Projekti Remedijacije Pet Zagađenih Lokacija1
-
Upload
enwer-latic -
Category
Documents
-
view
233 -
download
0
Transcript of Projekti Remedijacije Pet Zagađenih Lokacija1
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
1/123
JUL 2012. GODINE/PREGLEDANOMINISTARSTVO ODRIVOG RAZVOJA I TURIZMAAGENCIJA ZA ZATITU IVOTNE SREDINE
Procjena uticaja na ivotnu
sredinu i drutvo petzagaenih lokacijaISTRAIVANJA SVJETSKE BANKE O PROCJENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU IDRUTVO I BEZBJEDNOSTI ZA REMEDIJACIJU ZAGAENIH INDUSTRIJSKIH LOKACIJA
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
2/123
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
3/123
JUL 2012. GODINE/PREGLEDANO
MINISTARSTVO ODRIVOG RAZVOJA I TURIZMAAGENCIJA ZA ZATITU IVOTNE SREDINE
Procjena uticaja na ivotnusredinu i drutvo petzagaenih lokacijaISTRAIVANJA SVJETSKE BANKE O PROCJENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU IDRUTVO I BEZBJEDNOSTI ZA REMEDIJACIJU ZAGAENIH INDUSTRIJSKIH LOKACIJA
ADDRESSCOWI A/S
Parallelvej 2
2800 Kongens Lyngby
Denmark
TEL+45 56 40 00 00
FAX+45 56 40 99 99
WWWcowi.com
PROJEKAT BR. A22211-001
DOKUMENT BR.. C
VERZIJA 6
DATUM IZDAVANJA 20. jul 2012./pregledano
PRIPREMIO LBCH
PROVJERIO BOC
ODOBRIO LBCH
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
4/123
SADRAJ1 Saetak i netehniki opis 71.1 Gradac jalovite 81.2 Zagaena lokacija u Nikiu 101.3 Projekat remedijacije u Bijeloj 12
1.4 Remedijacija Maljevac odlagalita 141.5 Projekat remedijacije u KAP-u 15
2 Cilj projekta i Studije o procjeni uticaja naivotnu sredinu i drutvo 18
3 Zakonodavstvo i smjernice 20
4 Opis projekta 24
5 Projekat remedijacije Gradac 26
5.1 Projekat remedijacije zagaene lokacije Gradac 285.2 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredine 295.3 Osnovna odrednica za drutveno-ekonomsku
oblast 33
5.4 Upravljanje ivotnom sredinom i drutvom iplanovi praenja 34
5.5 Alternative 38
6 Projekat remedijacije u Nikiu 406.1 Remedijacija zagaene lokacije u Nikiu 426.2 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredine 436.3 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredinei
drutva 45
6.4 Upravljanje ivotnom sredinom i planovipraenja 476.5 Alternative 51
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
5/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 5
7 Bijela Remediation Project 53
7.1 Remedijacija zagaene lokacije u Bijeloj 567.2 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredine 567.3 Osnovna odrednica za drutveno-ekonomsku
oblast 60
7.4 Upravljanje ivotnom sredinom i drutvom iplanovi praenja 61
7.5 Alternative 64
8 Remedijacija odlagalita pepela Maljevac 668.1 Remedijacija zagaene lokacije Maljevac u
Pljevljima 68
8.2 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredine 708.3 Osnovna odrednica za drutveno-ekonomsku
oblast 74
8.4 Upravljanje ivotnom sredinom i drutvom iplanovi praenja 75
8.5 Alternative 77
9 Projekat remedijacije u KAP-u 80
9.1 Fizika osnovna odrednica i odrednica za oblastivotne sredine 80
9.2 Projekat remedijacije bazena crvenog mulja uKombinatu aluminijum Podgorica 84
9.3 Projekat remedijacije za odlagalite vrstogotpada u KAP-u 85
9.4 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredine 879.5 Osnovna odrednica za drutveno-ekonomsku
oblast 90
9.6 Upravljanje ivotnom sredinom i planovimonitoringa za proces remedijacije 91
10 Javne rasprave 98
PRILOZI
Prilog A Osnovni materijal
Prilog B Okvirna politika preseljenja zaodlagalite /deponijuumane
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
6/123
6 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Prilog C Plan upravljanja ivotnom sredinom idrutvom i Plan za monitoringnacionalnog postrojenja za opasanotpad smjetenog na lokaciji D2
Prilog D Prva javna raspravaPrilog E Druga javna rasprava
Prilog F Licenca Kompanije COWI
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
7/123
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
8/123
8 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
1.1 Gradac jaloviteTrenutni uticaj zagaene lokacije u Gradcu podrazumijeva nekoliko tetnih uticajana ivotnu sredinu i drutveno-ekonomsku sredinu. Cilj remedijacije je da ograniitetne uticaje sprovoenjem razliitih mjera ublaavanja.
Projekat remedijacije zagaenog odlagalita u Gradcu podrazumijeva:
Geotehniko obezbijeenje padina Hermetiko zatvaranje povrine Ugradnju odvodnog sistema za vodu koja se slijeva i padavine Po izboru: rekultivacija gornjeg sloja
Remedijacija ima znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu, meutim, u toku
sprovoenja remedijacije manji kratkoroni tetni uticaji se mogu oekivatiukljuujui buku, gui saobraaj ili prainu koja dolazi od graevinskih radova utoku sprovoenja remedijacije.
Uticaji na ivotnu sredinu su prikazani u tabeli ispod:
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji
nakon
remedijacije
1. Zemljite Izloenost ljudi iivotinja zagaenomzemljitu putemneposrednog
kontakta
Ovo podruje nijeprekriveno i nema
vegetaciju. Maksimalne i
prosjene koncentracijeolova i arsena u zemljituprelaze dozvoljene
vrijednosti.
tetan uticaj Ugradnja ogradeokolo jalovita.
Povoljni uticaji
spreavanjemrizika od
neposrednog
kontakta
2. Vazduh i praina -Izloenost ljudi iivotinja zagaenojpraini - erozijaestica na povrinivjetrom
Talog koji pluta pokazuje
veliinu najvie 75% zaprenik manji 0.63 mm itako male estice se lakomogu iriti vjetrom.Najei pravac duvanjavjetra je sa sjeverozapada
to izlae oblinje naselje.Ranija ispitivanja nisu
pokazala tetan uticaj nanaselja.
Znaajan tetanuticaj
Pokrivanje
povrinenezagaenimzemljitem najmanje 30 cm.
Znaajan povoljanuticaj jer se
spreava daljeirenje zagaenihestica
3. Ocjedna voda -
Izloenost ljudi iivotinja zagaenojpovrini ili ocjednimvodama
Povrinska voda na vrhuodlagalita i ocjedna vodana vrhu brane su neznatno
zagaene tekimmetalima (kadmijum,
olovo i cink)
tetan uticajmanjeg znaaja
Ugradnja ograde
kako bi se sprijeiopristup bez
nadzora.
Mjere ublaavanjaimaju povoljan
uticaj, jer
spreavaju pristupzagaenoj vodi
4. Rjena voda erozija zemljita napadinama jalovita
Padine brane pokazuju
znaajnu eroziju zemljitaZnaajan tetanuticaj
Stabilizacija padina
geotehnikimmjerama
Povoljan uticaj
spreavanjemerozije zemljita
5. Rjena voda Nestabilnost brana se ne Znaajan tetan Neophodna je Znaajan povoljan
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
9/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 9
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji
nakon
remedijacije
odronjavanje
zagaenog zemljitamoe iskljuiti. Velikekoliine zagaenogzemljita mogu skliznuti ukorito rijeke. Zagaenimaterijal e se proiriti iisprati u rijeku koja otie uBosnu i Hercegovinu. Ovo
predstavlja rizik za
prekogranino zagaenjeiz postojeeg odlagalita.
uticaj stabilizacija padina
geotehnikimmjerama.
uticaj
obezbjeenjempadina.
6. Rjena voda tetan uticajzagaene vode koja
je iscurila na vodurijeke i ivotinjskisvijet
Sadanje i ranije analizerjene vode ne ukazuju nauticaj na kvalitet rjene
vode
Nije znaajan Preporuuje sepraenje rjenevode
Manji povoljan
uticaj
ograniavanjem
rizika od zagaenjarjene vode
7. Rjena voda tetni uticajizagaene vode koja
je iscurila na vodu
rijeke i upotrebu vode
od strane ljudi
Po podacima CDM-a
kvalitet vode rijeke
ehotine se moe odreditikao zadovoljavajui zakupanje u rijeci
Nije znaajan Praenje ocjednihvoda iz jalovita
Manji povoljan
uticaj
ograniavanjemrizika od zagaenjarjene vode
8. Podzemne vode tetni uticajizagaene vode koja
je iscurila na
podzemne vode
Ispitivanja su ukazala na
curenje zagaujuihmaterija u podzemne vode
i ne moe se iskljuitimogui rizik za pijau vodui vodu za navodnjavanje
Manji znaaj Hermetikozatvaranje jalovitamoe sprijeitiprodiranje kinicekroz otpad
Povoljni uticaji
ograniavanjemrizika od spiranja
9. Posredan uticaj Ne oekuje se posredanuticaj
- - -
10. Cjelokupan uticaj Ne oekuje se cjelokupanuticaj
- - -
11. Prekograniniuticaj
U sluaju pucanja branenaslage bi mogle da
dospiju rijekom u susjednu
Bosnu i Hercegovinu
Znaajan tetanuticaj
Stabilizacija padina
geotehnikimmjerama i nadzor
vode
Znaajan povoljanuticaj
12. Uticaj na drutvo Postojee stanje zagaenelokacije daje ovom mjestu
lo ugled
Manji znaaj Remedijacija eimati povoljan
uticaj na ivotnusredinu u okolini
Donjeg Gradca.
Privremeno bi
mogla da se otvore
kratkotrajna radna
mjesta kod
izvoaa radovaodgovornog za
remedijaciju.
Manji povoljan
uticaj
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
10/123
10 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
1.2 Zagaena lokacija u NikiuTrenutnu uticaj odlagalita kodNikia podrazumijeva nekoliko tetnih uticaja naivotnu sredinu i drutveno-ekonomsku sredinu. Cilj remedijacije je da ograniitetne uticaje sprovoenjem razliitih mjera ublaavanja.
Odlagalite u Nikiu se sastoji od starog odlagalita D1 koje se nalazi juno odputa prema rijeci i novog odlagalita D2 koje se nalazi sjeverno od puta. Projekatremedijacije zagaenih odlagalita u Nikiu se sastoji od:
Geotehnikog obezbijeenja padina D1 Hermetikog zatvaranja povrine i rekultivacije D1 Po izboru: rekultivacije gornjeg sloja odlagalita D1 Rekonstrukcije odlagalita D2 u ureenu deponiju
Geotehniko obezbijeenje padina D1 zahtjeva opseno profilisanje otpadnogmaterijala. Obezbijeenje e zatititi nasip od erozije i odronjavanja i tako zatititioblinju rijeku.
Remedijacija ima znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu, meutim, u tokusprovoenjaremedijacije manji kratkoroni tetni uticaji se mogu oekivatiukljuujui buku, gui saobraaj ili prainu koja dolazi od graevinskih radova utoku sprovoenja remedijacije.
Uticaji na ivotnu sredinu su prikazani u tabeli ispod:
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere ublaavanja Budui uticaji
nakon
remedijacije
1. Zemljite Izloenost ljudi iivotinja zagaenomzemljitu putemneposrednog
kontakta (zemljitena povrini)
Ovo podruje nijeprekriveno i nema
vegetaciju.
Maksimalne i
prosjenekoncentracije olova i
kadmijuma u
zemljitu prelazedozvoljene
vrijednosti.
Srednji tetan uticaj Ugradnja ogradeokolo jalovita
Povoljni uticaji
spreavanjem rizikaod neposrednog
kontakta
2. Vazduh i praina -Izloenost ljudi iivotinja zagaenojpraini, erozijaestica na povrinivjetrom
Zemljite sadriestica 60-80% zaprenik manji 0.63mm. Ove estice selako mogu iritivjetrom posebno
ljeti. tetan uticaj jeogranien jer je ovajkraj doslovno
nenaseljen. Ne
oekuje se uticaj na
Niki.
Srednji tetan uticaj Stari dio deponijetreba da se poravna,
a i odlagalite ipadine treba prekriti
sa najmanje 30 cm
nezagaenogzemljita. Novi dioodlagalita je jo uupotrebi. Tamo gdje
je to mogueodlagalite treba
poravnati i prepravitiu kontrolisanu
deponiju. Leteipepeo treba
Povoljni uticaji
spreavanjemirenja zagaenihestica u budunosti
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
11/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 11
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere ublaavanja Budui uticaji
nakon
remedijacije
nakvasiti i pokriti
zagaenimzemljitem iliotpadom.
3. Rjena voda erozija zemljita napadinama deponije
Padine na junojdijelu pokazuju
znaajnu erozijuzemljita samogunosti kasnijegprenosa zemljita urijeku.
Znaajan tetanuticaj
Stabilizacija padina
geotehnikimmjerama kao to jenasipanje padina i
pokrivanje
zemljitem na vrhu
Povoljan uticaj
spreavanjemerozije padina i
uklanjanjem rizika
od odrona otpada u
rijeku
4. Rjena voda
odronjavanjezagaenog zemljita
Pretpostavlja se da
je neznatan rizik odmoguegodronjavanja
zemljita du padinaodlagalita
Manji znaaj Nema mjera jer e
stabilizacija padina utaki 3 sprijeitiznaajan prenoszemljita.
Povoljan uticaj
spreavanjemerozije padina i
uklanjanjem rizika
od odrona zemljitau rijeku
6. Posredan uticaj Ne oekuje seposredan uticaj
Nije znaajan - -
7. Cjelokupan uticaj Ne oekuje secjelokupan uticaj
Nije znaajan - -
8. Prekograniniuticaj
Niki se manje-vienalazi u sredinjemdijelu Crne Gore i ne
oekuju seprekogranini uticaji
Nije znaajan - -
9. Uticaj na drutvo Remedijacija imanegativan dugoroanuticaj za sakupljaeotpada jer e izgubitiizvor prihoda.
Remedijacija eimati pozitivan
kratkoroan uticaj
na zaposljenjestanovnika u Rubezi
ili drugih oblinjihsela, ako se neki od
stanovnika iz ovih
mjesta zaposle kod
izvoaa radova zaposlove
remedijacije.
Znaajan Javno nadmetanjeza radove
remedijacije treba
da sadri stavku ukojoj se podstiezaposljenje
stanovnika tog
kraja, naroitosakupljaa otpada
Kratkoroanpovoljan uticaj za
skupljae otpada.
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
12/123
12 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
1.3 Projekat remedijacije u Bijeloj
Trenutnu uticaj odlagalita u brodogradilitu Bijela podrazumijeva nekoliko tetnihuticaja na ivotnu sredinu i drutveno-ekonomsku sredinu. Cilj remedijacije je daogranii tetne uticaje sprovoenjem razliitih mjera ublaavanja.
Projekat remedijacije zagaenog odlagalita u Bijeloj podrazumijeva:
Razvrstavanje cjelokupnogpostojeeg vrstog otpadnog materijala i otpadakoji se proizvede u budunosti;
Iskopavanje zagaenog materijala za zapunjavanje u brodgradilitu Sjever; Zaptivanje brodogradilita Sjever i Jug; Iskopavanje morskih sedimenata u luci brodogradilita.
Korieni grit od pjeskarenjai drugi otpad se mogu odlagati na adekvatno
izgraenoj i obezbijeenoj deponiji.
Remedijacija ima znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu, meutim, u tokusprovoenja remedijacije manji kratkoroni tetni uticaji se mogu oekivatiukljuujui buku, gui saobraaj ili prainu koja dolazi od graevinskih radova utoku sprovoenja remedijacije.
Uticaji na ivotnu sredinu su prikazani u tabeli ispod:
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji
nakon
remedijacije
1. Zemljite Izloenost ljudi iivotinjazagaenomzemljitu putemneposrednog
kontakta
(zemljite napovrini)
Povrinabrodogradilita jeveoma zagaenapovienim nivoimatoksinih metala.Ovo podruje nijeprekriveno i nema
vegetaciju i
ograeno je te
ljudi i ivotinjenemaju pristup
Znaajan tetanuticaj
Zagaenozemljite imaterijal e bitiuklonjeni i
povrinu trebaasfaltirati.
Povoljan uticaj
spreavanjemrizika od
neposrednog
kontakta sa
ljudima
2. Praina -Izloenost ljudi iivotinjazagaenoj praini,erozija estica napovrini vjetrom
Prenos esticavjetrom se oekujeuglavnom u toku
ljetnjeg godinjegdoba kada je
povrina suva, asmjer vjetra se
mijenja sa planina
ili sa mora. U
blizini
brodogradilita senalazi kraj sa
stambenim
objektima
Znaajan tetanuticaj
Zagaenozemljite imaterijal e bitiuklonjeni i
povrinu trebaasfaltirati.
Povoljan uticaj, jer
u budunosti neebiti zagaenepraine saodlagalita
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
13/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 13
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji
nakon
remedijacije
3. Podzemne vode Pretpostavlja se da
je tok podzemnih
voda u pravcu
mora i one se ne
koriste kao pijaavoda. Zagaenjemoe da se proirido mora
Znaajno tetanuticaj
Zagaenozemljite e bitiuklonjeno i
ugraena opremaza prikupljanje
otpadnih ulja
Uklanjanje
zemljita e imatipovoljan uticaj na
ivotnu sredinuspreavanjemrizika uticaja na
more
4. Morska voda Dio zagaenogotpada je baen nadnu mora pored
brodogradilita.Zagaeni sediment
ima dugoroanuticaj
Znaajno tetanrizik
Sediment treba
ukloniti
Uklanjanje
sedimenta ima
znaajan povoljanuticaj na ivotnusredinu zbog
uklanjanja izvoradaljeg zagaenja
5. Bagerovanje U toku
bagerovanja fini
materijal taloga
moe da uveazamuenost vode irairi zagaeneestice.
Manji znaaj Bagerovanja se nesmije obavljati u
toku duvanja jakog
vjetra, velikih
talasa ili jakih
struja.
Zamuenost naudaljenosti od 150
m od bagerovanja
ne smije prei 50NTU jedinica.
Uklanjanje
sedimenta ima
znaajan povoljanuticaj na ivotnusredinu zbog
uklanjanja izvora
daljeg zagaenja
6. Posredan uticaj Ne oekuje seposredan uticaj
- - -
7. Cjelokupan
uticaj
Ne oekuje secjelokupan uticaj
- - -
8. Prekograniniuticaj
Remedijacija se
moe sastojati odizvoza otpada u
deponiju pod
nadzorom u Italiji
ili Njemakoj.
Neznatan Izvoz opasnog
otpada e biti uskladu sa Bazel
Konvencijom
-
9. Uticaj na
drutvoNema znaajnoguticaja
Neznatan - -
10. Kuturna dobra Remedijacija moeimati povoljan
uticaj na opaanjeivotne sredine uBijeloj.
Neznatan - -
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
14/123
14 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
1.4 Remedijacija Maljevac odlagalitaTrenutni uticaj zagaene lokacije u Maljevcu podrazumijeva nekoliko tetnihuticaja na ivotnu sredinu i drutveno-ekonomsku sredinu. Cilj remedijacije je daogranii tetne uticaje sprovoenjem razliitih mjera ublaavanja.
Remedijacija zagaenog odlagalita u Pljevljima se sastoji od:
Preusmjerenja Palekog potoka Sprijeavanja curenja Hermetikog zatvaranja i rekultivacije povrine
Remedijacija ima znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu, meutim, u tokusprovoenja remedijacije manji kratkoroni tetni uticaji se mogu oekivatiukljuujui buku, gui saobraaj ili prainu koja dolazi od graevinskih radova u
toku sprovoenja remedijacije. Elektroprivreda Crne Gore paralelno sprovodiposeban projekat, sa ciljem stabilizacije brane.
Uticaji na ivotnu sredinu su prikazani u tabeli ispod:
Predmet Pitanje Postojei
uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji nakon
remedijacije
1. Praina -Izloenost ljudi iivotinja
zagaenomzemljitu prekoerozije praineiz pepela
Oblast nije
prekrivena i
nema
vegetacije. Ne
oekuje seznaajnozagaenje.
Znaajno tetanuticaj
Odlagalitetreba da bude
vlano, osim u
sluaju da sepokrije
Povoljan uticaj spreavanjempojave praine u budunosti,s obzirom da je odlagalite
vlano ili pokriveno
2. Izloenostpodzemnih voda
Podzemne vode
su blago
pogoenecurenjem iz
odlagalita
Umjeren tetanuticaj
Treba izgraditi
zaobilaznicu od
Paleski potoka
da bi se na
najmanju mjeru
svelo oticanje
vode
Bez promjena
3. Uticaj napotok i rijeke
Paleski potok ivode u koje se
on uliva
Vezinica iehotina supogoenezagaenimocjednim
vodama sa
odlagalitapepela.
Umjeren tetanuticajTreba izgraditizaobilaznicu
kako bi se voda
Paleski potoka
preusmjerila oko
odlagalita
Povoljan uticaj, jer epremjetanje Paleski potokaograniiti uticaj zagaenihocjenih voda
4. Rizik od
pucanja brane
zbog
nestabilnosti
brane
Padine brane su
pod rizikom da
postanu
nestabilne
Znaajno tetanuticaj
Stabilizacija
padina
geotehnikimmjerama i
nadzor vode
Znaajno povoljan uticaj
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
15/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 15
Predmet Pitanje Postojei
uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji nakon
remedijacije
5. Rizik od
nezgoda
Rizik od pucanja
brane je veoma
velik
Veoma znaajan EPCG sprovodiprojekat
stabilizacije
brane.
Znaajno povoljan uticaj
6. Posredan
uticaj
Remedijacija i
zatvaranje
Maljevac
odlagalitapepela e imatiposrednu vezu
sa razvojem
deponije
umane, jer e
zatvaranjeMaljevac
odlagalitapepela poveatizapreminu
pepela koja ese odlagati u
umanu.
Znaajan tetanuticaj
Elektroprivreda
Crne Gore
(EPCG) planira
da proirideponiju pepela
u mjestu
umane ipripremie planpreseljenja za
pogoenestanovnike u
blizini deponije
umane
Sprovoenje planapreseljenja e nadomjestititetne uticaje
7. Cjelokupan
uticaj
Koncentracija
zagaujuihmaterija je
veoma niska i
ne oekuje seposredan uticaj
Neznatan - -
8. Prekograniniuticaj
U sluajupucanja brane
naslage bi
mogle da
dospiju rijekom
u susjednu
Bosnu i
Hercegovinu
Znaajan tetanuticaj
Stabilizacija
padina
geotehnikimmjerama i
nadzor vode
Znaajan povoljan uticaj
9. Uticaj na
drutvoKao i u sluajuposrednog
uticaja
Znaajan Kao i u sluajuposrednog
uticaja
Kao i u sluaju posrednoguticaja
1.5 Projekat remedijacije u KAP-u
Trenutni uticaj zagaene lokacije u KAP-u podrazumijeva nekoliko tetnih uticajana ivotnu sredinu i drutveno-ekonomsku sredinu. Cilj remedijacije je da ograniitetne uticaje sprovoenjem razliitih mjera ublaavanja.
U ovom momentu, za lokaciju Kombinata aluminijuma se istrauju dva odvojena
projekta remedijacije. Kao dio projekta Upravljanje industrijskim otpadom iienje (IWMCP), kompanija CDM je sprovela studiju za remedijaciju bazenacrvenog mulja, dok je kompanija SWECO angaovana za studiju remedijacije
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
16/123
16 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
odlagalita vrstog otpada unutar KAP-a, kao dio Projekta integrisanogupravljanja ekosistemom Skadarskog jezera (LSIEMP). U kasnijoj fazi, dvaprojekta e biti kombinovana i finansirana pod predloenim Projektomintegrisanog upravljanja otpadom i ienja.
Remedijacija vrstog otpada na istonoj strani odlagalitau KAP-u ukljuujeprivremeno premjetanje otpada, da bi se u meuvremenu ugradio donji sloj isistem za sakupljanje procjednih voda. Nakon ugradnje donjeg sloja i sistema za
ocjedne vode, otpad e biti vraen na isto mjesto, na donji sloj, i bie ugraenazavrna pokrivka (opisana kao opcija 3d u izvjetajima kompanije SWECO).
Krajnji odabir remedijacije bazena crvenog mulja, koji je u fokusu ovog Projekta,
nije bio zavrenu toku pripreme ovog izvjetaja Procjene na ivotnu sredinu idrutvo;meutim, opcije sadre sloj koji pokriva jedan ili oba bazena crvenogmulja.
Remedijacija ima znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu, meutim, u tokusprovoenja remedijacije manji kratkoroni tetni uticaji se mogu oekivatiukljuujui buku, gui saobraaj ili prainu koja dolazi od graevinskih radova utoku sprovoenja remedijacije.
Uticaji na ivotnu sredinu su prikazani u tabeli ispod:
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
17/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 17
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji
nakon
remedijacije
1. Zemljite Izloenost ljudi iivotinja zagaenomzemljitu putemneposrednog
kontakta
Ovo podruje nijeprekriveno i nema
vegetaciju. Maksimalne i
prosjene koncentracijehroma, nikla, kadmijuma,
PAH-a. PCB-a i fluorida
prelaze dozvoljene
vrijednosti.
Ogranien tetanuticaj (zbog
industrijske prirode
ove lokacije)
Rad sa crvenim
muljem e bitiureen nabezbjedan nain
Ogranien povoljanuticaj, jer je
pristup ovoj lokaciji
ve ogranien
2. Vazduh i praina -Izloenost ljudi iivotinja zagaenojpraini - erozijaestica na povrini
vjetrom
Vjetar najee duva izpravca sjevera i
sjeveroistoka te moeuticati na oblija malanaselja
tetan uticaj Pokirvanje povrineplastinim slojemili mjeovitimgornjim slojem od
krea, bentonita,
cementa ili drugogmaterijala kako bi
se postavio
neprobojan sloj
Znaajan povoljanuticaj
spreavanjemdaljeg irenjazagaenih estica
3. Ocjedna voda -
Izloenost ljudi iivotinja zagaenojpovrini ili ocjednimvodama
Povrinska voda pokazujevisok alkalni pH i fluoride
Manji tetan uticaj Bie postavljeniznaci upozorenja
Mjere ublaavanjaimaju povoljan
uticaj
4. Podzemna voda tetni uticajizagaene vode koja
je iscurila na
podzemne vode
Analize podzemne vode su
pokazale alkalni pH i
poviene fluoride, cijanid,nitrate i ivu
Znaajan tetanuticaj
Hermetikozatvaranja bazena
moe sprijeitiprodiranje kinicekroz otpad
Znaajan povoljanuticaj
ograniavanjemrizika spiranja
5. Posredan uticaj Nema posrednog uticaja - - -
6. Cjelokupan uticaj Teki metali, PCB i PAH semogu nakupiti u
naslagama krajnjeg
primaoca Skadarskogjezera
Mogui uticaj akose zagaenjenastavi
Ograniavanjecijeenjapokrivanjem
bazena
Znaajan povoljanuticaj
7. Prekograniniuticaj
Krajnji primaoc podzemnih
voda i vode iz rijeke sa
KAP podruja je Skadarskojezero koje je zapravo
granica izmeu Crne Gore iAlbanije
Znaajan tetanuticaj
Remedijacija koja
e ograniiti
mogui rizik odirenja zagaujuihmaterija kroz
podzemne vode ili
rijeku
Znaajan povoljanuticaj
8. Uticaj na drutvo KAP lokacija se nalazi uindustrijskom podrujugdje postoji strog nadzor
pristupa
- - -
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
18/123
18 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
2 Cilj projekta i Studije o procjeni uticaja
na ivotnu sredinu i drutvoOsnova Ministarstvo odrivog razvoja i turizma (MSDT) i Agencija za zatitu ivotne
sredine Crne Gore (EPA) pripremaju Projekat upravljanja industrijskim otpadom i
ienje (IWMCP) sa ciljem da se smanje rizici za ivotnu sredinu i zdravlje kojepredstavljaju odabrane deponije industrijskog otpada i da se ojaaju optinskiinstitucionalni kapaciteti za ureenje i upravljanje industrijskim i opasnimotpadom.
Komponenta 1Projekta IWMCP se sastoji od ispitivanja i zatim remedijacije pet
odabranih zagaenih industrijskih odlagalita otpada. Odabrana su sljedeaodlagalita otpada:
Kombinat aluminijuma Podgorica eljezara Niki Termo elektrana Pljevlja Jadransko brodogradilite Bijela Gradac jalovite rudnika olova i cinka.
Komponenta 2Projekta IWMCP se sastoji od razvoja nacionalnog postrojenja za
odlaganje opasnog otpada. Cilj je da se razvije postrojenje za prihvat i odlaganje
opasnog otpadnog materijala sa zagaenih lokacija i iz postojeih privrednih grana.
Smjernice Svjetske banke (OP 4.01) propisuju neophodnost Procjene uticaja na
ivotnu sredinu i drutvo (ESIA), Plana za upravljanje ivotnom sredinom(EMP) imakar dvije javne rasprave za Projekat remedijacije i odlagalita opasnog otpada.
Ovaj izvjetaj sadri nezavisnu procjenu uticaja na ivotnu sredinu i drutvoKomponente 1remedijacija pet zagaenih lokacija.
Ukupni ciljevi Procjene uticaja na ivotnu sredinu i drutvo za remedijaciju petzagaenih lokacija su:
Da se ustanove i procjene uticaji na ivotnu sredinu i drutvo, i tetni ipovoljni uticaji, u okviru oblasti na koju utie ovaj projekat
Cilj studije ESIA
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
19/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 19
Da se izbjegne, ili u sluajevima kada nije mogue izbjei, svedu na najmanjumoguu mjeru, ublae ili obezbijedi nadoknada za tetne uticaje na zajednice iivotnu sredinu
Da se obezbijedi da su pogoene zajednice na odgovarajui nain ukljuene upitanja koja mogu imati uticaj na njih
Da se obezbijedi da se postupak javnih rasprava sprovede i dokumentuje uskladu sa meunarodnim zahtjevima (Svjetska banka), kako bi Svjetska Bankamogla da odobri dodjelu kredita Crnoj Gori za sprovoenje 2 komponenteovog projekta.
Izvjetaj o procjeni uticaja na ivotnu sredinu i drutvoje nezavisna procjenauticaja na temelju ispitivanja lokacija i nacrta plana remedijacije pripremljenim od
strane konzorcijuma CDM / Hidroineniring.
Izvjetaj o procjeni uticaja na ivotnu sredinu i drutvo, i projekat od stranekompanija CDM / Hidroinenjering je na nivou studije izvodljivosti. U kasnijojfazi projekta remedijacije, moe se ukljuiti dodatna procjena uticaja na ivotnusredinu.
ESIA je nezavisna procjena remedijacija na temelju tehnikog inputa od stranekompanije CDM, konsultanta koji je odgovoran za ispitivanje lokacije i
osmiljavanje remedijacije. Korieni su sljedei osnovni tehniki dokumenti:
Privremeni izvjetaj. Studija ispitivanja lokacije i pripreme za remedijacijuodlagalita industrijskog otpada u Crnoj Gori. CDM Hidroineniring. 03. jun2012. godine.
Drugi osnovni materijal koji je obezbijedilo Ministarstvo, a naveden je uPrilogu A.
ESIA sadri saetak nalaza koji su predstavljeni u privremenom izvjetaju odCDM-a Hidroineniring. Za podrobnije informacije o ispitivanju i remedijacijipogledajte CDM Hidroineniring izvjetaj.
Osnovni materijal za
ESIA studiju
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
20/123
20 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
3 Zakonodavstvo i smjernice
Zakonodavni okvir za oblast ivotne sredine Crne Gore je odreen uZakonu ozatiti ivotne sredine Crne Gore" (objavljen u Slubenom listu Crne Gore 12/96).Ovaj zakon objavljuje da je Crna Gora ekoloka drava i da e vlasti raditi naunaprijeenju kvaliteta ivotne sredine ljudi, umanjenju inilaca koji imaju tetanuticaj na ivot i zdravlje ljudi i spreavanju bilo kojih tetnih uticaja na ljude. Ovajzakon takoe prepisuje naelo zagaiva i korisnik plaa.
Uredba o procjeni uticaja na ivotnu sredinu u Crnoj Gori (Slubeni listRepublike Crne Gore 14/97 i 80/05)odreuje djelatnosti koje podleu Procjeniuticaja na ivotnu sredinu, postupke preliminarne procjene, uee javnosti udonoenju odluka, postupke vrednovanja i provjeravanja Procjene uticaja na
ivotnu sredinu i kriterije za izvjetaje procjene. Zakon je u potpunosti usklaen saEU direktivama koje ureuju ovu oblast.
Zakon o upravljanju otpadom u Crnoj Gori" (Slubeni list Crne Gore, 80/05)jeusvojen 2005. godine i predstavlja zakonodavni okvir u oblasti upravljanja
otpadom. Da bi se ispotovala nova direktiva Evropske unije (EU) 2006/12/EZDirektiva o otpadu, Crna Gora je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakonao upravljanju otpadom" (Slubeni list Crne Gore, broj 73/08) krajem 2008.godine. Ovaj zakon ureuje planiranje upravljanja otpadom, razvrstavanje otpada,odreuje uslove za upravljanje otpadom, prava, obaveze i zakonske odgovornostiza one koji rukuju otpadom, zahtjeve i postupke izdavanja dozvola, praenje i
druga pitanja koja su relevantna za upravljanje otpadom. Nekoliko pravilnika iuredbi je usvojeno kao dopuna Zakonu o upravljanju otpadom u Crnoj Gori. Ovi
dokumenti ureuju specifine teme upravljanja otpadom.
U decembru 2011. godine je usvojen novi Zakon o upravljanju otpadom u CrnojGori. Ovaj zakon opisuje upravljanje otpadom ukljuujui spreavanje ilismanjenje koliina otpada, ponovna upotreba sakupljenog otpada, prevoz,postrojenja za preradu i odlaganje, praenje ovih postupaka i nakon togaodravanje deponije. U lanu 2 odreeno jeda se ovaj zakon ne odnosi na zemljiteukljuujui zagaene lokacije. Odjeljak 4 opisuje naela upravljanja otpadom
ukljuujui naelo zagaiva plaa, ali i naglaava djelatnosti odrivog razvoja iprevencije. Odjeljak 6 opisuje razliite vrste otpada inavodi da se vrsta odreuje natemelju opasnih osobina, a karakterizacija je opisana u odjeljku 7. Pored ovoga,
Zakonodavstvo iz
oblasti ivotnesredine u Crnoj Gori
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
21/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 21
zakon obavezuje proizvoae da ogranie koliine opasnog otpada i odreujeodgovornosti proizvoaa otpada.
Drugi zakoni i propisu su:
Zakono integrisanom spreavanju i kontroli zagaenja, 2005 ureujespreavanje i kontrolu zagaenja ivotne sredine putem izdavanja integrisanihdozvola za postrojenja i djelatnosti koje mogu imati tetan uticaj na zdravlje ljudi,ivotnu sredinu ili materijalne resurse.
Zakon o buci u ivotnoj sredini ureuje emisije buke i njen uticaj i odreujemjere za smanjenje tetnog uticaja buke na ljudsko zdravlje.
Strategija opasnog otpada je pripremljena u okviru Stratekog plana za vrstiotpad u Crnoj Gori, 2004. godine. Svrha ove strategije je da odredi upravljanjeopasnim otpadom koje ne predstavlja prepreku najboljem privrednom upravljanju i
upravljanju opasnim otpadom u oblasti ivotne, i da se prepoznaju mogueinicijative koje minimiziraju te prepreke. Strateki privremeni cilj ovoga plana jeda se uspostavi kontrolisan sistem proizvodnje, prerade i privremenog skladitenjaopasnog otpada. Postrojenja za skladitenje e, u poetnim godinama, sluiti i kaoprivremeno skladite za izvoz opasnog otpada u postrojenja za preradu uinostranstvu.
Najvanije EU direktive koje se odnose na procjenu uticaja na ivotnu sredinu iupravljanje otpadom su:
Direktiva 85/337/EES o procjeni uticaja javnih i privatnih projekata naivotnu sredinu. Ova direktiva propisuje dravama lanicama EU dasprovedu procjenu uticaja na ivotnu sredinu u odreenim javnim i privatnimprojektima prije nego to dobiju dozvoluda nastave. Cilj postupka EIA-e je dase pobrine da se projekti, za koje postoji vjerovatnoa da e znaajno uticatina ivotnu sredinu, unaprijed procjene kako bi ljudi znali kakav e taj uticajnajvjerovatnije biti.
Direktiva 97/11/EZ o izmjenama i dopunama Direktive Savjeta 85/337/EESo procjeni uticaja javnih i privatnih projekata na ivotnu sredinu.Ovu
direktivu je Savjet usvojio 3. marta, 1997. godine. Nova Direktiva proirujeobim Direktive 85/337/EES u pogledu vrste projekata za koje se obavezno
sprovodi procjena uticaja. Ona, takoe, proiruje skup projekata koji podleupojedinanom pregledu od strane drave lanice, a kriteriji za ovo su ponueniu Direktivi. Pored toga, i podrobnije navodi informacije koje izraivaprojekta mora ponuditi i obezbijediti u saradnji sa dravama lanicama usluaju prekograninih projekata.
ODPM Okrunica 2/99 Procjena uticaja na ivotnu sredinu.Vanesmjernice o tumaanju EIA propisa i postupaka koji treba da se koriste.
Direktiva o otpadu 2006/12/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 5. aprila2006. godine .Ova direktiva je okvirna direktiva o upravljanju otpadom uEU. Ona sadri etiri dodatka koji navode vrste otpada, djelatnosti odlaganja i
Evropsko
zakonodavstvo iz
oblasti ivotnesredine
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
22/123
22 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
remedijacije, izmjene i dopune lana 20. direktive i tabeluo meusobnojpovezanosti.
Direktiva Savjeta 1999/31/EZ od 26. aprila 1999. godine o deponijama
otpada sa odlukom Savjeta od 19. decembra 2002. godine. Ova direktivaodreuje kriterije i postupke za prihvatanje otpada na deponijama u skladu salanom 16. Dodatka II Direktive 1999/31/EZ. Glavni cilje ove Direktive je dase izotre operativni i tehniki zahtjevi o deponijama, da se obezbijede mjere,postupci i smjernice za spreavanje ili smanjenje tetnih uticaja na ivotnusredinu kao to su povrinske vode, podzemne vode, zemljite i vazduh, i naglobalnu ivotnu sredinu ukljuujui efektat staklene bate kao i bilo koji rizikza ljudsko zdravlje koji je ishod ovih uticaja. Dodaci direktive propisuju optezahtjeve za sve vrste deponija, kriterije i postupke za prihvat otpada, postupke
nadzora i praenja u toku rada i i nakon faze zbrinjavanja.
Direktiva Savjeta 91/689/EES od 12. decembra 1991. godine o opasnomotpadu. Cilj ove Direktive je da priblii zakone o kontrolisanom upravljanjuopasnim otpadom.
Direktiva Savjeta 94/31/EZ od 27. juna 1994. godine o izmjenama idopunama Direktive 91/689/EES o opasnom otpadu.
Direktiva Savjeta 86/278/EES od 12. juna 1986. godine Cilj ove Direktiveje zatita ivotne sredine, a posebno zemljita, u sluajevima upotrebekanalizacionog mulja u poljoprivredi.
Ciljevi bezbjednosne politke Svjetske banke za oblast ivotne sredine i drutva suda se sprijei i ublai teta za ljude i njihovu okolinu pri izradi projekata. Ovapolitika nudi smjernice za banku i onoga ko uzima pozajmicu u odreivanju,pripremi i sprovoenju programa i projekata.
Glavni dokument koji opisuje politiku Svjetske banke za procjenu uticaja na
ivotnu sredinu je Operativna politika/procedura banke (OP/BP) 4.01 Procjenaivotne sredine.Cilj OP/BP 4.01 je da se obezbijedit sigurnost i odrivost ivotnesredine i drutva pri ulaganju u projekte. Pored ovoga, ova politika podravaukljuivanje aspekata ivotne sredine i drutva u toku donoenja odluka.
OP/BP 4.01 Procjena ivotne sredine se sastoji od sedam osnovnih elemenata:
1 Provjera
2 Dokumentacija procjene ivotne sredine (EA)3 Javne rasprave
4 Obavjetavanje5 Pregled i odobravanje EA dokumentacije
6 Uslovljenost u ugovorima o pozajmici
7 Ureenje nadzora, praenja i izvjetavanja
OP/BP 4.01 Procjena ivotne sredine se sastoji od sljedea tri dodatka:
Dodatak A: Definicije
Politike i smjernice
Svjetske banke
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
23/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 23
Dodatak B: Sadraj izvjetaja o Procjeni ivotne sredine za A kategorijuprojekata. Ovaj dodatak opisuje stavke koje treba da budu prisutne u EIA.
Dodatak C: Plan za upravljanje ivotnom sredinom. Ovaj dodatak se sastojiod skupa mjera ublaavanja, praenja i institucionalnih mjera koje treba da se
preduzmu tokom sprovoenja i funkcionisanja projekta.
Pored ovoga, mjere zatite Svjetske banke se sastoje od sljedee relevante politike:
OP/BP 4.04 Prirodno stanite.Cilj je da se promovie ekoloki odrivrazvoj kroz podrku zatiti, ouvanju, odravanju i obnovi prirodnih stanita injihovih funkcija.
OP/BP 4.09 Fizikikulturni resursi.Cilj je da se pomogne ouvanjufizikih kulturnih resursa i da se izbjegne njihovo unitavanje ili oteivanje.Kulturni resursi su arheoloki, paleontoloki, istorijski, arhitektonski,religijski, estetski ili drugog kulturnog znaaja.
OP/BP 4.12 Prisilno preseljenje.Cilj je da se izbjegne ili svede nanajmanju mjeru prisilno preseljene, a kada to nije izvodljivo, pomogne
preseljenim osobama u poboljanju ili makar obnavljanju njihovih izvoraprihoda i ivotnog standarda u stvarnim okvirima u odnosu na nivoe prijepreseljenja ili na nivoe koji su preovlaivali prije poetka sprovoenjaprojekta.
OP/BP 4.37 Bezbjednost brana.Cilj je da se osigura kvalitet i bezbjednsot
u projektovanju i izgradnji novih brana i obnovi postojeih brana isprovoenju djelatnosti na koje postojee brane mogu uticati.
OP/BP 7.05 Projekti na meunarodnim vodenim putevima Cilj je da seobezbijedi da projekti nee negativno uticati kako na efikasno korienje izatitu meunarodnih vodenih puteva, tako ni na odnose izmeu Banke iZajmoprimaca.
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
24/123
24 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
4 Opis projekta
Cilj projekta remedijacije odlagalita industrijskog otpada u Crnoj Gori je da seodrede rijeenja remedijacije koja najvie odgovaraju kako bi se sprijeili daljirizici po ivotnu sredinu i stanovnike iz ovih mjesta.
Pet velikih odlagalita i najproblematinijih sa stanovita ivotne sredine u CrnojGori je odabrano za karakterizaciju, vrednovanje i procjenu izrade strategije
remedijacije specifine za odlagalite kako bi se obezbijedila zdrava ivotnasredina. Mogue opcije remedijacije su:
Potpuno uklanjanje otpadnog materijala i ponovno odlaganje ili izvoz
Preureenje postojeeg odlagalita odgovarajuim sigurnosnim mjerama
Hemijska stabilizacija zagaenih materijala
Recikliranje otpadnih materijala radi nove upotrebe.
Kao prvi korak, konzorcijum preduzea CDM/Hidroineniring (CDM) je sproveododatna ispitivanja ovih pet lokacija. Na osnovu rezultata, CDM je sproveo
procjenu rizika i pripremio pretprojekat remedijacije sa tri alternative. Na temelju
alternativa, Agencija za zatitu ivotne sredine je odabrala alternativu remedijacijekoja je najizvodivija.
Opis remedijacije je predstavljen u Privremenom izvjetaju CDM-a: Studija
ispitivanja lokacija i pripreme za remedijaciju odlagalita industrijskog otpada uCrnoj Gori, CDM Hidroineniring. 03. jun 2012. godine. Nakon toga, EPA jeobavjestila COWI o odabranim alternativama koje su upotrebljene za Procjenu
uticaja na ivotnu sredinu i drutvo (ESIA). Svaka opcija remedijacije je kratkoopisana u svakom poglavlju ovog izvjetaja ESIA.
Postojee odlaganje industrijskog otpada na pet zagaenih lokacija u Crnoj Gorinije odrivo u smislu da se uglavnom vrsti opasan otpad odlae na lokacijama beznadzora i predstavljala mogue rizike za znaajane tetne uticaje na ivotnu sredinui zdravlje. Otpad je odlagan na odlagalitima bez membrane,ograde ili znaajanihmjera zatite. Sve ovo vodi kao neodrivom sadanjem stanju u pogledu irenja
zagaujuih materija u ivotnu sredinu sa rizicima po zdravlje ljudi i ivotnusredinu.
Postupci i razlog za
odabir opcije
remedijacije
Opis remedijacije
Procjena ukupne
odrivosti projekta
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
25/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 25
CDM-ovo istraivanje je ispitalo mogunosti za utvrivanje isplative remedijacijepet najzagaenijih lokacija u Crnoj Gori. Ovaj pristup je sadrao kost-benefitanalizu.
Poloaj pet odabranih lokacija za remedijaciju je prikazan na slici 1.
Slika 1 Poloaj pet lokacija
Poloaj petzagaenih lokacijaza remedijaciju
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
26/123
26 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
5 Projekat remedijacije Gradac
Zagaena lokacija flotaciono jalovite koja potie od djelatnosti rudnika olova icinka uplja stijena, nalazi se na desnoj obali rijeke, 500 m nizvodno od naseljaDonji Gradac i oko 400 m od flotacionih objekata. Lokacija se nalazi oko 30-40
km zapadno od grada Pljevlja, nizvodno od rijeke ehotine. Poloaj je prikazan naslici 2:
Slika 2 Poloaj zagaenog jalovita u Gradcu i oblast uticaja projekta
Postojei uticaj zagaene lokacije u Gradcu je ukratko predstavljen u tabeli 1.Trenutno ovo zagaeno odlagalite ima nekoliko tetnih uticaja na ivotnu sredinui drutveno-ekonomsku sredinu. Cilj remedijacije je da ogranii tetne uticajesprovoenjem razliitih mjera ublaavanja.
Remedijacija ima znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu, meutim, u tokusprovoenja remedijacije manji kratkoroni tetni uticaji se mogu oekivatiukljuujui buku, gui saobraaj ili prainu koja dolazi od graevinskih radova utoku sprovoenja remedijacije. Uticaj u fazi izgradnje i u toku operativne fazeremedijacije se nalazi u Planu upravljanja ivotnom sredinom i Planu praenja uodjeljku 5.4.
Poloaj
Procjena uticaja
postojeeg stanja imogue mjereublaavanja
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
27/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 27
Tabela 1. Saetak uticaja postojeeg odlagalita na ivotnu sredinu i drutvo i moguih mjera remedijacije
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji
nakon
remedijacije
1. Zemljite Izloenost ljudi iivotinja zagaenomzemljitu putemneposrednog
kontakta
Ovo podruje nijeprekriveno i nemavegetaciju. Maksimalne i
prosjene koncentracijeolova i arsena u zemljituprelaze dozvoljene
vrijednosti.
tetan uticaj Ugradnja ogradeokolo jalovita. Povoljan uticajspreavanjemrizika od
neposrednog
kontakta
2. Vazduh i praina -Izloenost ljudi iivotinja zagaenojpraini - erozijaestica na povrinivjetrom
Talog koji pluta pokazuje
veliinu najvie 75% zaprenik manji 0.63 mm itako male estice se lakomogu iriti vjetrom.Najei pravac duvanjavjetra je sa sjeverozapada
to izlae oblinje naselje.Ranija ispitivanja nisu
pokazala tetan uticaj nanaselja.
Znaajan tetanuticaj
Pokrivanje
povrinenezagaenimzemljitem najmanje 30 cm.
Znaajan povoljanuticaj, jer se
spreava daljeirenje zagaenihestica
3. Ocjedna voda -
Izloenost ljudi iivotinja zagaenojpovrini ili ocjednimvodama.
Povrinska voda na vrhuodlagalita i ocjedna vodana vrhu brane su neznatno
zagaene tekimmetalima (kadmijum,
olovo i cink)
Manji tetan uticaj Ugradnja ogradekako bi se sprijeiopristup bez
nadzora.
Mjere ublaavanjaimaju povoljan
uticaj, jer
spreavaju pristupzagaenoj vodi
4. Rjena voda erozija zemljita napadinama jalovita
Padine brane pokazuju
znaajnu eroziju zemljitaZnaajan tetanuticaj
Stabilizacija padina
geotehnikimmjerama
Povoljan uticaj
sprijeavanjemerozije zemljita
5. Rjena voda odronjavanje
zagaenog zemljita
Nestabilnost brana se nemoe iskljuiti. Velikekoliine zagaenogzemljita mogu skliznuti ukorito rijeke. Zagaenimaterijal e se proiriti iisprati u rijeku koja otie uBosnu i Hercegovinu. Ovo
predstavlja rizik za
prekogranino zagaenjeiz postojeeg odlagalita.
Znaajan tetanuticaj
Stabilizacija padinageotehnikimmjerama je
neophodna.
Znaajam povoljanuticaj
obezbjeenjempadina.
6. Rjena voda tetan uticajzagaene vode koja
je iscurila na vodu
rijeke i ivotinjskisvijet
Sadanje i ranije analizerjene vode ne ukazuju nauticaj na kvalitet rjenevode
Nije znaajan Preporuuje sepraenje rjenevode
Manji povoljan
uticaj
ograniavanjemrizika zagaenjarjene vode
7. Rjena voda tetni uticajizagaene vode koja
je iscurila na vodu
rijeke i upotrebu
vode od strane ljudi
Po podacima CDM-a
kvalitet vode rijeke
ehotine se moe odreditikao zadovoljavajui zakupanje u rijeci
Nije znaajan Praenje ocjednevode iz jalovita
Manji povoljan
uticaj
ograniavanjemrizika zagaenjarjene vode
8. Podzemne vode tetni uticajizagaene vode koja
je iscurila na
podzemne vode
Ispitivanja su ukazala na
curenje zagaujuihmaterija u podzemne vode
i ne moe se iskljuiti
mogui rizik za pijauvodu i vodu za
navodnjavanje
Manji znaaj Hermetikozatvaranje
jalovita moesprijeiti cijeenje
kinice kroz otpad.
Povoljan uticaj
ogranienjemrizika spiranja
9. Posredan uticaj Ne oekuje se posredan - - -
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
28/123
28 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Predmet Pitanje Postojei uticaji
odlagalita
Mjere
ublaavanja
Budui uticaji
nakon
remedijacije
uticaj
10. Cjelokupan uticaj Ne oekuje se cjelokupan
uticaj
- - -
11. Prekograniniuticaj
U sluaju pucanja branenaslage bi mogle da
dospiju rijekom u susjednu
Bosnu i Hercegovinu
Znaajan tetanuticaj
Stabilizacija padina
geotehnikimmjerama i nadzor
vode
Znaajan povoljanuticaj
12. Uticaj na drutvo Postojee stanje zagaenelokacije daje ovom mjestu
lo ugled
Manji znaaj Remedijacija eimati povoljan
uticaj na ivotnusredinu u okolini
Donjeg Gradca.
Privremeno bi
mogla da se otvore
kratkotrajna radna
mjesta kod
izvoaa radovaodgovornog za
remedijaciju.
Manji povoljan
uticaj
5.1 Projekat remedijacije zagaene lokacijeGradac
Projekat remedijacije zagaenog odlagalita Gradac se sastoji od:
Geotehnikog obezbijeenja padina Hermetikog zatvaranja povrine Ugradnje odvodnog sistema za vodu koja se slijeva i padavine Po izboru: rekultivacija gornjeg sloja.
Padine e se obezbijediti na jedan od ova dva naina: 1) oblikovanjem padinaflotacionim materijalom ili 2) zatrpavanjem erozivnih potoka materijalom veliinemanjeg zrna.
Povrina otpada e biti prekrivena sa oko 1 m materijala npr. pepela sa lokacije uPljevljima da bi se poboljala geotehnika stabilnost. Nakon toga slijedi
geomembrana i sloj hermetikog zatvaranja npr. plastina podloga ili od bentonita.Na kraju, na povrini e biti postavljen sloj zemljita.
Voda od topljenja snijega i kie e biti sakupljena u planirani sistem krunih kanalakao to je prikazano na slici ispod. Povrina jalovita e biti zatvorena kao to jeopisano i to e sprijeiti da istopljena voda i kinica prodru u otpad. Povrinskavoda iz otpada e oticati u sistem krunih kanala.
Kako bi se dalje sprijeilo prodiranje, gornji sloj se moe prekriti vegetacijom ikrenjak se moe dodati da bi se umanjilo pokretanje tekihmetala. Teki metali su
obino pokretni kod niskog pH, ali postaju nepokretljivi kod visokog pH. Krenjake poveati pH i teki metali e tako postati manje pokretljivi.
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
29/123
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
30/123
30 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Jalovite je sagraeno uz pomo brana. Jedna brana se nalazi na zapadu sjeverozapadu od jalovita i podjeljena je u dva odjeljka debelim rubom i okrenutaje prema rijeci. Jo jedna brana se nalazi na istoku u pravcu sela. Svaka brana je20-30 m visoka i sve pokazuju ozbiljnu eroziju na povrini.
Jalovite je vizuelno podijeljeno na dva odjeljka, to je takoe zahjtevalo da seizgrade dvije dodatne granine brane. Predvieno podruje je oznaeno kaoodlagalite otpada koji se izdvaja u procesu proizvodnje olova i cinka. Visinaodloenog otpadnog materijala je oko 30 m.
Hidrologija Odlagalite je smjeteno u podnoju doline u oblasti gdje je rijeka ehotinakrivudala. Jalovite je sagraeno unutar meandra, a tok rijeke je preusmjeren krozdva novosagraena tunela kroz planinu koja su za to odreena. Zapadne isjevernozapadne padine jalovita su sagraene kao vjetake brane, sjevernoistonei istone granice su padine planine Plana, dok se na jugu jalovite granii saprirodnim breuljkom. Izmeu obronaka planine Plana na istonoj strani iprirodnog breuljka na junoj strani, formirana je dolina i okruena vjetakombranom. Naselje Donji Gradac sa kuama i infrastrukturom je smjeteno poredistone brane.
Klima Klima je okeanska (klasa klime po Kppenu: Cfb) sa osobinama umjerene
kontinentalne klime. Umjereni planinski uticaj se odslikava kroz izuzetno niske
temperature, to ini Pljevlja jednom od najhladnijih optina u Crnoj Gori. Pljevljasu grad sa najveim brojem oblanih dana u Crnoj Gori, a oko 200 dana u godinimagla je prisutna.
Kulturna dobra Nema poznatih spomenika ili kulturnih dobara u blizini.
U podruju oko lokacije jalovita preovlauje umska vegetacija. Na junimotvorenim padinama se pojavljuju ume hrasta, dok na suprotnim sjevernimotvorenim padinama preovlauju mjeovite ume bukve i smreke. Uobiajenaobalska vegetacija se pojavljuje du obala rijeke ehotine. itavo podrujepokazuje preovlaujue osobine prirodnog, neizmijenjenog krajolika. Agroekosistemi su slabo zastupljeni uglavnom kao polja u blizini kua unutar naseljaGradac. umske cjeline su ujednaene i rasprostiru se preko velikog podruja.
U biogeografskom smislu, lokacija jalovita pripada alpskom biogeografskompodruju. Imajui na umu opisane osobine ovog podruja i injenicu da je cijelaoblast preovlaujue brdsko-planinska i veoma slabo naseljena, moe se oekivativeliko prisustvo biodiverziteta i kopnenog i vodenog.
Lokacija jalovita je smjetena unutar Emerald podruja, jer su cjelokupan tokrijeke ehotine, obalsko podruje i tokovi pritoka prepoznati kao znaajnopodruje za uspostavljanje Emerald ekoloke mree u Crnoj Gori. Na udaljenostiod oko 10 km jugozapadno od ove lokacije (vazdunom linijom) nalazi se jo jednopreporueno podruje Emerald mree Regionalni prirodni park Ljubinja kojizauzima dio planinske oblasti.
Prethodna ispitivanja Gradac zagaene lokacije se izmeu ostalog sastoje od:
Flora, fauna i
prirodni resursi
Prethodna ispitivanja
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
31/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 31
1 Projekat remedijacije flotacijskog jalovita rudnika uplja stijena Gradackod Pljevalja Knjiga 1. Na engleskom i crnogorskom jeziku
2 Projekat remedijacije flotacijskog jalovita rudnika uplja stijena Gradac
kod Pljevalja Knjiga 2 sveska 1 Hidrotehnika remedijacija, Glavnihidrograevinski projekat, Opti i tehniki prilozi
3 Projekat remedijacije flotacijskog jalovita rudnika uplja stijena Gradackod Pljevalja, Knjiga 3. Remedijacija postrojenja za flotiranje rude u cilju
trajnog otklanjanja tetnih uticaja na okolinu (na engleskom i crnogorskomjeziku)
Prethodna ispitiavanja se nalaze u tri izvjetaja koji je pripremio UniverzitetBeograd i opisuju stanje u bivem rudniku uplja stijena i oblinjem jalovitu. Prviizvjetaj (knjiga 1) procjenjuje rizike po ivotnu sredinu koje uzrokuje fino zrnastimaterijal jalovita koji je odloen na obalama rijeke. Ova studija sadri i analizematerijala jalovita, procjedne vode, izvorske vode i rjene vode rijeke ehotine.
U skladu sa oekivanjima analiza uzoraka zemljita iz buotina i pri povrini iz2006. godine je pokazala visoke koncentracije cinka, olova i kadmijuma u
materijalu jalovita.
Obim drugog izvjetaja (knjiga 2) je geotehnika procjena stabilnosti padinajalovita. Ova studija sadri idejni plan geotehnikih mjera bezbjednosti.
Trei izvjetaj (knjiga 3) iz ovog niza sumira proces proizvodnje flotacijskihobjekata i biljei preostale reagense (npr. Ca(OH)2, NaCN, ZnSO4, i CuSO4) kojisu ostali nakon zatvaranja 2000. godine. Istraivanje CDM-a pokazuje daodlagalite nije ni praeno niti odravano. Tehniki projekat jalovita nije nikadadovren, a takoe sistem za odvodnjavanje nije ugraen. Teke metale spira kia iodnosi u podzemne vode i rijeku.
Materijal u jalovitu dostie obim od 3,900,000 tonai ima visoke koncentracijegermanijuma, cinka, olova i kadmijuma (Knjiga 1). Najvee koncentracije suprikazane u tabeli 3.
Tabela 3 Najvee koncentracije zagaenja
Element Najvee koncentracije u mg/kg
Germanijum 42.9
Cink 9980
Olovo 997
Kadmijum 11.8
Dodatna ispitivanja
CDM-a
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
32/123
32 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Nova ispitivanja koja je sproveo CDM se sastoje od dodatnog buenja, testovaspiranja, uzorkovanja i analize zemljita, podzemnih voda i povrinskih voda.Rezultati ispitivanja CDM-a su prikazani u tabeli 4.
Tabela 4 Rezultati ispitivanja lokacije jalovita u Gradcu
Ispitivanje Rezultati
Analize vrstogmaterijala
15 uzoraka zemljita i 10povrinskih uzoraka
Prelaze dozvoljene granice
Olovo do 9400 mg/kg
Cink do 5000 mg/kg
Arsen do 232 mg/kg
Kadmijum do 17 mg/kg
iva do 3 mg/kg
Test spiranja Teki metali i organskielementi
Izuzezno kiseli geohemijski uslovi koji
pogoduju velikom spiranju tekih
metala
Povrinska voda 1 uzorak vode sa vrhajalovita
Prelaze dozvoljene granice
Kadmijum 0.03 mg/l
Cink 11 mg/l
Olovo 0.27 mg/l
Ocjedna voda 1 uzorak ocjedne vode sa
zapadnog vrha brane i 1
uzorak ocjedne vode sa
sjeverozapadnog vrha
brane
Prelaze dozvoljene granice
Kadmijum do 0.4 mg/l
Bakar do 0.6 mg/l
Cink do 290 mg/l
Nikal do 0.8 mg/l
Olovo do 0.25 mg/l
Rjena voda 1 uzorak rjene vodenizvodno od jalovita 1uzorak rjene vodeuzvodno od jalovita
Blago poviene koncentracije nitrita.Nisu zabiljeene povienekoncentracije tekih metala iliorganskih elemenata
Podzemne vode 1 uzorak podzemnih voda
sa 17 m
Prelaze dozvoljene granice
Bakar 0.67 mg/l
Cink 260 mg/l
Nikal 0.83 mg/l
Olovo 2.33 mg/l
Cijanidi 0.053 mg/l
Rezultati ispitivanja pokazuju da je lokacija mogui izvor zagaenja okolnogpodruja. Zagaenost tekim metalima e biti glavni parametar zaosmiljavanje remedijacije zagaene lokacije. Ova vrsta zagaenja je obinorelativno statina. Opta karakterizacija ove lokacije na osnovu raspoloivogmaterijala je prikazana u tabeli 5.
Tabela 5 Preliminarna karakterizacija lokacije u odnosu na remedijaciju
Preliminarni opis Karakterizacija
Obim izvora Veoma veliki obim (3,900,000 tona)
Vrsta izvora Preovlauju teki metali
Karakterizacija
otpada
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
33/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 33
Preliminarni opis Karakterizacija
Jaina izvora Koncentracije zagaujuih materija su niske srednje, ali veliki obim podrazumjeva relativno veliku
jainu izvora
Vrue take Neoekivani otpad vjerovatno odloen relativnoujednaeno u jalovite
Osjetljivost okolnog podruja Veoma isto podruje sa velikim biodiverzitetom imalim naseobinama u blizini
5.3 Osnovna odrednica za drutveno-ekonomskuoblast
Podaci o populaciji za Republiku Crnu Goru, Optinu Pljevlja i naselje Gradac,prema zvaninim preliminarnim podacima sa popisa stanovnitva 2011, suprikazani u tabeli 6:
Tabela 6: Podaci o populaciji za Republiku Crnu Goru, Optinu Pljevlja i naselje Gradac
UkupnoUrbano
podrujeRuralnopodruje
Crna Gora 625 266 401 462 223 804
Pljevlja 31 060 19 622 11 438
Gradac 295 - -
Izvor: Monstat, Prvi rezultati, Popis stanovnitva, domainstava i stanova u Crnoj Gori, 2011
Naselje Donji Gradac se nalazi juno od odlagalita, a kola se nalazi samonekoliko metara od june brane. Stanovnici su ranije bili uposleni u rudniku, ali susada uglavnom nezaposleni. U okviru jalovita niko nije trajno naseljen. Najbliekue su prikazaneu tabeli 7.
Tabela 7 Kue u blizini odlagalita
Vrsta Priblina udaljenost do granice
odlagalita
Sjevero-zapad
Seoske kue 500
Jug Selo Donji Gradac 25
Zapad Planiska oblast -
Istok Planiska oblast -
Mogunost za zaposljenjem u toku faze izgradnje remedijacije moe privui ljudeu ovaj kraj. Pozitivno je to to moe doi do privremenog poveanja privrednih
djelatnosti i zaposlenja u ovoj zajednici i razvoja vjetina na lokalnom nivou.
Mogunosti zazaposlenje
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
34/123
34 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Graevinski radovi koji se odnose na remedijaciju se mogu ponuditi na dravnomili meunarodnom nivou u skladu sa procedurama nabavke SB-a. Oekuje se da enacionalne procedure imati za ishod vei input od preduzea koja se nalaze u CrnojGori, dok e razmjena praktinog znanja biti manja.
5.4 Upravljanje ivotnom sredinom i drutvom iplanovi praenja
Svrha Plana upravljanja ivotnom sredinom (EMP) za remedijaciju je da seobezbijedi da svi uticaji tetni po ivotnu sredinu budu u prihvatljivim okvirima.EMP izlae obezbijeenje da svi aspekti radova budu u skladu sa relevantnimzakonodavstvom, uslovima za dozvole i dobrom praksom i da se sprovedu mjere
ublaavanja tetnih uticaja koje su odreene u ESIA-i. EMP tei ka sprovoenjuodgovarajueg nadzora ivotne sredine i procedura praenja u toku izgradnje.
Prema crnogorskoj legislativi, Plan upravljanja ivotnom sredinom i Planmonitoringa su zahtjevi koje je neophodno ispuniti. U kasnijoj fazi, Agencija za
zatitu ivotne sredine e zahtjevati da svi izvoai radova razviju podroban Planza upravljanje ivotnom sredinom prilikom izgradnje za svoje djelatnosti.Podroban Plan za upravljanje ivotnom sredinom prilikom izgradnje (CEMP) esadrati podrobna objanjenja o nainu, procedurama nadzora nad ivotnomsredinom i praenju potovanja ivotne sredine koji se trebaju sprovesti u tokugraevinskih radova.
Procjena trokova je gruba procjena koja se obino predstavlja kao manje i temeljise na sljedeim optim naelima:
Mjere ublaavanja, koje su obino ukljuene u dobru praksu uspjenogizvoaa radova, se procjenjuju na najmanjem nivou npr. spreavanje praineoroavanjem.
Cijena vizuelnog uviaja se procjenjuje na najmanjem nivou Ugradnja dodatnih bunara praenja je procjenjena na manje od 10,000 eura po
bunaru
Hemijsko uzorkovanje, rukovanje i analiza zemljita ili vode je procjenjena namanje od 500 eura za tipine analize ukljuujui i teke metale i pH.
Druga procjena trokova je predstavljena kao najbolja procjena.
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
35/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 35
Tabela 8 Plan upravljanja ivotnom sredinom i drutvom
Faza Pitanje Mjere ublaavanja Cijena Odgovornost
institucije
Ugradnja Rad Ugradnja Rad
Izgradnja
Praina Oroavanje u tokusunog vremena,prekrivanje kamiona
koji prevoze zemljite
Ukljuiti uponudu od
izvoaaradova
(najmanje)
Ukljuiti uponudu od
izvoaaradova
(najmanje)
EPA
nadgleda
izvoaaradova
EPA
nadgleda
izvoaaradova
Korienje nafte igoriva koji se
upotrebljavaju za
vozila i maineizvoaa radova
Nafta i gorivo e bitiskladiteni namjestima sa
dvostrukimobezbjeenjem. Buradse ne smiju postavljati
neposredno na zemlju
Kao to jenavedeno gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Saobraaj Ogranienja brzine ublizini malih sela,
znakovi na putu
Kao to jenavedeno gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Rad na
zagaenommaterijalu
jalovita
Upotreba opreme za
linu zatitu, obukazaposlenih
Kao to jenavedeno gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Buka Uticaj buke se odnosi
na upotrebu mainakao to su buldoer,kamion za zbijanje
otpada,vozila za
prevoz materijala;
Ogranieno vrijemegraevinskih radova,predlae se: 07 20 h.Posebna ogranienjatreba sprovesti pri radu
na istonoj straniodlagalita u blizini
kole.
Kao to jenavedeno gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Graevinski otpad Bilo kakvo ponovnoodlaganje otpadnog
materijala od
graevinske djelatnostikao to jeporavnavanje ili
iskopavanje treba biti
obavljeno unutar
odlagalita i samo namjestima koja su vezagaena. Novi otpadkoji se proizvede u
toku izgradnje treba
odloiti na deponiju
Kao to jenavedeno gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
36/123
36 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Faza Pitanje Mjere ublaavanja Cijena Odgovornost
institucije
Ugradnja Rad Ugradnja Rad
Izgradnja
pod nadzorom.
Socijalna pitanja Stanovnici iz ovog
mjesta mogu
privremeno dobiti
posao u toku faze
izgradnje. Javno
nadmetanje za radove
remedijacije treba da
sadri stavku u kojojse podstie zaposljenje
stanovnika tog kraja
Ukljuiti uponudu od
izvoaaradova
Ukljuiti uponudu od
izvoaaradova
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Obuka Izvoa radova euspostaviti zdravstveni
i bezbjedosni sistem
prije sprovoenjaradova. Izvoa radovae takoe obezbijeditida su svi relevantni
zaposleni proli obukuiz oblasti ouvanjazdravlja i bezbijednosti
ne samo u odnosu na
rad na zagaenomzemljitu i upotrebuopreme za linuzatitu.
Kao to jenavedeno gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Rad
Nadzor kvaliteta
ocjedne vode
Vizuelni uviaj iuzorkovanje vode
- 5,000-
10,000
eura
Rukovaoc
pod
nadzorom
EPA-e
Rukovaoc
pod
nadzorom
EPA-e
Nadzor ocjednih
voda
Ugradnja 3 bunara za
praenje unutar
odlagalita iuzorkovanje vode
20,000-30,000
eura
< 5,000
eura
Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Kontrola
propadanja
gornjeg pokrivaai djelotvornosti
ocjednog sistema
Vizuelni uviaj - Najmanje Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
Nadzor zemljitana povrini u seluDonji Gradac
20 uzoraka zemljitana povrini iz razliitihvrtova, procjena rizika
od preostalog
zagaenja
5,000-10,000
eura
- Kao to jenavedeno
gore
Kao to jenavedeno
gore
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
37/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 37
Tabela 9 Plan praenja ivotne sredine i drutva
Faza Stavka Parametar Uestalost Mjesto Trokovi-
ugradnje
Trokovi
rada/godi
nje
Odgovorno
st
Izgradnja
Rjena voda - pH- tekimetali
Jedanput
mjeseno1 mjesto uzvodno
i 1 mjesto
nizvodno
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
38/123
38 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Faza Stavka Parametar Uestalost Mjesto Trokovi-
ugradnje
Trokovi
rada/godi
nje
Odgovorno
st
Nadzor
spiranja
- tekimetali
Jedanput
godinjeUgradnja 3
bunara praenjaunutar odlagalita
15,000
eura
< 5,000
eura
Kao to jenavedeno
gore
5.5 Alternative
0- alternativa 0-alternativa znai da se ne radi nita. Postojei tetan uticaj zagaenog jalovita ebiti stalni rizik za ivotnu sredinu i rizik za izloenost ljudi zagaenju.
A. Iskopavanje Ova alternativa podrazumijeva potpuno iskopavanje materijala u jalovitu i
ponovno odlaganje na drugom odlagalitu bilo u zemlji ili inostranstvu.Iskopavanje odlagalita bi trajalo nekoliko godina i u toku iskopavanja bi materijalbio stalno izloen vremenskim uslovima koji se mijenjaju. Iskopavanje i ponovnoodlaganje je veoma skupo i bie potrebna dalja geotehnika ispitivanja i planiranje.
Ova alternativa je geotehnika mjera obezbijeenja koja podrazumijeva djeliminopodizanje nivoa brane kako bi se obezbijedila zatita od erozije. Ova alternativatakoe podrazumijeva stalno pokrivanje jalovita vodom kako bi se sprijeiloirenje zagaenih estica praine, ali ne i mjere spreavanja curenja voda izodlagalita.
U tabeli 10 su prikazani uticaji tri alternative na ivotnu sredinu koji najviepreovlauju:
Tabela 10 Uticaji alternativa na ivotnu sredinu
Alternativa Faze Uticaj
0-alternativa Znaajan tetan uticaj zbog izloenosti ljudi i ivotne sredine
Iskopavanje Faza izgradnje Znaajan tetan uticaj na lokalnu zajednicu zbog gustogsaobraajaZnaajan tetan uticaj na lokalnu zajednicu zbog isputanjamogue zagaenih estica praine u toku iskopavanjaZnaajan tetan uticaj zbog rizika od pokretanja zagaenja utoku iskopavanja sa moguim uticajem na povrinske vode ipodzemne vode
Operativna faza Znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu kada se zagaenjeukloni
Znaajan povoljan uticaj kada se ukloni rizik od pucanja brane
Svesti uticaje
erozije na
najmanju
mjeru
Faza izgradnje Povoljan uticaj zbog svoenja rizika od moguih zagaenihestica praine na najmanju mjeruPostojei tetan uticaj na povrinske vode i podzemne vodeostaje
Operativna faza Znaajan povoljan uticaj kada se ukloni rizik od pucanja brane
Prednosti i nedostataci alternativa su prikazani u tabeli 11:
B. Svesti uticaje
erozije na najmanju
mjeru
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
39/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 39
Tabela 11: Prednosti i nedostaci alternativa
Alternativa Prednosti Nedostaci
Iskopavanje
Bezbjedna alternativa za prestanak
prenoenja zagaenog materijala upodzemne vode ili rijeku ehotinu,Bezbjedna alternativa za zaustavljanje
abrazije i prenoenje zagaenog materijalausljed erozije pod uticajem vjetra / stvaranjapraine,
Neposredno poboljanje lokalneekoloke situacije.
Visoki trokovi ulaganja za mjere izgradnje,Visoki trokovi transporta i odlaganja
materijala,Nejasna sudbina zagaenog materijala
nakon uklanjanja,Mora biti dokazana stabilnost nasipa protiv
uruavanja,Potrebno je dalje geotehniko istraivanje i
planiranje.
Minimiziranjeefekata erozije
Flotacioni materijal moe ostati nalokaciji;
Nema trokova oko odlaganjazagaenog materijala iz jalovita;
Minimiziranje erozije pod uticajemvjetra ako se moe osigurati stalnapokrivenost vodom tokom cijele godine i akose povrina ne osui, ak ni djelimino;
Nii trokovi dodatnih graevinskihradova u poreenju sa alternativom 1.
Procjedne vode e nastaviti da kroz tijelodeponije prenose rastvorene zagaivae upodzemne vode i rijeku;
Voda nastala topljenjem snijega i kinica saprirodnog planinskog grebena nastavie da teeniz sjeverozapadne i sjeverne padine, to enastaviti efekat erozije;
Dalja erozija ugrozie stabilnost brana najalovitu;Trokovi graevinskih radova;Zagaena procjedna voda moe se
usmjeriti prema planiranim odvodnim kanalimana dnu padina i neobraena seulivati u rijeku;
Trebalo bi obezbijediti dokaze o stabilnostipostojeih i planiranih brana na bilo kom nivouispunjenosti jalovita;
Neophodno dalje geotehniko ispitivanje iplaniranje;
Neophodno dalje praenje.
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
40/123
40 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
6 Projekat remedijacije u NikiuPoloaj Odlagalite Nikike eljezare se nalazi na oko 3 km udaljenosti istono od
fabrike, u prirodnoj dolini na rubu doline rijeke Graanice. Poloaj odlagalitaNikike eljezare je prikazan naslici 4.
Pored ovoga, lokacija u Nikiu se takoe razmatra kao mogua lokacija zauspostavljanje nacionalnog postrojenja za opasan otpad kao to je opisano u studijikoju je uradio Ecorem.
Slika 4 Poloaj odlagalita Nikike eljezare i podruje uticaja projekta
Postojei uticaj zagaene lokacije izvan Nikia je ukratko predstavljen u tabeli 12.Trenutno ovo zagaeno odlagalite ima nekoliko tetnih uticaja na ivotnu sredinui drutveno-ekonomsku sredinu. Cilj remedijacije je da ogranii tetne uticajesprovoenjem razliitih mjera ublaavanja.
Remedijacija ima znaajan povoljan uticaj na ivotnu sredinu, meutim, u tokusprovoenja remedijacije manji kratkoroni tetni uticaji se mogu oekivatiukljuujui buku, gui saobraaj ili prainu koja dolazi od graevinskih radova utoku sprovoenja remedijacije. Uticaj u fazi izgradnje i u toku operativne faze
remedijacije se nalazi u Planu upravljanja ivotnom sredinom i Planu praenja uodjeljku 6.4.
Procjena uticaja
postojeeg stanja imogue mjereublaavanja
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
41/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 41
Tabela 12 Saetak ublaavaja u Nikikoj eljezari
Predmet Pitanje Postojei
uticaji
odlagalita
Mjere ublaavanja Budui uticaji
nakon
remedijacije
1. Zemljite Izloenost ljudi iivotinja zagaenomzemljitu putemneposrednog kontakta
(zemljite na povrini)
Ovo podruje nijeprekriveno i nemavegetaciju. Maksimalne i
prosjene koncentracijeolova i kadmijuma u
zemljitu prelazedozvoljene vrijednosti.
Umjerentetan uticaj Ugradnja ograde okolojalovita Povoljan uticajspreavanjemneposrednog rizika
kroz kontakt
2. Praina - Izloenostljudi i ivotinjazagaenoj praini,erozija estica napovrini vjetrom
Zemljite sadri 60-80%estica za prenik manji0.63 mm. Ove estice selako mogu iriti vjetromposebno ljeti. tetan uticaj
je ogranien jerje ovajkraj doslovno nenaseljen.
Ne oekuje se uticaj naNiki.
Umjeren
tetan uticajStari dio deponije
treba da se poravna, a
i odlagalite i padinetreba prekriti sa
najmanje 30 cm
nezagaenogzemljita. Novi dio
odlagalita je jo uupotrebi. Tamo gdje je
to mogue odlagalitetreba poravnati i
prepraviti u
kontrolisanu deponiju.
Letei pepeo trebanakvasiti i pokriti
zagaenim zemljitemili otpadom.
Povoljan uticaj
spreavanjemdaljeg irenjazagaenih estica
3. Rjena voda erozija zemljita napadinama deponije
Padine na junoj dijelupokazuju znaajnu erozijuzemljita sa mogunou
prenosa zemljita u rijeku.
Znaajantetan uticaj
Stabilizacija padina
geotehnikim mjeramakao to je nasipanje
padina i pokrivanjezemljitem na vrhu
Povoljan uticaj
spreavanjemerozije padina i
uklanjanjem rizikada se otpad odroni
u rijeku
4. Rjena voda odronjavanje
zagaenog zemljita
Pretpostavlja se da je
neznatan rizik od moguegodronjavanja zemljita dupadina odlagalita
tetan uticajmanjeg
znaaja
Nema mjera, jer estabilizacija padina u
taki 3 sprijeitiznaajan prenoszemljita.
Povoljan uticaj
spreavanjemerozije padina i
uklanjanjem rizika
da se otpad odroni
u rijeku
6. Posredan uticaj Ne oekuje se posredanuticaj
Nije znaajan - -
7. Cjelokupan uticaj Ne oekuje se cjelokupanuticaj
Nije znaajan - -
8. Prekogranini uticaj Niki se manje-vie nalaziu sredinjem dijelu CrneGore i ne oekuju seprekogranini uticaji
Nije znaajan - -
9. Uticaj na drutvo Remedijacija ima tetandugoroan uticaj zasakupljae otpada jer eizgubiti izvor prihoda.
Remedijacija e imatipozitivan kratkoroanuticaj na zaposljenje
stanovnika u Rubezi ili
drugih oblinjih sela, ako
se neki od stanovnika izovih mjesta zaposle kod
izvoaa radova za posloveremedijacije.
Znaajan Javno nadmetanje zaradove remedijacije
treba da sadri stavkuu kojoj se podstiezaposljenje stanovnika
tog kraja, naroitosakupljaa otpada
Kratkoroanpovoljan uticaj za
sakupljae otpada.
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
42/123
42 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
6.1 Remedijacija zagaene lokacije u NikiuOdlagalite u Nikiu se sastoji od starog odlagalita D1 koje se nalazi juno odputa prema rijeci i novog odlagalita D2 koje se nalazi sjeverno od puta. Projekatremedijacije zagaenog odlagalita u Nikiu se sastoji od:
Geotehnikog obezbijeenje padina D1
Hermetikog zatvaranja na povrini i rekultivacije D1
Po izboru: rekultivacija gornjeg sloja odlagalita D1
Rekonstrukcija odlagalita D2 u ureenu deponiju.
Geotehniko obezbijeenje padina D1 zahtjeva opseno profilisanje otpadnog
materijala. Obezbijeenje e zatititi nasip od erozije i odronjavanja i tako zatititioblinju rijeku.
Postavljanje gornjeg sloja e sprijeiti neposredan kontakt ljudi i pruiti zatitu odpraine i irenja zagaenih estica vjetrom. Zatvaranje se moe sastojati od slojakrenjaka ispod ocjednog sloja. Ovi slojevi se mogu odvojiti geomembranom.
Rekonstrukcija odlagalita D2 moe se sastojati od opsenih zemljanih radova.
Remedijacija je ilustrovana na slici 5.
Slika 5 Ilustracija remedijacije odlagalita u Nikiu D1(Crte pripremljen od straneCDM Consult)
Prednosti i nedostaci odabrane metode remedijacije su prikazani u tabeli 13.
Tabela 13: Prednosti i nedostaci odabrane metode remedijacije.
Alternativa Prednosti Nedostaci
Odabrana opcija
Zatvaranje
deponije 1 i
rekonstrukcija
deponije 2
Za deponiju D1:
Eliminacija direktnog kontakta i unoenjematerijala u organizam ljudi i ivotinja;Eliminacija prenosa vjetrom;
Nema klizita niti taloenja kontaminiranog
Visok troak graevinskih radova;
Visok troak transporta;Trokovi materijala za pokrivanje izaptivanje;
Potrebno je dokazati stabilnost
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
43/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 43
materijala u rijeku Graanicu;Rekultivacija i upotreba oblasti je mogua,integracija u pejza.Za deponiju D2:
Transformacija nekontrolisane deponije u
regulisanu deponiju. Ovako se omoguavapravilna priprema za budue mjerezatvaranja i obezbjeivanja;Spreavanje klizita na padinama;Rekultivacija i upotreba oblasti je mogua;Isplativo stvaranje regulisane deponije za
slian industrijski otpad.
padina u bilo kojoj fazi izgradnje;
Neophodno dalje geotehnikoispitivanje i planiranje.
6.2 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredineOdlagalite je u upotrebi od 1956. godine i procjenjeno je da sadri otprilike 2
miliona tona otpada koji je proizveden u toku procesa proizvodnje u Nikikojeljezari. Otpad je odloen bez prethodnog odvajanja ili bilo koje vrste prerade.
Odlagalite jepodijeljeno na dva odvojena dijela. Od 1974. godine oko 600,000 m3svih vrsta nesortiranog industrijskog otpada iz eljezare je deponovano na junomodlagalitu. Zbog toga to stariji dio odlagalita ima ograniene mogunostiodlaganja, drugo sjeverno odlagalite je otvoreno 2006. godine na suprotnoj straniod starijeg odlagalita, a procjena je da je njegov kapacitet 825,000 m3.
Padina odlagalita u blizini rijeke je djelimino iskopana; velike koliine materijala
(najmanje oko 1000 tona ljake) su uklonjene u skorije vrijeme. Deponija zauzimapovrinu od oko 12.5 ha.
Glavne vrste otpada iz Nikike eljezare su pepeo iz pogona energane (12,000t/godinje) i mulj od postrojenja za preradu otpadnih voda kao i otpadni pepeo iljaka od pjeska iz livnice.Ovaj materijal sadri teke metale i PCB kao i drugezagaujue materije.
Deponija je smjetena u krakoj dolini Visinapolja i okruena je krakimplaninama (visoki kr) koje se sastoje od krenjaka i dolomita iz mezozoika. Nepostoji specifino razvrstavanje niza geolokih slojeva.
Oblast u blizini deponije je nenaseljena ili veoma slabo naseljena. Selo Rubeza se
nalazi na oko 1 km zapadno od ovog mjesta. Takoe, na junom rubu odlagalitapreko rijeke Graanice se nalazi nekoliko kua, ali se ne zna da li su trajno ilipovremeno naseljene ili sasvim naputene.
Teren je preovlaujue brdsko planinski sa prilino dubokom dolinom rijekeGraanice. Osobine cijelog podruja su relativno rasprostanjene i zbijene cjelineirokolisne umske vegetacije. S obzirom na prirodu i homogenost vegetacionogprekrivaa, prisustvo odgovarajuih biljnih i ivotinjskih elemenata koji suuobiajeni za preovlaujue irokolisne umske ekosisteme submediterana sapreovlaujue irokolisnim umama, se moe oekivati. U ovom kraju nemazatienih prirodnih podruja.
Opis lokacije i
okoline
Flora, fauna i
prirodni resursi
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
44/123
44 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
Hidrologija Rijeka Graanica izvire u planinama otprilike 20 km jugoistono od Nikia ublizini Kute. Rijeka tee u pravcu sjeverozapada i prolazi branu jezera Liverovii.Nakonjezera, rijeka otie ispod zemlje u kraki predio do Nikia, gdje se ponovopojavljuje i nastavlja u pravcu juga.
Klima Klima u oblasti Nikia ima osobine i sredozemne klime i kontinentalne klime.Prosjena temperatura za januar iznosi 1.3 C (34.3 F), dok je prosjenatemperatura u julu 21.1 C (70.0 F). Prosjena vlanost je 68.6%. Niki dobija2,245 asova suneve svjetlosti godinje, sa vrelim i suvim ljetima i kinimzimama. U prosjeku, snijeg pada u toku 19 dana godinje.
Kulturna dobra Nema poznatih spomenika ili kulturnih dobara u blizini. Spomenik stanovnicima
sela Dragovoljii koji su stradali u Prvom svjetskom ratu je na 2 km udaljenosti odovog mjesta ka istoku i ne moe se vidjeti sa ove lokacije.
Prethodna ispitivanja se, izmeu ostalog, sastoje od:
1. Projektni zadatak za izradu glavnog gradjevinskog projekta deponije Konjev do
2
2. Niki, kratak opis deponije u Nikiu.
Dva odlagalita su ispitivana 2006. godine i 2007. godine. Rezultat ispitivanja jepokazao umjereno do veliko zagaenje u mjeovitim uzorcima kadmijumom (Cd),olovom (Pb), hromom (Cr), niklom (Ni), borom (B) molibdenom (Mo) i fluorom
(F). Poviene koncentracije PAH-a i PCB-a su otkrivene u junom dijeluodlagalita, a poviene koncentracije PAH-a su otkrivene u sjevernom djeluodlagalita.
Nova ispitivanja koja je sproveo CDM se sastoje od dodatnog buenja, testovaspiranja, uzorkovanja i analize zemljita, podzemnih voda i povrinskih voda.Rezultati ispitivanja CDM-a su prikazani u tabeli 14.
Tabela 14 Nedavna analiza CDM-a
Analiza Uzorci Rezultati
Analiza vrstogmaterijala
2 povrinska uzorka i 7uzorka zemljita iz buotina
Prelazi dozvoljene granice
Bakar do 3903 mg/kg
Cink do 3170 mg/kg
Hrom do 2907 mg/kg
Nikal do 299 mg/kg
Kadmijum do 22 mg/kg
Olovo do 2615 mg/kg
PAH do 14.9 mg/kg
PCB do 38 mg/kg
Mineralna ulja neznatno
Test spiranja Teki metali i organskielementi
Blago kiseli ka blago bazni
geohemijski uslovi koji pogoduju
slabom spiranju tekih metala
Povrinska voda Uzorak iz jezera Liverovii Nema povienih koncentracija
Ranija ispitivanja
Dodatna ispitivanja
CDM-a
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
45/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 45
neorganskih ili organskih elemenata
Podzemne vode U dubokim bunarima za
praenje nema podzemnevode
Nema analize
Koncentracije olova, kadmijuma, bakra, hroma i nikla u zemljitu su naroitovisoke, iako je rizik od spiranja umjeren.
Rezultati ispitivanja pokazuju da je lokacija mogui izvor zagaenja okolnogpodruja. Zagaenje tekim metalima e biti glavni parametar za planiranjeremedijacije ove zagaene lokacije. Karakterizacija otpada je prikazana utabeli 15.
Tabela 15 Preliminarna karakterizacija ove lokacije u odnosu na remedijaciju
Preliminarni
opis
Karakterizacija
Obim izvora Veliki obim (600,000 m3u sjevernom odlagalitu, a 825,000 m3ujunom odlagalitu je jednako oko 2,500,000 tona)
Vrsta izvora Preovlauju teki metali
Jaina izvora Koncentracije zagaujuih materija su niske srednje, ali veliki obimpodrazumjeva relativno veliku jainu izvora
Vrue take Ne mogu se iskljuiti, ali ih je manje vie nemogue nai zbogvelikog obima/zapremine
Osjetljivost
okolnog podrujaSrednja u okolini odlagalita je prirodna oblast, nema naseljenihoblasti u blizini
6.3 Osnovna odrednica u oblasti ivotne sredine idrutva
Demografija Podaci o populaciji za Republiku Crnu Goru i Optinu Niki, prema zvaninim
preliminarnim podacima sa popisa stanovnitva 2011, su prikazani u tabeli 16:
Tabela 16: Podaci o populaciji za Republiku Crnu Goru i Optinu Niki
UkupnoUrbano
podrujeRuralno
podruje
Crna Gora 625 266 401 462 223 804
Niki 72 824 57 278 15 546
Izvor: Monstat, Prvi rezultati, Popis stanovnitva, domainstava i stanova u Crnoj Gori, 2011
Oblast u blizini odlagalita je nenaseljena ili veoma slabo naseljena. Selo Rubezase nalazi na oko 1 km zapadno od ovog mjesta. Mali broj kua se moe vidjeti u
Karakterizacija
otpada
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
46/123
46 Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites
okolini odlagalita u Nikiu. Najblie kue za koje je mogue da su naputene suprikazane u tabeli 17.
Tabela 17 Kue u blizini odlagalita
Vrsta Priblina udaljenost do
granice odlagalita
Sjever Seoska kua 350
Istok Seoska kua 460
Zapad Seoska kua 130
Jug Seoska kua (moda je naputena) 130
Nema stalno naseljenih ljudi unutar odlagalita; meutim, sakupljai otpada suprimjeeni na odlagalitu i sakupljaju otpadni metal. Remedijacija odlagalita e sesastojati od izgradnje ograde i sprijeavanja daljeg pristupa sakupljaima otpadaodlagalitu.
COWI je sproveo socijalnu analizu sakupljaa otpada na odlagalitu u Nikiu.
Odlagalite je u privatnom vlasnitvu. Trenutno uprava odlagalita ne zabranjujepristup sakupljaima otpada. Meutim, sakupljaima otpada je dozvoljeno samoda uu u sjeverni dio, jer se u junom djelu deponije nalaze maine i kamioni. Ima
30 do 50 sakupljaa otpada sa obino 15 sakupljaa svakog dana. Uzrast sakupljaaotpada je izmeu 20 i 60 godina ili vie. Sakupljai otpada su i ene i mukarci.Uglavnom su nezaposleni ili u penziji i nemaju drugih prihoda.
Sakupljaju se samo metalni djelovi koji su iz eliane. Meutim, sakupljenakoliina se stalno umanjuje zbog proizvodnje elika koja je u padu i zato to jefabrika poela da odvaja metalne djelove prije odlaganja otpada. Upravnikdeponije je procjenio da je dnevni prihod oko 5-10 eura po osobi, a 10 eura se
zaradi kad im je srean dan.
Tri sakupljaa otpada su pristala da nam daju informacije o ovoj djelatnosti
ukljuujui jedan stariji par od oko 60 godina i jednu stariju enu.
ena nam je rekla da je sakupljanje otpada njen jedini prihod i da to radi ve 20godina. Ima 4 lana porodice, ali je ona jedina sa redovnim prihodima odsakupljanja otpada. U tekim vremenima drugi lanovi porodice uestvuju usakupljanju otpada. Ona je objasnila da je njen dnevni prihod oko 10 eura;
meutim, ona jo mora da plati prevoz do preduzea koja kupuju metal. Nesakuplja otpad sa drugih mjesta.
ivi u oblinjem selu Rubeza udaljenom oko 1 km. Danas, oko 20 ljudi u Rubezi
redovno sakuplja otpad. Ranije je vie ljudi bilo ukljueno u sakupljanje otpada.Ljudi u Rubezi mogu da primjete kamione kada dolaze iz eljezare sa novim
Preseljenje i
promjene prirodnih
resursa
Socijalna analiza
sakupljaa otpada
-
8/10/2019 Projekti Remedijacije Pet Zagaenih Lokacija1
47/123
Environmental and Social Impact Assessment of Five Contaminated Sites 47
teretom. Ona je primjetila da broj kamiona opada, a ponekad cijeli dan nema
kamiona. Obavjestila nas je da je na dan razgovora sa njom bilo 10 sakupljaa.
Stariji par, takoe ivi u Rubezi. Mu je u penziji, radio je u eljezari, i naveo je da
je penzija niska; nije naveo iznos penzije. ena nije nikada radila, i sakupljanjeotpaada je njen jedini prihod, nije navela da ima penziju. Objasnili su da ne mogu
da preive be