Referentni centar za bolni čke infekcije Ministarstva zdravlja … · 2014. 10. 9. · Referentni...

1

Referentni centar za bolničke infekcije Ministarstva

zdravlja Republike Hrvatske

Godišnje izvješće o sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici

Hrvatskoj u 2012. godini

U Zagrebu, lipanj 2013.

2

UVOD Ovo je izvješće sastavljeno prema dostavljenim pojedinačnim izvješćima Povjerenstava za suzbijanje i sprečavanje bolničkih infekcija bolničkih ustanova u Republici Hrvatskoj, koji su dostavljeni elektroničkom poštom do 28.6.2013. Izvješće se sastoji od sažetka, u kojem su prikazani osnovni podaci o bolnicama i bolničkim infekcijama, te od tipskih tablica u kojima su bolnice prikazane prema namjeni: - Klinički bolnički centri, Kliničke bolnice i Klinike (Tablice 1-24), - Opće bolnice (Tablice 25-48), - Specijalne akutne bolnice (Tablice 49-72), - Specijalne kronične bolnice (Tablice 73-92), - Psihijatrijske bolnice (Tablice 93-114), - Specijalne bolnica za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta (Tablice 115-138). U tablicama su prikazani svi podaci iz pojedinačnih izvješća bez obzira na usporedivost s obzirom da nije moguće uvijek procijeniti da li su podaci dobiveni istom metodologijom.

Izvješće su pripremili prof. dr. sc. Vanda Plečko, dr. Zoran Herljević, specijalist mikrobiologije i Jasminka Horvatić, dipl.ms. Dodatak ovom izvješću čine podaci o provedenoj presječnoj studiji u 11 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj u 2012. koju je provela doc.dr.sc.Ana Budimir, specijalist mikrobiolog te podaci o tijeku kampanje za higijenu ruku u 2012. koju provodi dr.sc. Zrinka Bošnjak, specijalist mikrobiolog. Godišnje izvješće o sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u Hrvatskoj, izvješće o provedenoj presječnoj studiji te izvješće o tijeku kampanje za higijenu ruku su provedeni u Referentnom centru za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju. Prof. dr. sc. Vanda Plečko Referentni centar za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju

3

SADRŽAJ

ANALIZA

1. UVOD

2. OSNOVNE ZNAČAJKE BOLNICA

3. POKAZATELJI PREVENCIJE I KONTROLE BOLNIČKIHI INFEKCIJA A/ POKAZATELJI STRUKTURE

1. STRUKTURA BOLNIČKIH POVJERENSTAVA I TIMOVA ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA

2. STRUKTURA KONTROLE POTROŠNJE ANTIBIOTIKA

3. BOLNIČKI PROGRAM ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA GODIŠNJI PLAN

4. BOLNIČKI POSTUPNICI ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA

B/ POKAZATELJI PROCESA

1. BROJ SASTANAKA POVJERENSTVA I TIMA

2. PROVEDENA EDUKACIJA BOLNIČKOG OSOBLJA

3. PROVEDENI IZVIDI NA BOLNIČKIM ODJELIMA

4. POTROŠNJA ALKOHOLNIH ANTISEPTIKA ZA HIGIJENU RUKU

5. UBODNI INCIDENT

6. CIJEPLJENJE PROTIV HEPATITISA B

7. CIJEPLJENJE PROTIV INFLUENZE

C/ POKAZATELJI ISHODA

1. PRAĆENJE KIRURŠKIH INFEKCIJA

5 5 11 11 11 11 12 12 14 14 14 14 14 15

16

16

17

17

4

2. PRAĆENJE INFEKCIJE U JEDINICAMA INTENZIVNOG LIJEČENJA

3. PRAĆENJE MRSA

4. PRAĆENJE DRUGIH REZISTENTNIH BOLNIČKIH PATOGENA

5. CLOSTRIDIUM DIFFICILE

6. EPIDEMIJE U BOLNICAMA

7. ZAKLJUČAK BOLNIČKE INFEKCIJE I PRIMJENA ANTIMIKROBNIH

LIJEKOVA U HRVATSKIM BOLNICAMA – REZULTATI STUDIJE PRESJEKA U HRVATSKOJ 2012. GODINI IZVJEŠĆE O TIJEKU KAMPANJE ZA HIGIJENU RUKU U

REPUBLICI HRVATSKOJ U 2012. GODINI

17 17 18 18 18 19 20 23

5

1. UVOD Zaprimljeno je 61 pojedinačnih izvješća Povjerenstva za suzbijanje i sprečavanje bolničkih infekcija sa pokazateljima strukture, procesa i ishoda u 2012. godini iz zdravstvenih ustanova Republike Hrvatske uz dopis Ministarstva zdravlja Klasa: 030-01/12-01/01, Ur. broj: 534-05-1-4/2-12-65 Zdravstvene ustanove podijeljene su prema vrsti te dobiveni podaci prikazani su u tablicama Klinički bolnički centri Kliničke bolnice Klinike Opće bolnice Specijalne akutne bolnice Kirurške bolnice Plućne bolnice Specijalne kronične bolnice Psihijatrijske bolnice Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i Lječilišta Zaprimljeno je 61 izvješće od ukupno 68 ustanova što čini 89,7%.

2. OSNOVNE ZNAČAJKE BOLNICA Prema zaprimljenim izvješćima u 2012. godini bilo je ukupno 23 091 bolesničkih kreveta od čega u jedinicama intenzivnog liječenja 832. Klinički bolnički centri, kliničke bolnice i klinike u Republici Hrvatskoj imaju od razmjerno manjeg broja krevata (100 kreveta) do većeg broja kreveta (1905 kreveta). Opće bolnice imaju od 115 do 506 kreveta. Specijalne akutne bolnice imaju od 23 do 271 kreveta. Specijalne kronične bolnice imaju od 60 do 300 kreveta. Psihijatrijske bolnice imaju od 37 do 800 kreveta. Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju imaju sveukupno od 12 do 957 kreveta.

Rasprostranjenost kreveta u jedinicama intenzivnog liječenja u Kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama u Republici Hrvatskoj od najviše 180 kreveta do najmanje 9 kreveta. U općim bolnicama je raspon kreveta u jedinicama intenzivnog liječenja od najviše 20 do 2 kreveta.

6

U specijalnim akutnim bolnicama nemaju sve ustanove jedinice intenzivnog liječenja, a ostale imaju od 6 do 14 kreveta. Specijalne kronične bolnice, psihijatrijske bolnice nemaju jedinice intenzivnog liječenja. Lječilišta nemaju JIL-ove osim jedne ustanova koja imaju 6 kreveta.

Klinički bolnički centri, kliničke bolnice i klinike u Republici Hrvatskoj imaju jedinice intenzivnog liječenja organizirane prema djelatnostima tako jedna ustanova ima 12 JIL-ova različitih specijalnosti, dok većina ostalih ima kirurške i internističke jedinice intenzivnog liječenja. Opće bolnice imaju većinom opće JIL-ove. Od specijalnih akutnih bolnice neke imaju kardiokiruške, a druge internističke JIL-ove sukladno djelatnosti.

Broj liječnika specijalista u kliničkim ustanovama je od 29 – 780, a medicinskih sestara 89 – 1974. Opće bolnice imaju liječnika specijalista u 2012. godini 30 – 163, a medicinskih sestara 77 – 562. Specijalne akutne bolnice imaju od 8-26 liječnika specijalista, a medicinskih sestara od 18 – 110. Specijalne kronične bolnice imaju od 5 – 11 liječnika specijalista, te 38-112 medicinskih sestara. Psihijatrijske bolnice imaju specijalista od 5 do 57, a sestara od 35 do 326. Lječilišta imaju specijalista od 2-41, sestara od 5-190, a fizioterapeuta od 4-172.

U kliničkim bolnicama ukupan prosjek dana liječenja se kreće od 5,2 do 10,3; od toga u JIL-u od 3,2 do 16,5. U dnevnim bolnicama kliničkih centara se liječilo u 2012. godini od 306 do 128 101 bolesnik. Opće bolnice imaju prosjek dana liječenja od 5,1 do 13,9 dana, od toga u JIL-u 2,2 do 7,1. Broj bolesnika u općim bolnicama koji se liječio u dnevnim bolnicama je od 151 do 24 394. Specijalne akutne bolnice imaju od 1,7 do 23,14 prosječnih dana liječenja, u JIL-ovim je broj dana liječenja iznosio od 2,5 do 33,9. U dnevnim bolnicama specijalnih akutnih ustanova se liječilo od 55 do 1 870 bolesnika. U specijalnim kroničnim bolnicama prosjek dana liječenja od 23-140 dana, s 70 – 382 bolesnika dnevnih bolnica. Psihijatrijske bolnice imaju prosječne dane liječenja od 15 – 226,7 dana. U dnevnim bolnicama psihijatrijskih ustanova 25 – 1051 bolesnik. U lječilištima je prosječan broj dana liječenja od 5,46 do 21,8. Dnevne bolnice imaju samo jedna ustanova s 1 088 bolesnika s 1,7 dana liječenja, ta ista ima i JILs 4 dana liječenja.

7

Grafikon 1: Tipovi JIL u KBC, KB i Klinikama

Opći15%

Opći kirurški6%

Kardiokirurški4%

Torakokirurški1%

Neurokirurški3%

Ortopedski3%

Traumatološki2%

Urološki3%

Ginekološki5%ORL

1%Internistički15%

Koronarni12%

Neurološki8%

Pedijatrijski8%

Neonatološki12%

Infektološki2%

Grafikon 2: Tipovi JIL u općim bolnicama

Opći66%

Opći kirurški5%

Internistički10%

Koronarni10%

Neurološki1%

Neonatološki8%

Grafikon 3: Tipovi JIL u specijalnima akutnim bolnicama

Kardiokirurški45%

Ortopedski3%

Internistički28%

Koronarni3%

Pedijatrijski21%

8

3309

852

2106

7010

559 546 486 440106

414

808

2026

99

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

Liječnicispecijalisti

Liječnici-specijalizanti

VMS SMS Pomoćni Ostali VŠS Fizioterapeuti RTG inžinjeri RTG tehničari Laboratorijskiinžinjeri

Laboratorijskitehničari

Spremačice Spremačice(izvanbolnička

služba

Grafikon 4: Zaposlenici u KBC, KB i Klinikama

1943

688

1081

5224

213 149388 288

2202

415

1290

2

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000



VMS SMS Pomoćni Ostali VSS Fizioterapeuti RTG inžinjeri RTG tehničari Laboratorijskiinžinjeri



služba

Grafikon 5: Zaposlenici u općim bolnicama

9

87

20

76

307

33

4

3418

014

25

94

19

0

50

100

150

200

250

300

350






služba

Grafikon 6: Zaposlenici u specijalnim akutnim bolnicama

36

8

35

216

32

9

54

5 0 4 12

59

0

0

50

100

150

200

250






služba)

Grafikon 7: Zaposlenici u specijalnim kroničnim bolnicama

10

178

51

148

916

12353

17 5 1 10 20

287

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000






služba

Grafikon 8: Zaposlenici u psihijatrijskim bolnicama

157

39

103

434

96

46

604

13 0 7 22

234

138

0

100

200

300

400

500

600

700






služba

Grafikon 9: Zaposlenici u specijalnim bolnicama za rehabilitaciju i lječilištima

11

3. POKAZATELJI PREVENCIJE I KONTROLE BOLNIČKIH INFEKCIJA A/ POKAZATELJI STRUKTURE 1. STRUKTURA BOLNIČKIH POVJERENSTAVA I TIMOVA ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA U kliničkim ustanovama se Povjerenstvo za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija sastajalo od 1-7 puta godišnje; sve ustanove su imale Tim za kontrolu bolničkih infekcija koji se sastajao svakodnevno. Predsjednici Povjerenstava su većinom (9/11) mikrobiolozi. U kliničkim ustanovama postoje liste rezervnih antibiotika u svim ustanovama osim dvije. U općim bolnicama sve imaju timove za kontrolu bolničkih infekcija koji su se sastajali većinom svakodnevno. Predsjednici Povjerenstava su većinom mikrobiolozi i infektolozi. Sve opće bolnice imaja Povjerenstva za antibiotike i liste rezervnih antibiotika. U specijalnim akutnim bolnicama od 5 ustanova bilo je od 1-12 sastanaka povjerenstva, a timovi su se sastajali od svakodnevno u jednoj ustanovi, dok u drugim ustanovama najmanje dva puta mjesečno. U ovim ustanovama su predsjednici povjerenstava liječnici specijalisti anesteziolozi, te u po jednoj ortoped, pulmolog, epidemiolog. U specijalnim akutnim bolnicama imaju liste rezervnih antibiotika. U specijalnim kroničnim bolnicama se povjerenstvo sastajalo 3-12 puta, te imaju liste rezervnih antibiotika. U psihijatrijskim bolnicama imaju potrebne strukture za nadzor nad bolničkim infekcijama, dok od 8 ustanova 3 imaju liste rezervnih antibiotika. U lječilištima od ukupno njih 12, sve imaju timove, dok liste rezervnih antibiotika nema 8 ustanova. 2. STRUKTURA KONTROLE POTROŠNJE ANTIBIOTIKA Izvješće o potrošnji antibiotika od 2008. godine nije sastavni dio ovog izvješća jer se ono podnosi ISKRA-i.

12

3. BOLNIČKI PROGRAM ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA GODIŠNJI PLAN U kliničkim ustanovama 4 od 11 ustanova nemaju program za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija odnosno navode da imaju program u izradi. Dvije ustanove iz te grupe nemaju godišnji plan za 2013. U općim bolnicama 5 ustanova od 22 nema program za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija dok godišnji plan za 2012. nema 2 bolnice, a godišnji plan 2013 nemaju 7 bolnica ili navode da je u izradi. U specijalnim akutnim bolnicama od 5 ustanova 3 nemaju program za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija dok 1 nema plan za 2011. i plan za 2012. godinu. U specijalnim kroničnim bolnicama od 4 ustanove 3 nemaju program, 1 nema plan za 2012.,a 3 nemaju godišnji plan za 2013. odnosno navode da je u izradi. U psihijatrijskim ustanovama 3 nemaju program za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija dok godišnji plan za 2012. imaju sve ustanove, dok godišnji plan 2013 5 navodi da je u izradi. U lječilištima 1 nema program za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija dok godišnji plan za 2012. nemaju 4 bolnice, a godišnji plan za 2013. nemaju 1 bolnice, dok tri navode da su u izradi. 4. BOLNIČKI POSTUPNICI ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA Sve kliničke ustanove i opće bolnice navode da imaju u svojim ustanovama postupnike/protokole s godinama prvog donošenja i zadnje revizije. Sve kliničke ustanove i opće bolnice imaju postupnike za higijenu ruku, te sprečavanje infekcija povezanih s primjenom CVK, urinarnih katetera, strojne ventilacije, endoskope te postupke izolacije bolesnika. Dodatno navode niz drugih postupnika/protokola ( 8-78 postupnika ovisno o pojedinoj ustanovi) za prevenciju bolničkih infekcija s težištem na usko specijalizirane postupke koji se rade u svakoj ustanovi. Specijalne akutne, kronične bolnice, psihijatrijske i lječilišta imaju postupnike prilagođene specifičnostima, s velikim brojem radnih uputa (9-80).

13

Grafikon 10: Program za sprječavanje i suzbijanje

bolničkih infekcija u KBC, KB i Klinikama

da64%

ne18%

u izradi18%

Grafikon 11: Program za sprječavanje i

suzbijanje bolničkih infekcija u općim bolnicama

da72%

ne14%

u izradi14%


suzbijanje bolničkih infekcija u specijalnim

akutnim bolnicama

da40%

ne60%


suzbijanje bolničkih infekcija u specijalnim

kroničnim bolnicama

da25%

ne75%

Grafikon 14: Program za sprječavanje i suzbijanje

bolničkih infekcija u psihijatrijskim bolnicama

da62%

ne25%

u izradi13%

Grafikon 15: Program za sprečavanje i suzbijanje

bolničkih infekcija u specijalnim bolnicama za

rehabilitaciju i lječilištima

ne8%

da92%

14

B/ POKAZATELJI PROCESA 1. BROJ SASTANAKA POVJERENSTVA I TIMA

Broj sastanaka Povjerenstava za bolničke infekcije u kliničkim ustanovama i općim bolnicama kreće se u rasponu od 1-9 godišnje. Sastanci Tima za bolničke infekcije većinom se navode da su svakodnevni.u kliničkim i općim bolnicama. U specijalnim akutnim i kroničnim ustanovama, psihijatrijskim i lječilištima se timovi sastaju rjeđe i prema potrebi ( 2-3 puta tjedno). 2. PROVEDENA EDUKACIJA BOLNIČKOG OSOBLJA Sve kliničke ustanove su navele da su provele edukaciju uz popis tema. Sve kliničke ustanove nisu navele profil i broj djelatnika koji su educirani. Teme edukacije koje je većina ustanova imala su: higijena ruku, higijena okoline s obzirom na specifične uzročnike, prevencija i registracija ubodnih incidenata, higijena u zdravstvenim ustanovama, higijena bolničkog okoliša, zbrinjavanje infektivnog otpada, vrste izolacije s posebnim osvrtom na kontaktnu izolaciju. Profili koji se navode su: liječnici-raznih specijalnosti kirurzi/anesteziolozi, medicinske sestre-prvostupnice, medicinske sestre sss, pomoćni djelatnici, studenti medicine i stručnih dodiplomskih studija, novoprimljeni djelatnici, fizioterapeuti, kuharice i sl. Neke kliničke ustanove navode poseban program edukacije novoprimljenih djelatnika. Ostale skupine bolnica navode teme i profile kako je već opisano za kliničke ustanove. Zajednička tema je svima higijena ruku što je dio aktivnosti kampanje za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama koja se provodi od 2009. godine. Prema Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija NN 85/2012. članak 27 tim za kontrolu bolničkih infekcija između ostalog uključuje i organiziranje kontinuirane edukacije zdravstvenih i nezdravstvenih zaposlenika, osoba na školovanju, pacijenata i posjetitelja. 3. PROVEDENI IZVIDI NA BOLNIČKIM ODJELIMA Izvidi koji se provode u cilju kontrole pridržavanja protokola/postupnika provode se u svih 59 zdravstvenih ustanova. Dinamika je različita: od povremenih do redovitih izvida. Neke kliničke ustanove navode da imaju interne obrasce za izvide. Izvidi se u kliničkim ustanovama i općim bolnicama provode najčešće na odjelima visokog rizika: operacijskim salama i jedinicama intenzivnog liječenja. U drugim ustanovama se izvidi provode na odjelima s najvećim rizikom za prijenos bolničkih infekcija. U kliničkim ustanovama se provodi i kontrola pridržavanja postupnika za sprečavanje infekcija prilikom primjene visokodiferentnih postupaka npr. endoskopski postupci, postupci s CVK. Neki navode i izvide na obrascima kampanje za higijenu ruku. 4. POTROŠNJA ALKOHOLNIH ANTISEPTIKA ZA HIGIJENU RUKU Potrošnju alkoholnih antiseptika prikazale su sve zdravstvene ustanove.

15

Direktna usporedba nije moguća s obzirom da sve ustanove nisu prikazale potrošnju na 1 000 bolesničkih dana. Razlike u potrošnji alkoholnih antiseptika prikazuju se u vrijednostima koje variraju. Kliničke ustanove prikazuje potrošnju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 10, 38 do 42,0, za jedinice intenzivnog liječenja od 2,2 do 134, 40. Opće bolnice prikazuje potrošnju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 8,4 do 51,13, za jedinice intenzivnog liječenja od 7,2 do 146, 56. Specijalne akutne prikazuje potrošnju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 8,58 do 684, za jedinice intenzivnog liječenja 2,4 do 202,4. Specijalne kronične prikazuje potrošnju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 5,85 do 65. Psihijatrijske ustanove prikazuje potrošnju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 0,4 do 500,5. Lječilišta prikazuje potrošnju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 0,916 do 8,3; te jedinica intenzivnog liječenja 44,1. Iz navedenih vrijednosti je vidljivo da su korištene različite metode te je za usporedbu neophodna primjena identične metodologije. 5. UBODNI INCIDENT Ubodni incident prate sve bolnice, a prijavljeno je ukupno 882 ubodna incidenata. U kliničkim ustanovama je prijavljeno ukupno 467 te u općim bolnicama 303, što čini 90%. Raspodjela među osobljem : medicinske sestre 55%, liječnici specijalisti i specijalizanti 18%, laboratorijsko osoblje 8%, spremačice 12%, ostali 7%. Prema načinu na koji su nastali, ubodni su incidenti raspodijeljeni na sljedeći način: vađenje krvi 28%, davanje injekcija 18%, tijekom operacije igla/skalpel 18 %, poslovi spremanja 10%, drugo 25%, nepoznato 1%. Korištenjem tzv. sigurnosnih igala je moguće smanjiti učestalost ubodnih incidenata, uz korištenje odgovarajućih zaštitnih kontejnera.

16

16246

1561

35544

194222

1125

9831

0 50 100 150 200 250 300 350 400

Liječnici specijalisti

Liječnici specijalizanti

Stažisti

VMS

SMS

Sestre na praksi

Pomoćno osoblje

Ostali VŠS

Fizioterapeuti

RTG inžinjeri

RTG tehničari

Laboratorijski inžinjeri

Laboratorijski tehničari

Spremačice

Ostali

Grafikon 16: Broj ubodnih incidenata po zanimanjima - sve bolnice

6. CIJEPLJENJE PROTIV HEPATITISA B Sve bolnice imaju visoku procijepljenost svih profila djelatnika. 7. CIJEPLJENJE PROTIV INFLUENZE Cijepljenju djelatnika protiv influenze izražavano je na različite načine: u apsolutnim brojevima i postocima. Neka izvješća su samo s ukupnim brojem djelatnika, dok su neki prikazali po profilima. U kliničkim ustanovama od ukupno 11, jedna ne prikazuje podatke o procjepljenosti, dok su brojevi procjepljenih u intervalu od 42 do 548 procjepljenih te od 8,27 % do 31% procjepljenosti. U općim bolnicama 5 od 22 ne prikazuje podatke a u ostalima raspon procjepljenosti je od 10-30% ukupno djelatnika. U specijalnim akutnim i kroničnim bolnicama prikazana je procjepljenost od 10 do 20%. Od 8 psihijatrijskih ustanova 3 ne prikazuju podatke o procjepljenosti raspon procjepljenih se kreće od 14 do 100% u jednoj od ustanova. Lječilišta prate procjepljenost u 8 od ukupno 11, prosječna procjepljenost je od 10 do 20% od ukupnog broja djelatnika.

17

C/ POKAZATELJI ISHODA 1. PRAĆENJE KIRURŠKIH INFEKCIJA Praćenje kirurških infekcija u kliničkim ustanovama je izvijestilo je 6 od 11 ustanova. Broj infekcija na 1000 postoperativnih dana prikazaju tri kliničke ustanove. Broj infekcija na 100 specifičnih operacija prikazuje 6 kliničkih ustanova. Pratili su: endoproteze kuka, laparoskopske kolecistektomije, TEP koljena, premoštenje velikih krvnih žila, operacije ramena, laminektomije. Praćenje kirurških infekcija u općim bolnicama je navedeno u 18 ustanova od 21. Broj infekcija na 100 specifičnih operacija prikazuje 8 općih bolnica. Broj infekcija na 100 specifičnih operacija prikazuje 11 općih bolnica. Sve specijalne akutne kirurške ustanove prate kirurške infekcije. 2. PRAĆENJE INFEKCIJE U JEDINICAMA INTENZIVNOG LIJEČENJA Praćenje bolničkih infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja kliničkih ustanova, povezanih s uporabom trajnih pomagala prikazano je u svih 11 ustanova.Većina ustanova (10) izražava vrijednosti na 1000 dana pomagala ili na bolesničke dane. Jedna klinička ustanova navodi da prati bez iskazanih vrijednosti. Bakterijemije povezane s CVK kateterom u kliničkim ustanovama na 1000 dana katetera kreću se u intervalima od 0 - 13,3, a na 1000 bolesničkih dana od 0-6,2. Urinarne infekcije povezane s kateter danima/1 000 kreću se od 0 do 10,3, te na broj bolesničkih dana od 0 do 8,4. Pneumonije povezane sa strojnom ventilacijom/1000 dana ventilacije od 0 do 30,4, te na 1000 bolesničkih dana od 0 do 7,23 . Podaci su prikazani za različite vrste jedinica intenzivnog liječenja.

Praćenje bolničkih infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja općim bolnicama navode 19 ustanova. Dvije ne prate odnosno ne koriste preporučenu metodologiju. Bakterijemije povezane s CVK kateterom u općim bolnicama na 1000 dana katetera kreću se u intervalima od 0 – 14,5, a na 1000 bolesničkih dana od 0-9,98. Urinarne infekcije povezane s kateter danima/1 000 kreću se od 1,1 do 14,1, te na broj bolesničkih dana od 0,24 do 13,8. Pneumonije povezane sa strojnom ventilacijom/1000 dana ventilacije od 0 do 74,8, te na 1000 bolesničkih dana od 0 do 10,93 .

Od specijalnih akutnih jedna ustanova prati infekcije u JIL-u ( 2,45 CVK bakterijemija/1000 bolesničkih dana, UTI/1000 bolesničkih dana 7,76; VAP na 1000 bolesničkih dana 4,08). 3. PRAĆENJE MRSA Opći pokazatelj uspješnosti prevencije i kontrole bolničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama je i praćenje meticillin-rezistentnog Staphylococcus aureus (MRSA) . Sve kliničke ustanove prate MRSA izolate. Broj MRSA infekcija na 1000 bolničkih dana kreće se: u kliničkim ustanovama od 0,1 - 47, broj MRSA na 1000 bolesničkih dana je od 0-54. Probir na MRSA ne provode sve ustanove (5/11); one koje provode imaju 0-1,5 MRSA na 100 bolesnika u probiru. Postotak MRSA od svih Staphylococcus aureus 3,7 do 52,3%.

18

Jedna opća bolnica ne prati MRSA (1/21). U općim bolnicama broj MRSA infekcija na 1000 bolničkih dana kreće se od 0-0,24; broj MRSA na 1000 bolesničkih dana je od 0-1. Probir na MRSA ne provode sve ustanove (3/21); one koje provode imaju 0-14,8 MRSA na 100 bolesnika u probiru. Postotak MRSA od svih Staphylococcus aureus 0,35 do 35,84%. U specijalnim akutnim bolnicama sve ustanove prate, iako jedna ustanova ne navodi podatke. Postotak MRSA u navedenim ustanovama kreće se od 0-18,3%, broj MRSA infekcija na 1000 BD dana od 0-0,1. U specijalnim kroničnim bolnicama MRSA se prati u 3 od 4 ustanove, te navode broj MRSA na 1000 BD od 0,06 do 0,78. U psihijatrijskim ustanovama prate 5 ustanova od 8, s MRSA na 1000 BD od 0-0,02. Od 12 lječilišta MRSA prate 7 ustanova, s MRSA na 1000 BD od 0-0,11. 4. PRAĆENJE DRUGIH REZISTENTNIH BOLNIČKIH PATOGENA Sve kliničke i opće bolnice prate druge rezistentne bolničke patogene iz primarno sterilnih izolata (ESBL E coli, ESBL K pneumonia, A. baumannii rezistentan na karbapeneme,VRE., P. aeruginosa rezistentan na ciprofloksacin). Podaci su dobiveni korištenjem različite metodologije te nisu usporedivi. Značajno je da velike razlike u otrpornosti multirezistentnih uzročnika između pojedinih ustanova. VRE je u svim ustanovama prisutan u vrlo niskom postotku. Od 9 specijalnih akutnih i kroničnih ustanova prati 7, dok od 8 psihijatrijskih prati 5. Od 11 lječilišta multirezistentne patogene u hemokulturama prati 6 ustanova. 5. CLOSTRIDIUM DIFFICILE

Opći pokazatelj kontrole bolničkih infekcija je praćenje i Clostridium difficile, uzročnika postantibiotskog proljeva koji se lako prenosi u bolničkoj sredini te je također značajan egzogeni patogen.

Sve kliničke ustanove prate C. difficile metodom dokaza toksina u stolici. U kliničkim ustanovama je zabilježeno od 10 – 100 bolesnika. Jedna ustanova navodi 143 bolesnika od kojih je većina primljena s pozitivnim izolatom.

U općim bolnicama od 21 ustanove 4 ne prate C. difficile. Broj bolesnika po pojedinoj općoj bolnici je 0-37.

U specijalnim akutnim bolnicama od 5 ustanova prate C. difficile 2 ustanove, dok u specijalnim kroničnim ustanova od 4 ustanova prate 2. U psihijatrijskim ustanovama C. difficile od 8 ustanova 5 te su dvije ustanove izvijestile od 14 odnosno 21 bolesniku. Četiri lječilišta od 11 prate C. difficile, te su dvije ustanove izvijestile jednog, a jedna

ustanova 24 bolesnika.

6. EPIDEMIJE U BOLNICAMA Bolničke infekcije epidemijskog tijeka u kliničkim ustanovama su izvijestile 5 ustanova. Najčešće su izviještene epidemije s Acinetobacter baumanii, K. pneumoniae ESBL, MRSA, , C. difficile. Jedna ustanova je izvijestila o epidemiji KPC K. pneumoniae u kliničkim izolatima i izolatima iz nadzornih kultura. Sve ustanove navode mjere koje su poduzete (opće i specifične).

Opće bolnice su izvijestile o epidemijama u 6 ustanova. Od toga je jedna ustanova izvijestila od epidemiji KPC K. pneumoniae s ukupno 12 bolesnika. Navedene su sve poduzete opće i specifične mjere te sve ostale mjere u skladu s napucima Ministarstva

19

zdravlja. Ostale navode epidemiju influence i gastroenterokolitisa. Također se navodi epidemija uzrokovana acinetobakterom te burkholderijom.

Specijalne aktune ustanove nisu izvijestile o epidemijama, dok je jedna od 4 specijalnih kroničnih ustanova imala epidemiju vodenih kozica s ukupno 12 bolesnika.

Psihijatrijske bolnice su izvijestile o prijenosu tuberkuloze u 2 ustanove( 3 bolesnika u jednoj ustanovi te 3 bolesnika u drugoj), C. difficile (3 bolesnika u jednoj ustanovi), norovirus (77 bolesnika u jednoj ustanovi).Lječilišta nisu izvijestila o bolničkim epidemijama.

U nekim epidemijama uz bolesnika obolili su se i zdravstveni radnici. U izvješćima o epidemiji opisane su i protuepidemijske mjere koje su se provodile. ZAKLJUČAK Analizom pristiglih izvješća utvrđeno je da je u 2012. godini bilo ukupno 23 091 bolesničkih kreveta od čega u jedinicama intenzivnog liječenja 832. Prema primljenim podacima može se zaključiti da u svim zdravstvenim ustanovama postoje Povjerenstva i timovi za kontrolu bolničih infekcija čime je uspostavljena osnovna struktura neophodna za organizaciju prevencije i kontrole bolničkih inefekcija. Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija NN 85/2012. bolničko povjerenstvo donosi program za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, godišnji plan prevencije i kontrole bolničkih infekcija. Sve ustanove provode edukaciju i izvide sukladno potrebama. Također se prate ubodni incidenti i procijepljenost za hepatitis B i influencu. Prema «Directive 2010/32/EU – “-prevencija ozljeda oštrim predmetima u bolnicama i zdravstvenom sektoru”. 11. 05. 2013. navedena direktiva postala je obvezujuća u zemljama EU, a odnosi se na korištenje tzv. sigurnosnih sistema u svakodnevnoj praksi uz ugradnju navedenog u lokalnu zakonsku regulativu. Pokazatelje ishoda ustanove prate ovisno o prioritetima što uključuje praćenje kirurških infekcija, praćenje infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja te praćenja bolničkihpatogena (MRSA, C. difficile i ostali multirezistentni patogeni). Krajem 2012. te početkom 2013. . godine održana su dva sastanka s predsjednicima Povjerenstava za kontrolu bolničkih infekcija zdravstvenih ustanova na kojima su razmatrani aktualni zadaci u kontroli bolničkih infekcija. Također su dogovoreni prioriteti za praćenje u 2013. godini, koji su nakon provedene analize pristiglih izvješća dopunjeni; te su za praćenje 2013. definirani prioriteti (praćenje CVK bakterijemija, infekcija povezanih s primjenom urinarnih katetera, praćenje 200 prilika za higijenu ruku); usuglašena jedinstvena metodologija praćenja i primjena obrasca u elektronskoj formi(bazi podataka) s dostupnom analizom vlastitih podataka u realnom vremenu te agregiranim podacima svih ustanova. Na osnovu određenih prioriteta upitnik za 2013. obuhvaća: - primjenu jedinstvene metodologiju praćenja potrošnje alkoholnih antiseptika prema - primjenu jedinstvene metodologije praćenja CVK bakterijemije u jedinicama

intenzivnog liječenja u periodu od 1.10.-31.12.2012.prema - primjena jedinstvene metodologije u praćenju infekcija povezanih supotrebom

urinarnih katetera na dan 15.10.2012. (point prevalnce study) prema - praćenje higijene ruku praćenjem 200 prilika od 1.10.-30.10.2012. primjenom na

odjelima za unutarnje bolesti − primjena jedinstevene metodologije za praćenje ostalih pokazatelja (procijepljenost,

multirezistentni patogeni)

20

BOLNIČKE INFEKCIJE I PRIMJENA ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA U HRVATSKIM BOLNICAMA - rezultati studije presjeka Bolničke infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi predstavljaju vrlo važnu komplikaciju samog liječenja povećavajući morbiditet i mortalitet bolesnika uz jasno povećanje troškova liječenja. Oni se povisuju zbog duljeg boravka u bolnici ali se uključuje i trošak antimikrobne terapije u liječenju tih infekcija. Javljaju se u oko 4 milijuna ljudi širom Europe, a godišnje se izravno s bolničkim infekcijama povezuje 37.000 smrtnih ishoda (1). Zbog bolničkih infekcija bolesnici se u bolnici nalaze oko 16 milijuna dana dulje dok se izravni troškovi procjenjuju na oko 5.5 milijardi Eura godišnje (prosječno oko 334 Eura na dan) (1). Najčešće bolničke infekcije su infekcije mokraćnog sustava, pneumonije, poslijeoperacijske infekcije, infekcije krvi i infekcije gastrointestinalnog sustava (2). Europski centar za kontrolu bolesti već nekoliko godina se bavi uvođenjem i harmonizacijom sistema za provođenje presječnih studija prateći prevalenciju bolničkih infekcija i potrošnje antibiotika (3). Cilj studija je pratiti i procijeniti ukupnu potrošnju, ali i opravdanost potrošnje antibiotika, najčešće indikacije za primjenu antimikrobnih lijekova kao i utvrditi najpropisivanije skupine antibiotika. Istodobno nastoji se pratiti učestalost bolničkih infekcija kao i pojedinačna zastupljenost bolničkih infekcija. Tijekom 11. mjeseca 2012. godine provedena je u hrvatskim bolnicama studija presjeka prevalencije potrošnje antimikrobnih lijekova i bolničkih infekcija prema protokolu Europskog centra za kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control –ECDC) (4). Protokol omogućava korištenje standardizirane metodologije bilježenja upotrebe antimikrobnih lijekova i bolničkih infekcijai primarno je namijenjen zemljama članicama EU, a Hrvatska je uključena kao pristupna zemlja. Studija se provodi prema preporukama Europske komisije o sigurnosti pacijenata (članak II.8.c, Council Recommendation 2009/C 151/01, 9.6. 2009 ) koje obuhvaćaju prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Također su u protokolu integrirane i metode korištene u ranijim studijama potrošnje antibiotika, kao što je ESAC (engl. European Surveillance of Antimicrobial Consumption), (5) također podržavajući i Council Recommendation 2002/77/EC od 15 studenog 2001. godine o racionalnoj upotrebi antimikrobnih lijekova u humanoj medicini. Studija je provedena u istom razdoblju, 2012. godini, u mjesecima svibnju i studenom u 29 Europskih zemalja. U Hrvatskoj presječna studija obuhvatila, 11 hrvatskih bolnica akutnog tipa. Poziv za sudjelovanje u presječnoj studiji poslan je od strane A. Budimir kao predstavnika u ECDC-u svim predsjednicima i članovima Bolničkih povjerenstava početkom rujna 2012. godine s pozivom na edukaciju organiziranu u listopadu u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Edukaciju su provele doc. Budimir i dr.Bošnjak. Prijavljeno je 32 sudionika a edukacija je obuhvaćala, uvod, cilj studije, metodologiju, definicije i upotrebu softvera. Prinicip, metodologiju i formulare je doc. Budimir prevela i prilagodila hrvatskim bolnicama (u nastavku teksta su detalji). Dvije su mogućnosti sudjelovanja u studiji bile prisutne: puna ili standardna opcija i pojednostavljena ili light opcija. 4 bolnice su slijedile punu ili standardnu verziju: KB Dubrava, OB T. Bardek, OB Čakovec, i KBC Osijek, a ostale bolnice: KBC Zagreb, OB Sveti Duh, KB Fran Mihaljević, OB Varaždin, OB Zadar, SB Magdalena, OB Zabok, slijedile su protokol light opcije. Formulari za prikupljanje podataka obuhvaćali su formular o bolnici i formulare o pojedinačnom pacijentu odnosno odjelu.

21

Glavni preliminarni rezultati pokazuju da je prosječna veličina bolnica koje su sudjelovale bila 587 kreveta, s prosječno 29 kreveta u jedinicama intenzivnog liječenja. Postotak infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi od 5, 7% (s rasponom od 5,1 do 6,4%) je zabilježen što je manje nego iznosi prosjek za Europske zemlje u kojima je rađen pilot-program u 2010. godini, tad je prosječan postotak pacijenata s bolničkom infekcijom iznosio 7,1 %, (6). Preliminarni rezultati pokazuju da je u vrijeme provođenja studije 32% pacijenata dobivalo antimikrobne lijekove ( s rasponom od 30,7 do 33,3%) dok je u prethodno spomenutoj europskoj studiji-pilotu, postotak pacijenata koji su primali barem jedan antimikrobni lijek iznosio je 34,6% (6). Najčešće primjenjivani antimikrobni lijekovi u hrvatskim bolnicama koje su provodile PPS su kombinacije beta-laktama s enzimskim inhibitorima (18,4 %) nakon čega slijede fluorokinoloni s 12,2%. U studiji su korištene europske definicije infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, precizno formulirane u studijskom protokolu (4) a prethodno formulirane u različitim projektima praćenja bolničkih infekcija, kao što je HELICS (Hospital in Europe Link for Infection Control throughSurveillance) i drugi europski projekti (7), a deficije su razrađene prema National Healthcare Safety Network, (NHSN, ranije NNIS) iz Center for Disease Control and Prevention (CDC) iz SAD (8). U navedenom protokolu PPS ECDC-a (4) , aktivnom infekcijom se smatra infekcija kod koje su znakovi i simptomi prisutni na dan presječne studije, ili znakovi i simptomi nisu više prisutni ali pacijent prima terapiju indiciranu zbog određene infekcije. Vrlo su precizno definirane vrste simptoma i znakova kao i kriteriji koje moraju zadovoljavati da bi se, kao prvo definirala aktivna infekcija i, nakon toga, kao bolnička ili izvanbolnička. Korišteni su standardni kriteriji (simptomi i znakovi infekcije se javljaju 48 sati nakon hospitalizacije, ili unutar 30 dana od operacije, a godine dana u slučaju implantata, kod postoperativnih infekcija; bilježi se upotreba invazivnog pomagala i infekcija vezanih uz upotrebu istih: urinarni kateter, mehanička ventilacija, centralni vaskularni kateter i slično). Postoje i neke definicije koje su specifične za patogene koji infekciju izazivaju, kao što je npr. Clostridium difficile. U slučaju C. diff dijareje, koja je podrijetlom bolnička, pacijent ima simptome 3. dan boravka u bolnici ili je prošlo manje od 28 dana od prethodne hospitalizacije. Zaključak: Studija presjeka kojoj je cilj praćenje bolničkih infekcija i potrošnje antimikrobnih lijekova zahtijeva veliki napor osoblja koje prikuplja i obrađuje podatke, opsežne pripreme i detaljan plan provođenja. Takva studija omogućuje uvid u trenutno stanje, broj i vrstu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, kao i diferencijaciju na temelju podataka o ustanovi u kojoj je infekcija stečena (bolnica u kojoj se bolesnik trenutno nalazi, druga bolnica, ustanova za kroničnu skrb, dom za starije i nemoćne osobe). Uvidom u vrstu najčešćih indikacija za propisivanje antibiotika moguće je pratiti primjenu lokalnih smjernica za liječenje infekcija, a vidljivo je i koje se vrste antibiotika najčešće upotrebljavaju, što može imati dugoročne posljedice za razvoj rezistencije na antibiotike. Literatura:

1. Focus on healthcare-associated infections, ECDC Annual epidemiological report 2008. http://ecdc.europa.eu/en/activities/surveillance/HAI/Documents/2008_HAI_%20special_chapter.pdf

2. ECDC publishes reports on healthcare-associated infections in Europe.15 Feb 2012 http://www.ecdc.europa.eu/en/healthtopics/Healthcare-associated_infections/Pages/index.aspx

22

3. European Centre for Disease Prevention and Control. Surveillance of healthcare-associated infections in Europe, 2007. Stockholm: ECDC; 2012. Stockholm, February 2012 ISBN 978-92-9193-327-3. doi 10.2900/18553

4. European Centre for Disease Prevention and Control. Point prevalence survey of healthcare associated infections and antimicrobial use in European acute care hospitals – protocol version 4.3. Stockholm:ECDC; 2012.ISBN 978-92-9193-366-2. doi 10.2900/53482

5. ESAC YEARBOOK 2009, ISBN number: 9789057283307

6. The European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC) pilot point prevalence survey of healthcare-associated infections and antimicrobial use. P Zarb, B Coignard, J Griskeviciene, A Muller, V Vankerckhoven, K Weist, M M Goossens, S Vaerenberg, S Hopkins, B Catry, D L Monnet, H Goossens, C Suetens, National Contact Points for the ECDC pilot point prevalence survey, Hospital Contact Points for the ECDC pilot point prevalence survey.http://www.eurosurveillance.org/images/dynamic/EE/V17N46/art20316.pdf

7. Hospital in Europe Link for Infection Control throughSurveillance (HELICS). Surveillance of surgical site infections.Protocol version 9.1. Lyon: HELICS; Sept 2004. Available from: http://www.ecdc.europa.eu/en/activities/surveillance/HAI/Documents/0409_IPSE_SSI_protocol.pdf

8. Horan TC, Andrus M, Dudeck MA. CDC/NHSN surveillance definition of health care-associated infection and criteria for specific types of infections in the acute care setting. Am J Infect Control. Jun 2008;36(5):309-32.

23

IZVJEŠĆE O TIJEKU KAMPANJE ZA HIGIJENU RUKU U REPUBLICI HRVATSKOJ Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još je 2005. godine započela projekt promocije higijene ruku u zdravstvenim ustanovama u cijelom svijetu, kroz koji se razvio sustav nacionalnih kampanja za higijenu ruku. Nakon što je potpisano pismo namjere MZ o podršci prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u veljači 2009. godine, Povjerenstvo je organiziralo radnu skupinu koja je izradila nacionalne Smjernice za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama (separati Smjernica tiskani 4. svibnja 2011., a Smjernice tiskane u Liječničkom Vjesniku u broju 5/6 2011.) Nadalje, ministar je od ravnatelja bolničkih ustanova zatražio da se imenuju bolnički koordinatori za provođenje kampanje za higijenu ruku, što je i učinjeno početkom 2011. godine, dosada u 38 bolničkih ustanova. Prvi sastanak s bolničkim koordinatorima održalo je Povjerenstvo i Referentni centar MZ za bolničke infekcije (dr.sc. Zrinka Bošnjak kao predstavnik Referentnog centra i voditelj kampanje u Republici Hrvatskoj) 14. ožujka 2011. na kojem je bolničkim koodinatorima podijeljen Okvir za samoprocjenu stanja higijene ruku u zdravstvenoj ustanovi (Hand Hygiene Self Assessment Framework/HHSAF). U travnju 2011. Profesor Didier Pittet (autor Smjernica za higijenu ruku SZO i voditelj svjetske kampanje) podržao je našu kampanju dolaskom na 9. Hrvatski kongres kliničke mikrobiologije. Rezultati obrade HHSAF u hrvatskim bolnicama također su prikazani na Kongresu. Međunarodni dan higijene ruku, 5. svibnja 2011., obilježen u Hrvatskom liječničkom zboru gdje su sudionici (njih oko 150) dobili objavljene hrvatske smjernice za higijenu ruku i na kojem je postignut dogovor o prijevodu osnovnih materijala potrebnih za kampanju na hrvatski jezik. Sastanak koordinatora održali su Povjerenstvo i Referentni centar 16.06.2011. na kojem su podijeljeni zadaci za prevođenje materijala i dogovoren je rok za završetak prijevoda do rujna 2011. godine. U listopadu 2011. godine održan sastanak koordinatora i dogovoreno praćenje 200 prilika za higijenu ruku. Prijevod tehničkog priručnika na hrvatskom jeziku dostavljen koordinatorima 15. veljače 2012. godine. Međunarodni dan higijene ruku, 5. svibnja 2012., obilježen u Referentnom centru MZ za bolničke infekcije, Kliničkog bolničkog centra Zagreb na kojem su prikazani rezultati 200 prilika za higijenu ruku. 1. SVRHA PROMATRANJA Glavna svrha promatranja je utvrditi stupanj suradljivosti pri higijeni ruku među zdravstvenim djelatnicima i, u nekim slučajevima, služi za procjenu vrste i kvalitete tehnike izvođenja postupka. Ovisno o razini suradljivosti s higijenom ruku među zdravstvenim radnicima i vrsti odjela, a u skladu s posebnim prioritetima, rezultati promatranja također pomažu u određivanju najprikladnijih intervencija za promociju, edukaciju i trening higijene ruku. Provođenje promatranja prije i poslije takvog razdoblja intervencije omogućuje ne samo

24

procjenu razine suradljivosti pri higijeni ruku u više navrata, nego također i mjerenje poboljšanja u svakodnevnoj praksi i utjecaja intervencija, te prilagođavanje edukacijskih materijala i kampanja. Ako je moguće, rezultati promatranja mogu se korelirati s kretanjem stopa infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (HCAI), indikatora za procjenu ishoda promotivne strategije za unaprjeđivanje higijene ruku. Glavna svrha ovdje predložene metode SZO za izravno promatranje je stvaranje podataka velikih razmjera o suradljivosti s higijenom ruku na najtočniji način i sukladno pristupu "Mojih pet trenutaka za higijenu ruku ". 2. IZRAVNO PROMATRANJE POSTUPAKA HIGIJENE RUKU Izravno promatranje zdravstvenih djelatnika tijekom provođenja rutinske njege je jedna od metoda za procjenu postupka higijene ruku. Izravno promatranja je izabrana metoda jer stvara najtočnije podatke o suradljivosti zdravstvenih djelatnika s preporukama za higijenu ruku, iako dobivene rezultate ne treba smatrati savršenim prikazom stvarnog stanja. Prednosti izravnog promatranja su:) izvođenje u stvarnom vremenu omogućuje uspoređivanje rezultata istodobno u odnosu na vrijeme, mjesto i okolnosti; i b)dosljednost između referentnih pojmova, definicija i alata koje koriste i zdravstveni djelatnici i promatrači. Dva glavna nedostatka metode su: potencijalni utjecaj promatrača, koji može imati utjecaj na ponašanje zdravstvenih radnika (s obzirom da ova metode podrazumijeva da je promatrani zdravstveni radnik svjestan postupka promatranja), te utjecaj promatračevog tumačenja definicija i stvarnog stanja na pouzdanost podataka. 3. PRAVILA PROMATRANJA Preporuča se da se podaci dobivenim promatranjem prikupljaju anonimno i čuvaju kao povjerljivi. Rezultati promatranja ne bi trebali biti iskorišteni za administrativnu procjena predmetnog osoblja. Međutim, u nekim slučajevima, institucionalnim odlukama ili zbog nepostojanja specifičnih prepreka za identifikaciju zdravstvenih djelatnika, pojedinačna promatranja, uključujući identifikaciju zdravstvenih djelatnika, se može provoditi i u edukativnu svrhu. Doista, za poboljšanje razumijevanja higijene ruku i pridonošenju promocije higijene ruku, gdje god je to moguće rezultati promatranja bi trebali biti odmah predstavljeni promatranom zdravstvenom djelatnicima (davanje povratne informacije). To bi trebalo biti učinjeno na način koji omogućava razmjenu mišljenja, pridonoseći promicanju sigurnosne kulture i povjerenje među onima koji su sudjelovali. Na primjer, povratna informacija o suradljivosti se može dati pojedincima na sastancima ili drugdje na prikladnijem mjestu na kliničkom odjelu, u prikladnije vrijeme tijekom radnog dana u jednostavnom pisanom obliku te se može o njima raspraviti u hodu i usporediti s budućim očekivanim rezultatima. Osim toga, konačni rezultati bi trebali biti poslani svim uključenim zdravstvenim djelatnicima bilo kolektivno ili pojedinačno, kao i drugima, na primjer, upravi zdravstvene ustanove ili povjerenstvu za kontrolu bolničkih infekciji, u ovisnosti o lokalnim odlukama svake zdravstvene ustanove. Ovakvo izvještavanje bi trebalo učiniti što prije nakon prikupljanja podataka. Promatranje je način osvještavanja zdravstvenog osoblja o potrebi za provođenje higijene ruku: jednostavno promatranje prakse higijene ruku, pružanje povratne informacije i komentiranje rezultata ima neposredni promotivni učinak. Dakle, u uvjetima u kojima treba provesti utvrđivanje osnovne, početne suradljivosti s postupcima higijene ruku, povratne informacije ne treba davati dok se ne procjene ukupne postavke (npr. dok se ne ustanovi očekivani ukupni broj prilika za higijenu ruku.

25

4. PROMATRAČ I NJEGOVA/ NJEZINA ULOGA Primarna uloga promatrača je otvoreno i objektivno promatranje prakse higijene ruku i prikupljanje podataka o higijeni ruku pomoću pet indikacija koristeći metodologiju i upute predložene u ovom tekstu. Prije nego se to učini, promatrači moraju biti upoznati s pet indikacija za higijenu ruku i pridruženim temeljnim konceptima, te ih moraju biti u mogućnosti primijeniti, prepoznati, razlikovati i objasniti. Iako je potrebno osnovno znanje za higijenu ruku sažeto u ovom referentnom priručniku, promatrač bi trebao imati prethodno veliko iskustvo o zdravstvenoj skrbi i njezi bolesnika kako bi ove koncepte mogao primijeniti u svakodnevnom radu. Međutim, kao promatrač on/ona također mora biti u stanju provoditi svoje dužnosti i opažanje objektivno. Položaj promatrača postavlja ga u referentnu ulogu, kako za promatrane osobe, a također i za administrativne osoblje i upravu. Također, oni su obično odgovorni za promicanje, a u nekim slučajevima i poučavanje postupaka higijene ruku, pružanje povratne informacije komentiranjem rezultata, i za pomoć pri oblikovanju kampanje, a u skladu s potrebama zdravstvenih djelatnika. Dakle, promatrač mora posjedovati potrebno znanje i mora razumjeti kako se provodi promotivna kampanja. Promatrač se, u prikladno vrijeme, predstavlja zdravstvenim djelatnicima čije ponašanje promatra kao i bolesnicima (ako je primjenjivo), i daje opće objašnjenje za svoju prisutnost (primjerice, promatranje zdravstvene prakse) . Preporuča se da se razdoblje promatranja službeno objavi liječniku voditelju zdravstvene jedinice i glavnoj sestri ; u nekim slučajevima može biti potrebno ishoditi pismenu suglasnost od strane bolesnika. Zdravstveni djelatnici trebaju biti svjesni da li je promatranje anonimno ili ne i u koju svrhu i na koji način će se prikupljene informacije koristiti. Poštivanje bolesnikove privatnosti mora se uvijek ogledati u ponašanju promatrača, koje ne bi trebalo ometati zdravstvene aktivnosti koje se provode tijekom promatračkog izvida. Opažanje ne treba provoditi u ekstremnim situacijama (hitno medicinsko liječenje, primijećeni znakovi nekontroliranog stresa u promatranog zdravstvenog djelatnika) jer one ne odražavaju "standardnu" situaciju zdravstvene skrbi. Promatrač mora znati prepoznati takva stanja, prekinuti promatranje i povući se u takvim situacijama. Međutim, to ne isključuje promatranje na odjelima hitne medicine i intenzivnog liječenja. Promatrač obično stoji blizu mjesta zdravstvene skrbi. Dok traje promatranje, poželjno je de se formulari koji se koriste u bilježenju podataka postave na čvrstu podlogu kako bi se lakše popunjavali. Također, ako se koriste obična olovka i gumica, lakše se mogu napraviti ispravke; međutim, promatrači stalno trebaju biti svjesni svoje potrebe za objektivnosti i ne trebaju mijenjati zabilješke, osim ako je napravljena apsolutna pogreška u promatranju. Vrijeme obavljanja promatranja treba mjeriti. Međutim, ako promatrač koristi ručni sat kojim mjeri vrijeme, da bi postavio dobar primjer zdravstvenim djelatnicima, sat ne treba nositi na ručnom zglobu i treba se suzdržati nošenja drugog nakita na rukama. Nokti trebaju biti kratki i nelakirani, a umjetne nokte ne treba imati kao niti svi drugi zdravstveni radnici. 5. PRILIKE ZA HIGIJENU RUKU Promatrači imaju različite poglede za indikacije i akcije za higijenu ruku u odnosu na zdravstvene djelatnike i edukatore. Kada promatrač tijekom promatranja identificira indikaciju za higijenu ruku, on/ona ju za vrijeme bilježenja pretvara u priliku, koristeći poseban obračunski postupak. Priliku određuje potreba za obavljanje akcije higijene ruku, bilo da je razlog za provođenje postupka (indikacija koja vodi do akcije) jedan ili više njih. S promatračeve točke gledišta, prilika postoji kad je uočena jedna od indikacija za higijenu ruku. Nekoliko indikacija može nastati istovremeno stvarajući jednu priliku i zahtijevaju jednu akciju za higijene ruku .Prilika je obračunska jedinica koja odgovara broju potrebnih akcija za higijenu ruku, bez obzira na broj indikacija. Suradljivost sa higijenom ruku se mjeri dijeljenjem broja akcija (brojnik) sa brojem prilika (nazivnik) .

26

6. AKCIJA (RADNJA) HIGIJENE RUKU KAKO JU VIDI PROMATRAČ Promatrač uvijek treba uspostaviti vezu između promatrane akcije za higijenu ruku i pridružene prilike. Akcija može biti ili negativna (nije izvedena) ili pozitivna (izvedena). U nekim slučajevima promatrač nije u mogućnosti vidjeti izvođenje akcije, stoga bi promatrač trebao zabilježiti samo radnje koje on ili ona može jasno vidjeti i koje odgovaraju indikaciji; promatrač ne smije pretpostaviti da je akcija izvedena. U trenutku kada promatrač identificira indikaciju, to se računa kao prilika kojoj bi trebala uslijediti odgovarajuće pozitivna ili negativna akcija. Pozitivne akcije pokazuju suradljivost; negativne akcije pokazuju nesuradljivost. Pozitivna akcija koja nije opravdana i određena indikacijom se stoga ne može prevesti u priliku i ne može biti uključena u mjerenje suradljivosti. Kronologija događaja može biti varijabla: indikacija može prethoditi (nakon rizika izlaganja tjelesnoj tekućini , nakon kontakta s bolesnikom ili nakon kontakta s bolesnikovom okolinom) ili slijediti (prije kontakta s bolesnikom ili prije čistih/aseptičkih postupaka) akciji higijene ruku. Bilježenje indikacije u određenom trenutku ne isključuje mogućnost kombiniranja i drugih indikacija u isto vrijeme, pod uvjetom da se slijed aktivnosti poštuje i da postoji odgovarajuća pozitivna akcija higijene ruku. Na primjer, zdravstveni radnika ulazi u okolinu pacijenta, obavlja higijenu ruku (indikacija 2) i povezuje intravenska infuziju na trostruki sigurnosni ventil (bez dodirivanja bolesnika). Nakon što je postupak završen, zdravstveni djelatnik mjeri puls bolesnika (indikacija 1). Obavljanje higijene ruku prije čistog / aseptičkog postupka (indikacija 2) također "vrijedi" za indikaciju koja slijedi (indikacija 1). Glavno žarište promatranja primarno ne bi trebala biti akcija, nego utvrđivanje indikacije na koju zdravstveni djelatnik tada reagira pozitivno ili negativno, bilo prije ili poslije kontakta koji određuje indikaciju. Sasvim jednostavno, ako promatrač identificira jednu ili više indikacija, to se računa kao jedna prilika i bilježi se bilo pozitivna ili negativna akcija. Ako promatrač ne identificira indikaciju, ne računa se kao prilika i nikakva akcija se ne bilježi. Promatrači moraju uvijek biti oprezni kako ne bi činili pretpostavke o postavljanju indikacije, a kada nemaju sve elemente za definiranje indikacije. Na primjer: promatrač vidi zdravstvenog djelatnika koji se približava bolesniku, a da nije vidio što je zdravstveni djelatnik učinio prije približavanja bolesniku (bez obzira da li je ili nije izveo postupak higijene ruku). Ova indikacija se ne može zabilježiti. Osim toga, promatrač ne smije zabilježiti indikacije za higijenu ruku koji proizlaze iz uobičajenih ili nesvjesnih radnji koje zdravstveni djelatnik čini tijekom svoje dužnosti, kao što su namještanje naočala ili naređivanje kose. Činjenica da su ove radnje nesvjesne znači da one ne mogu biti zabilježene kao indikacija za higijenu ruku. Iznimno, moraju se uzeti u obzir i zabilježiti kada izvođenje ovih uobičajenih radnji dovodi do prekid sterilnog postupka. 7. IZVJEŠĆIVANJE O SURADLJIVOSTI S HIGIJENOM RUKU Kada se provodi izvješćivanje s podacima o higijeni ruku, promatrač mora uvijek imati na umu sljedeće: a) najmanje jedna indikacija za higijenu ruku mora biti uočena da bi se definirala prilika; b) svaka prilika zahtijeva jednu akciju higijene ruku; c) jednu akcija se može primijeniti na više indikacija; d) dokumentirana akcija može biti pozitivna ili negativna pod uvjetom da odgovara prilici; e) uočavanje pozitivne akcije uvijek ne podrazumijeva postojanje prilike. Suradljivost s higijenom ruku je omjer broja obavljenih akcija sa brojem prilika i izračunava se siljedećom formulom:

Suradljivost (%) = Izvedene akcije/Prilike x 100

27

Ovo odražava stupanj suradljivosti zdravstvenih djelatnika sa zahtjevima provođenja higijene ruku tijekom zdravstvenih aktivnosti u skladu s pet indikacija (trenutaka) u mjeri u kojoj se broje kao prilike. Suradljivost opisuje točnu ekvivalenciju između broja akcija i broja prilika. Nesuradljivost postoji kada je broj prilika veći od broja akcija koje se izvode. Slika 1 . Mreža (tablica) za unos podataka Stručna kategor.

Stručna kategor.

Stručna kategor.

Stručna kategor.

Kod Kod Kod Kod No No No No Prilika Indikacija HR

akcija Prilika Indikacija HR

akcija Prilika Indikacija HR

akcija Prilika

1 □ prije bol. □ prije asept. □ nakon tjel. tek. □ nakon bol. □ nakon bol. okol

□ HU □ HP ○ nema ○ rukavice





1

Prilika Indikacija HR akcija



Prilika







2

Mreža (tablica) za unos podataka promatranja (slika 1) sadrži podatke potrebne za mjerenje suradljivosti. Ona je podijeljena u četiri stupca; stupac može biti dodijeljen određenoj stručnoj kategoriji (u tom slučaju se u stupcu bilježe podatci vezani uz aktivnosti različitih zdravstvenih radnika iz te kategorije) ili može biti dodijeljen pojedinom zdravstvenom djelatniku koji pripada naznačenoj kategoriji. Kad su podaci klasificirani prema stručnoj kategoriji, mora biti naveden broj zdravstvenih djelatnika promatranih u svakoj kategoriji tijekom izvida te nema gornje granice. Kada su podaci koji se prikupljaju usmjereni prema pojedinom zdravstvenom djelatniku, najviše četiri pojedinca mogu biti uključena u isti obrazac. Zdravstveni djelatnici su klasificirani u sljedeće kategorije i označeni kodovima kako slijedi: 1. medicinska sestra /primalja

1.1 sestra 1.2 primalja 1.3 učenik za medicinsku sestru/primalja

28

2. pomoćni radnici 3. doktor medicine

3.1 internist 3.2 kirurg 3.3 anesteziolog / reanimatolog / liječnik hitne medicine 3.4 pedijatar 3.5 ginekolog 3.6 konzultant 3.7 student medicine

4. drugi zdravstveni radnici 4.1 terapeut (fizioterapeut, terapeut radne terapije, audiologist, terapeut za govor, itd.) 4.2 tehničar (radiološki, tehničar u operacijskoj dvorani, laboratorijski tehničar, itd.) 4.3 drugi (dijetetičar, socijalni radnik, ostali profesionalci u zdravstvenoj skrbi) 4.4 učenik

29

Rezultati praćenja od 1. 01. 2012.-1. 05. 2012. prikazani su u sljedećim tablicama. Ustanove su označene brojevima od 1 do 10. Tablica 1: prikazuje postotak suradljivosti prema profesijama

Ustanova 1

Liječnici Medicinske

sestre

Fizioterapeu

ti

Pomoćne

radnice

Ukupno

akcija 6 139 10 2 157

prilika 24 167 16 2 209

suradljivost 25% 83,23% 62,5% 100% 75,11%

HR 4,16% 42,51% 50% 0% 38,27%

Tablica 2: prikazuje postotak suradljivosti prema pet trenutaka za higijenu ruku

Ustanova 1

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 42 8 23 69 17

prilika 62 9 25 81 31

suradljivost 67,84% 88,88% 92% 85,18% 54,83%

HR 54,83% 66,66% 38,27% 32,25%

30

Tablica 3: prikazuje postotak suradljivosti prema profesijama

Ustanova 2


sestre

Fizioterapeu

ti

Pripravnici Ukupno

akcija 24 326 15 29 396

prilika 43 394 23 38 498

suradljivost 55% 82% 65% 76% 79%

HR 30,2% 35,5% 26% 15,78% 33,9%


Ustanova 2

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 209 121 87 97 168

prilika 239 127 89 105 218

suradljivost 87% 95% 97% 92% 30,3%

HR 41,8% 43,3% 25,8% 33,33% 32,25%

31


Ustanova 3

Medicinske

sestre

Liječnici

(anestieziolo

g/hitna)

Fizioterapeu

ti

Liječnici(kiru

rg)

Ukupno

akcija 115 9 29 1 154

prilika 153 19 31 2 205

suradljivost 75% 47% 93% 50% 75%

HR 67,32% 36,84% 87,1% 50% 37,8%


Ustanova 3

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 52 11 9 57 27

prilika 69 15 10 72 40

suradljivost 75% 73% 79% 79% 68%

HR 75,36% 73,33% 30% 68% 65%

32


Ustanova 4

Medicinske

sestre

(srednja)


sestre (viša)

Liječnici(spe

cijalizant)

Ukupno

akcija 76 24 23 13 136

prilika 103 42 31 24 200

suradljivost 73,78% 57,14% 74,19% 54,16% 68%

HR 18,44% 14,28% 22,58% 20,83% 18,5%


Ustanova 4

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 23 21 30 46 22

prilika 50 27 37 54 32

suradljivost 46% 77,77% 81,08% 85,18% 68%

HR 26% 37,03% 10,81% 16,66% 15,62%

33


Ustanova 5

Medicinske

sestre

Pomoćni

djelatnici

Liječnici Fizioterapeu

ti

Ukupno

akcija 156 5 30 3 194

prilika 189 5 31 4 229

suradljivost 82,54% 100% 96,8% 75% 84,72%

HR 64,02% 100% 90,32% 25% 67,24%


Ustanova 5

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 31 22 23 54 64

prilika 43 32 26 57 71

suradljivost 72,1% 68,75% 88,46% 94,74% 90,14%

HR 65,11% 53,12% 69,23% 80,7% 63,38%

34


Ustanova 6

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 68 36 15 63 31

prilika 82 43 15 68 41

suradljivost 82,9% 83,7% 100% 92,6% 75,6%

HR 71,95% 79,06% 66,66% 52,94% 58,53%


Ustanova 6


ti

Medicinske

sestre

Ukupno

akcija 17 8 188 213

prilika 17 11 221 249

suradljivost 100% 72,7% 85,1% 85,5%

HR 88,23% 63,63% 63,8% 62,2%

35


Ustanova 7

Medicinske

sestre

Fizioterapeu

ti

Liječnici Ukupno

akcija 103 57 48 208

prilika 110 60 50 220

suradljivost 93,64% 95% 96% 94,55%

HR 24,54% 33,33% 10% 23,63%


Ustanova 7

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 54 9 16 49 64

prilika 70 9 16 54 65

suradljivost 77,14% 100% 100% 90,74% 98,46%

HR 72,85% 100% 6,25% 68,51% 73,84%

36


Ustanova 8

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 21 10 15 36 9

prilika 46 39 34 64 17

suradljivost 45,65 % 25,6% 44,1% 56,2% 52,9%

HR Nema

podataka

Nema

podataka

Nema

podataka

Nema

podataka

Nema

podataka


Ustanova 8

Medicinske

sestre

Liječnici Ostali ukupno

akcija 51 13 27 91

prilika 116 24 60 200

suradljivost 44% 54% 45% 25,5%

HR 86,27% 100% 77,7% 85,7%

37


Ustanova 9

Medicinske

sestre

Liječnici Ukupno

akcija 152 23 175

prilika 165 39 204

suradljivost 92,12% 58,9% 85,7%

HR 57,4% 48% 56,2%


Ustanova 9

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 36 10 31 41 57

prilika 51 11 32 46 64

suradljivost 64,28% 90,9,% 96,87% 89,1% 89%

HR 71,95% 79,06% 66,66% 52,94% 58,53%

38


Ustanova 10

Medicinske

sestre


ti

Ukupno

akcija 151 42 8 201

prilika 200 80 8 288

suradljivost 75,5% 52,5% 100% 69,78%

HR 55% 60% 87,5% 57,2%


Ustanova 10

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 72 27 15 71 16

prilika 99 33 15 92 49

suradljivost 72,72% 81,81% 100% 77,17% 32,65%

HR 84,72% 25,92% 0% 21,12% 56,25%

39

Slika 1: prikazuje postotak ukupne suradljivosti prema ustanovama

Postotak suradljivosti

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

postotak

suradljivosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

suradljivost

Slika 2: prikazuje postotak suradljivosti prema profesijama i ustanovama

Postotak suradljivosti

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

postotak

suradljivosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

suradljivost

liječnici

sestre

40

Slika 3: prikazuje postotak utrljavanja alkoholnim pripravkom (hr) prema profesijama i ustanovama

Postotak HR(utrljavanje)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

HR(utrljavanje)

liječnici

med.sestra

ukupno

Slika 4: prikazuje postotak utrljavanja alkoholnim pripravkom (hr) u odnosu prema pranju ruku(hw) u odnosu na profesije i ustanove

HR/HW

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

HR/HW

liječnici(hr)

med.sestra(hr)

liječnici(hw)

med.sestra(hw)

41

Slika 5: prikazuje postotak suradljivosti prema pet trenutaka u različitim ustanovama

5 trenutaka

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

postotak

suradljivosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

suradljivost 5 trenutaka

prije b.

prije asep.

nakon tj.

nakon b.

nakon z.

42

Tijekom prosinca 2012. godine za praćenje suradljivosti na KBC Zagreb odabran je JIL-pedijatrijski (Povjerenstvo za bolničke infekcije) . Prije početka praćenja suradljivosti učinjena je osnovna procjena prema metodologiji SZO (HHSAF) bazirana na pet modula: A) Sustav promjena 100/100 % B) Usavršavanje i edukacija 35/100 % C) Evaluacija/povratna informacija 50/100 % D) Podsjetnici na radilištu 60/100 % E) Institucionalno ozračje sigurnosti 50/100 % Ukupni rezultat 59% INTERMEDIJARNI 1. MODUL- Sustav promjena 100/100 %

• Vaša trenutna praksa je usklađena s preporukama SZO i aktivnosti koje su dosada ugrađene treba zadržati na istoj razini

• Zadovoljavajuća infrastruktura koju bi trebalo provjeravati na godišnjoj

razini 2. MODUL - Usavršavanje i edukacija 35/100 %

• Kojom dinamikom ZD prolaze edukaciju uz higijenu ruku u Vašoj instituciji? • Je li moguće potvrditi da su svi ZD prošli edukaciju o higijeni ruku? • SZO “Hand Hygiene Technical Reference Manual” • SZO letak “Glove use Information” • Je li osiguran program i procjena suradljivosti higijene ruku promatrača’ • Je li posebno određen budžet za edukaciju higijene ruku

• Preporučeno provoditi radionice o higijeni ruku i organizirati predavanja

stručnjaka 3. MODUL- Evaluacija/povratna informacija 50/100 %

• Je li utrljavanje alkohola prema potrošnji 20L/1000 bolesničkih dana? • Koliko često se provodi promatranje higijene ruku prema SZO formularu? • Kolika je prosječna suradljivost higijene ruku prema SZO formularu? • Povratna informacija ZD? • Povratna informacija rukovodstvu ustanove?

• Kontinuirano monitoriranje je vrlo korisno u mjerenju promjena nakon

implementacije promjena. Preporučeno provoditi na godišnjoj osnovi 1. praćenje higijene ruku prema SZO formularu i 2. pratiti potrošnju alkoholnog sredstava.

4. MODUL -Podsjetnici na radilištu 60/100 %

• Koliko često se provodi sistematski izvid svih postera da bi se vidjelo da li su oštećeni, te izmjena ukoliko je potrebno?

• Je li promocija higijene ruku potaknuta izmjenom postera ? • Jesu li informativni leci o higijeni ruku dostupni na odjelu? • Jesu li ostali posteri raspoređeni kroz ustanovu?

• Poster Higijensko pranje ruku temeljeno na SZO metodologiji

43

• Poster Higijensko utrljavanje temeljeno na SZO metodologiji • Vodič higijena ruku • Vizualni podsjetnik o propuštenim mjestima kod higijene ruku • Kviz o higijeni ruku za provjeru znanja

5. MODUL- Institucionalno ozračje sigurnosti 50/100 %

• Jasna opredijeljenost za higijenu ruku ravnatelja? • Jasna opredijeljenost za higijenu ruku medicinskog direktora? • Jasan sustav dizajniran za prvake u higijeni ruku? • Jasno priznanje onima koji su uzor u higijeni ruku? • Jesu li bolesnici/pacijenti informirani o važnosti higijene ruku? • Je li formalno uveden program angažiranosti bolesnika/pacijenata u higijeni

ruku? • Higijena ruku kroz E-učenje? • Sistem podrške za novoprimljene?

Rezultati praćenja suradljivosti su: Suradljivost-higijena ruku prema profesiji Medicinske sestre Liječnici Ostali

(fizioterapeut)

Suradljivost 66 %

Suradljivost 48 %

Suradljivost 50 %

Suradljivost-higijena ruku prema 5 trenutaka 1. Prije kontakta s bolesnikom 76 %

2. Prije aseptičnih postupaka 79 %

3. Nakon rizika izlaganju tjelesnim tekućinama 83 %

4. Nakon kontakta s bolesnikom 57 %

5. Nakon kontakta s okolinom bolesnikom 10 %

Referentni centar za bolni čke infekcije Ministarstva zdravlja … · 2014. 10. 9. · Referentni...

Documents

Transcript of Referentni centar za bolni čke infekcije Ministarstva zdravlja … · 2014. 10. 9. · Referentni...