JU Prva gimnazija u Zenici školska 2012/13. godina Zenica

Ime i prezime : Ena NukovićIzborno područje: PrirodnoOdjeljenje: IV-3

MATURSKI RAD iz hemije

TEMA : Pušenje je štetno za zdravlje

MENTOR:

Kadrija Ramić

Zenica, maj 2013. godineSadržaj:

1. Uvod 3

2. Historija pušenja 4

2.1. Proizvodnja duhana u BiH 5

2.2. Značajniji datumi u historiji konzumiranja duhana 6

3. Alkaloidi 7

4. Hemijski sastav cigareta 8

4.1. Nikotin 9

4.1.1. Osobine nikotina 10

4.2. Ugljični monoksid 11

4.3. Katran 12

5. Psiho-fizičke promjene u organizmu pušača 13

5.1. Ovisnost o pušenju 14

6. Štetnost pušenja po zdravlje čovjeka 15

7. Pozitivni efekti prestanka pušenja 17

7.1. Namirnice koje pomažu pri odvikavanju od pušenja 18

8. Statistički podaci i zanimljivosti o pušenju 20

9. Zaključak 21

2

1. Uvod

Ovisnost o cigaretama je jedna od najčešćih oblika ovisnosti sa kojima se ljudi danas suočavaju. Prema nekim statističkim podacima, u svijetu je oko 1.3 milijarde aktivnih pušača, iako se njihov broj svakodnevno povećava. Dobna granica za pušače se u potpunosti pomjerila, pa tako u mnogima državama najmlađi konzumatori cigareta su nešto mlađi od 15 godina.

Od donošenja duhana u Europu stavovi prema konzumaciji duhana bili su različiti - od toga da se duhan smatrao lijekom za brojne bolesti do toga da se pušenje kažnjavalo, a u prvim desetljećima XX stoljeća pušenje postaje društveno prihvaćena navika. Štetan utjecaj pušenja prvi put je dokazan prije pedesetak godina. Sredinom XX stoljeća započela su prva istraživanja i 1952. godine engleski doktori R. Doll i A. B. Hill dokazali su povezanost između pušenja i karcinoma bronhija i pluća, te infarkta miokarda i hronične opstruktivne plućne bolesti. 1964. godine objavljen je izvještaj američke zdravstvene službe (Surgeon General’s Report on Smoking and Health) u kojem je pušenje definitivno proglašeno rizičnim faktorom i uzrokom niza bolesti koje znatno smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti. Danas je štetnos pušenja nadaleko poznata, a o opasnostima po zdravlje pušača govori se putem svih oblika medija. Uprkos izjavama da cigarete doprinose poboljšanju raspoloženja i da imaju pozitivan efekat na pušače, cigarete imaju samo negativne strane. One trenutačno smiruju, ali ubrzo nastupa razdražljivost koja zahtijeva novu cigaretu i to je začaran i tragičan krug u kome se nalazi pušač. Iz tog se kruga godišnje, samo u Evropi, regrutuje oko 500.000 smrtnih slučajeva od direktnih posljedica pušenja. Svi se istraživači slažu u tome da ljudi počinju pušiti kako bi izrazili pobunu, bunt i da bi imitirali ponašanje osoba za koje smatraju da imaju viši položaj. Problem mladih je uglavnom želja da izgledaju odraslije, želja da se dokažu u društvu, ili se ipak odaju ovom poroku kako ne bi bili društveno osuđivani ili odbačeni.

Ovisnost o nikotinu koji se nalazi u cigaretama nije samo problem pojedinca, već i širih masa. Pasivno p ušenje je jednako problem kao i aktivno pušenje, te odnosi brojne živote.

3

2. Historija pušenja, kako je sve počelo?

Pradomovinom duhana smatra se Sjeverna Amerika. Na arheološkim nalazima iskopanim na području gdje su živjeli Indijanci iz plemena Maja prikazani su sveštenici kako za vrijeme vjerskih obreda puše lule. Među indijanskim plemenima pušila se zajednička lula za vrijeme raznih svečanosti, a osobito prilikom prestanka ratovanja i sklapanja mira (poznata “lula mira”).

Godine 1492. Christopher Columbus (1451-1506), talijanski moreplovac u službi Španije otkrio je sjevernoamerički kontinent u potrazi za novim putem ka Aziji. Prilikom iskrcavanja na otok Guanahanu (San Salvador) u Karipskom moru, urođenici su mu poklonili listove duhana koje je posada složila na hrpu oko jarbola. Nekoliko dana kasnije se iskrcao na Kubu i shvatio čemu ti listovi služe vidjevši domorodce koji su nosili užareni ugalj i smotuljak od istog tog lišća. Za vrijeme drugog putovanja (1493-1496.godine), koje je obuhvatilo Dominicu, Guandelonpe, Puerto Rico, Jamaicu, Haiti i Cubu, sveštenik iz njegove pratnje, Ramon Pane, je iznio običaju pušenja duhana u svom putopisu "De insularum ritibus". Duhan je za prvobitne stanovnike Amerike, Indijance iz plemena Maya, imao ritualni, religiozni i medicinski značaj. Prema mitologiji Maya, bogovi su bili strastveni pušači, a ispušene opuške bacali su s neba formirajući tako zvijezde i meteore. Tlaloc, bog kiše indijanskog plemena Azteci, je prema mitologiji koristio duhan. Oblaci su predstavljali duhanski dim iz kojeg se taložila kiša prije nego bi se dim raspršio po nebu.

Prvi uživaoci izvan Amerike su bili mornari i lučki radnici, a zatim se duhan širi u sve slojeve društva. U početku je bio ukrasna i ljekovita biljka, a kasnije sredstvo za uživanje. Francuski poslanik na portugalskom dvoru Jean Nicot Villemann je 1560. godine poslao samljeveno lišće duhana francuskoj kraljici Catherini de Medici kao lijek za njenu migrenu, nakon čega se duhan počeo širiti Evropom, a po Nicotu rod dobiva ime. Polovinom XVII stoljeća raširio se po cijelom svijetu, a uživaju ga ljudi na cijeloj zemaljskoj kugli bez obzira na spol, rasu, religijsku pripadnost i društveni status, kao i činjenicu da je kroz historiju do danas bio zabranjivan iz vjerskih, etičkih, medicinskih, ekoloških i drugih razloga. Francuski ministar, kardinal Richelieu, te engleski kralj Charles I prvi su uveli poreze na duhanske proizvode.

4

2.1. Proizvodnja duhana u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini duhan se počeo uzgajati u prvoj polovini XVII stoljeća došavši u Hercegovinu preko Mlečana i Dubrovačke Republike. Ima više pretpostavki kako je duhan došao u Hercegovinu i raširio se u Bosnu. Po jednoj teoriji došao je preko Mlečana i Dalmacije, po drugoj su ga donijeli mornari koji su plovili na brodovima Dubrovačke republike. U Dubrovačkom arhivu je zabilježeno da je 1676. godine počela trgovina duhanom između Dubrovačke republike i susjeda.

U turskom periodu bio je od sporednog značaja, za domaće potrebe i robnu razmjenu. Pred kraj turske vladavine, oko 1870. godine, proizvedeno je u BiH oko 500 tona duhana, odnosno imala ga je skoro svaka kuća u Hercegovini. Turska uvodi monopol 1875. godine ali bez većeg djelovanja zbog aneksije BiH od strane Austro-Ugarske 1878. godine.

Austro-Ugarska monarhija treba veće količine kvalitetnog duhana pa se austro-ugarskim dolaskom u raznim mjerama stimuliše proizvodnja, te duhan u Hercegovini postaje najvažnija poljoprivredna kultura. Krajem XIX stoljeća u BiH se proizvodilo oko 4.000 tona. Sav duhan se morao predavati državi, s tim što je domaćinstvo moglo zasaditi 70m2 za svoje potrebe, a uz to je imalo pravo tražiti po 35m2 za svakog člana domaćinstva starijeg od 20 godina, ili ukupno 245m2. Na tome se ostvarivala dodatna zarada, jer uvođenjem monopola počinje period krijumčarenja duhanom.

1880. godine nastaju i prve fabrike duhana (Sarajevo i Mostar), kasnije, 1888. u Banjoj Luci, te 1892. godine i u Travniku koja je prestala sa radom nakon Drugog svjetskog rata. Pred Prvi svjetski rat proizvodnja duhana u BiH je iznosila oko 6.300 tona. Nakon Prvog svjetskog rata nastaje Kraljevina SHS, odnosno Kraljevina Jugoslavija. Proizvodnja duhana pada i tek tridesetih godina počinje njen oporavak. Nakon Drugog svjetskog rata, pored godišnjih oscilacija, proizvodnja duhana bilježi rast do kraja sedamdesetih godina. Sada se u BiH godišnje proizvede 3.500-4.000 tona duhana tipa Flue Cured Virginia, Burley i Hercegovački ravnjak.

5

2.2 Značajniji datumi u historiji konzumiranja duhana

1550. godine Španci su počeli saditi duhan na San Domingu. Naziv “tobacco” nastao je po otoku Tobago, odakle su duhan uvozili prvi međunarodni trgovci.

1560. godine francuski veleposlanik u Portugalu Jean Nicot donio je sjeme duhana na portugalski kraljevski dvor i dao ga kraljici Katarini Medici na dar kao čudotvornu i ljekovitu biljku. Po njegovom prezimenu duhan je dobio latinski naziv “nicotiana”.

1856. godine, nakon završetka krimskog rata, tvornički proizvedene cigarete vrlo su se brzo proširile po cijeloj Evropi. Nakon tog vremena počinje masovno konzumiranje cigareta koje doseže vrhunac u vremenu između dva svjetskih ratova.

1936. godine obavljeni su prvi eksperimenti sa miševima koji su pokazali da je udisanjem duhanskog dima izazvan rak na disajnim putevima miševa.

1960. godine u SAD-u izdana je naredba da na svakoj kutiji cigareta mora biti vidljivo napisano da pušenje cigareta šteti zdravlju.

Svjetska zdravstvena organizacija WHO 31. maja 1987. godine obilježila je Dan borbe protiv pušenja koji se od tada svake godine obilježava sa drugim motom. Prema njihovim procjenama godišnje prijevremeno umre preko četiri miliona ljudi zbog bolesti koje su prouzrokovane ili pogoršane pušenjem.

6

3. Alkaloidi

Alkaloidi su organske molekule koje u svojoj hemijskoj strukturi sadrže uglavnom heterociklički ugrađen nitrogen pa se mogu smatrati derivatima aminokiselina. 1819. godine Meissner je predložio da se bazične materije u biljkama ne nazivaju alkalije nego alkaloidi. Danas je poznato oko 6000 alkaloida, a radi lakšeg proučavanja naučnici su ih podijelili u tri skupine: protoalkaloidi (tzv biogeni amini, efedrin), pseudolalakloidi (steroidni i diterpenski) i tzv. ''pravi'' alkaloidi (azot ciklički vezan)

S hemijske tačke gledište, kao derivati nekog nekog jedinjenja koje sadrži azot, alkaloidi se dijele u devet skupina na:

Derivati tropana

Derivati hinolina

Derivati izohinolina

Derivati piridina i piperidina

Derivati indola

Derivati imidazola

Derivati purina

Aciklični alkaloidi

Steroidni alkaloidi

Za čovjeka alkaloidi mogu biti veoma važni zbog terapeutskog djelovanja pa se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini kao lijekovi u količinama od 1 mg do nekoliko cg, dok veće količine od ovih doza djeluju toksično. Međutim, nemedicinska upotreba ovih supstanci je dosta veća. Alkaloidi se koriste kao otrovi i opojna sredstva za uživanje, koja unesena u organizam izazivaju stanje psiho-fizičke ovisnosti. Među najpoznatijim opijatima su: morfin, heroin, marihuana, hašiš, kokain, LSD-25 ali i nikotin koji je odgovoran za pušačku ovisnost.

7

4. Hemijski sastav cigareta

Duhanski dim sadrži preko 4000 kemijskih sastojaka od kojih su najzastupljeniji ugljik, ugljični dioksid, kisik, nikotin, ugljični monoksid, policiklički aromatski ugljikovodici, metali (kadmij, arsen, olovo) i cijanovodik. Za pedesetak sastojaka duhanskog dima dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje. To su pretežno tvari iz katrana - policiklički aromatski ugljikovodici, ali i niz drugih sastojaka kao što su uretan, polonij, naftilamin, vinilhlorid itd. Cigarete pored duhana sadrže i konzervans, ljepljive supstance, aromu i druge aditive koji pomažu boljoj prodaji. Neki američki proizvođači su 1994. godine sastavili listu od čak 599 supstanci, među kojima su nama poznate i neškodljive materije poput čokolade i kofeina, ali i štetne kao što je levulinska kiselina koja podstiče upijanje nikotina. Tu je i izobutil acetat, kao i urea. Razna istraživanja pokazala su da pored više od četiri hiljade hemijskih jedinjenja koja nastaju sagorijevanjem cigarete, postoji čak i jedan opasni radioaktivni element Po210, vjerovatno trag iz đubriva koje se koristi u gajenju biljke duhana.

Sastav obrađenih listova duhana je sljedeći:

- nikotin 2-4%

- ugljeni hidrati 5-20%

- belančevine 4-12%

- razne smole 7-14%

- organske kiseline 5-15%

- etarska ulja 0,1-1,5%

8

4.1. Nikotin

3-[(2S)-1-metilpirolidin-2-il] piridin Sumarna formula C10H14N2

Nikotin je alkaloid koji se može naći u nekim biljkama iz porodice Solanaceae, naročito u duhanu. Njegova biosinteza u biljci se odvija u korijenu, a sprema se u listovima. Služi kao hemijska odbrana biljke od insekata tako da je ranije bila rasprostranjena njegova upotreba u vidu insekticida. Nikotin je dobio ime po latinskom nazivu biljke duhana Nicotiana tabacum, a koji je ime dobio po francuskom ambasadoru u Porugalu Jean Nicot de Villemainu. Prvi put izolovan je iz duhana 1828. godine od strane njemačkih hemičara Posselta i Reimanna, koji su nikotin smatrali otrovom.

Nikotin pripada skupini alkaloida, i to derivatima piridina i piperidina. Sadrži tretrahidropirolov i piridinski prseten, a u duhanu je vezan za jabučnu i limunsku kiselinu. Prvu sintezu nikotina izveli su A. Pictet i Crepieux 1904 godine čime je dokazana njegova struktura. Isto tako, struktura nikotina može se dokazati razlaganjem nikotina, natrijum-dihromatom u prisustvu koncentrovane sumporne kiseline, pri čemu se kao proizvod dobija

9

nikotinska kiselina (3-piridin-karboksilna kiselina) poznata kao vitamin B3, niacin.

Prosječna cigareta sadrži od 8mg-13mg nikotina, te u tako malim količinama nikotin djeluje kao stimulans. Kako pripada skupini alkaloida, i konzumacija nikotina izaziva ovisnost koja je prema navodima Američkog instituta za srce, uvijek bila najteža za odvikavanje. Smatra se da je količina nikotina u cigaretama postepeno opadala tokom godina, ali je jedno istraživanje pokazalo da je njegova koncentracija povećana oko 1,6% u periodu od 1998. do 2005. godine.

10

4.1.1. Osobine nikotina

Nikotin sadrži nekondenzovane petočlane i šestočlane prstenove.

Čist nikotin je higroskopna, uljasta tekućina sa slabim mirisom piridina koja tamni na vazduhu i dobija svijetlosmeđu boju. Zbog ugljične baze, nikotin formira soli sa kiselinama koje su obično u čvrstom stanju i topive u vodi. Sa vodom, nikotin se miješa u svim omjerima, zbog izgradnje vodikovih veza između molekula vode i molekula nikotina.

Temperaturni interval rastvaranja nikotina u vodi je dovoljno širok tako da ne obuhvata ni kritičnu temperaturu ni tačku topljenja nikotina i vode.

Slobodna baza nikotina može se zapaliti i ispod svoje tačke ključanja, a njegove pare će početi goriti u zraku na 308 K i pored niskog pritiska pare. Zbog ove osobine, najveći dio nikotina gori pri pušenju cigarete, međutim, ipak se dovoljno inhalira tako da se postižu željeni efekti.

Nikotin je optički aktivan spoj, te ima dvije enantiomerske forme. Oblik koji se nalazi u prirodi je lijevorotirajući (-) sa D = -166.4°. Desnorotirajuća forma nikotina, (+) -nikotin, ima samo polovinu fiziološke aktivnosti (-) -nikotina, u smislu da je potrebna veća doza (+) -nikotina da se postignu isti efekti.

11

4.2. Ugljični monoksid

Ugljični monoksid CO, poznat i kao ''Tihi ubica'' , gas je sastavljen od atoma ugljika i atoma kisika, bez boje, mirisa i ukusa, lakši od vazduha. To je neorgansko jedinjenje a spada u grupu neutralnih oksida pa ne reaguje sa vodom, kiselinama i bazama. Jake je citotoksičnosti za živa bića, jer spada u grupu najvećih zagađivača vazduha. Ugljični monoksid nastaje kao sporedni produkt prilikom nepotpunog sagorijevanja. On, nažalost, ostaje nerazgrađen u organizmu. Vrlo brzo ulazi u krv pušača preko velike površine plućnih mjehurića i veže se za hemoglobin brže od kisika stvarajući toksičan spoj karboksihemoglobin što izaziva hipoksiju. Na taj način je poremećen dotok kisika do ćelija pa mozak, mišići i ostali organi dobijaju manje kisika. Dvadeset ispušenih cigareta u toku jednoga dana uzrokuje gubitak funkcije hemoglobina do 5%. Zbog nedostatka kisika, česte su glavobolje, vrtoglavice, poremećaji u disanju i grčenje krvnih sudova.

4.3. Katran

Katran je zajedničko ime za veliki broj hemikalija u duhanskom dimu koje se skupljaju i talože u plućima. Produkt je suhe destilacije, koja nastaje prilikom sagorijevanja na vrhu cigarete na temperaturi od 600 °C. Katrani duhana sadrže više od 200 komponenti, od kojih su mnoge toksične. Za sada se zna da 60 komponenti mogu da izazovu različite oblike karcinoma. Posljednja trećina cigarete sadrži više katrana, nikotina i ostalih otrova, nego prve dvije trećine zajedno.

Istraživanja su pokazala da osobe koje 20 godina konzumiraju po 20 cigareta dnevno udahnu oko 6 kg čađi, koja se taloži u plućnom tkivu. Prilikom pušenja dim oblaže pluća tečnim katranom pa tako nataloženi katran neprestano uništava osjetljivo plućno tkivo.

12

5. Psiho-fizičke promjene u organizmu pušača

Nikotin veoma brzo prodire kroz kožu i sluzokožu te se razvodi krvotokom. Već 30 sekundi nakon ihalacije, nikotin dospijeva do mozga izazivajući niz promjena u radu centralnog i perifernog nervnog sistema. Količina nikotina koji se apsorbuje u tijelu tokom pušenja zavisi od mnogih faktora, poput vrste duhana, načina udisanja te da li je korišten filter. Kod žvakanja duhana ili njegovog ušmrkavanja, količina nikotina koji se oslobađa u tijelu je daleko veća nego kod pušenja. Nikotin se metabolizira u jetri putem enzima citohroma P450. Najčešći metaboliti su kotinini koji se u krvi mogu zadržati i do 48 sati. Oksidativni metabolizam nikotina u kotinin se inhibira mentolom, dodatkom koji se stavlja u mentol cigarete, povećavajući poluvrijeme eliminacije nikotina u organizmu.

Nikotin djeluje na nikotinsko-acetilholinske receptore. U manjim koncentracijama, povećava aktivnosti ovih receptora, te također ima efekte na brojne druge neurotransmitere preko određenih posrednih mehanizama. Vezivanjem za nikotinsko-acetilholinske receptore nikotin dovodi do depolarizacije ćelija i navalu kalcijuma kroz kalcijumske kanale. Kalcijum aktivira ekzocitozu hromafinskih granula pa se povećava nivo dopamina u moždanim centrima koji je odgovoran za euforična i opuštajuća stanja osoba koje konzumiraju duhan te to naposlijetku vodi do ovisnosti o upotrebi nikotina. Nikotin također aktivira i simpatički nervni sistem, djelujući preko crijevnih nervi na adrenalnu medulu, stimulišući tako otpuštanje adrenalina i noradrenalina koji se sintetišu iz dopamina. Otpuštanje ovih hormona uzrokuje ubrzan rad srca, povećan krvni pritisak, ubrzano disanja, kao i povećan nivo glukoze u krvi. Pored ovih hormona, nikotin stimulira otpuštanje vazopresina, arginina, ß-endorfina, autokrinih agenata.. ß-endorfin zadužen je za redukciju anksioznosti, odnosno uklanja bol i strah, pa se osoba osjeća opuštenije. Noradrenalin smanjuje apetit i povećava metabolizam, pa mnogi pušači gube na tjelesnoj težini. Također ovaj hormon je zadužen i za buđenje seksualnih želja. Mnogi smatraju i kako nikotin utječe na poboljšanje pamćenja i koncentracije, a za to bi bio zadužen vazopresin i acetilholin.

13

5.1. Ovisnost o pušenju

Konstantno konzumiranje nikotina rezultuje stvaranjem ovisnosti. Tehnički, nikotin bez drugih primjesa koje ulaze u sastav duhanskog dima ne uzrokuje ovisnost. Međutim, ukoliko se koristi sa inhibitorima monoaminoksidaze koji se nalaze u duhanu, nikotin dovodi do niza psiho-fizičkih promjena pa tako i stvaranja ovisnosti ne samo kod čovjeka nego i kod nekih životinja. Mnogi pušači konzumiraju duhan jer su postali ovisni o efektima koje on ima na njihov organizam. Ta ovisnost se karakteriše kao neodoljiva želja za duhanom i njegovom upotrebom, uprkos svjesnosti o njegovom štetnom dejstvu. Značajnu ulogu u povećanju broja konzumatora ove ''droge'' ima i tržište, cijene i reklamiranje samog proizvoda. Primarni uzročnik stvaranja ovisnosti jesu psihičke promjene koje se dešavaju u mozgu pušača djelovanjem nikotina. Akutni efekti nikotina se razlažu za nekoliko minuta, navodeći pušača da nastavi sa konzumiranjem duhana tokom dana kako bi održao smirujući efekat droge. Nikotin se apsorbuje veoma brzo, nestajući iz tijela za nekoliko sati. Stoga, mnogi pušači izjavljuju da je prva cigareta koju ispuše u toku dana najjača i najbolja. Kako dan odmiče tolerancija raste i sve dalje cigarete imaju manji efekat na organizam.

Naučna istraživanja su počela da ukazuju na to da nikotin nije jedina psihoaktivna supstanca u duhanu. Koristeći naprednu tehnologiju za ispitivanje nervnog sistema naučnici mogu da vide dramatične efekte duhanskog dima na mozak.

Prestanak pušenja je praćen sindromom odvikavanja od pušenja koji može da potraje mjesec ili više dana pri čemu se kod osoba veoma brzo može javiti ponovna neodoljiva želja za duhanom što i jeste glavna prepreka za uspješno odvikavanje od pušenja. Simptomi odvikavanja od pušenja uključuju teško podnošljiva stanja, žudnju za duhanom, kognitivan i stalan poremećaj sna i povećan apetit koji započinje nekoliko sati nakon posljednje ispušene cigarete. Simptomi doživljavaju vrhunac prvih dana i postepeno opadaju u roku od nekoliko sedmica. Kod nekih ljudi navedeni simptomi mogu da potraju i mjesecima pa i duže. Postupak odvikavanja od pušenja povezan je farmakološkim efektom nikotina, pa mnogi bihevioralni faktori mogu da utječu na jačinu simptoma odvikavanja. Za neke ljude osjećaj, miris, simbol cigarete ili pogled na osobu koja pali cigaretu i uvlači dim, vraća sjećanja na neke prijatne efekte pušenja pa mogu usporavati proces odvikavanja. S druge strane, gume za žvakanje sa dodatkom nikotina i flasteri mogu ublažiti farmakološke aspekte odvikavanja od pušenja.

6. Štetnost pušenja po zdravlje čovjeka

14

Uz nikotin, pušači udišu oko 4.000 drugih hemikalija koje se nalaze u dimu cigareta. Mnogi od tih spojeva su otrovni i kancerogeni te pokreću duboke i štetne promjene u organizmu, pa tako pušenje svaki dan odnosi veliki broj života. Neka istraživanja pokazala su da dnevno oko 1000 ljudi u svijetu umre radi posljedica pušenja. Svijest o štetnostima pušenja podignuta je na zavidan nivo putem različitih oblika medija, međutim, to nije dovoljno da smanji broj aktivnih pušača i smrtnih slučajeva. Katkad svjesnost da ugrožavamo vlastiti život nije dovoljna da nas zaustavi u određenom naumu, pa tako i pušači, premda svjesni da sa svakim dimom narušavaju svoje zdravlje, idalje konzumiraju duhan zbog potreba koje se javljaju u organizmu usljed njegovog nedostatka. Zavisnik od pušenja treba dovoljnu količinu nikotina dnevno, da bi zadovoljio glad ili kontrole svog raspoloženja. Uživanje duhana ima štetan učinak na gotovo sve dijelove tijela, počevši od usne duplje pa sve do unutrašnjosti organizma.

Kako nikotin veoma brzo prodire kroz kožu i sluzokožu, tako se njegov prepoznatljivi miris piridina dosta brzo zavlači u ćelije kože, kose te samu odjeću pušača odiše veoma neprijatnim mirisom umjesto mirisom čistoće. U usnoj duplji duhan uništava zubnu caklinu, bojeći zube žutom bojom, i ostavljajući neatraktivan i loš zadah. Posljedice mogu biti i gore, poput oštećenja čula okusa, bolesnih desni, ili u najgorem slučaju karcinoma jezika, usana, glasnica ili jednjaka.

Pored vidljivih promjena kože koje se očituju kroz sivilo i suhoću kože usljed smanjene količine kisika u krvi i velikog broja toksina, tu su i daleko opasnije posljedice, naizgled neprimjetne a koje zahvataju unutrašnje organe. Duhanski dim oštećuje srce povećavajući rizik od srčanog udara jer CO smanjujući količinu kisika u krvi dovodi do razvoja holesterola na zidovima arterija dok nikotin povećava krvni pritisak. Vene i arterije se sužavaju i postaju tvrđe, premazane masnim naslagama zbog čega se smanjuje pokretljivost, cirkulacija je oslabljena (hladne ruke, noge), moguća je pojava i čira na želucu. Pušenje uzrokuje hronične opstruktivne plućne bolesti, grupe bolesti koje uključuju emfizem, hronični bronhitis i astmatični bronhitis. Ove bolesti se nazivaju "tihim ubicom" jer mnogi pušači ne znaju da su pogođeni, sve dok ne bude prekasno. Ne postoji lijek za te bolesti i ni na koji način se ne mogu sanirati. Kod 10-15% svih pušača će se javiti ove bolesti. Pušenje može uzrokovati da kosti slabe i postaju lomljive. Žene trebaju biti posebno oprezne, jer kod njih je 5-10% veća vjerovatnoća da pate od osteoporoze nego nepušači. Opasni uzroci pušenja na oči su uobičajene bolesti oka kao što je Gravesova oftalmopatija, senilne makularne degeneracije, glaukoma i katarakte. Najgori uzrok pušenja na oči može biti trajna sljepoća. Važno je istaći da pušenje štetno utječe i na reproduktivne organe i plodnost. Pušenje može povećati rizik od impotencije jer oštećuje spermu, smanjuje broj spermija a može uzrokovati i rak testisa ili kod žena rak grlića maternice jer se proizvodi cigareta selektivno koncentrišu u polne organe. Majke pušači tako imaju veću mogućnost za spontani pobačaj, ektopičnu trudnoću ili odgodu začeća. One imaju i manju tendenciju za proizvodnju mlijeka, koje promijenjenog ukusa zbog prisustva nikotina utječe štetno i na bebu. Česti su slučajevi da usljed komplikacija prilikom poroda uzrokovanih pušenjem, beba nakon rođenja ubrzo umre.

15

16

17

6.1. Pasivno pušenje

Pušenje ne samo da šteti pušačima, nego i onima koji ne konzumiraju cigarete. Kada je cigareta zapaljena, oko polovine dima se uvlači i izdiše što čini glavni dim, a druga polovina dolazi pravo iz zapaljenog duhanskog proizvoda čineći sporedni dim. Kombinacija glavnog i sporednog dima čini duhanski dim iz okoliša, također poznat kao duhanski dim onečišćenja. Ovako nastaje pasivno pušenje, jer nepušači udišu ovaj dim iako sami ne konzumiraju cigarete. Pokazalo se da ovakav dim proizvodi više čestica onečišćenja nego dizel motor niske emisije u praznom hodu motora.

Pasivno pušenje, poznato i kao pušenje iz druge ruke, igra ulogu u više zdravstvenih problema nego što biste mogli zamisliti. Pasivno pušenje je otrovni koktel koji se sastoji od otrova i kancerogena. Postoji preko 4000 hemijskih spojeva u dimu prilikom pasivnog pušenja; 200 od kojih se zna da su otrovni, a 69 su identifikovani kao kancerogeni. Opasne čestice pasivnog pušenja se mogu zadržati u zraku satima, a posljedice na organizam ima i samo njihovo udisanje 20-30 min. Ovakav dim nije ništa zdraviji od glavnog dima koji pušači unose u svoja pluća kroz usnu duplju. Rizik od raka pluća kod nepušača izloženih pasivnom pušenju iznosi 20% kod žena i 30% kod muškaraca koji žive sa pušačima. Izloženost pasivnom pušenju iritira disajne puteve i ima neposredne štetne posledice na srce osobe. Ono oštećuje krvne žile, ometa cirkulaciju i povećava rizik od krvnih ugrušaka. Može povećati rizik od bolesti srca za oko 25-30%. Pokazalo se da te osobe imaju dvostruko veće šanse od srčanog udara. Pasivno pušenje uzrokuje upalu očiju i grla, iritacije nosa, glavobolje, kašlja i teško disanje, mučninu i vrtoglavice. Veća je učestalost nižih respiratornih infekcija, uključujući i bronhitis i upalu pluća. Ne samo da pasivno pušenje škodi fetusu, nego isto tako može smanjiti šanse da žena zatrudni. Pasivno pušenje gotovo jednako je štetno za novorođenčad koliko i aktivno pušenje majke.

18

6.1.1. Otrovnost

LD50 doza nikotina procjenjuje se da je doza od 40-60 mg (0.5-1.0 mg/kg) koja može biti smrtonosna za odraslog čovjeka. Nikotin je mnogo otrovniji u odnosu na druge alkaloide. Gotovo je nemoguće predozirati se nikotinom isključivo putem pušenja cigareta zbog relativno male količine nikotina u njima, mada je moguće uz kombinaciju sa nikotinskim gumama, flasterima i žvakanjem duhana. Prosipanje veoma velike koncentracije nikotina po koži može uzrokovati intoksikaciju pa čak i smrt, jer nikotin veoma lako prolazi kroz kožu i dospijeva u krv.

7. Pozitivni efekti prestanka pušenja

Odvikavanje od pušenja može biti vrlo naporno, jer zahtjeva želju, odlučnost, i predanost, ali ishod je vrlo zadovoljavajući. Istraživanja su pokazala da već:

· U roku od 20 minuta po prestanku konzumiranja cigareta, otkucaji srca i krvni pritisak će pasti na normalnu razinu.

· U roku od 8 sati: nivo nikotina i ugljičnog monoksida u krvi znatno se smanjuje, a to dovodi i do smanjenog rizika od srčanog udara. Nivo kisika u krvi se povećava na normalu.

· U roku od 24 sata: šanse za srčani udar se smanjuju. Sav ugljični monoksid i nikotin se izbacuju iz tijela. Nervni završeci počinju da se refenerišu što dovodi poboljšanja sposobnosti za miris i ukus.

· Poslije 48 sati: nastupa teži dio i pojavljuju se loši simptomi kao što su bolovi u stomaku, povraćanje te se povećava vjerovatnoća za hipotermiju. Ali, sa druge strane pluća se više ne oštećuju i rizik od karcinoma pluća postaje sve manji.

· Nakon 72 sata: disajni putevi počinju da se opuštaju i disanje postaje lakše.

· Nakon 2 sedmice: funkcija pluća se povećava do 30%, što rezultuje bolju cirkulaciju krvi. Pješačenje postaje dosta lakše. Također, može doći do povlačenja simptoma kao što su razdražljivost, glavobolja, i tjeskobe.

· Između 1 do 9 mjesec: Izgled nekadašnjeg pušača se poboljšava. Koža gubi svoje sivilo i postaje manje naborana, kašljanje, otežano disanje, začepljen nos i umor se smanjuju. Cilija u plućima počinje funkcionisati zbog čišćenja pluća od sluzi, čime se smanjuje rizik od infekcije.

· Nakon godinu dana: Rizik od zadobijanja srčanih oboljenja iznosi jednu polovinu onoga što je bilo prije godinu dana.

· Nakon 10 godina: rizik od srčanog udara i raka pluća pada na isti nivo kao kod nekoga ko nikada nije pušio. Rizik od raka usta, grla, jednjaka, mokraćnog mehura, grlića materice, gušterače se također znatno smanjio.

19

7.1. Namirnice koje pomažu pri odvikavanju od pušenja

Mnogi pušači svjesni su štetnog utjecaja pušenja na organizam i mnogi od njih su pokušali da se odviknu, međutim, malo njih doista uspije. Većina pušača ne uspiju i vraćaju se na svoje stare navike. Odvikavanje zahtijeva puno želje, odlučnost i predanost. Postoji mnogo načina koji mogu pomoći pri odvikavanju od pušenja. To uključuje nikotinske flastere, hipnozu, razne lijekove, ali je veoma važna i pravilna ishrana. Namirnice koje pomažu pri odvikavanju:

· Mlijeko i mliječni proizvodi: Istraživanja na „Duke“ univerzitetu su pokazala da se pušačima koji su pili čašu mlijeka prije pušenja nije svidio ukus njihovih cigareta. Oni su se žalili da je cigareta iznenada razvila gorak okus nakon ispijanje mlijeka. Umočivši cigaretu u mlijeko prije nego je zapale, pušači će je prije ostaviti nego ispušiti do kraja zbog grznog okusa u ustima. Svaki naredni put kada pomisle na pušenje, sjetit će se ukusa prethodne cigarete.

· Određeno povrće: Neko povrće kao što su celer, tikvice, krastavci i patlidžan također ostavljaju gorak ukus kada se kuriste prije pušenja. Neki stručnjaci tvrde da jedenje veće količine ovog povrća može smanjiti intenzitet nikotinske ovisnosti. Međutim, treba znati da glukoza u slatkom povrću kao što je grašak ili kukuruz, može povećati žudnju stimulišući područja mozga odgovorna za zadovoljstvo.

· Sok od narandže : Cigarete uništavaju vitamina C u organizmu čije mjesto onda zauzima nikotin. Tako sok od narandže nadomiješta izgubljenu količinu ovog vitamina, sprečavajući nikotin da dođe na njegovo mjesto.

· Sol : ubija poriv za pušenjem

· Ginseng : Pokazalo se da ova kineska biljka sprečava oslobađanje nikotin indukovanih neurotransmitera dopamina. To ne bi trebalo koristiti svakodnevno, ali se može koristiti 3-4 puta mjesečno.

Kada se javi potreba za cigaretama, žvakaće gume bez šećera su dobar način da zaposlite usta. Pušači koji se žele riješiti cigareta, trebali bi izbjegavati alkohol, kofein i crveno meso. Te namirnice imaju efekat upravo suprotno od mlijeka. Oni čine da se ukus cigarete bolje osjeća.

7.1.1. Nikotinski flasteri

Nikotinski flasteri se već nekoliko godinakoriste kao pomoć pri odvikavanju od pušenja, a riječ je o samoljepljivim flasterima koji se lijepe na kožu i postepno otpuštaju nikotin u tijelo a potrebna su tri sata da nikotin počne djelovati. Ovisno o tipu flastera, može se koristiti 6 do 10 sedmica, nikako duže od tri mjeseca. Flasteri se lijepe na čisto, suho mjesto na koži gdje nema dlačica, jednom dnevno, najbolje ujutro.

20

7.1.2. Elektronska cigareta

Električna cigareta je veoma učinkovita pomoć pri prestanku pušenja. Pušenjem električnih cigareta s nikotinskim filterima pušači mogu zadovoljiti svoju potrebu za nikotinom, ali i potrebu da nešto drže u rukama, tj. u ustima.

Elektronska cigareta, e-cigareta, je metalna cjevčica napravljena od nehrđajućeg čelika, koja po svom izgledu podsjeća na pravu cigaretu. Sastoji se od komore za čuvanje tečnog nikotina u raznim koncentracijama i mirisima, elektronskog regulatora i izvora napajanja energijom ili dopunjive baterije. Pušači iz elektronske cigarete udišu isparenja ali je ne pale, kao što to čine sa pravom cigaretom. Umjesto klasičnog dima, pušači iz nje udišu fina isparenja koje proizvodi zagrijano tijelo. Sličnost između klasičnih i elektronskih cigareta je samo prividna, u fizičkom izgledu i dizajnu, a i one oslobađaju nikotin, čija je koncentracija u isparenjima najčešće identična onim kao u konvencionalnim cigaretama.

Zdravstveni učinak elektronskih cigareta je trenutno nepoznat. Iako prva istraživanja pokazuju da elektronska cigareta nije štetna za zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da su ta istraživanja još uvijek nedovoljna i da je prerano donositi takav zaključak. Elektronska cigareta predstavlja zdraviju alternativu pušenju. Zdravija je zbog toga što ne sadrži u sebi više od 4.000 hemijskih sastojaka kao klasična cigareta. Sadrži samo tečnost sa nikotinom. Dim koji oslobađa cigareta je u suštini je vodena para obogaćena nikotinom a koja ne sadrži katran, ugljični monoksid ni druge štetne sastojke.

Električne cigarete mogu se pušiti na svim javnim mjestima, uključujući ona gdje je pušenje inače zabranjeno. Mogu se pušiti i na radnom mjestu jer nema dima niti neugodnih mirisa.

21

8. Statističi podaci i zanimljivosti o pušenju

Prema statističkim podacima u svijetu postoji preko 1.3 milijarde aktivnih pušača, premda iznos konstantno raste. Brojna izvršena istraživanja pokazala su da je dnevno oko 1000 smrtnih slučajeva izazvanih upravo djelovanjem duhana, ili prema nekima da svakih 8 sekundi umre po jedna osoba od neke bolesti izazvane dimom duhana. Poznato je da duhanski dim sadrži oko 4000 različitih hemijskih supstanci od kojih više od 50 kancerogeno. Pušenje se smatra odgovornim za čak 30% svih oboljenja od raka, a 80% svih slučajeva raka pluća dešava se upravo pušačima. Osobe koje puše jednu kutiju cigareta dnevno imaju 50% veću učestalost hospitalizacije i izostanaka s posla i škole.

Cigareta gori 12 minuta i sve vrijeme zagađuje zrak Pušač udiše i izdiše dim 8-9 puta sa svakom cigaretom prosječno svake 24 sekunde Srce pušača u prosjeku kuca s 10-20 udaraca u minuti brže od srca nepušača Čak jedna ili dvije cigarete mogu izazvati povišenje krvnog pritiska, ubrzanje pulsa i

smanjenu cirkulaciju krvi u organizmu Dim koji ide u zrak ima veću koncentraciju štetnih tvari od dima koji uvlači pušač Čak i nakon dva sata prozračivanja, u prethodno zadimljenoj sobi koncentracija štetnih

sastojaka još je uvijek iznad dopuštene granice 19% posto velikih požara izazvano je pušenjem

Nikotin ima afinitet za tkiva koja sadrže melanin zbog toga što služi kao međuproizvod u sintezi melanina ili zbog nepovratnog vezivanja melanina i nikotina. Istraživanja su pokazala da je povećana ovisnost o nikotinu i manji broj odvikavanja od pušenja upravo kod tamnijih osoba.

''Muškarci ostave svoju bujnu kosu u dimu cigarete''

Oni koji puše izlažu se dvostruko većem riziku gubitka kose, pa čak i kad prestanu. Osim što je pušenje povezano sa 50 različitih bolesti poput raka pluća i impotencije, vodi i ćelavosti. Tajlandsko istraživanje pokazalo je da muškarci koji puše kutiju cigareta na dan dvostruko su skloniji gubitku kose, čak i ako im nitko u obitelji ne pati od ćelavosti. Duhanski dim može oštetiti strukturu folikula kose odgovornih za njen rast, pa se rizik povećava skladno broju ispušenih cigareta.

Majmun postao ovisan o cigaretama

Ne tako rijedak slučaj je utjecaja nikotina i stvaranja pušačke ovisnosti kod životinja, pogotovo kod majmun. Poznat je slučaj žene koja konzumira cigarete kako bi se riješila stresa, a jedan ruski šimpanza poslat je na rehabilitaciju pošto je uznemiravao posjetioce jer mu nisu davali cigarete i alkohol. Jedan od poznatih ovisnika je majmun kapucin Crystal, poznat po ulozi u filmu ''Mamurluk''. Za potrebe scena u filmu Crystal je naučen da puši cigare, međutim, nakon završetka snimanja nije se mogao riješite ovog poroka.

22

9. Zaključak

Pušenje se danas smatra javnozdravstvenim i socijalnim problemom, za koji se u našoj državi još uvijek ne preduzimaju nikakve mjere predostrožnosti pa tako ne postoje nikakve kazne za pušenje na javnim mjestima ili prodavanje cigareta maloljetnim licima. Sve osobe nakon navršenog punoljetstva odgovorne su za sebe te jednako snose i posljedice za neodgovornosti. Međutim, sve je veći broj maloljetnika koji se odaju ovom poroku iz brojnih razloga među kojima se mogu navesti buntovništvo, želja za dokazivanjem zrelosti ili strah od socijalnog osuđivanja. Osobe koje konzumiraju cigarete ne samo da narušavaju vlastito zdravlje, čega maloljetnici nisu u najvećem broju slučajeva ni svjesni, već ugrožavaju i zdravlje onih koji na pasivan način taj štetni dim unose u svoj organizam. Zato je veoma važno govoriti o ovoj temi, i doprinijeti povećanju svijesti o istom. Zbog toga sam izabrala upravo ovu temu za svoj maturski rad, želeći istaći štetnost duhanskih proizvoda. Za odvikavanje od pušenja potrebno je dosta jake volje, predanosti i strpljenja jer je proces dugotrajan i potrebno je prevazići pušačku krizu koja najčešće odvraća pušače od odvikavanja. Ipak, efekti su zadivljujući već nakon 2 sedmice. S ciljem zaštite vlastitog ali i zdravlja ljudi u okruženju potrebno se oodreći ove opasne navike. Jedino tako je moguć duži i zdraviji život, a to je ono primarno čemu bismo svi trebali težiti.

23

Korištena literatura:

''I vi možete prestati pušiti'' - Nevenka Blažić' ''Put u život bez ovisnosti o drogama'' – Nevenka Blažić ''Kako se riješiti cigarete?'' dr. Jean - Loup Dervaux ( Izdavač: Profil, 2004.) Alana Carra – ''Lako je prestati pušiti'' Pušenje i kardiovaskularne bolesti - Mr. sc. Maja Antončić Svetina, dr. med.,

specijalist internist (http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16072/pusenje-i-kardiovaskularne-bolesti.html)

PINE, S.H., (1994), Organska kemija (ur. Runje V., Bešenić D.),Školska knjiga, Zagreb

www.wikipedia.org

24

Zapažanje mentora:

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Ocjena maturskog rada: ____________________ ( __ )

Pitanja za usmenu odbranu maturskog rada :

1. ____________________________________________________2. ____________________________________________________3. ____________________________________________________

Ocjena usmene odbrane maturskog rada:_________ ( __ )

Komisija:

1. _______________________2. _______________________3. _______________________

MENTOR:

____________________

25