaciji, volonteri su snimali ske~ za SMIJAlICU SMICAlICU. Mene su okretali na mobilnoj stolici. Umjesto da stolica i ja zavr{imo teturanjem po sobi, ja sam pala na pod, u punoj brzini koju je mogla imati ta stolica. BILO JE SMIJE[NO! Onima oko mene... A meni...? Vjerujte, nije; mislim da imam blagi poreme}aj i do dan danas...

Dva ameri~ka psihologa, Clary i Snyder, napravili su

listu {est glavnih motivacija volontera;

1. Vrijednosti...Nekim ljudima volontiranje omogu-

}uje da djeluju u skladu s li~nim uvjerenjem o

va`nosti pomaganja drugima.

2. Razumijevanje...Za druge, volontiranje ima fun-

kciju propitivanja i shva}anja, gdje kroz volontiranje

oni zadovoljavaju `elju da razumiju ljude kojima

poma`u, organizaciju za koju volontiraju ili same

sebe.

3. Karijera...Nekim ljudima volontiranje omogu}uje

da nau~e nove vje{tine koje im mogu pomo}i u

pronala`enju zaposlenja ili u razvoju karijere.

4. dru{tvo... Za neke, volontiranje predstavlja uspo-

stavljanje novih dru{tvenih kontakata i susretanje

novih i zanimljivih ljudi.

5. Po{tovanje...Volontiranje mo`e pomo}i osobi

da podigne svoje samopo{tovanje, ~ine}i da se ona

bolje osje}a sama sa sobom.

6. Za{tita...Volontiranje mo`e poslu`iti pojedincima/

kama da pobjegnu od negativnih osje}aja krivnje ili

usamljenosti.

4ST

RU^N

I KUT

AK

PRAVA VOlONTERA PREMA ZAKONU O RAdU

Pojam volonterskog rada reguliran je Zakonom o radu. Osim tog zakona, prava i du`nosti volontera regulirani su i drugim zakonima (Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o zdravstvenom osiguranju pla}e, te prestanku ugovora o radu).

Prema Zakonu o radu, volonterski rad mo`e se ugovoriti ako je stru~ni ispit ili radno iskustvo pretpostavka za obavljanje odre|enih poslova. Razdoblje volonterskog rada ubraja se u pripravni~ki sta`, i maksimalno mo`e trajati koliko traje i pripravni~ki sta`.

Ugovor o volonterskom radu mora biti sklopljen u pisanom obliku. Ukoliko taj uvijet ne bi bio ispunjen, posljedica bi bila pravna nevaljanost ugovora.

Poslodavac mo`e, ali nije obvezan, volonteru nadoknaditi tro{kove koji se odnose na obavljanje djelatnosti (npr. naknada tro{kova putovanja). Volonteri se izjedna~uju s osobama na radu te kao takvi u`ivaju sva prava prema Zakonu o za{titi na radu. Volonter koji radi puno radno vrijeme, bez obzira {to ne prima pla}u, mirovinski je osiguran.

Volonter nije zdrastveno osiguran po samoj ~injenici {to je volonter. Obaveze organizatora su predujmiti novac za izdatke i tro{kove, nadoknaditi tro{kove i preuzeti obveze koje je volonter preuzeo na sebe.

Organizator volontiranja mo`e nadoknaditi tro{kove volontera, kao {to su putni tro{kovi, smje{taj, dnevnice. Udruge samostalno odlu~uju o potrebi primanja volontera. Najjednostavniji na~in postavljanja uvjeta je putem njihovih stranica na internetu ili putem usmenih preporuka.

Zerina radi u dvori{tu Srednje {kole “Vitez” tokom IKS-a Vitez 2008.

5

STRU

^NI K

UTAK

Ja sam Martina Trivi}, imam 24 godine, student sam Filozofskog fakulteta, smjer Pedagogija, IV godina. Da budem iskrena, nisam ni slutila u {ta se upu{tam. Po{to sam po prirodi presenzibilna, pitala sam se {ta }e mi ovo iskustvo donijeti, ali na sugestiju mame da bi mi ovo moglo pomo}i da o~vrsnem, prihvatila sam poziv. Imali smo par sastanaka u OKC-u, sa osobljem OKC-a i supervizorom - psihologom iz Centra, koji su nastojali da nas upute i pripreme za ono {to nas ~eka, {ta je na{a svrha, zadatak i du`nost kao volontera. Moj zadatak je bio, i ostao, da radim sa djecom iz osnovne {kole (tj. stru~no; organizacija i edukativni rad sa u~enicima osnovne {kole). Djeca i ja volimo da ka`emo da sam im ja mala u~iteljica koja s njima radi zada}e, vje`ba, crta i boji, pi{e ~estitke, pisma, i mnoge druge stvari, i pro`ivljava sve faze kroz koje su pro{li i jo{ prolaze.

A sve to ne bi bilo mogu}e da nisam po~ela volontirati. Osje}am se toliko ispunjeno, potrebno, zadovoljno, jer poma`em malim an|elima. Iskreno, nije svako za ovo volontiranje, ali ~ovjek mora probati, da bi znao {ta `eli raditi.

I moram da se pohvalim da sam primila titulu za naj fotku volontera (naravno me|u nama, volonterima). Bez obzira {to sam na slici u malo “DRUGA^IJEM IZDANJU” nego ina~e, ponosim se time, jer sam nau~ila kako cijeniti rad i znati primiti malo a dati sve od sebe da bi nekom, makar na tren, uljep{ala dan.

Zerina Alihod`a, Vitez

MS[ Vitez

Iskustvo jednog volontera

6ST

RU^N

I KUT

AK SAVR[EN NA^IN ZA gOdI[NJI OdlAZAK Od KU]E!

Evo volontiraj SAD!kao internacionalnog volontera. Jednom kada ste prihva}eni za EVS, organizacije sre|uju papire i spremni ste za polazak.

Da se osvrnemo na uzvike moje mame; EVS projekti su potpuno sigurni. Organizacije koje Vas {alju i primaju su potpuno pouzdane i ovla{tene od strane Evropske komisije. Stalno ste u dogovoru sa svojom zemljom, tako da su svi strahovi od trafikinga i prodaje organa sasvim neosnovani!

[to se ti~e smje{taja, hrane i putnih tro{kova, njih snosi Evropska komisija, a mjese~ni d`eparac varira, ovisno o zemlji koju odaberete. Uz to dobijate i certifikat o volontiranju koji vrijedi bilo gdje u Evropi. Za ove dvije godine od kako sam prvi put saznala za EVS, upoznala sam mnoge EVS-ovke/ovce, koji su i{li iz na{e zemlje ili dolazili u region, pa sam i njih pitala o iskustvima vezanim za EVS.

Federica, volonterka iz Italije, koja je radila u EVS-u u Hrvatskoj, ka`e;

- EVS je sjajno iskustvo za sve mlade ljude koji `ele da volontiraju i pri tome upoznaju nove ljude, te savladaju novi jezik. li~no, volontirala sam u Omladinskom centru za mlade u Osijeku i imala slobodu pravljenja projekata, odlazaka na seminare, nau~ila hrvatski, a uz sve to, upoznala gomilu nevjerovatnih ljudi i zavoljela Balkan!

Sa{a, jedan od bh. volontera, sjajno se sna{ao na EVS-u u [paniji;

- EVS je jedno od najboljih iskustava u mom `ivotu! U [paniji sam radio sa djecom s posebnim potrebama i moram Vam re}i da danas na `ivot gledam mnogo druga~ije. [to se ti~e organizacije, sve je bilo super, od smje{taja do mojih odgovornosti, a i d`eparac je dobrodo{ao. Preporu~io bih EVS svima koji su aktivni i spremni da pro{ire vidike. Jo{ jedan argument jeste taj da se ove godine vra}am u [paniju, ali ovaj put jer

Kada bi Vam neko rekao da mo`ete oti}i “vani”, u zemlju koju Vi odaberete, na period od dva mjeseca do godine dana, bez zavrzlama oko viza - smje{taj i putni tro{kovi su obezbje|eni, a u ponudu su uklju~eni d`eparac i certifikat koji vrijedi bilo gdje u Evropi - {ta biste mu rekli? Vjerovatno biste reagovali kao ja i pitali da li tu ponudu donosi djed Mraz ili Paja Patak; ili kao moja mama, koja je na sav glas kukala o bijelom roblju i trafikingu!

Odmah da Vam ka`em, nije rije~ ni o jednom od ova dva odgovora. Pravilan odgovor bi glasio; EVS - Evropski volonterski servis!

Za EVS sam prvi put ~ula prije dvije godine, od drugarice koja je, kukaju}i da nema na~ina da s malo para ode negdje i jo{ uz to ne{to nau~i, surfala internetom i prona{la sajt ovog sjajnog programa. Nimalo uvjerena njenim odu{evljenim pristupom, prosto ne vjeruju}i da je sve tako savr{eno i da tu mora postojati neka caka, sama sam se bacila na istra`ivanje. Evo {ta sam saznala !

EVS je akcija koju provodi Evropska komisija u sklopu Youth in Action programa za mlade. Osnovni cilj je razviti solidarnost i promovisati pojam aktivnog gra|anstva i me|usobnog razumijevanja me|u mladima. Ali, {ta je u stvari EVS? Skra}eno, i bez puno velikih rije~i, to je sjajna mogu}nost za mlade da volontiraju i u~e na projektima koje sami odaberu, bez obzira da li je to rad u centru za mlade, u azilu za `ivotinje, da li je rije~ o pomo}i ljudima s posebnim potrebama ili o razvoju projekata vezanih za lokalnu zajednicu, i sve to u zemlji Evropske unije koju sami odaberu. Potrebno je da prona|ete projekat koji Vam se svi|a, organizaciju iz BiH koja je ovla{tena za EVS, da ste aktivni, mladi (od 18 do 30 godina), da znate engleski ili neki drugi jezik (zavisno od toga kamo `elite i}i), i to je to. Proces pripreme obuhvata i dva treninga, tako da }ete biti upoznati s pravima i obavezama koje Vas sljeduju

sam, zahvaljuju}i volontiranju, dobio posao!

E, da sve ne bude tako savr{eno, moram Vam re}i da postoji caka - EVS nije godi{nji odmor, niti je pla}eni rad. Za ovaj vid putovanja trebate biti aktivni, kreativni i pozitivni. Tako|e, trebate biti spremni da }e se neki dani svoditi samo na kopiranje i faksiranje dokumenata, ali sve u svemu, EVS je zaista fenomenalna {ansa da radite ono {to volite, pomognete nekome i jo{ uz to upoznate druga~iju kulturu!

P.S. U slu~aju da ste se zainteresovali za ovu ideju, vi{e informacija mo`ete prona}i na www.ec.europa.eu/youth! Toliko o EVS-u, a ako neko ode u zemlju svojih snova, ne zaboravite Preventeen i {aljite vijesti o tome kako Vam ide. Sre}no!

7

STRU

^NI K

UTAK

Jelena Mo~evi}

FPN, politologija, Sarajevo

Ogranak Karitasa [vicarske Young Caritas u sklopu nagra|ivanja projekata koji se bave mladima od 16. do 26. godina dodijelio je 08.11.’08. nagradu organizaciji “Idemo Verein“ iz [vicarske, koja je partnerska orga-nizacija UG NARKO NE. Njihov projekt kulturnih razmjena u sklopu INTERKULTURALNIH KREATIVNIH SEDMICA-IKS, ocijenjen je kao najbolji socijalni omla-dinski projekt, jer povezuje mlade iz razli~itih etno-kulturnih sredina i doprinosi pravednijem dru{tvu. Napominjemo da se IKS odvijao u Vare{u i Vitezu u ljetnom raspustu ve} sedmi put zaredom.

8ST

RU^N

I KUT

AK

Da li je bolje “d`abe” le`ati ili “d`abe” raditi? Volo-ntirati ili ne? Ti si volonter tipa; Ne bih ja d`abe radio, nema te sile?

Profitira li ta organizacija za koju radi{ na tvom radu? [to dobiva{ volontiraju}i? Sve ovo pitao me jedan student iz doma, dok sam dijelila besplatne letke za promociju lokalnog volonterskog servisa ispred Studentskog doma Bjelave.

O tom projektu i o drugim pitanjima koja mu~e svakog mladog ~ovjeka koji `eli volontirati, razgovarala sam sa koordinatorom projekta i diplomiranim socijalnim radnikom - Sabinom ^ano, iz organizacije Sumero.

PROFITIRAJvolontirajuci

Koliko volonterski rad poma`e u podizanju samo-pouzdanja?

- Apsolutno poma`e. Mi poku{avamo mladima da pribli`imo volonterski rad. Svaki dan kada vidite osobe sa invaliditetom koje nemaju mogu}nost da izi|u u grad, da popiju kavu s prijateljima, da se uzmu, da imaju djecu, shvatite koliko ste sretni i jednostavno ne mo`ete dozvoliti da vam “`ivot pro|e” a da ne iskoristite ono {to imate. Druga stvar je razbijanje predrasuda prema osobama sa invaliditetom. Mene je jako dirnula izjava jednog volontera da su bolji od njegovih prijatelja.

Moje samopouzdanje i zadovoljstvo je “digla“ jedna {ti}enica, prilikom samog ulaska u Sumero organizaciju; ona me na samim vratima do~ekala poljupcima i rije~ima; Nije te dugo bilo, na {to sam ja ostala bez teksta. Mislila je da sam ja volonterka Sumera.

Na koji na~in se financirate i kako dolazite u kon-takt s donatorima?

- Organizacija Sumero je dijelom financirana od Vlade FBiH. Godi{nje od Vlade dobijemo 20.000 KM.

- Pi{emo projekte i s tim projektima idemo prema stranim donatorima. Ove godine strani donatori financiraju rad ~etiri lokalna volonterska servisa. Ovim novcem financira se koordinator projekta i nadokna|uju se tro{kovi volontera. Za osam sati volontiranja volonter prima 6 KM. To ne zna~i da je volonterski rad pla}en, volonterski rad je dobrovoljan, pla}aju se samo tro{kovi koje volonter ima u toku rada.

Dok smo mi razgovarali o financijama, volonteri i

[ti}enica Sumero-a

9

STRU

^NI K

UTAK

{ti}enici su u susjednoj sobi radili suvenire. Neki bi do{li pitati da li su njihovi suveniri dobri. Imala sam osje}aj da se nalazim u jednoj velikoj slo`noj obitelji, sa ~ijim ~lanom razgovaram.

Na osnovu ~ega se odre|uju pla}e zaposlenih u va{oj organizaciji?

- Novcem koji dobijemo od Vlade financiraju se pla}e dvoje zaposlenih u organizaciji. Ostali zaposleni rade po projektima. Ve}i dio rada organizacije financira se kroz projekte. Vrlo je va`an entuzijazam ljudi. Dvadeset tisu}a koje dobiju od Vlade je samo 10% bud`eta organizacije.

- Neki pripravnici rade za na{u organizaciju, od-nosno, odra|uju pripravni~ki sta`.

Zanimalo me da li li~ni interes mo`e biti povod da se neko priklju~i volonterskoj organizaciji. U razgovoru sa Sabinom shvatila sam da, iako je gledanje TV-a danas “VELIKA POTREBA” ve}ine ljudi, bolje je i korisnije volontirati, jer se time stje~u iskustvo i poznanstva, a i poma`emo drugima.

Upitala sam je da li je netko od njihovih volontera zaposlen kod njih ili u nekoj sli~noj organizaciji. Sa zadovoljstvom mi je moja sugovornica pri~ala o svojih pet godina volontiranja, tokom kojih je stekla razna iskustva i educirala se za pisanje projekata.

Zahvaljuju}i edukaciji koju je pro{la, po~ela je pisati projekte za istu organizaciju za koju je volontirala i na taj na~in dobila posao.

dajete li preporuke svojim volonterima, u slu~aju da tra`e posao?

- Dajemo preporuke. U preporuci napi{emo koju je edukaciju volonter pro{ao, na kojem je projektu ili projektima radio, koliko je sati volontirao, koje je podru~je koje najvi{e interesira volontera…

Ra|aju li se prijateljstva izme|u volontera i {ti-}enika?

- Da, u potpunosti. Npr., upoznala sam prije 7 godina jednog {ti}enika i provela pola sata u razgovoru. Nakon sedam godina, kad sam ga ponovo srela, on je znao moje ime i prezime. To zna~i da je va`no komunicirati sa {ti}enicima, a ne samo okrenuti glavu od njih. Volonteri i korisnici zajedno idu na utakmice, koncerte i izlete, kako bi stvorili {to bolju komunikaciju.

Usred na{eg razgovora o prijateljstvima, u|e jedna {ti}enica, sa suvenirom koji je uradila za Sabinu, i ~estita joj ro|endan. Iznena|ena tim gestom, i u malom neznanju, ja sam Sabini ~estitala 23., a ona mi re~e kako sam ju podmladila i da joj to ne smeta.

10ST

RU^N

I KUT

AK

Prolaze li volonteri stru~nu edukaciju?

- Svatko od njih pro|e edukaciju u zavisnosti na kojem projektu radi i s kojim korisnikom. Rade se tako|er sastanci supervizije, da bi se vidjelo koji su rezultati postignuti sa {ti}enicima. Da li su volonteri imali problema u radu sa {ti}enicima. Na koji na~in da reagiraju u odre|enim situacijama.

Ako se volonter nije prona{ao u poslu koji radi, mo`e promijeniti posao i raditi s drugim {ti}enikom. Vrlo je va`no da se volonter dobro osje}a u poslu koji radi. Postoji mogu}nost da se volonter obu~i za pisanje projekta i mogu}nost poha|anja raznih seminara.

Koji su naj~e{}i zahtjevi volontera?

- Ono {to oni uglavnom `ele jeste konkretan rad sa korisnicima, rad na radionicama, organiziranje konferencija, okruglih stolova…

Na koje probleme nailazite u radu sa volonte-rima?

- Vrlo je bitna motivacija volontera; oni do|u sa milijun ideja i ako ne radite sa volonterima, ta motivacija brzo splasne.

Volonterske organizacije i profit - ide li to zajedno, odnosno, da li su volonterske organizacije u pot-punosti neprofitne?

- Profitira se na taj na~in da se uka`e na trud i rad osoba s mentalnom retardacijom, i da se poka`e da su i oni dio dru{tvene zajednice. Drugi na~in profita jeste zarada novca u akcijama, koji se poslije toga koristi za financiranje radionica.

Mnoge od suvenira koji se nalaze u prostorijama organizacije uzela bih sebi, da mi malo razvedre ovu studensku sobicu, prosto su prekrasni, ne mo`ete da ih ne po`elite imati - ta umjetni~ka djela osoba za koje ve}ina na{eg dru{tva smatra da su nesposobni, a oni su samo posebni na svoj na~in…

Razlika izme|u profesionalaca i volontera?

- Razlika je {to volonteri nisu educirani za neke stvari koje obavljaju profesionalci, mada se pru`a mogu}nost i volonterima da pi{u projekte.

Ana Cviti}, Jajce

FPN Politologija

Sajam ideja, finalna manifestacija INFOHOUSE - ovog projekta VOLONTIRAJ-KREDITIRAJ 2008. odr`ana je 8.11.2008. u Sarajevu. U~estvovalo je vi{e od 200 u~enika, poslodavaca, partnera i volontera. Tog dana 53 {kole prezentirale su svoje ideje i takmi~ile se za novac zara`en od socijalnog dana.

U~enici su izabrali ~ak 10 pobjednika iz svakog grada (Sarajeva, Banja Luke, Mostara, [irokog Brijega, Tuzle i 2 iz Bijeljine).

Osvojeni novac iskoristit }e za realizaciju svojih projekata.

O SumeruSumero je Savez osoba s mentalnom retardacijom FBiH. To je dobrovoljna nevladina neprofitna organizacija koju je osnovala grupa volontera, davne 1960. godine. Sada imaju 185 volontera.

Na podru~ju Kantona Sarajevo nalazi se 1000 osoba s mentalnom retardacijom, od kojih su ve}ina {ti}enici Saveza Sumero. Trenutno rade na promociji lokal-nog volonterskog servisa. lokalni volonterski ser-visi su otvoreni u 9 gradova BiH. Jedna od njihovih tradicionalnih akcija jeste Probudite se, u kojoj sudjeluju volonteri i {ti}enici. Imaju dobru suradnju s ostalim organizacijama koje promoviraju prava osoba sa invaliditetom. Njihovi ciljevi su promoviranje prava osoba s mentalnom retardacijom i njihova integracija u dru{tvo.

11

STRU

^NI K

UTAKBudi stariji BRAT,

starija SESTRA!“Nije ni ~udo {to je takav, imao je grozno djetinj-stvo” re~enica je koju ~esto ~ujemo kad neko napravi problem drugima ali i sebi. Nekim ljudima jednostavno zvijezde i nisu ba{ naklonjene. Imali su roditelje koji im nisu znali, mogli, htjeli pomo}i. Mnogi ih i nemaju. Biti roditelj je najte`i posao i ne treba ~ekati da oni sami sve obave, jer svi smo mi ~lanovi iste zajednice. Prvi su to shvatili Ameri jo{ 1904. godine i osnovali organizaciju Big brother, big sister, {to danas predstavlja najstariji omladinski volonterski projekt.

O ~emu se radi? Obu~eni volonteri, izgra|ene li~nosti prije svega, provode dio svog slobodnog vremena sa djecom koja poti~u iz obitelji, nesretnih svaka na svoj na~in, kao {to je to jo{ Tolstoj svojevremeno prepoznao. Takva mala bra}a i sestre dok idu u kino, park ili jednostavno hodaju ulicom sa svojim velikim bratom nemaju osje}aj da im neko

soli pamet kako bi se trebali pona{ati, ali ipak na indirektan na~in u~e kako se nositi s problemima, napraviti ispravne izbore i oduprijeti se isku{enjima. I ima li bolje satisfakcije kada vam va{ mali prijatelj zahvali jer je nau~io da ne la`e, ne ska~e po blatu, i ne tu~e se u {koli. Upravo takva i sli~na iskustva nose volonteri projekta “Stariji brat, starija sestra”.

Projekt je globalan i najbolje od svega jeste {to postoji i kod nas. Provodi ga Ug NARKO NE od 2004. godine u Sarajevu i do sada je kroz njega pro{lo 185-ero djece i isto toliko volontera. U Banja Luci po~eo je godinu ranije na inicijativu studenata Filozofskog fakulteta i njihovih profesora. Pozitivna iskustva potakli su udru`ivanje snaga Ug NARKONE-a i Ug NOVA gENERACIJE da projekt pro{ire u budu}nosti na 6. gradova u na{oj zemlji koji imaju fakultete. Samo naprijed.

KAKO U^ESTVOVATI U PROJEKTU?

Ako si student/ica humanisti~kih znanosti i svi|a ti se ideja, mo`e{ se prijaviti na www.narkone.org ili nazvati 033/ 223 - 333. Pro}i }e{ adekvatnu obuku i uskoro }e u tvoj `ivot u}i neko dijete uzrasta izme|u 5 i 15 godina. Svi tro{kovi va{ih dru`enja bit }e nadokna|eni.

REZUlTATI PROJEKTA

-Istra`ivanja su pokazala da nakon 18 mjeseci provedenih sa starijom bra}om i sestrama djeca;

-imaju 46% manje izgleda u kori{tenju ilegalnih droga

-imaju 27% mannje izgleda u kori{tenju alkohola

-njih 37% manje bje`i sa nastave

-1/3 u potpunosti izbjegava tu~njave.

Ivan.

12IN

TERV

JU B

ROJA

Sigurno niste znali da sam, pored ko{arke, i veliki ljubitelj fudbala, veliki navija~ Arsenala, ali i vatreni navija~ reprezentacije Bosne i Hercegovine. Arsenal je klub koji spada u sami vrh fudbala jer igraju zaista nevjerovatno. U isto vrijeme, reprezentacija BiH se u posljednje vrijeme ne mo`e pohvaliti nekim dobrim rezultatima. Tako je bilo sve donedavno, kako tvrde poznavaci, dok kormilo na{e reprezentacije nije preuzeo ~ovjek koji je sav svoj `ivot posvetio fudbalu; fudbalska legenda, unikatni Miroslav Bla-`evi} ili, kako ga svi zovu, ]iro.

Ja sam, kao novinar Preventeena, dobio priliku da se upoznam s legendom i bio sam zaista po~a{}en.

Na meni je bilo da na|em ]iru, ili barem ne{to, neki trag koji }e me odvesti do cilja. Naravno, nakon par poziva sam saznao da je ]iro u Zagrebu i da }e do}i u Sarajevo za tri dana, radi objavljivanja spiska igra~a za utakmicu protiv Turske. Taj sastanak }e se odr`ati u Nogometnom savezu BiH. Na tu konferenciju sam do{ao i ja, i na{ao se me|u kolegama, sportskim novinarima iz vode}ih bh. medija. Svi su bili tu; dnevni Avaz, NTV Hayat, OBN, BHT 1, FTV, Pink BH i naravno, kao {lag na torti, Preventeen.

STRU~NI KUTAK

Sine, CIRO ti TVOJ kaze...Nakon {to se sve zavr{ilo i novinari se razi{li, dogovorili smo sastanak za 27. oktobar, u hotelu Hercegovina na Ilid`i.

]iro, {ta Vi mislite o volonterima i volonterskom radu?

- Volonteri su, u prevodu, dobrovoljci koji rade ne{to korisno za dru{tvo ali i za sebe. Moraju imati osobitu kvalitetu za tu vrstu djelatnosti. Volonteri su jo{ uvijek entuzijasti, kojih je sve manje i manje. Moraju biti jako plemeniti, kao i svi ljudi koji rade bez nadoknade ili barem minimalne nadoknade. Volonterizam je na neki na~in i humani rad, na {to sam ja jako ponosan. Kada bi bilo vi{e volontera i dru{tvo bi bilo uspje{nije.

da li mislite da su mladi dovoljno aktivni kad je rije~ o volonterizmu?

- Mladi su budu}nost. Ono {to ja zamjeram onima koji nas vode - mislim da im ne posve}uju dovoljno pa`nje ni brige, kao da nemaju svijesti da na njima dru{tvo ostaje i da su oni najvitalniji dio dru{tva. Mladi su aktivni, svaka im ~ast, ali opet, nemaju dovoljno podr{ke i uslova da uvijek urade ono {to `ele.

Koliko se Vi brinete o svojim igra~ima: mislite li da bi trebala postojati zdrava komunikacija kako bi se postigao uspjeh u humanitarnom radu?

- Apsolutno, jer trener ima privilegiju da u isto vrijeme bude odgojitelj, i ako on to nije, onda njegova funkcija nije kompletna. Trener mora biti i pedagog i odgojitelj mladih, da ih usmjerava da postanu ono zbog ~ega bi dru{tvo imalo od njih najvi{e koristi. Da budu primjerni, dare`ljivi, da imaju svijest o svojoj privilegiji. Oni su popularni i bogati i moraju znati to podijeliti i sa ostalim ljudima koji ih prate, koji ih vole, koji im se dive. To je sve u mom programu odgoja.Ja ih odgajam u tom duhu, oni to vrlo rado ~ine. U~estvovao sam u mnogim humanitarnim akcijama sa reprezentacijom Hrvatske i to }u nastavit raditi i sa reprezentacijom BiH.

]iro Bla`evi} u Hotelu Hercegovina na Ilid`i

13

INTE

RVJU

BRO

JA

da li ste nekada u `ivotu dobili neki savjet koji Vam je pomogao da budete uspje{ni?

- Dana{nja vremena su obilje`ena podvalama, koje proizlaze iz nekakve zajebancije, i uvijek se sjetim maj~inih rije~i; Jezik je opasniji od no`a sa dvije o{trice. To mi je rekla vi{e puta i znala dodati; Kad ti Ibro ka`e da je Mujo |ubre, oti|i Muji i reci kako je Ibro kazao da si ti, Mujo, najbolji ~ovjek.

da li imate mo`da neki savjet za mlade, kako bi i oni bili uspje{ni, ~emu da se okrenu? Ne mora to biti fudbal?

- Moraju biti prije svega svjesni da je znanje za posao za koji su se opredijelili najve}a garancija njihove egzistencije. Znanje - u~iti, biti dobro potkovan, biti spreman da do~eka{ svaki izazov. Znanje je najja~i argument za egzistenciju. Samo znanje. Oni koji su svjesni toga, oni }e sigurno uspjeti, za razliku od oportunista, koji misle da mogu na neku foru pro}i. Sve manje i manje fora prolazi.

Kako, po Vama, sport i dru{tvo uti~u na prevenciju ovisnosti?

- Sport je jedna, jedna velika mogu}nost. Nijedan sporta{ ne mo`e oti}i u takvu vrstu nesre}e. On kroz sport ja~a svoj duh i on je otporan na sve negativne izazove. To ne mora biti samo sport, to mo`e biti

aktivnost bilo kojeg smjera. Evo, sjajan primjer je volonterizam. Kada si najedanput u nemogu}oj situaciji, kad si demoraliziran, kad si prepu{ten sam sebi, onda si izlo`en da ti se to dogodi. Uvijek treba uistinu velika volja i dobro okru`enje koje mo`e da pomogne svima, ali svima na jedan dobar i pozitivan na~in.

da li radite ono {to volite?

- Drago mi je da imam jednu vrlinu, koja me spasila, a ta vrlina je da se nikad nisam prihva}ao posla koji ne znam. Ja sam trener i volim svoj posao. Radim ono u ~emu imam afinitet. To je vrlo te{ko za mladog ~ovjeka koji se na|e u poslu za koji nije nadaren. Jako je bitno da se na|e{ u poslu koji je sklon tvojim afinitetima.

Uvijek sam se pitao odakle taj nadimak, ]iro?

- (Smije{ak) Taj nadimak sam dobio vrlo mlad, jo{ sa pet godina. U jednoj predstavi trbuhozboraca se jedna lutka zvala ]iro, pa se neko sjetio da bih se ja trebao zvati ]iro.

I, {ta ka`e na{ ]iro dana{njoj omladini?

- Sine, ]iro ti tvoj ka`e da mladi moraju imati svijest, jer u dana{njoj konkurenciji formula uspjeha je vrlo slo`ena. Morate imati sve, talenat za ono za {to ste se opredijelili, permanentnu motivaciju, karakter, inteligenciju da se adaptira{ na situaciju koja se prezentira.

Morate razvijati svoj talenat radom. Morate se potrudit da sami sebi stvorite jedan ambijent. Tu morate svi da se sla`ete, da ste sretni. Ako to stvorite, ne}e biti nikakvih konfliktnih situacija i onda }e sre}a sama do}i.

]iro i ja

Adis Vezir, Vare{

FPN @urnalistika

14(I

N) P

UT

PREVENTEENOVA EKSPEdICIJA NA BJElA[NICU

Koji me |avo navede na ovo?

Za{to planinari odlaze na planine?, pitao sam se svaki put kada bi se moj prijatelj, dado deli}, ina~e iskusan planinar, i trenutno slobodan, spremao za planinarenje prte}i na le|a one velike planinarske ruksake, a kasnije premoren, a ipak zadovoljnog lica, vra}ao s planine. Eh, probat }u i ja, pa makar... I tako, zamolim ga da krene sa mnom u potragu za tim odgovorom. Krenusmo na Bjela{nicu, u potragu za prelijepim planinskim jezercetom, i to ranim jutrom, oko 6;15, `ure}i na `eljezni~ku stanicu u Sarajevu. Naravno, no} prije razradili smo detaljan plan koji nas i nije trebao odvesti do Lokvanjskog jezera, ve} do Lukomira ili, kako smo ga mi nazvali, “prvog sela do neba” - autenti~nog bosanskog sela smje{tenog na padinama Bjela{nice. Me|utim, zbog velike udaljenosti i manjka vremena, odlu~ili smo se na ovu rutu, koja se dâ pre}i u jednom danu. Sti`emo na `eljezni~ku stanicu i u zadnji ~as hvatamo voz koji sa stanice kre}e u 6;50, za Pazari}. Dobrano smo pospani, ali san odagnavamo pri~om i zezanjem, pa nam vrijeme u putu do Pazari}a prolazi relativno brzo. Sti`emo u 7;30, upr}eni torbama u kojima se uglavnom nalazila hrana, voda i ~ista odje}a za presvu}i. Pravimo par fotki, a onda kroz naselje kre}emo prema Bjela{nici, pronalaze}i puteve koji vode kroz sela u podno`ju planine. Cilj; Sti}i za sat vremena do posljednjeg sela s ove strane planine - do}i do Gornjih Ljubov~i}a.

Nemojte gore, ima me|eda!

U dobrom raspolo`enju, kora~amo asfaltiranim putem ka podno`ju planine, puni elana i `elje, i usput zastajemo da uslikamo par ste}aka, na koje povremeno nailazimo. Susre}emo i mje{tane, koji

nam kroz {alu dobacuju da ne idemo gore, da ima medvjeda, a mi u istom raspolo`enju uzvra}amo da }e s nama dvojicom biti jo{ dva vi{e. Prolazimo kroz Gornje Ljubovi~i}e, za nama ostaju posljednje ku}e, i ve} mo`emo da osjetimo miris jeseni u {umi. Ekspedicija kre}e! Kamenitim puteljcima penjemo se uz planinu. Iako smo na po~etku, konstantno zapitkujem Dadu koliko jo{ ima do gore, kroz {umu, a on mi kroz smijeh uzvra}a da ima jo{... puno. Kasnije mi se to “do gore” jako odu`ilo, pa sam vi{e prestao zapitkivati. U prvom dijelu puta nema se vidjeti gotovo ni{ta zanimljivo. Mo`ete u`ivati u miru i ti{ini {ume i boriti se s kamenitim puteljkom prekrivenim li{}em, koji vodi ka vrhovima planine. I tako sve do Salihagine bajte, kada put postaje brdovitiji, a usto i naporniji. Penjemo se, pa povremeno zastajkujemo da na par minuta napravimo pauzu, koju koristimo da popijemo vode.

Ih, kad bi ovdje sad bila kakva `i~ara!

Nastavljamo se uspinjati dok u {umi nailazimo na ra~vi{te staze. Putokazi kazuju da nam je do Lokvanjskog jezera potrebno jo{ oko 1;45 h, pa smo odlu~ili da napravimo malu pauzu i skrenemo do Planinarskog doma Stanari. Srijeda je, sredina sedmice, pa u domu nismo na{li nikoga; neki bi rekli da smo nas dvojica pravi studenti! Nakon izlaska iz {ume, pred o~ima se ukazuje skoro nestvarna slika; pogled na jedan od vrhova Bjela{nice, Hranisavu, a u njenom podno`ju, selo Mrnjava. Do Stanara dolazimo ta~no u 11 sati. Tu pravimo pauzu i u 12;15 stavljamo ruksake na le|a, pa ponovo kroz {umu. Vra}amo se do raskr{}a koje vodi prema Lokvanjskom jezeru. Put je slabo prohodan te se konstantno sapli}emo o granje i propadamo kroz

PER aspera ad Lokvanjsko jezero

15

(IN

) PUT

dublji sloj humusa. I, kona~no, izlazimo na ~istinu, jedno pove}e uzvi{enje s kojeg se vidi Pazari}, kao na dlanu, kao i putevi prema Konjicu i Kiseljaku, dio Igmana, te vrhovi planina, sve do Vla{i}a. Prelijepa slika! S nestrpljenjem nastavljamo dalje, prolaze}i pored gomile kamenja koji izgledom podsje}aju na ste}ke. Jo{ su nam zanimljivije bile velike povr{ine izrovane zemlje, za koju Dado ka`e da su djelo krda divljih svinja. Ostatak puta, ili barem do prve strmine, proveli smo u smi{ljanju scenarija kako izvu}i `ivu glavu u slu~aju da naletimo na `enku divlje svinje.

Jo{ malo i nema vi{e...snage!

Kre}u}i se dalje, ostavljamo iza sebe uzvi{enja i sada ve} daleki vrh Hranisave, te kre}emo u pravcu Lokvanjskog jezera, preko strmine koja svojim nali~jem gleda prema Igmanu. Uskoro sti`emo do uzvi{enja obraslog klekom, kroz koju prolazimo dobro markiranom stazom za koju se i priroda

pobrinula da je dobro uobli~i. Put je “poplo~an” izobli~enim kamenjarom i svaki korak mora biti dobro odmjeren, kako se ne biste poskliznuli ili zavr{ili u jednoj od dubokih uvala, vjerovatno nastalih slijevanjem vode nakon topljenja snijega s padina. Pred nama se sad ukazao prelijep pogled na more kleke. Put do Lokvanjskog jezera traje 1;45 h, i te pomalo gubim strpljenje, a i strah nas je da je jezero presu{ilo i da ga ne}emo prona}i. Naziremo kraj na{e staze. Jako smo nervozni. Da li }emo zate}i jezero ili nastavljamo dalje? Izletjeli smo iz mora kleke, zaobilazimo gomilu kamenja, i puf! Pred na{im o~ima otvorilo se jezero u svoj njegovoj ljepoti. Na{eg li ushi}enja! Drhtavim rukama grabim fotoaparat da uhvatim par fotografija jer je baterija pri kraju. Zauzimamo razne poze, sad na kamenu, sad ispod kamena, sad zagrljeni. Ma, haj’mo mi sad fino, onako |uture, zasu}i nogavice pa, hop, u jezero! Ne bih ja bio ja, da se nisam prvi zagnjurio u hladnu vodu Lokvanjskog jezera. Ali brzo iska~em,

Dado Deli} na Lokvanjskom jezeru

16(I

N) P

UT

Brad Pitt u filmu FIGHT CLUB

Oni su trgovci, in`injeri, voza~i, advokati, studenti. Oni su o~evi i majke, mu`evi, k}erke, sinovi... Oni su sasvim normalni ljudi s uobi~ajenim `ivotima, poput svih nas. Ali u momentima kada je potrebno, oni su tu da spa{avaju ljude i imovinu, stavljaju}i nekad i svoje `ivote na kocku za dobrobit svih.

[ta je to {to mo`e tako nadahnuti ~ovjeka?

- Neopisiv je osje}aj kada nekome pomogne{ - pri~a mi Senad Repe{a, dugogodi{nji ~lan Dobrovoljnog Vatrogasnog Dru{tva (DVD) “Novo Sarajevo”.

- ljudi te gledaju kao moralnog i odgovornog ~ovjeka, a ti se trudi{ da opravda{ ono {to od tebe o~ekuju. Mnogi se zapitaju kakva je na{a korist, ali u su{tini, istina je da ne postoje novci koji mogu zamijeniti osje}aj da si uradio ne{to dobro. Dobrovoljci imaju brojne i raznolike zadatke. Prije svega, tu su manje intervencije kod svakodnevnih problema.

- Poplave, zapaljeni kontejneri... sve je to na{ posao. Za te stvari se ne ~ekaju profesionalci. Normalno je da }emo mi br`e sti}i u pomo} - ka`e mi Senad.

- Ali isto tako, u slu~aju velikog po`ara i manjka ljudstva koje radi na ga{enju istog, nije nam problem pre}i i granice kantona i entiteta - obja{njava Tajib Pa{i}, tako|er dobrovoljni vatrogasac.

Vatrogasne intervencije nisu jedini zadatak jednog DVD-a. Anga`irani su i na edukaciji u~enika, kroz predavanja u {kolama. Tako|er, redovno dr`e obuku djece i mladih zainteresiranih za ga{enje po`ara.

- Svake godine se odr`avaju i takmi~enja na raznim nivoima, gdje vatrogasci svih uzrasta, od djece koja imaju pet, {est godina, do nas odraslih, izvode vatrogasne vje`be. djeci pogotovo to mnogo zna~i. Ipak to predstavlja jedan neobi~an do`ivljaj - isti~e Senad, koji je malo razo~aran, kako stanjem u kojem se danas nalazi dobrovoljno vatrogastvo, tako i nedostatkom interesa kod mladih.

GDJE ImAjer je voda prehlaaaadna, i hvatam se navla~enja toplih ~arapica. Odmaramo se nedaleko od obale jezera i pu{tamo pobjedonosne poklike, tipa; Uhuuu!, ili tipi~nije; ^obane! Po}eraj i moje!, dok se eho prolama uzvi{enjima me|u kojima se ugnijezdilo jezero. Vrijeme dolaska na jezero; 13;45. Umorni, opaljeni suncem i planinskim zrakom, najradije bi ostali izle`avati se tako na suncu kraj jezera, u ti{ini i miru koji nudi planina. Ali valja se vratiti natrag! Ih!

Vratit }emo se ponovo...

Punih stomaka i uz pokoju `alopoljku kako smo umorni, kako nam oti~u koljena i rastu `uljevi, kre}emo s Lokvanjskog u 15;30, dobro ozna~enim putem, natrag do mjesta polaska. Put je dug, ali nas jo{ uvijek dr`i euforija trenutka kad smo prvi put ugledali na{ kona~an cilj. Kre}emo se istim stazama i ponekad zastanemo, prepoznavaju}i vlastite stope. Ovog puta je glavni problem bio strmi kameni put prekriven li{}em - idealna kombinacija za slomiti nogu! Nakon tri sata silaska niz planinu kona~no sti`emo do odredi{ta; Gornjih Ljubov~i}a, odakle smo i krenuli. Toliko smo umorni da smo po~eli pri~ati raznorazne gluposti i nenormalno se smijati, a pored toga smo i prljavi. Nakon 9 sati hoda i pre|enih 30 km, vjerujte, ne miri{e se ba{ na cvije}e. U Pazari} sti`emo oko 19;00. Voz u 17;50 smo propustili: ostaje nam samo direktna linija vozom u 20;30 ili da se vratimo autobusom. Odlu~ujemo se za drugu opciju i kre}emo autobusom u 19;45. U me|uvremenu, vrijeme ubijamo u obli`njoj slasti~arni, gdje smo smazali po kola~. I, kona~no, iz busa koji ide do bus stanice na Ilid`i, mi, savjesni gra|ani, uzimamo tramvajsku kartu i sti`emo ku}i. Cijelim putem do vrha ~uvao sam pitanje za Dadu, iskusnog planinara; Za{to planinari odlaze na planine? Na kraju mi i nije trebao njegov odgovor. Potraga za njim zavr{ila je onog momenta kad sam ugledao Lokvanjsko jezero. A da biste i Vi saznali odgovor, morat }ete po njega i sami po}i u planine.

Amir Berbi}, Vitez

Medicinski fakultet, Sarajevo

17

(IN

) PUT

VATRE, ImA I nJIh- U vrijeme kada sam ja po~injao bilo je dosta druga~ije. Bilo nam je najvi{e stalo do dru`enja. Onda su postojali neki vatrogasni ~inovi, pa se slomi{ dok ne “izganja{” neki. Ali onda do|e{ sa zna~kom i prsi{ se kako si “ispitani vatrogasac”, sve dok neko ne postane “vatrogasni oficir”. Ma, ~itava se kultura razvila u okviru tog vatrogastva. Svako je dru{tvo imalo svoj muzi~ku sekciju -truba~e. Zatim, mi smo imali i uspje{an {ahovski klub, i{li na ljetovanja, zimovanja...Kako mi je rekao vatrogasac Tajib, razlike izme|u profesionalaca i dobrovoljaca, {to se ti~e spretnosti i znanja, nisu velike. To je razlog za{to su se neki dobrovoljci zaposlili u profesionalnim brigadama. Ipak, zbog na~ina svog djelovanja, dobrovoljci su mnogo bli`i obi~nim gra|anima.

- Meni je u bavljenju vatrogastvom najdra`e to koliko sam dobrih ljudi upoznao, ali i `ivotinja. Svi na{i vatrogasci se sje}aju psa Zgembe, koji je u ratnom Sarajevu uvijek bio prvi na mjestu po`ara.Ako Vam se dopada ono {to ovakvo volontiranje nosi sa sobom, trebate znati da i Vi mo`ete biti dobrovoljni vatrogasac! Samo odete do najbli`eg dru{tva i prijavite se. Ali, da biste polagali ispit i u~estvovali u akcijama, morate biti ~lan 6 mjeseci. To zna~i da ne smijete “luftati” sa bitnih sastanaka i, ako budete radili marljivo, za pola godine postat }ete vatrogasac!

Na kraju krajeva, njihov cilj je pomo}i ljudima. A Va{?

Malik Pa{i}

Tre}a giomnazija, Sarajevo

18(I

N) P

UT

magic as EVERDragi moji ~itatelji, nakon jednog broja pauze opet sam s vama.

U trenutku kada ovo ~itate pauza je u NBA ligi, tako da na televiziji nema ni{ta interesantno kad je u pitanju ko{arka, ali sam u toku mog boravka u Sarajevu saznao da dolaze neki ko{arka{i, poznatiji kao Harlem globetrotters. Vidio sam plakate, uzeo letke, pogledao reklame na televiziji i u meni se probudila velika `elja da i ja budem dio tog spektakla.

Bio sam press

Sve je to lijepo, bajno, krasno, ali kako do}i do ulaznica? Bile su tri kategorije; 15 KM i 25 KM za tribine, 50 KM za VIP (uz parket) i press, za novinare.

Nakon {to sam se predstavio momcima na {tandu, pokazao Preventeen i svoje ~lanke o ko{arci, rekli su mi da }u press akreditacije dobiti bez problema, samo sam morao poslati jedan e-mail, koji je bio ~ista formalnost. He, he, he, he, samo {to sam u svom e-mailu naveo jo{ 7 prijatelja i svi smo bili “press“. Naravno, momci sa {tanda su se ~udili i bilo im je za nepovjerovati kako sam mogao da dobijem ukupno 8 akreditacija.

Do{ao je i taj 23. 11., u Zetri; dan spektakla. Dru{tvo se okupilo, svi smo bili spremni; akreditacije

oko vrata, kamere, digitalni fotoaparati, bloki}i, kao pravi novinari. Krenuli smo prema dvorani. Dru{tvo se malo brinulo za kontrolu - ako nas pitaju iz kojih smo novina ili s koje televizije. He he he, a ja sam za svaki slu~aj u ruksaku imao par primjeraka Preventeena . Oko kontrole nikakvih problema; ubrzo smo na{li slu`beni ulaz i show je mogao po~eti.

Ko{arka na druga~iji na~in

Svjetla su se ugasila, magla se digla iz parketa. Uz sjajnu repersku muziku i ovacije publike, iza{li su napokon i ti ko{arka{i, ti showmani, jer to je ustvari bio ko{arka{ki cirkus. Na po~etku su radili mnoge fazone s loptom, razna dodavanja, driblinge, i sve to je bilo potkovano dobrom muzikom. Poslije su po~ela zakucavanja, preskakanja igra~a, aley oop jedan iza drugog. To je meni bilo ne{to fascinantno, kao da pratim neku NBA utakmicu u`ivo. Adrenalin mi se digao do maksimuma .

Nakon tog uvodnog zagrijavanja, po~ela je utakmica izme|u Harlemovaca i Nationalsa.

Nationalsi su tim koji nije pobijedio ve} 32 godine i to se nije promijenilo ni ovaj put, kada su pora`eni sa 79;74. Bilo je svega, dobrih poteza, {ala ali i varanja na razne na~ine. Na primjer, tim Nationalsa Harlemovci u akciji

Zakucavanje

19

(IN

) PUT

je postavio uvjet za nastavak susreta. Zahtijevali su da se utakmica igra loptom s kojom su oni, prije 32 godine, pobijedili ekipu Harlemovaca. Me|utim, lopta je bila kontolirana daljinskim upravlja~em.

U pauzama su iz publike birali dobrovoljce za ples ili slobodna bacanja (gdje sam se ja odmah javio; me|utim, u obzir je do{la samo mla|a publika - djeca). Nakon susreta sam uspio razgovarati sa Scooter Christensenom, jednim od najboljih igra~a Harlem globetrottersa.

Scooter, kako je ko{arka u{la u tvoj `ivot?

- (Smije{ak) Ko{arka je u moj ̀ ivot u{la kad sam imao pet godina i kad sam sa tatom igrao ispred gara`e, kao i sva ameri~ka djeca. Ipak, nakon osnovne {kole sam (smije{ak) po~eo da rastem br`e nego ostala djeca, tako da sam u prvom srednje ko{arku po~eo intenzivnije igrati.

Kako si se na{ao me|u Harlemovcima?

- Jednom prilikom, dok sam bio na pauzi i vje`bao svoj {ut i neke pozete u sali, uo~io me jedan skaut Harlema i odmah rekao da stvarno znam igrati, te me pozvao u kamp.

I, kako se osje}a{ kao dio tima i {ta za tebe predstavljaju Harlem globetrottersi?

- Super, svi smo slo`ni, kao prava bra}a. Harlemovci su mi kao porodica uz koju se uvijek dobro zabavim i nasmijem, i uvijek na treningu nau~im ne{to novo.

Na{ tim je jedinstven. Mi smo tim koji nije ba{ ekstra profesionalan, volimo da se {alimo i poma`emo drugima, pogotovo maloj djeci. Kao {to smo to milijun puta rekli, njihovi osmijesi za nas predstavljaju najve}e zadovoljstvo.

Za kraj mi, molim te, reci kako ti se svi|a Bosna i Hercegovina?

- Ni ja niti bilo ko od nas nismo imali priliku da malo bolje upoznamo Bosnu i Hercegovinu, ali najvi{e mi se svi|aju }evapi i nadam se da }emo opet da vam do|emo.

Dragi moji ~itatelji, nadam se da su barem neki od vas bili na ovom spektaklu i da ste u`ivali barem malo, jer ja jesam i to punom parom. Veliki pozdrav.

Adis Vezir, Vare{ FPN @urnalistika

Scooter i Adis

Vidim da si odli~an u kontroli lopte, stvarno si talentovan, jesi l’ ikada razmi{ljao o NBA?

- Hvala ti. Hmmm, NBA, to je bio san svakog ko{arka{a, ni ja nisam izostao. Probao sam i ja, preko jednog tatinog prijatelja, da do|em do NBA lige. Tata mi je bio prijatelj pomo}nog trenera Phoenix Sunsa, ali tada nisam bio ono {to sam zapravo htio da budem. Bio sam video-koordinator, to mi je pomoglo, mo`e se re}i, jer sam upoznao i glavnu zvijezdu tima i jednog od najboljih plejmejkera NBA lige, Stevea Nesha, koji mi je uvijek davao neke dobre savjete i pona{ao se prema meni tako da sam se osje}ao ravnopravan njemu.

20(I

N) P

UT Lud, zbunjen ili normalan?Jesam li normalna?

Pa ti si potpuno poludjela, Nisi normalna i Jesi li sad skroz prolupala? bile su naj~e{}e reakcije mojih prijatelja i rodbine kada sam im rekla da poslije srednje {kole, prije nego {to upi{em faks, `elim godinu dana volontirati u Njema~koj. Sama ~injenica da }u negdje raditi bez nov~ane naknade za njih je bila neshvatljiva. Ipak, ja sam spakirala svoj kofer, oti{la, bila tamo i vratila se, ili {to bi Cezar rekao; Veni, vidi, vici.

Volontirala sam u Centru za mlade Hardehausen, daleko od svih velikih gradova i civilizacije. Radila sam tamo sa srednjo{kolcima koji su dolazili na Dane orijentacije.

Iako sam i sama ~esto bila dezorijentirana, mnogo sam toga nau~ila i pomogla ovim mladim ljudima da izaberu pravi put na `ivotnom raskri`ju. Tamo sam, pak, o~ekivala da }e mi ljudi govoriti kako nisam normalna, kako mi fale neki ekseri u glavi - i ve} sam pripremala protunapad - me|utim, oni tamo furaju sasvim drugu pri~u.

Odu{evljeni su {to sam do{la na godinu dana i ka`u da kod njih vlada borba za mjesto volontera, ne{to sli~no kao kod nas za fotelju. Ostajem zbunjena jer shva}am da sam u nekom svijetu ipak normalna. Nekako se poku{avam uklopiti, ali nakon nekoliko poku{aja da ljude osvojim svojim crnim humorom, ipak shva}am da tamo to ljudima nije smije{no.

Nakon {to sam na prvi dogovoreni sastanak zakasnila cijele 4 minute i bila napadnuta, shva}am da nisam

vi{e u svojoj lijepoj Bosni i da su ovdje pravila malo druga~ija. Prilago|avam se i, nakon prvih kulturnih {okova i rada s mladima, po~injem u`ivati u svim ljepotama volonterizma u Njema~koj. Nevjerojatno je koliko ljudi na Zapadu i cijene volontere.

Pored mnogih obaveza, volonteri tamo imaju i mnoge povlastice, popuste i besplatne stvari. Jedno vrijeme sam ~ak razmi{ljala da postanem profesionalni volonter, me|utim, nakon malo racionalnog razmi-{ljanja shvatila sam da to mo`da i nije najbolja ideja. Ali hajdemo pri~u sagledati i s druge strane. [to mladi iz drugih zemalja, koji volontiraju u Bosni i Hercegovini, misle i kakva su njihova iskustva.

Jesu li i one lude?

Razgovarala sam s dvije djevojke iz Njema~ke koje su, obje, godinu dana u Sarajevu.

Anne volontira u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih, tamo dr`i besplatne te~ajeve njema~kog jezika, glume i slikarstva za mlade. Ona je odu{evljena Sarajevom, ali priznaje da jo{ uvijek potpuno ne razumije ljude ovdje (ne samo zato {to ne govori jezik).

Na pitanje za{to je odlu~ila volontirati u nekoj drugoj zemlji a ne u Njema~koj, odgovara;

- Mislim da odlazak u drugu zemlju zna~i da mo`emo razmisliti o svemu onome {to ostavljamo i da iz daljine mo`emo sve bolje sagledati; a s druge strane, nove `ivotne mogu}nosti i prilike s kojima se susre}emo u drugoj zemlji tjeraju nas

21

(IN

) PUT

da na{e srce i na{e o~i budu {irom otvoreni, kako ne bismo ni{ta propustili.

Ona je sretna {to je ovdje i {to svoje vrijeme daruje za druge.

Druga Njemica se zove Judith i ve} je nakon mjesec dana postala prava Bosanka. Ona volontira u Goethe Institutu i moram priznati da nikada nisam vidjela da se neko bolje uklopio u bosanski mentalitet od nje. Ka`e da joj je naj~udnije {to je ljudi stalno pitaju {to }e u Sarajevu i govore joj da nije normalna {to je iz Njema~ke do{la ovamo. Me|utim, na te reakcije se polako ve} i navikla, jer su svakodnevne. Volontira zato {to `eli imati prakti~no iskustvo prije nego {to po~ne s postdiplomskim studijem, a odu{evljena je Balkanom. @ivi samo od pite, obo`ava se voziti tramvajem, pogotovo zato jer nikada ne zna u koje }e vrijeme ta~no do}i. Po~ela je kasniti na dogovorene

sastanke, ali ne propu{ta nijednu dnevnu kaficu i odu{evljena je {to one u Bosni traju najmanje dva sata.

Ima li zbunjenih?

Mo`da nas ~esto drugi zbune, me|utim, volo-nterizam je divna stvar, pogotovo ako nam se pru`i mogu}nost da odemo u drugu zemlju i steknemo neke nove navike i nova prijateljstva.

Mo`da }e mnogi misliti da smo ludi, da nam fali koja daska u glavi ili da tro{imo svoje dragocjeno vrijeme uzalud. Me|utim, ako biti lud zna~i pomagati drugima, upoznati sebe, u~initi ne{to korisno za dru{tvo i nau~iti ne{to novo, onda ‘aj’mo svi zajedno biti ludi i volontirajmo!

Nikolina Tuka, Sarajevo

FPN @urnalistika

22(I

N) P

UT

TAJNI AgENT M3P

Vi samo budite dovoljno daleko...Drugi vam mogu obja{njavati stvari, pojmove, doga|aje, onako, {treberski, po knjizi. Ali zato sam ja tu da vam otkrijem sve misterije, te otvorim nove poglede na svijet. Ve} davno smo zaklju~ili, i svi se slo`ili oko toga, da ni{ta nije onako kako izgleda...

Volonterizam... volonter... vidite, naizgled prosti pojmovi... a ni sami niste svjesni {ta se krije iza istih. Kakve se sve to pri~e ve`u za njih!?

Stara Gr~ka, XI stolje}e. Filozofi megarnsko-stoi~ke {kole poku{avaju da oforme svoje zaklju~ke o Valterima.

Ko su sada ti Valteri!? Narod koji je `ivio u samom podno`ju planine Olimp. Pri~alo se da su tokom stolje}â si{li s vrha te planine, gdje su bili nastanjeni od svog postanka. Miroljubivi ljudi, neiskvarenog srca i du{e, uvijek spremni da pomognu, i uvijek sa osmijehom na licu. Neki su ih smatrali skoro pa savr{enima, a neki upravo suprotno; ~ak su ih povezivali i sa |avolima koji se pretvaraju da su an|eli. Sve u svemu, Stari Grci su bili podjeljeni na one koji po{tuju i {tite Valtere i na one koji ih mrze i `ele im zlo. Valteri nisu obra}ali pa`nju na one kojima nisu dragi, jer su znali da to ni~im nisu zaslu`ili, te da jo{ od svog postanka `ive samo kako bi drugim ljudima pomagali i `ivot im ~inili boljim i ljep{im. Nikada nisu tra`ili bilo kakvu nadoknadu za to {to ~ine. Dovoljan im je bio osmijeh, osje}aj zadovoljstva i zahvalnost ljudi kojima su pomagali. @ivot im je bio tako bezbri`an i ispunjen sre}om, a samim tim i ljudima oko njih, koji su ih po{tovali i voljeli.

Ali idila ipak ne postoji na ovoj planeti. Grci koji su mrzili Valtere vi{e nisu mogli kriti svoju ljubomoru, mr`nju i bjes. Osje}ali su se ugro`eno, mislili su da njihov narod vi{e voli i cijeni neke prido{lice nego njih. Napravili su pobunu i protjerali Valtere iz Atine. Neke od njih, one mla|e, su vezane odnosili u planine, me|u divlje zvijeri, nastoje}i sprije~iti pojavu

novih nara{taja. To je bio kraj harmoni~ne zajednice; samo su rijetki pre`ivjeli bijes uvrije|enih Grka. Samo rijetki jo{ i danas postoje. Da, stvarno postoje! Radi vlastite sigurnosti promijenili su ime svoga naroda, sada se zovu Volonteri. I dalje ~ine dobro za svoju zajednicu, i dalje `ele samo zahvalnost i po{tovanje od onih kojima poma`u. I jo{ uvijek, nakon svega, vjeruju u istinske ljudske du`e, te da su ljudi ipak homo sapiensi.

Eto, zemljaci moji, to je prava, davno izgubljena istina, koju sam i ja tek prije par mjeseci otkrila, a za koju su mi Valteri dali odobrenje da je podjelim s vama, nadaju}i se da }e neko od vas mo`da uskoro postati jedan od njih. Peace!

Amina Hrusti}, Vitez

MS[ Vitez

mISIJA:

23

(IN

) PUT

@elite volontirati a ne znate gdje... E, pa isti slu~aj je bio i sa mnom, kad sam prije dvije godine `elio da po~nem volontirati, ali nisam imao pojma gdje... E, da Vam skratim muku, malo sam istra`io za Vas i sastavio ljestvicu TOP 5 super mjesta za volontiranje...

5. Zakon

Da, nije {ala, mo`e se volontirati u “Ku}i zakonâ”.U Parlamentu postoji mnogo volontera koji su prije svega optimisti~ni i pozitivni mladi ljudi, koji se nadaju boljoj dr`avi i zakonima. O ovoj vrsti volonterizma pri~ao sam s djevojkom koja i sama volontira u Parlamentu. Aida ka`e da je u Parlament dospjela preko NVO NdI organizacije i da je to program koji oni realiziraju svake godine. Ona nagla{ava i da joj je volontiranje u Komisiji za vanjske poslove donijelo dosta iskustva, te novih, “korisnih” poznanstava...

A ako biste i Vi ̀ eljeli da volontirate u zakonu, mo`ete se obratiti NDI-u (Nacionalnom demokratskom insti-tutu). Vi{e mo`ete saznati na njihovoj web stranici; www.ndi.ba

Informacije:

Piru{a 15, Sarajevo Bosna i Hercegovina tel; +387 33 237 644 fax; + 387 33 573 710

Niamh O’Connor Direktor NDI u BiH e-mail; niamh@ndi.ba

Elvis @uti} Zamjenik direktora NDI u BiH e-mail; elvis@ndi.ba

Masarikova 9, Banja Luka Bosna i Hercegovina tel; +387 51 305 148, 322 280 fax; + 387 51 322 281

TOP 5 mjesta za volontiranje

Vladimira Vu~i}Direktor parlamentarnog programa u Republici Srpskoj e-mail; vladimira@ndi.ba

Vanja Malid`an Direktor politi~kog programa u Republici Srpskoj e-mail; vanja@ndi.ba

4. Religija

Volontiranje predstavlja prije svega dru{tveno koristan rad bez nov~ane naknade, a u religiji se podrazumijeva da, {ta god da radimo, nemamo naknadu za to (barem ne onu materijalnu), tako da bismo mogli re}i da je svaka religija puna volontera. Znamo da svaka religija zagovara da ~inimo dobro prema drugima, a to svakako mo`emo poma`u}i ljudima u nevolji.

Naravno, tako posti`emo du{evni mir i ostvarujemo ljubav prema Bogu. Milana je jedna od “volonterki” u religiji. Ona ka`e da ju je motivisala sama ljubav prema Bogu, pa zbog toga svaki dan ide u franjeva~ki samostan da poma`e, naravno, bez ikakve naknade. Da bi volontirali u religiji mo`ete se obratiti nekoj od vjerskih insitucija u Va{em gradu ili oti}i u islamsku zajednicu ili `upni ured.

3. Nevladine organizacije

Jedan od naj~e{}ih vidova volontiranja jeste volontiranje u nevladinim organizacijama. U na{oj dr`avi ih, na`alost, nema mnogo, ali one koje postoje rade prili~no dobro. Jedna takva organizacija je Ug NARKO NE, koja se bavi prevencijom ovisnosti.

Oni ka`u da su svi volonteri koji `ele da se uklju~e u njihovu organizaciju dobrodo{li da volonitaju u nekom od projekata. Time oni stje~u svojevrsno iskustvo koje }e im u budu}nosti biti korisno.

Informacije:

Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO NE Zagreba~ka 18/Josipa Vanca{a 21 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

tel; +387 (0)33 215-088 tel; +387 (0)33 223-285 tel/fax; +387 (0)33 223-285 web; www.narkone.org e-mail; narko_ne@bih.net.ba

24(I

N) P

UT

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA;

prof.dr. Ismet dizdarevi}

e-mail; idizdarevic@lsinter.net

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA UPRAVNOG ODBORA;

Stipan Radi}, ravnatelj Kruha sv. Ante

e-mail; kruh.s.ante@bih.net.ba

IZVR[NI DIREKTOR/PROJEKT KOORDINATOR;

Magdalena Schildknecht, psiholog i pedagog (menad`ment NARKO NE-a)

e-mail; mschildknecht@gmx.net

2. [kola/univerzitet

Srednjo{kolci i studenti su svakako najzanimljivija populacija za volontiranje; svakako zbog toga {to su puni entuzijazma i energije. U najboljim su godinama za stjecanje iskustva i imaju dovoljno slobodnog vremena (iako to ne}e priznati). Pored toga {to se mo`ete priklju~iti nekoj volonterskoj organizaciji,

dakako da mo`ete volontirati i u {koli. U gotovo svakoj srednjoj {koli, pa tako i na univerzitetima, postoji Savjeti ili Vije}e u~enika, kojem se, svakako, mo`ete priklju~iti. Vije}e stalno organizuje akcije u kojima se mo`ete iskazati, a i ne{to novo nau~iti.

Da biste se uklju~ili u Vije}e u~enika obratite se predsjedniku vije}a. Potrebno je samo da ste u~enik {kole, jer je vije}e otvoreno za sve u~enike koji `ele da ne{to promijene u svojoj {koli.

1. Samoincijativno

Naravno, na prvo mjesto sam stavio samoincijativno volontiranje, jer prije svega, za volonterizam je potrebno dosta volje. Npr. mo`ete da uljep{ate dan {ti}enicima dje~ijeg doma tako {to }ete im prirediti malu predstavu. Ili, mo`ete zajedno s dru{tvom urediti {kolsko dvori{te ili park.

Razmislite samo {ta mo`ete da uradite sami, a tek ako vas je vi{e.

Eee, onda SAMO NEBO JE GRANICA...

Adnan Me{a

Op}a gimnazija Zijah Dizdarevi}, Fojnica

25

(IN

) PUTPREVENTEEN PREdlA@E SUPER ORgANIZACIJE

ZA VOlONTIRANJE!!!

BANJA lUKAOKC “Banja Luka” - LVSKralja Petra I Kara|or|evi}a 113 - 115, 78 000 Banja Luka, BiHtel./faks; +387 (0)51 34 74 31, 34 74 32okcbl@okcbl.org www.okcbl.orgKoordinator LVS-a; Milijana Ni{kanovi}BIHA}Kultivator - LVSmobilni; +387 (0)62 21 75 16 vsbihac@gmail.comKoordinator LVS-a; Sajra Musi}MRKONJI] gRAdOmladinska organizacija “Centar” - LVSSvetog Save bb, 70260 Mrkonji} Grad, BiHtel./faks; +387 (0)50 21 40 75bolta@blic.net i djuricb@teol.net Koordinator LVS-a; Bo`idar TerzijaBUgOJNONVO “Sunce” - LVSUl. Bosanska br. 32, 70230 Bugojno, BiHtel./faks; +387 (0)30 25 19 98sunce_bugojno@hotmail.comKoordinator LVS-a; Elmedina [abi}TREBINJEOdred izvi|a~a “Trebinje” - LVSSjeverni logor bb, 89 101 Trebinje, BiHtel./faks; +387 (0)59 22 30 70oit@teol.netKoordinator LVS-a; Tatjana Mrkai}MOSTARAsocijacija “Graditelji Mira”BNR 3588 104 Mostar, BiHtel./faks; +387 (0)36 56 11 07mobilni; +387 (0)61 20 93 88 office@graditeljimira.org

www.graditeljimira.orgKoordinator LVS-a; Armel Sukovi}dOBOJUdru`enje paraplegi~ara, oboljelih od dje~ije paralize i ostalih tjelesnih invalida regije DobojUl. Vojvode Mi{i}a br. 32, 74 000 Doboj, BiHtel./faks; +387 (0)53 22 12 84parap_do@teol.netKoordinator LVS-a; Tanja ^akarevi}SARAJEVOSUMERO - LVSSutjeska br. 18, 71 000 Sarajevotel./faks; +387 (0)33 26 86 40 / 26 86 41info@sumero.bawww.sumero.baKoordinator LVS-a; Sabina ^anolIVNOCentar mladih “Livno” - LVSFra An|ela Kai}a br. 9b, 80 101 Livnotel./faks; +387 (0)34 20 40 46mobilni; +387 (0)63 10 44 98 andrija@cmlivno.orgwww.kampovi.ba, www.kolodvor.baKoordinator LVS-a; Andrija VrdoljakTUZlAAsocijacija “Margina” - LVSSead Bega Kulovi}a br. 2, 75 000 Tuzlatel./faks; mobilni; +387 (0)61 44 49 20margina_bih@yahoo.comKoordinator LVS-a; Melvisa Beganovi}SREBRENICASara - LVSSrebreni~kog odreda bb, 75 430 Srebrenicatel./faks; +387 (0)56 44 05 42 / 44 06 20mobilni; +387 (0)65 00 06 45 sarasreb@teol.netKoordinator LVS-a; Red`ija Tehi}

GDJE volontirati?

Adnan Me{a, Op}a gimnazija Zijah dizdarevi}, Fojnica

OVAJ FAQ VAM dONOSI OSNOVNE INFORMACIJE O VOlONTERIZMU. KAd gA I[^ITATE, SHVATIT ]ETE dA VOlONTERIZAM NIJE NIKAKVA MISAONA IMENICA, NEgO UOBI^AJENA POJAVA I POTREBA SVAKOg dRU[TVA, ZAJEdNICE, AlI I OSOBE.

VOLOnTERIZAm - anga`iranje pojedinaca/poje-dinki ili grupa koji dobrovoljno pristaju pru`ati usluge odre|enoj populaciji. Volonterizam je zasnovan na filantropiji i idejama o pomo}i drugima.

FILAnTROPIJA - je dobra volja da se pomogne drugom ~ovjeku i promovira ljudska dobrobit. Bal-kanski mentalitet po principu; Ako je krepala moja krava, nek’ krepa i susjedova, nema ni{ta zajedni~ko s filantropijom.

SPOnTAnO VOLOnTIRAnJE - “Mala” dobra djela koja ~esto i ne primje}ujemo. Recimo, oti}i kupiti lijekove bakici iz haustora, pri~uvati djecu majci koja ima pune ruke posla, pro{etati psa ~iji su vlasnici na odmoru…!

5.PROSInAC/DECEmBAR - Svjetski dan volon-tera. Utemeljio ga je UN, 17. 12. 1985. Svrha tog dana je pokazati ljudima da volontiranje nije nikakav bauk od kojeg treba bje`ati.

ZAKOn O VOLOnTERIZmU - Normalne dr`ave ga imaju i on detaljno regulira prava i obveze volontera. Mi ga ne’amo; zapravo, ima ga Republika Srpska a Federacija ne !!!

OPCA DEKLARACIJA O VOLOnTERIZmU - najva`niji dokument koji tretira volonterizam. Izglasala ju je Internacionalna asocijacija volontera (IYV), 15. 01. 2001., a gdje drugo nego u najto-lerantnijem gradu na svijetu - Amsterdamu. Po~inje re~enicom; Mi, narodi, imamo snagu izmijeniti svijet!

UGOVOR O VOLOnTIRAnJU - ^esta pojava kod na{ih poslodavaca. Sumnjivo. Svrha tog ugovora je profesionalno usavr{avanje i ne mo`e trajati du`e od 1 godine. Takav rad bi se trebao tretirati kao pripravni~ki, a takvi volonteri imaju sva prava kao i ostali radnici, samo bez pla}e. Na`alost, kod nas su ~este zloupotrebe istog.

OFFICE AnGEL - ili uredski an|eo, je volonter koji nakon radnog vremena dobrovoljno ostaje

koji minut du`e da bi pozavr{avao sitne poslove u uredu koje kolege nisu stigle obaviti - slanje faksova, mailova, kopiranje, pranje uredskog su|a i bacanje nepotrebnih papira i dokumenata. U zdravim radnim sredinama svaki dan druga osoba postaje uredski an|eo.

CIVILnI SEKTOR - ^esto ga jo{ nazivaju i “tre}i” ili “neprofitni”. Okuplja oko sebe neprofitne i volo-nterske organizacije. To su one kojima stvarno nije dozvoljen profit (a i same to ne `ele), nego stvaraju op}e javno dobro. Civilni sektor predstavlja ravnote`u izme|u ekonomskog i dr`avnog.

nEVLADInA ORGAnIZACIJA - je udru`enje koje nije osnovala dr`ava i nije pod direktnim nadzorom vlade. Naj~e{}e su to neprofitne orga-nizacije (to zna~i da mogu poslovati s novcem i imati pla}e, ali ne mogu imati profit od svojih aktivnosti). Dio novca za poslovanje dobivaju od dr`ave, a dio od donatora. Procjenjuje se da samo u SAD-u postoji oko dva milijuna nevladinih organizacija.

26

Volonterizam

Ivan Kutle{a

27

COOL

- TUR

A

Za generaciju op~injenu njime bila je to strastvena, sna`na i obvezuju}a posve}enost - vrsta ljubavi za koju se od samog po~etka znalo da je predodre|ena da ti slomi srce i zavr{i se u stilu gr~ke tragedije. Ovako zapo~inje Charles R. Cross svoju knjigu o junaku i simbolu ~itave jedne generacije, generacije “zlatnog doba” MTV-a, Converse starki,... i nepopravljive tjeskobe vezane za nju. Kurt Cobain bio je pjeva~ i gitarist Nirvane, alternativnog grunge benda koji je odredio zvuk devedesetih.

Sex, drugs & rock ‘n’ roll

Knjiga zapo~inje savr{enim prikazom Kurtova sre-tnog djetinjstva, dok je jo{ kao nje`no, razma`eno i kreativno dijete vrijeme provodio okru`en ljubavlju, crtaju}i, sviraju}i na bubnjevima s likom Mickeya Mousea, i dok je jo{ uvijek imao izmi{ljenog prijatelja,

Rock ‘n’ Roll hamletHEAVIER THAN HEAVEN: BIOgRAFIJA KURTA COBAINA - CHARlES R. CROSS

Bodoa. Ali ve} u devetoj godini, zbog razvoda njegovih roditelja, do`ivljava prekinuto djetinjstvo. A ono {to je ostalo od tog djetinjstva obilje`eno je, kao i njegova mladost, nedostatkom ljubavi, bole`ljivo{}u, traumama i neprestanim seljakanjem u potrazi za domom. Ljubav prema muzici i crtanju ostaje jedino {to je lijepo u njegovom `ivotu. Kao tinejd`er, po~inje slu{ati Beatlese, Led Zeppeline, Sex Pistolse, Vaselinese, Black Sabbath,... kao i lokalni bend The Melvins iz Seattlea, koji }e kasnije najvi{e utjecati na njega. Postaje i ~lan Priljepaka - pogrdno nazvanih fanova istoimene grupe. Sa ~etrnaest godina po~inje uzimati droge, koje }e od tada postati sastavni dio njegovog kaoti~nog `ivota, u kojemu nije nedostajalo ni policijskih izvje{taja zbog vandalizma i {aranja grafita tipa; Nemam blagog pojma kako bih to nazvao.

Bol `ivota

De~ku iz provincije koji je sanjao da ima svoj bend `elja se ostvarila kada je 1986. godine s Kristom Novoseli}em osnovao punk bend kojemu je dao ime Nirvana - simboli~an naziv koji je ozna~avao oslobo|enje od bola `ivota. Kurt se tada smatrao budistom, iako se njegov budizam sastojao od gledanja televizijskog programa u kasnim no}nim satima. Kada se grupi pridru`io dave grohl, bio je to sudbonosni trenutak u kojem se formirao trio koji }e promijeniti cijeli svijet.U knjizi je ~itava slikovnica prikaza iz Nirvaninog mukotrpnog puta ka usponu, kao i komi~nih situacija, po~ev{i od njihovih zajedni~kih putovanja radi snimanja demo snimaka; ...bend se dovezao u natkrivenom kamperu kojeg je grijala pe} na drva, a koji je pripadao jednom Novoseli}evom prijatelju. Vozilo je li~ilo na neku selja~ku brvnaru natovarenu na pikap, {to je ustvari i bilo... - pa sve do suradnje s diskografskom ku}om Sub Pop, koja je bila isuvi{e {vorc da bi osigurala ve}i uspjeh svojih bendova. (Izvuci me iz te ku}e!)U knjizi, koja je na neki na~in i biografija Nirvane, otkrivamo svo ludilo koje ih je pratilo, popra}eno

28CO

OL -

TURA

svirkama, tulumarenjem, demoliranjem stanova te ovisno{}u i samodestrukcijom.U ovom periodu pratimo psihoti~nog i neuroti~nog Kurta kroz faze kroz koje je prolazio - od njegovog alter ega, Kurdta, perioda kada je prestao pu{iti (uobra`ena rock zvijezda koja bjesni zbog udisanja dima), do osje}ajnog i zaljubljenog de~ka i njegove prve ljubavi. Cross nam opisuje i na~ine na koje su nastale pjesme, do~arava atmosferu sa snimanja spotova, kao {to su Smells Like Teen Spirit i Heart - Shaped Box, te nezaboravne trenutke s nastupa, kao {to su; MTV Video Music Awards, MTV Unplugged i London Reading Festival. Vrhunac knjige opisuje uspon Nirvane s fenomenom poznatijim kao Nevermind, kao i trenutak kada u Kurtov `ivot ulazi Courtney love, a kasnije i k}erkica, Frances Bean.

Najve}u kontroverzu osobe Kurta Cobaina pokazuju Courtneyne rije~i; Klinci su pu{ili heroin na foliju i govorili mu; Kurte! Uzmi dim!, pokazuju}i pal~eve okrenute ka gore. Pozvao me je telefonom, plakao je... Nije htio biti junkie ikona.

Za Kurta i Courtney ubrzo po~inje sapunica zvana rehab, koja }e zavr{iti tragi~nim krajem - suicidom rock zvijezde, Kurta Cobaina, u obiteljskoj ku}i u Seattleu, 1994. godine. Kada vi{e nije mogao u`ivati

Irena Fi{i} , Travnik

FPN, `urnalistika, Sarajevo

u slavi koju je toliko `elio, Kurt je zauvijek oti{ao, u nadi da }e do`ivjeti svoju nirvanu.

Biografija s du{om

Odati po~ast Kurtu Cobainu i njegovom djelu bio je glavni Crossov motiv da napi{e ovu knjigu. S aspekta glazbenog novinara i obo`avatelja, ovaj je pisac izrazio iskreno suosje}anje s osobno{}u njegova junaka.

^etverogodi{nje istra`ivanje, Kurtovi neobjavljeni dnevnici i stihovi, obimna dokumentacija, te vi{e od ~etiristo intervjua s ljudima ~iji su se `ivoti kri`ali sa `ivotom Kurta Cobaina, uz blisko sura|ivanje s Courtney Love - pomogli su da nastane ovo veliko djelo. Rock djelo koje je istodobno komedija i tragedija. Onima koji se zaraze ovom knjigom, preporu~ujem sli~nu literaturu, kao {to je Scar Tissue (O`iljci) - Anthonya Kiedisa, autobiografija frontmena Red Hot Chilli Peppersa.

...A da li }ete Kurta razumjeti ili osu|ivati, ili mo`da oboje - oh, well, whatever, nevermind...

29

COOL

- TUR

AKAd pocinjemo?Uh, na kakve je reakcije nai{ao Jasmin kada je rekao dru{tvu da ne}e mo}i iza}i s njima jer ide volontirati.

- Pa jesi li ti normalan? Mislim da je odumro i posljednji neuron u tvom mozgu, ako ga uop}e i ima{. Ostavlja{ nas da bi volontirao? Zar ti nije bolje d`abe le`ati, nego d`abe raditi? Kao, tebi tamo fino, a ustvari se samo lomi{ od rada (eto, on tamo kopa), a ne dobije{ ni dinara - re~e Haris.

- Reci nam iskreno, da li ti je ljep{e tamo ili ovdje, SA NAMA? Tebi, kao, ovdje dosadno? Fakat si budala - re~e Arnel.

- Ja mislim da je pravo cool to {to volontira, i ja bih htjela. Tamo stje~e{ puno prijatelja, ali i nova iskustva - re~e Ajla, ali su je ostali samo pogledali pa je morala da pre|e na njihovu stranu (jadnica).

Jasmin nije znao {ta da radi. Zar mora birati izme|u prijatelja i volonterizma? Niko ga nije mogao razumjeti, niko ne zna da mu je tamo fantasti~no i sve bi bilo druga~ije kada bi i oni mogli vidjeti kako je volontirati.

Evo kako je sve po~elo... Dok je surfao netom naletio je na stranicu o volonterizmu i odlu~io da i on postane volonter. Sve je to po~elo na ljetnom raspustu (bilo mu je fakat dosadno, a i on je ba{ ono, radoznao). Od tada volontira i super mu je. Upoznao je puno raje iz Sarajeva, ali i iz drugih gradova. Zamislite samo, dru`ite se i pri tom znate da ste potrebni nekome i da ~inite dobro djelo. Jasmin je na{ao prâvo dobro dru{tvo, a tu je, osim volje za radom, prisutno i puno smijeha i dobrih vibracija .

Ipak, najljep{i dan mu je bio 17. 6. 2008. Tada je bio na jednom zadatku za koji je dobio i partnericu...

Jasmin i Amina

30CO

OL -

TURA

Amina Tucak

Druga gimnazija, Sarajevo

Ina~e, smatrao je da }e mu biti u`asno dosadno, ali i naporno, jer je mislio da on i bilo koja cura ne mogu funkcionisati zajedno, ni u kojem smislu (to je bilo i nau~no dokazano).

Ve} je zami{ljao njihove sva|e. Me|utim, kada ju je vidio odsjekle su mu se noge i jedva je mogao da ka`e svoje ime. (Bila je to ljubav na prvi pogled... WOW.)

Jasmin i Amina su imali zadatak da organizuju jedan susret mladih volontera u Sarajevu, te da prikupe potrebne informacije za novi broj Preventeena, jer su upravo njih dvoje dobili zajedni~ku temu. Svaki dan su se sastajali oko 10 sati te obavljali zadatke, intervjuisali neke li~nosti i sve to marljivo zapisivali. A na kraju dana, Jasmin bi je, kao pravi frajer, pozvao na sok i kola~e. Tako su postepeno upoznavali.

Zahvaljivao se Bogu {to se priklju~io grupi volontera i {to mu je najljep{a, najzanimljivija, najpametnija

i najzabavnija cura postala partnerica na ovom zadatku. (On ne da se zaljubio, ve} ne{to vi{e od toga! Ba{ se “zatreskao”.) Bilo mu je drago {to taj zadatak traje 7 dana, jer se super slagao s Aminom. Nakon mjesec dana, slu`beno su prohodali...Njegovu pri~u ostali su slu{ali bez daha.

- Zna{, Jasmine, ne{to mi pade na pamet. A ima li tamo jo{ takvih cura? - re~e Haris.

- Oko polovine su cure. [to?

- Pa, mi mislimo da i nije tako lo{e volontirati, ako je istina to {to si rekao. Zna{, to {to si rekao, da bude{ koristan, da zna{ da ~ini{ dobro djelo... Jedno pitanje; KAdA PO^INJEMO?

Roditelji su dobili isto takvo obja{njenje. I tako se dru{tvo priklju~ilo volonterizmu. Izgleda da je njima postalo jako dosadno na raspustu, pa su htjeli da skrate vrijeme i da ujedno budu od koristi.

Reakcije mladih

Po{to je mene fakat zanimalo {ta mladi misle o volonterizmu, provela sam malu anketu me|u u~enicima srednjih {kola. Pitala sam dru{tvo iz Prve, druge i Tre}e gimnazije, Ekonomske {kole, Bo{nja~ke gimnazije i O[ Pofali}i, ukupno njih 100. A po{to sam matemati~arka, dr`ite se dobro, sti`u brojke!

53% raje smatra da je volonterizam super, te da volontiraju ili da bi `eljeli volontirati

26% smatra da to i nije tako lo{e

10% moglo bi volontirati, ali zar nije bolje d`abe le`ati, nego d`abe raditi

6% priznalo je da su lijeni i da bi im bilo mrsko da volontiraju (samo vi spavajte)

5% nije ni znalo {ta je volonterizam

Svi oni koji nisu znali {ta je volonterizam, tu je novi broj Preventeena. Bujroom.

31

DUHO

VNOS

T

Sve volontere zasigurno ve`e jedna osobina; `elja da se u~ini ne{to dobro. Ta `elja prevazilazi sve granice i podjele. Rijetki su oni koji u takvoj `elji istraju i nakon brojnih problema. Ovo je pri~a o jednom takvom ~ovj eku.

Izet Imamovi} je mje{tanin Srebrenice. Pri~a po~inje 1991. godine, kada sa svojim kom{ijom Ramom, ~iste}i prostor iza ku}e, pronalazi ostatke jednog od najstarijih samostana u Bosni.

- Mislim da “klis” na turskom zna~i “crkva”, a Klisa je ime ovog naselja, tako da smo vrlo brzo shvatili o ~emu se radi. Ubrzo su ti ostaci i grobnice o~i{}eni, te je sagra|ena spomen - kapela. Pitali su: Je l’ kome smeta ova kapela ovdje i krst? Rekoh: A {to bi mi smetala, i crkva je bogomolja kao i d`amija, trebamo ~uvati ono {to imamo. Onda su oni predlo`ili meni da ~uvam klju~eve te kapele, da je obilazim i tako... Pristao sam, za{to ne bih pristao? To je i moja historija, moje zemlje i mog grada... Osje}ao sam to svojom du`no{}u - ispri~ao mi je Izet po~etak svoje pri~e o volontiranju, prekinute ratom.

Rat je bio i zavr{io, i Izet se me|u prvim vra}a u Srebrenicu, ve} 2000. godine.

- Bio sam jedini povratnik u samom gradu. Sje}am se da je jedan kom{ija redovno istresao |ubre kod kapele. Ja mu ka`em: Pa nemoj, ~ovje~e, ipak je groblje to, a on }e meni: Pa {ta, nije tvoje. Ali, uspijem ga ubijediti da to ne radi. Kasnije je kapela obnovljena, 2001., i klju~evi su opet pripali meni.

Gledam ~ovjeka koji je za{ao duboko u starost. Iako je vidno mu~en zdravstvenim problemima, u o~ima mu se ocrtava mladala~ka odlu~nost. Ka`u da stari ljudi vremenom “izgube `ivce”. Mene su fascinirali strpljenje i ustrajnost ovog velikog ~ovjeka.

- Znam da ima mnogo mojih sugra|ana muslimana kojima i nije ba{ pravo zbog ovoga {to radim. Ali, ja sam se kapele davno prihvatio i ne mislim odustati, sve dok mi to zdravlje iole omogu}ava.

Obi{li smo kapelu i ostatke starog samostana, a Izet mi je svo vrijeme pri~ao o historiji tog mjesta.

CUVAR historije

Zasigurno je to dosad radio bezbroj puta, ali svejedno, i ovaj put je to bilo s velikom `eljom i `arom. O~igledno je u`ivao u tome {to radi.

- Shvatite, ja ne mrzim nikoga. Ja sam ponosan na ovo {to radim. Postoji mnogo ljudi koji me cijene zbog ovoga, ali i onih koji ne shvataju svrhu. Ova kapelica predstavlja historiju Bosne i Hercegovine i ja osje}am zadovoljstvo {to imam ~ast da je ba{ ja ~uvam.

Oti{ao sam iz Srebrenice zadovoljan, jer sam se uvjerio da postoje ljudi koji njeguju najvrednije ljudske osobine. Tako|er, bio sam zadivljen tragovima duge historije na{e zemlje, koji su rasprostranjeni na svakom njenom dijelu. Takvo bogatstvo bi se zasigurno trebalo vi{e ~uvati i po{tovati, ali danas mnogi i ne znaju za isto. Ja sam, ipak, uvjeren da }e se situacija promijeniti nabolje kada me|u nama bude vi{e ljudi kao {to je Izet.

Malik Pa{i} Tre}a gimnazija, Sarajevo

Zlatan Najlovac Kontra

Izet Imamovi}

32CA

FFEE

(nE)moguca misija

Osje}am se kao neki tajni agent koji je upravo dobio nemogu} zadatak i mora ga, po cijenu svega, rije{iti. Dobro, moja nemogu}a misija nema neki veliki zna~aj za ~ovje~anstvo, al’ et’, mogu se bar furati. Ja “samo” moram od osobe koja nikad nije volontirala u~initi strastvenog volontera. Metu sam imala u glavi ~im su mi saop}ili {ta trebam uraditi; to je moja najbolja drugarica, Aldijana (u daljnjem tekstu; Antivolonterka ili AV).

Svoj zadatak, ba{ kao pravi stru~njak, razradila sam u tri koraka;

1. Nagovoriti Antivolonterku da pristane na zadatak

2. U~laniti je u neko volontersko dru{tvo ili orga-nizaciju

3. U~initi da zavoli volontiranje

Trajanje misije: 3 dana

Razrada, korak prvi;

Svaki po~etak je te`ak, pa i ovaj moj. E sad, za daljnji uspjeh potreban je dobar po~etak. Nekad mora{ igrati i “prljavo”, he, he, he. Tako sam ja svoju AV odvela u njen omiljeni kafi}, naru~ila njeno omiljeno pi}e i naglasila; Ja ~astim. Po~ela sam s pri~om i polako je uvodila u ono {to `elim od nje. Nakon mog monologa, njena faca je izgledala ba{ kao kod Scooby Dooa kad vidi duha. Prvo {to je rekla bilo je; Znala sam ja da je ovo previ{e dobro da bi bilo istinito. ^uj, Elvedina da ~asti. (Sad ispadoh ja neka {krtica; nisam fkt .) Na kraju na{eg izlaska obe}ala je da }e to u~initi zato {to sam joj prijateljica, heheh.

Sutra ujutro lagano smo se uputile do SUMERA, organizacije koja se brine o djeci s mentalnom retardacijom. Gospo|a koja nas je do~ekala odmah ju je primila i rekla da mo`e po~eti s radom ve} sutra. Uputila ju je da }e raditi u dje~ijoj igraonici od 12 do 14 h. Antivolonterka nije bila odu{evljena - ba{ u to vrijeme po~inje njena omiljena serija, al’ eto, odradit }e to jer sam joj ja prijatelj.

dan 1.

Bu|enje; 10;30. Odlazak po AV. (Naravno, prije toga sam oprala zube, i uradila tako te fazone, samo da se zna.) Dolazak u stan AV; 11 sati. Zati~em je u pid`ami, kako jede pahuljice. Tjeram je da se po~ne spremati. U 11;15 po~inje famozna serija (meksi~ke gluposti). I tek je u 11;45 uspijevam istjerati iz stana. Dolazimo pred igraonicu u 12;15.

AV se odmah po ulasku pona{ala kao da je nezainteresovana za sve {to se doga|a oko nje. Sjela je na jednu od stolica i posmatrala djecu. Jedva se natjerala da jednom dje~aku pomogne da zave`e pertlu. Pred sami kraj pri{ao joj je taj isti dje~ak i

33

CAFF

EE

zamolio ju da mu pro~ita omiljenu knjigu. Na`alost, vrijeme za igraonicu je isteklo. Kad sam je upitala kako je bilo, odgovorila je nekako sjetno; Pa eto, bilo je...

dan 2.

Bu|enje; 10;30, odlazak po AV. Dolazak u njen stan u 11 sati. AV napola spremna, i moli da pogleda samo po~etak sapunice. Istjerivanje iz stana uslijedilo je u 11;37. Dolazak u igraonicu; 12;05. Huh, dobro je, samo 5 min kasnimo.

Po ulasku, AV je pretra`ivala po igraonici. Ja sam za to vrijeme oti{la do toaleta (slabi bubrezi). Kad sam se vratila, o~ekivala sam da }u AV na}i kako sjedi na onoj istoj stolici od ju~e, ali na moje ~udo, sjedila je pored onog istog dje~aka i ~itala mu neku knjigu. Poslije toga se po~ela igrati i s drugom djecom. Na kraju igraonice, opet sam je upitala; Kako je bilo? Ovaj put je odgovorila; Bilo je O.K.

dan 3.

Standardno bu|enje u isto vrijeme, odlazak po AV. Dolazak u njen stan; ona ve} spremna. (DA, dobro ste pro~itali, ve} spremna.) Ni pomena o meksi~koj seriji. Dolazak u igraonicu ~ak 10 minuta ranije. E, ljudi, trebali ste to do`ivjeti. To ona ne{to fol rasprema, poma`e pri slaganju igra~aka. Prosto nevjerovatno. I taj dan je ~itala knjigu dje~aku, igrala se sa svom djecom, poku{avala im svima zapamtiti imena; ~ak je na kraju i pjevala s njima (mada nema veze s pjevanjem, al’ et’). I opet sam joj na kraju postavilastandarno pitanje. Njen odgovor je bio; Mo`emo li i sutra i}’?

E sad, mene je zanimalo ~emu ta promjena odjednom, mislim, prije tri dana jedva je istjerah iz ku}e a sad ho}e jo{. Dobila sam veoma lijep odgovor, neo~ekivan.

- Ima ne{to u njihovim o~ima. Kad uradi{ ne{to za njih, ka`u; “Hvala.” I, uistinu, osje}ala sam se korisnom, po prvi put u `ivotu.

A onda sam je upitala {ta je s lovom; Mislim, zna{ da je ovo sve besplatno?

- Vala, ni{ta ne mo`e zamijeniti ovaj osje}aj da radi{ ne{to samo zato {to to `eli{, a ne zato {to mora{. dovoljna mi je u`ina koju svaki dan dobijem besplatno... Ej, je l’ da, idemo i sutra? Ho}emo da pjevamo onu pjesmicu o zeki i poto~i}u.

I tako, moja misija je zavr{ena. Ja ponosna na samu sebe i na svoju (sad je vi{e ne mogu nazivati AV) volonterku, Aldijanicu. Et’, ljudi, dosta od mene. Usput, ako imate i vi ovako nekog frenda/icu koji/a ne voli volontirati, po{aljite ga/nju meni. Napravit }u ja od njega/nje volontera, heheh.

P.S. prednost dajem mu{kim antivolonterima

Elvedina Ferhatbegovi} Peta gimnazija, Sarajevo

34CA

FFEE

TOP 5 najludih mjesta za volontirati

Mo`da ste ~uli za njih, a mo`da i ne, ali oni svakako zaslu`uju na{u pa`nju. To su mladi ljudi iz cijelog svijeta, koji svoju mladost i ludost provode volontiraju}i na za nas posve neobi~ne na~ine. Oni svojim djelima pokazuju kako i volonterima mo`e biti jako zabavno na “radnom mjestu”.

Pa evo, nakon kra}eg istra`ivanja, i mojih TOP 5 prijedloga najneobi~nijih mjesta za

volontiranje u svijetu.

1. Grupa grafi~kih umjetnika ili, re~eno uli~nim `ar-gonom, Writera, koji imaju dozvolu za crtanje, iz Atlante, organizira takmi~enje u amaterskom crtanju. Me|utim, za razliku od svakodnevnih takmi~enja, oni su odlu~ili da ne}e crtati po zidovima, nego po njihovim tijelima. Kako ka`u - uradili su to u borbi protiv uli~nog {aranja zidova. I tako su se svi volonteri profi Writeri odlu~ili ovaj put skinuti i dozvoliti amaterima da crtaju po njihovim tijelima.

2. U Brazilu, gdje `ivi veliki broj stanovnika, sve je ve}i problem seobe stanovni{tva iz ruralnih u urbana podru~ja. Vlasti su poku{avale da se izbore s ovim problemima, ali bez uspjeha. Onda se javila skupina dobrovoljaca koji su odlu~ili pomo}i ljudima koji se uglavnom bave uzgojem kafe. Grupa volontera radila je par mjeseci zajedno sa seoskim radnicima na planta`ama kafe. U veoma kratkom periodu osjetili su se dugo pri`eljkivani rezultati. Zahvaljuju}i volonterskom duhu, napokon je uspjela da se vrati u granice normale ne`eljena migracija stanovni{tva.

3. Slobodno vrijeme, koje i mi svakodnevno provodimo za PC-om, surfaju}i internetom, grupa volontera iz SAD-a odlu~ila je iskoristiti tako {to }e svakodnevnim klikanjem na reklame pomo}i UNICEF-u da pove}a bud`et, tj. donirati bud`et organizacije koja se bori za prava djece.

4. U Izraelu se dva puta godi{nje doga|a nevjerovatan fenomen kada nekih 500 miliona ptica selica prekrije

nebo prelaze}i u toplije krajeve. Tako je grupa volontera za za{titu `ivotinja iz cijelog svijeta odlu~ila pomo}i kolegama u Izraelu da poku{aju prehraniti i odr`ati u `ivotu {to ve}i broj ovih ptica. Ova grupa volontira na cijelom teritoriju Izraela i nada se kako }e im se iz godine u godinu priklju~ivati sve ve}i broj volontera.

5. U SAD-u javila se neobi~na grupa mladih volontera koji svakodnevno odlaze u obli`nje bolnice i posje}uju}i isklju~ivo mla|e pacijente, djecu uzrasta do 15 godina.

Tamo im svakodnevno donose razne igra~ke, igraju se s njima, izvode ih u {etnju ili pak samo razgovaraju. To rade, kako ka`u, da se djeca ne bi ni na koji na~in osje}ala zapostavljenim.

Tarik Avdiba{i}, KalesijaKSC “Sv. Franjo”

35

NAG

RADN

A IG

RA

“Volonteri su postali zna~ajna sila u na{im `ivotima, jer nije mogu}e za ~ovjeka da `ivi mimo drugih.”

Nils Schweizer