PROMJENE U OPSEGU I STRUKTURI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

Prof. dr. sc. Zoran ŠućurPravni fakultet Sveučilišta u ZagrebuStudijski centar socijalnog rada

“Nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj”Tribina Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo

Zagreb, 26. svibnja 2014.

SIROMAŠTVO: TRENDOVI U RAZDOBLJU KRIZE

Relativno siromaštvo u RH: 2007. – 2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Anketa o potrošnji kućanstava (APK) (60% medijana)

17,4 17,4 18,0 - - -

Anketa o dohotku stanovništva (ADS) (60% medijana)

- - - 20,6 21,1 20,5

Zbog metodoloških razloga i promjena u konceptu dohotka nije moguće uspoređivati podatke o siromaštvu prije i nakon 2010. Linija siromaštva EU (60% medijana) nije prikladna za praćenje promjena u stvarnom životnom standardu Rast siromaštva u 2010. za 1 postotni bod ako se linija siromaštva fiksira u 2007. Naturalni dohodak važan izvor kućanskog dohotka: smanjuje stopu rizika od siromaštva u prosjeku za gotovo 2 postotna boda

Izvor: DZS i Eurostat

Subjektivno siromaštvo u RH: 2010. – 2012.

Stope subjektivnog siromaštva kontinuirano rastu od 2010. ako siromašnima smatramo one koji “vrlo teško” spajaju kraj s krajem Više od 1/5 stanovništva percipira se siromašnim, a više od 55% živi u kućanstvima koja teško ili vrlo teško spajaju kraj s krajem

Izvor: DZS i autorovi izračuni temeljem ADS

Mogućnost kućanstva da spoji kraj s krajem

19.1 19.6 21.6

33.8 32.4 33.8

34.2 35.8 33

9.1 9.2 8.43.1 2.6 2.80.6 0.4 0.3

01020304050

60708090

100

2010 2011 2012

vrlo lako

lako

uglavnom lako

s malim teškoćama

teško

vrlo teško

PROMJENE U SASTAVU SIROMAŠNIH

Siromaštvo u životnom ciklusu

Porastao rizik siromaštva svih dobnih skupina, osim najstarije (iako su starije osobe i dalje najbrojnija skupina među siromašnima) U odnosu na 2007., u 2010. najviše porastao rizik siromaštva djece i mladih

0

5

10

15

20

25

30

35

0-17 18-29 30-49 50-64 65+

2007. 2010.

Izvor: autorovi izračuni temeljem APK (linija siromaštva fiksirana u 2007.)

Medijan ekvivalentnog dohotka (u PPS)

5000

5500

6000

6500

7000

7500

8000

8500

9000

0-17 18-24 25-49 50-64 65+Dobne skupine

2010 2011 2012

Izvor: Eurostat i DZS

Nisu starije osobe i umirovljenici povećali prosječni dohodak, već se smanjio dohodak drugih dobnih skupina

Siromaštvo i tržište rada

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Zaposleni Samozaposleni(bez polj.)

Poljoprivrednici Nezaposleni Umirovljenici Ostali neaktivni

2007 2010.

Kriza je pogodila radno aktivni kontingent stanovništva (zaposlene i

nezaposlene); stope siromaštva ostalih smanjene u 2010. Rast siromaštva izražen među nezaposlenima (nezaposleni čine preko 16% svih

siromašnih u 2010.)

Izvor: autorovi izračuni temeljem APK (linija siromaštva fiksirana u 2007.)

Siromaštvo i broj djece

Krizom su posebice pogođena kućanstva s ovisnom djecom

(najviše jednoroditeljske obitelji) Smanjen rizik siromaštva kućanstava bez djece, ali u ovim kućanstvima i dalje živi oko 62% svih siromašnih0

5

10

15

20

25

0 1 2 3+

2007. 2010.

Izvor: autorovi izračuni temeljem APK (linija siromaštva fiksirana u 2007.)

POLITIKA PREMA SIROMAŠTVU I

GOSPODARSKA KRIZA

• problem dostupnosti plaćenog rada• neučinkoviti socijalni transferi

Udio osoba u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada

0

5

10

15

20

25

30

Cyp

rus

Lux

embo

urg

Swed

en

Cze

ch R

epub

lic

Rom

ania

Slov

enia

Pola

nd

Gre

ece

Aus

tria

Slov

akia

Bul

garia

Net

herla

nds

Portu

gal

Est

onia

Mal

ta

Finl

and

Lith

uani

a

Fran

ce

Italy

Den

mar

k

Spai

n

Ger

man

y

Hun

gary

Lat

via

Bel

gium

Uni

ted

Kin

gdom

Cro

atia

Irel

and

2010 2012

Izvor: Eurostat

* Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno sposobni članovi (18-59 g.) rade 20% ili manje od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u protekloj godini.

Više od 16% građana RH živi u kućanstvima u kojima nitko ne radi (iza Irske najveći udio u zemljama EU) Članovi kućanstava bez zaposlenih imaju vrlo visoke stope siromaštva (iznad 40%)

Stope redukcije siromaštva u RH zahvaljujući mirovinama i socijalnim transferima

Primjetan je pad učinkovitosti ukupnog sustava socijalnih transfera u redukciji siromaštva Smanjena učinkovitost transfera zbog slabijeg utjecaja mirovina na stope redukcije siromaštva

28 31.6 29.8 30.7 29.5 32.6

40.540.9

37.7 33.5 34.533.5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2007 2008 2009 2010 2011 2012

Stopa redukcije siromaštva: utjecaj mirovina Stopa redukcije siromaštva: utjecaj transfera (bez mirovina)

Izvor: autorovi izračuni temeljem baze Eurostata

Stope redukcije siromaštva u EU zahvaljujući mirovinama i socijalnim transferima (2012.)

0

20

40

60

80

100

120

Cze

ch R

epub

lic

Net

herl

ands

Hun

gary

Fra

nce

Slo

veni

a

Aus

tria

Fin

land

Den

mar

k

Lux

embo

urg

Sw

eden

Slo

vaki

a

Bel

gium

Uni

ted

Kin

gdom

Ger

man

y

Mal

ta

Por

tuga

l

Pol

and

Lith

uani

a

Cyp

rus

Lat

via

Est

onia

Cro

atia

Ital

y

Rom

ania

Spa

in

Gre

ece

Bul

gari

a

Stopa redukcije siromaštva: utjecaj mirovina

Stopa redukcije siromaštva: utjecaj transfera (bez mirovina)

Izvor: autorovi izračuni temeljem baze Eurostata

Socijalni troškovi u zemljama EU (% BDP)

2

7

12

17

22

27

32

37

Fra

nce

De

nm

ark

Sw

ed

en

Au

stri

a

Ge

rma

ny

Ne

the

rla

nd

s

Be

lgiu

m

Italy

Gre

ece

Fin

lan

d

Un

ited

Kin

gd

om

Po

rtu

ga

l

Hu

ng

ary

Sp

ain

Lu

xem

bo

urg

Slo

ven

ia

Ire

lan

d

Cyp

rus

Cro

atia

Po

lan

d

Ma

lta

Cze

ch R

ep

ub

lic

Lith

ua

nia

Slo

vaki

a

Bu

lga

ria

Est

on

ia

Ro

ma

nia

La

tvia

2008 2011

Izvor: Eurostat i DZS

Socijalni troškovi u zemljama EU (u PPS po stanovniku)

2

2,002

4,002

6,002

8,002

10,002

12,002

14,002L

uxe

mb

ou

rg

Ne

the

rla

nd

s

De

nm

ark

Sw

ed

en

Au

stri

a

Fra

nce

Ge

rma

ny

Be

lgiu

m

Fin

lan

d

Un

ited

Kin

gd

om

Italy

Ire

lan

d

Gre

ece

Sp

ain

Slo

ven

ia

Cyp

rus

Po

rtu

ga

l

Hu

ng

ary

Cze

ch R

ep

ub

lic

Ma

lta

Slo

vaki

a

Cro

atia

Po

lan

d

Lith

ua

nia

Est

on

ia

Ro

ma

nia

Bu

lga

ria

La

tvia

2008 2011

Izvor: Eurostat i DZS

Socijalni troškovi za zaštitu od nezaposlenosti te stanovanje i socijalnu skrb (2011.)

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

Bel

gium

Spa

in

Irel

and

Gre

ece

Fra

nce

Fin

land

Den

mar

k

Net

herl

ands

Aus

tria

Por

tuga

l

Ger

man

y

Cyp

rus

Lux

embo

urg

Sw

eden

Ital

y

Hun

gary

Slo

veni

a

Slo

vaki

a

Cze

ch R

epub

lic

Lat

via

Uni

ted

Kin

gdom

Bul

gari

a

Lith

uani

a

Est

onia

Cro

atia

Mal

ta

Pol

and

Rom

ania

Izdaci za zaštitu od nezaposlenosti Izdaci za stanovanje i socijalnu skrb

Izvor: Eurostat

Sustav socijalne zaštite u RH i drugim zemljama EU djeluje kao stabilizator: pomaže da realni kućanski dohoci padaju sporije od BDP-a Problem niskih socijalnih izdataka za programe čiji su korisnici siromašni: socijalna pomoć i zaštita od nezaposlenosti

Zaključno Tijekom krize poraslo siromaštvo, uključujući i ekstremno. Kriza je više pogodila radno aktivno stanovništvo (nezaposleni) i one koji ovise o njima (djeca).

Nezaposlenost (osobito dugotrajna) ključni je uzročnik siromaštva.

Blagi trend rasta novog siromaštva: mladi nezaposleni i osobe s višim kvalifikacijama, obitelji s djecom (osobito s 1 ili 2 djece), rast kreditnog opterećenja i rizika neredovite otplate kredita, beskućnici.

Slabija učinkovitost sustava socijalne zaštite i programa koje koriste najsiromašniji (socijalna skrb i zaštita od nezaposlenosti): mali obuhvat, niske razine naknada, skromna izdvajanja u usporedbi sa zemljama EU.