4. Teorije o strukturi ljudskog intelekta

- Počelo sa Ch. Spearmanom, 1904., 1927.http://www.indiana.edu/~intell/spearman.shtmlhttp://en.wikipedia.org/wiki/Charles_Spearman- On je konstruirao (izmislio) faktorsku analizu- Dvofaktorska (bifaktorska) teorija - Postoji generalni ili opći faktor inteligencije- Postoje specifični faktori inteligencije- g-faktor izraz ukupne mentalne energije mozga- Ravenove progresivne matrice – sinonim za mjerenje g-

faktora- Unifaktorski pristup u shvaćanju strukture intelekta

4. Teorije o strukturi ljudskog intelekta

• Grafički prikaz Spearmanovog modela strukture ljudskog intelekta

4. Teorije o strukturi intelekta

• Lois L. Thurstone (1877.-1955.) strukturu intelekta izlaže kroz model širih grupnih faktora koje naziva primarnim mentalnim sposobnostima

• http://www.indiana.edu/~intell/lthurstone.shtml• http://en.wikipedia.org/wiki/Louis_Leon_Thurstone• Sedam primarnih mentalnih sposobnosti su:• N – numerički faktor - sposobnost brzog i točnog korištenja

numeričkih podataka, rješavanje jednostavnih matematičkih operacija

• V –verbalni faktor – sposobnost razumijevanja govornih simbola• W – faktor rječitosti (verbalna fluentnost) - lakoća uporabe riječi,

bogatstvo jezičnog izražavanja

4. Teorije o strukturi intelekta

• S – spacijalne ili prostorne sposobnosti, sposobnost razumijevanja prostornih odnosa, sposobnost prostornog predočavanja, vizualizacija i spacijalizacija

• P – Perceptivna brzina – sposobnost brzog zahvaćanja elemenata u vidnom zamjećivanju kao i njihovo razlikovanje

• M – faktor pamćenja ili memorije, sposobnost mehaničkog zapamćivanja• R – sposobnost općeg rezoniranja, sposobnost induktivnog mišljenja.

Sposobnost uočavanja pravila, zakonitosti, načela i izvođenje generalizacija.

4. Teorije o strukturi intelekta

• Grafički prikaz Thurstoneovog modela sedam primarnih mentalnih sposobnosti

4. Teorije o strukturi intelekta

• Thurstoneova teorija nastala pred II. svjetski rat• Faktori su međusobno neovisni, jednako vrijedni,

nehijerarhijskih relacija - tumače se kao izraz specificirane aktivnosti različitih mozgovnih područja

• Ova teorija omogućava interpretaciju zašto je netko dobar u jednom području, a istodobno prosječan ili čak i slab u nekom drugom području

• Inteligenciju se testira baterijom testova koja obuhvaća imenovane faktore

• Rezultat se ne može izraziti kvocijentom inteligencije – moraju se navesti vrijednosti za svaki pojedinačni faktor

4. Teorije o strukturi intelekta

• Pojava Thurstoneove teorije dovela do nekih podjela• Američki psiholozi svesrdno su je prihvatili• Europski psiholozi ostaju u okvirima Spearmanovog pristupa• Nakon Thurstonea podjela na unifaktorske (Europa) i

višefaktorske pristupe (SAD) u sklopu novih teorija o strukturi ljudskog intelekta

4. Teorije o strukturi intelekta

• Sir Cyril Burt (1883.-1971.) predložio hijerarhijski model strukture ljudskog intelekta

• Burt postao sinonimom nativističkog pristupa inteligenciji• http://www.indiana.edu/~intell/burt.shtml• http://www.galtoninstitute.org.uk/Newsletters/GINL9909/cyril_burt.htm• Philip Vernon (1905.-1987. ) objavio 1950. svoj model hijerarhijske

strukture intelekta• http://www.indiana.edu/~intell/vernon.shtml• Generalna kognitivna sposobnost se nalazi na vrhu modela• Ona se grana na verbalno-edukacijsku (v-ed) i spacijalno-mehaničku

sposobnost (k:m)• Na nižoj razini v:ed se grana na verbalnu i numeričku sposobnost, a k:m na

prostornu, manualnu i sposobnost uporabe mehaničkih informacija

4. Teorije o strukturi intelekta

• Grafički prikaz Vernonovg modela intelekta

4. Teorije o strukturi intelekta

• Joy Paul Guilford (1897.-1988.) sredinom 1950-ih predlaže trodimenzionalni model strukture ljudskog intelekta

• Poznato kao ‘Guilfordova kocka’• http://www.indiana.edu/~intell/guilford.shtml• http://books.nap.edu/html/biomems/jguilford.pdf• Guilfordov model se sastoji od operacija (5), sadržaja (4) i produkata (6)• Svaki faktor iz modela imenovan je trigramom početnih slova navedenih

kategorija• Na primjer: CFT znači da je u pitanju kognicija figuralnih transformacija• Model nastaje iz tradicije višefaktorskih pristupa strukturi intelekta• Svaki faktor je međusobno neovisan, nehijerarhijski postavljen, odražava

se stajalište da ne postoji neki opći faktor inteligencije

4. Teorije o strukturi intelekta

• Shematski prikaz ‘Guilfordove kocke’

4. Teorije o strukturi intelekta

• Raymond B. Cattell (1905.-1998.) započinje, a John L. Horn (1928.-2006.) dorađuje teoriju o fluidnoj (Gf) i kristaliziranoj (Gc) inteligenciji

• http://www.indiana.edu/~intell/rcattell.shtml• http://www.indiana.edu/~intell/horn.shtml• Temeljne intelektualne sposobnosti grupiraju se u dva široka

faktora• Fluidna inteligencija (Gf), i• Kristalizirana inteligencija (Gc)• Faktori nižeg reda su• Opća fluentnost (Of)• Faktor vizualizacije (Fv), i• Faktor kognitivne brzine (Fkb)

4. Teorije o strukturi intelekta

• Shema Cattelovog modela

4. Teorije o strukturi intelekta

• Fluidna inteligencija Odnosi se na sposobnost kognitivne elaboracije koja nam omogućava manipulaciju na apstraktnoj razini

• Drži se da Gf ovisi o neurološkom razvoju te da je neovisna o prethodnim učenjima i iskustvima, visoko je povezana sa brzinom učenja u novim područjima

• Gf jako podsjeća na g-faktor iz Spearmanoivog modela - mjeri se testovima brzine, nasljedno je određena, rano doseže maksimum, do 14. g. a već s 20. g. počinje sustavno slabjeti, kulturalno je neovisna (Cattell sastavljao ‘culture free’ testove) – neurološki inzulti i različita oštećenja živčanog sustava mogu dovesti do gubljenja cijelog faktora

• Gc – mjeri se testovima snage, maksimum se dobiva nakon 20 i ne pokazuje pad tokom procesa sazrijevanja i starenja, ovisna je dužini školovanja, školskim programima i osobnim iskustvima, kulturološki je ovisna, obuhvaća znanje stečeno tokom života – moguća mozgovna oštećenja iamt će za posljedicu ispadanje samo nekih, specifičnih funkcija

• Gf i Gc međusobno su povezani oko r=0,40