PRIRUČNIK - MEKTEB DŽEMATA POTOKmektebdzematpotok.weebly.com/uploads/1/1/1/5/... · Učenje...
Transcript of PRIRUČNIK - MEKTEB DŽEMATA POTOKmektebdzematpotok.weebly.com/uploads/1/1/1/5/... · Učenje...
PLAN I PROGRAM IZ-e
SADRŽAJ GRADIVA ZA OSMI RAZRED
O vrijednostima učenja Kur’ana
Propisi o učenju i slušanju učenja Kur’ana
Dolazak islama na Balkan
Muslimani u BiH nakon 1878.
Četvrti islamski šart
Mekruhi u namazu
Tevhid – Božija jednoća
Esma’u-l-husna
Vjerovanje u gajb
Mu’džize
Kufr, širk i nifak
Islamska zajednica u BiH
Islamske obrazovne institucije u BiH
Peti islamski šart
Vakufi
Vakufi u BiH
Opasni poroci:
novi oblici idolatrije
Dužnosti prema IZ
Dužnosti muslimana prema domovini
1
O VRIJEDNOSTIMA UČENJA KUR’ANA
Muhammed a.s. je rekao o učenju Kur'ana:
''Među vama je najodabraniji onaj koji nauči Kur'an i
Kur'anu podučava.''
"Onaj ko vješto uči Kur'аn bićе skupa sa pisarima,
časnim i čestitim melekima. А onaj ko zamuckujući uči
Kur'аn i kоmе је Kur'an težak, imaće dvostruku
nagradu."
''Vjernik koji uči Kur’an je kao vrsta najkvalitetnijeg
limuna, ima lijep miris i okus mu je lijep, a vjernik koji
ne uči Kur’an je kao hurma, nema mirisa, a okus joj je
sladak. Licemjer koji uči Kur’an je kao bosiok, ima lijep
miris, a okus mu je gorak, a licemjer koji ne uči Kur’an
je kao gorka tikvica, nema mirisa, a ukus joj je gorak.''
"Učite Kur'an, јеr ćе se Kur'an nа Kijametskom danu
zauzimati za оnе koji su ga učili."
''Ko prouči koliko jedan harf iz Kur'ana imaće nagradu,
a nagrada za dobro djelo je desetorostruka. Ja ne kažem
da je ELIF LĀM MĪM jedan harf, nego je ELIF harf, i
LĀM je harf i MĪM je harf.''
''Ko uči Kur’an i radi po njegovim uputama, Allah će na
Sudnjem danu njegovim roditeljima dodijeliti krunu, čiji
će sjaj biti ljepši od sjaja Sunca kada obasjava
ovozemne prostore. Pa šta mislite o vrijednosti nagrade
onome ko ovako postupa!''
2
"Nikada se neće okupiti ljudi u nekoj od Allahovih kuća
da uče Allahovu Knjigu i da je međusobno proučavaju a
da se na njih neće spustiti smiraj, obaviti ih milost,
natkriliti ih meleki i Allah ih spomenuti kod onih koji su
kod Njega!"
''Na Sudnjem danu će se reći onome ko je učio Kur’an:
'Uči Kur'an i penji se! Uči kao što učio dunjaluku, jer
tvoj stepen u Džennetu će biti tamo gdje proučiš
posljednji ajet.''
''Doista srca hrđaju kao što hrđa željezo!'' ''A kako se
čiste?'' – upitaše prisutni. ''Učenjem Kur'ana i sjećanjem
na smrt.''
''Čovjek u čijim grudima nema ništa od Kur'ana je kao
ruševina.''
Pitanja:
1. Ko je najodabraniji čovjek?
2. Kakva je nagrada za onog ko vješto uči Kur'an,
a kakva za onog ko zamuckuje?
3. Na šta je nalik vjernik koji uči Kur'an?
4. Šta će Kur'an raditi na Sudnjem danu?
5. Kolika je nagrada za proučeni harf?
6. Kakva je nagrada za roditelje učača Kur'ana?
7. Šta se spušta na učače Kur'ana?
8. Gdje će završiti učač Kur'ana na Sudnjem danu?
9. Šta čisti srca?
10. Kakvo je srce onoga ko ne zna ništa od Kur'ana?
3
PROPISI O UČENJU
I SLUŠANJU UČENJA KUR’ANA
Allah dž.š. kaže u Kur’anu:
"A kada se uči Kur'an, vi ga slušajte i šutite – da bi vam
milost ukazana bila." (El-A'raf, 204.)
Kur'an je Allahov govor. Ko poštuje Kur'an, on poštuje
Allaha dž.š. Ko ne poštuje Kur'an, on ne poštuje ni Allaha
dž.š.
Prije učenja Kur'ana lijepo je oprati zube, kako bi se
uklonio neprijatan zadah iz usta.
Radi učenja Kur'ana, treba uzeti abdest. U nedostatku
vode, može se uzeti tejemmum.
Kur'an gledajući u Mushaf ne mogu učiti džunub osobe i
žena u hajzu ili nifasu. Oni se moraju okupati (gusul) da bi
mogli gledajući učiti Kur'an. Ženi u hajzu i nifasu
dozvoljeno je učiti Kur'an napamet, a džunub osobi nije.
Lijepo je Kur'an učiti na čistom mjestu. Najljepše mjesto
za učenje Kur'ana je džamija.
Prilikom učenja Kur'ana, lijepo je biti okrenut kibli,
skrušeno sjedeći.
Na početku učenja Kur'ana treba proučiti euzubillu i
bismillu.
Kur'an treba učiti skrušeno, plačljivo, uz razmišljanje,
uljepšavajući glas koliko je moguće.
Najljepše je učiti kur'anske sure redoslijedom, tako da se
za određeno vrijeme; mjesec, petnaest dana ili heftu,
prouči čitav Kur'an, što se zove hatma. Lijepo je kad se
završi jedna hatma, odmah započeti drugu.
4
Pohvalno je grupno učiti Kur'an, jer nagradu ima ne samo
onaj ko uči, nego i onaj ko sluša.
Kur'an se može učiti naglas i u sebi. Šta je bolje, zavisi od
situacije u kojoj se učač nalazi.
Ako se prouči ili sasluša ajet sedžde iz Kur'ana, treba
učiniti sedždetu-ttilaveh. Po našem mezhebu u Kur'anu
ima 14 ajeta, zbog kojih se čini sedždetu-ttilaveh.
Učenje Kur'ana treba biti razgovijetno i pravilno, tj. po
tačno određenim pravilima - tedžvīdu.
Učenje Kur'ana i nauka o učenju Kur'ana naziva se kira'et.
Učač Kur'ana naziva se kāri'a. Učenje Kur'ana napamet
zove se hifz. Osoba koja uspije naučiti čitav Kur'an
napamet zove se hāfiz, a učitelj hafiza koji ga preslušava
naziva se muhaffiz. Hafiz koji nauči učiti Kur'an na svim
poznatim kira'etima naziva se kurra hāfiz.
Pitanja:
1. Šta Allah dž.š. kaže o učenju i slušanju Kur'ana?
2. Šta treba uraditi prije samog učenja Kur'ana?
3. Ko ne može i kada učiti Kur'an?
4. Na kakvim mjestima treba učiti Kur'an?
5. Šta je hatma?
6. Reci nešto o grupnom učenju Kur'ana?
7. Šta je sedždetu-tilaveh?
8. Šta je tedžvid?
9. Šta je kira'et, karia, hafiz, muhaffiz i kurra hafiz?
5
VJEROVANJE U GAJB
Allah dž.š. je Stvoritelj mnogih svjetova, od kojih za neke
znamo i vidimo ih, a mnoge ne znamo i ne vidimo. Svijet
na kojem živimo i koga vidimo naziva se 'ālemu-ššehādeh
– svijet vidljivog', a svijet koji vjerujemo ali ne vidimo,
naziva se 'ālemul-gajb – svijet nevidljivog'.
Allah dž.š. kaže na početku sure Bekara opisujući vjernike:
''onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu
obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo
davali;'' (Bekara, 3.)
Vjerovanje u gajb obuhvata;
- vjerovanje u Allaha dž.š.,
- vjerovanje u svijet meleka, džinna i šejtana,
- vjerovanje u Sudnji dan, kaburski ispit i azab, mizan,
sirat, Havd, Džennet, Džehennem itd.
- vjerovanje u kada i kader, tj. Božije određenje.
Iako svijet gajba ne vidimo, vidimo očigledne dokaze koji
potvrđuju postojanje tog svijeta.
Učenjaci govore o mnogim dokazima Allahovog
postojanja, od kojih spominjemo sljedeće:
- kozmološki dokaz – dokaz stvaranja; ništa ne može
postojati bez stvoritelja,
- teleološki dokaz – dokaz svrsishodnosti; sve što postoji
ima svoju svrhu, ništa nije bez potrebe i uzalud
stvoreno,
- moralni dokaz; za sve ljude svijeta, bez obzira gdje
živjeli, uvijek su određena djela bila nemoralna, npr.
ubistvo, laž, krađa, prevara, prostitucija, lažno
svjedočenje....
6
- historijski dokaz; nema naroda u povijesti a da nije
vjerovao. Postojali su pojedinci koji nisu vjerovali, ali
narodi nikada.
Savršeni red i harmonija u svemiru i prirodi kao malom
dijelu svemira, svjedoči nam postojanje svijeta meleka,
koji se brine o tom redu. Isto tako nered i neprijateljstvo
među ljudima svjedoče nam postojanje svijeta džinna i
šejtana.
Danas je nesporno za sve učenjake, ne samo islamske, da
će doći dan kada će nestati Sunca i čitavog 'Sunčevog
sistema'. Taj dan nestanka mi nazivamo Sudnji dan. Iako
samo Allah dž.š. zna kada će se to dogoditi, Muhammed
a.s. nas je obavijestio o njegovim predznacima, koje
dijelimo na male i velike. Mnogi mali predznaci su se već
ostvarili, a veliki će nastupiti kada to Allah dž.š. odredi.
Neki od velikih predznaka Sudnjega dana su: pojava
Dedždžala, Mehdija, Je'džužda i Me'džužda, životinje iz
zemlje koja će govoriti, silazak Isa a.s. i izlazak sunca sa
zapada. Pojava svih ovih predznaka svjedoči o istini
Sudnjega dana.
Druga faza Sudnjeg dana je ponovno tjelesno proživljenje
i suđenje za djela koja smo činili u ovome životu.
Dok tijelo umire, duša se samo seli. Duša može biti
izložena kaburskom ispitu, patnji. Svijet u kome boravi
duša do Sudnjega dana naziva se Berzah.
Nakon proživljenja, ljudi će idući ka mjestu okupljanja i
suđenja – Hašru, prelaziti preko mosta iznad Džehennema,
koji se naziva Sirat. Dobivat će knjige svojih djela, dobri
ljudi s prijeda u desnu ruku, a loši s leđa u lijevu ruku.
Njihova djela će se mjeriti na vagi – Mizan. U toku suđenja
7
Muhammed a.s., šehidi i dobri ljudi imat će pravo
zauzimanja – šefaʻata. Muhammed a.s. će se zauzimati za
sve ljude, a posebno svoje sljedbenike, a šehidi i dobri ljudi
za svoju rodbinu, komšije i prijatelje.
Muhammed a.s. će na Sudnjem danu imati svoje vrelo –
Havd, na kojem će vjernici žeđ utoliti.
Sve što se događa u svakom svijetu, događa se po
Allahovom određenju – kaderu. Mi sa svojim
sposobnostima, nikada na ovome svijetu nećemo moći u
potpunosti razumjeti Božije određenje. U njega trebamo
vjerovati, raditi i biti svjesni da smo odgovorni, samo
onoliko koliko smo slobodni.
Treba znati da budućnost zna samo Allah. Zato se treba
čuvati gatara, proricatelja sudbine, i ogledanja na bilo koji
način; preko zvijezda, graha, findžana, karti, kašika, kugli
i sl....
Pitanja:
1. Kako se zove svijet na kome živimo, a kako svijet u koji vjerujemo
a li ga ne vidimo?
2. Šta obuhvata vjerovanje gajb?
3. Koji se dokazi najčešće navode kao dokazi postojanja Allaha
dž.š.?
4. Šta nam dokazuje postojanje svijeta meleka i svijeta džinna i
šejtana?
5. Koji su veliki predznaci Sudnjeg dana?
6. Šta je Berzah?
7. Šta je Hašr, šta Sirat a šta Mizan?
8. Šta je Havd, a šta Džennet i Džehennem?
9. Reci nešto o proricanju sudbine, gatanju i ogledanju?
8
TEVHID – BOŽIJA JEDNOĆA
Tevhid je izraz ili pojam, kojim označavamo vjerovanje u
Allahovu dž.š. jednoću.
Zadaća svih poslanika je bila da poduče ljude tevhidu.
Propisi su se mijenjali kako su se mijenjale okolnosti ali su
tevhid i ahlak za sve vjernike bili uvijek isti.
Tevhid se izražava prvim dijelom kelime-šehadeta:
''EŠHEDU EN LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀH – SVJEDOČIM DA
NEMA BOGA OSIM ALLĀHA'', dok drugim dijelom
šehadeta svjedočimo poslanstvo Muhammed a.s.
Musliman vjeruje i spoznaje Allaha dž.š. preko 14
svojstava – sifata, koje su definisali učenjaci, i preko
Allahovih lijepih imena el-esma'ul-husna, kojih ima 99.
Tevhid znači da je Allah dž.š. Jedan i Jedini u svim svojim
svojstvima i imenima. Samo je On Rabb – Stvoritelj i
Uzdržavatelj svih svjetova, i samo Njemu se klanja, moli i
robuje. Samo se On obožava, samo se Njemu tevba čini i
od Njega oprost traži. Samo On odlučuje ko će u Džennet
a ko u Džehennem.
O Allahovom tevhidu – jednoći i savršenstvu govori se u
suri Ihlas – Iskrenost:
''U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Reci: "On je Allah - Jedan!
Allah je Utočište svakom!
Nije rodio i rođen nije,
i niko Mu ravan nije!"
Pitanja:
1. Šta je tevhid?
2. Kojim riječima iskazujemo tevhid?
3. Šta sve znači tevhid?
4. Koja sura govori o tevhidu i kako glasi njen prijevod?
9
KUFR, ŠIRK I NIFAK
Već ranije smo naučili da je iman – vjerovanje u Allaha
dž.š. i ostale istine vjere. Suprotnost imanu je kufr.
Kufr (ateizam) je nevjerovanje u Allaha dž.š., meleke,
kitabe, poslanike, Sudnji dan i Božije određenje. Osoba
koja ne vjeruje u ove istine naziva se kāfir – nevjernik
(ateista)
Širk (politeizam, mnogoboštvo, idolatrija) je pripisivanje
druga Allahu dž.š., tj. to je vjerovanje u nekoga drugog ili
nešto drugog uz Allaha dž.š. ili umjesto Allaha dž.š. Osoba
koja tako vjeruje naziva se mušrik – mnogobožac
(politeista)
Nifak je licemjerstvo ili dvoličnjaštvo. To je nevjerovanje
u duši, a javno deklarisanje kao vjernik. Osoba koja postupa
tako, naziva se munafik – licemjer, dvoličnjak. Munafici su
najopasnija vrsta ljudi za vjernike, i oni će na dnu
Džehennema biti. Muhammed a.s. nas je uputio kako da
prepoznamo munafike. Svojstva munafika su: kad govori
laže, kad obeća ne ispuni, kad mu se nešto povjeri on to
iznevjeri, kad se svađa prelazi sve granice.
Kufr, širk i nifak su teški neoprostivi grijesi, osim ukoliko
se osoba ne pokaje i ne zatraži oprosta, te napusti te grijehe
i popravi se.
Pitanja:
1. Šta je kufr a šta kafir?
2. Šta je širk a šta mušrik?
3. Šta je nifak a šta munafik?
4. Koja su svojstva munafika?
5. Kakvi su grijesi kufr, širk i nifak?
10
ESMA'U-L-HUSNA
Esma'u-l-husna su su Allahova dž.š. lijepa imena, kojih
ima 99.
Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''Allah ima najljepša imena i vi Ga zovite njima, a klonite
se onih koji iskreću Njegova imena, kako budu radili,
onako će biti kažnjeni!'' (Eʻarāf, 180.)
Allahova dž.š. imena nam služe, da Ga preko njih
spoznajemo, i da Ga dozivamo. Muhammed a.s. je rekao:
'Uistinu Allah ima devedest i devet imena, pa ko ih shvati
(tj.nauči ih, spozna njihova značenja i bude se vladao po
njima), uči će u Džennet.''
Islamski učenjaci dijele Allahova imena u dvije skupine:
- Esma'ul-džemal; imena koja se odnose na milost, oprost...
- Esma'ul-dželal; imena koja se odnose na pravdu, moć,
vlast, presudu, strogost.....
Nekoliko Allahovih lijepih imena spomenuto je u
posljednja tri ajeta sure Hašr, koje je lijepo učiti nakon
sabah namaza: Allah, El-Alīm – Sveznajući, Er-Rahmān –
Svemilosni, Er-Rahīm - Samilosni, El-Melik - Vladar, El-
Kuddūs - Sveti, Es-Selām – Izvor mira, El-Mu'min –
Darovatelj mira, El-Muhejmin - Zaštitnik, El-Azīz -
Moćni, El-Džebbār - Silni, El-Mutekebbir - Veličanstveni,
El-Hālik - Stvoritelj, El-Bāri' – Stvoritelj iz ničega, El-
Musavvir – Darovatelj oblika, El-Hakīm - Mudri.
Pitanja:
1. Šta su esmau-l-husna?
2. Zašto nam trebaju Allahova imena?
3. Kako se dijele Allahova imena?
4. Navedi nekoliko Allahovih imena?
11
MU’DŽIZE
Mudžize su nadnaravna ili natprirodna djela, koja su
poslanici činili uz Allahovu pomoć, kako bi dokazali svoje
poslanstvo.
Islamski učenjaci dijele mudžize na:
a) hisijje – osjetilne; koje se opažaju osjetilima,
b) aklijje – umne; koje se spoznaju umom.
Osjetilne mudžize su: Nuhova lađa, Salihova deva,
Ibrahimova vatra, Jusufova košulja i tumačenje snova,
Ejjubova voda, Musaov štap i ruka, Davudov glas i obrada
željeza, Sulejmanov vjetar, vlast nad džinnima i šejtanima,
razumijevanje govora životinja, Junusova riba,
Zekerijjahov sin Jahja, Isaovo oživljavanje mrtvih,
oživljavanje ptica od zemlje, liječenje slijepih i bolesnih,
Muhammedov Isra i Miradž.
Najveća mudžiza svih vremena je Kur'an. Nadnaravnost
Kur'ana se ogleda kroz mnogo toga:
- u samom izrazu koji je nenadmašan,
- u vijestima iz prošlosti i nagovještajima budućnosti,
- u nepostojanju kontradiktornosti,
- u govoru o dokazima u prirodi i svemiru koje je nauka
tek otkrila ili otkriva, npr. otisak prsta, parnost u svemu,
željezo, razvoj embriona.....
Pitanja:
1. Šta su mu'džize?
2. Kako se dijele mudžize?
3. Navedi neke osjetilne mudžize?
4. Reci nešto o najvećoj mudžizi?
12
MEKRUHI U NAMAZU
Mekruhi u namazu su sve radnje koje je pokuđeno raditi.
Obzirom da je namaz veza i razgovor sa Allahom dž.š.,
vjernik treba nasupiti u namazu skrušeno, obavljajući ga
na najljepši mogući način.
Namaski mekruhi su u suprotnosti sa namaskim vadžibima
i sunnetima. Zbog nekih počinjenih mekruha treba
obnoviti namaz, zbog nekih učiniti sehvi sedždu, dok se
zbog nekih ne mora činiti ništa, ali je nagrada za namaz
zbog svakog mekruha manja.
Neki od namskih mekruha su:
- namjerno izostavljanje namaskih vadžiba ili sunneta,
- učenje iste sure na oba rekata, ili učenje duže sure na
drugom a kraće na prvom rekatu, ili učenje sura
obrnutim redom, ili izostavljanje samo jedne sure,
- igranje odjećom ili nečim drugim tokom namaza,
češkanje, okretanje glave, ispreplitanje prstiju, dizanje
pogleda u nebo, žmirenje,
- odgovaranje na selam išaretom, ili činjenje postupaka
koji su neprimjereni u toku namaza,
- klanjanje u neprimjerenoj odjeći, sa slikama živih bića
ili neprimjerenim natpisima, i klanjanje na
neprimjerenim mjestima, gdje su slike i figure,
- klanjanje namaza trpeći glad i žeđ, ili nuždu,
- klanjanje izvan saffa i dr...
Pitanja:
1. Šta su mekruhi u namazu?
2. S čime su u suprotnosti namaski mekruhi?
3. Navedi neke namaske mekruhe?
13
ČETVRTI ISLAMSKI ŠART - ZEKAT
Zekat je izdvajanje određenog dijela imovine, na određenu
vrstu i količinu imovine, koju posjedujemo godinu dana, u
svrhe koje je odredio Allah dž.š., a sve u Njegovo ime.
Zekat je čišćenje imetka, kojim vjernik osigurava svoj
imetak i omogućava njegov rast.
Kada su u pitanju vrste imovine, treba znati da se zekat
daje na:
- zlato, srebro, novac i vrijednosne papire,
- krupnu i sitnu stoku,
- poljoprivredne proizvode,
- trgovačku robu i
- rudna bogastva.
Zekat je dužan izvršavati musliman koji ima nisab, tj.
tačno određenu količinu imovine, u toku godine dana.
Nisab je različit za različite vrste imovine:
- za zlato – 91.6 grama,
- za srebro – 641.5 grama,
- za novac, vrijednosne papire i trgovačku robu nisab je
kao i na zlato,
- za krupnu stoku – 30 grla
- za sitnu stoku – 40 grla
- na poljoprivredne proizvode 653 kg, mada neki učenjaci
smatraju da se zekat daje na poljoprivredne proizvode i
rudna bogatstva bez obzira na količinu.
Ne izdvaja se isti postotak za svaku vrstu imovine, nego:
- na zlato, srebro, novac, vrijednosne papire i trgovačku
robu izdvaja se 2.5 %,
- na krupnu stoku – jedno grlo od godine dana
- na sitnu stoku – jedno grlo od godinu dana
14
- na poljoprivredne proizvode – izdvaja se 5 % ili 10 %,
nakon što se odbiju svi troškovi proizvodnje, a postotak
zavisi od toga da li je navodnjavanje prirodno ili
vještačko.
- na rudna bogatstva – izdvaja se 20 % , bez obzira na
količinu.
Allah dž.š. je odredio u koje svrhe se mogu izdvajati
sredstva zekata. Osam je kategorija primalaca zekata:
- siromasi,
- nevoljnici,
- sakupljači,
- oni čija srca treba pridobiti za islam,
- otkup iz ropstva,
- prezaduženi,
- u svrhe na Allahovom putu,
- putnici namjernici.
U našoj domovini, više od 50 godina Islamska zajednica
vrši organizirano prikupljanje i raspodjelu sredstava zekata
i sadektul-fitra, a 2012. godine donesena je fetva o
obaveznom izdvajanju zekata i sadekatul-fitra u 'bejtul-
mal' (zajedničku kasu) Islamske zajednice.
Pitanja: 1. Šta je zekat?
2. Šta vjernik postiže izdvajanjem zekata?
3. Na koju vrstu imovine se izdvaja zekat?
4. Ko je dužan i kada izdvajati zekat?
5. Koji postotak se izdvaja kao zekat?
6. Kome pripada zekat?
7. Ko u našoj domovini organizuje prikupljanje i raspodjelu zekata
i sadekatul-fitra?
15
PETI ISLAMSKI ŠART - HADŽDŽ
Hadždž je hodočašće Kabe i drugih svetih mjesta u tačno
određeno vrijeme.
Hadždž je odziv vjernika na Allahov poziv.
Hadždž je dužan obaviti svaki punoljetan, umno i fizički
zdrav, imućan musliman koji ima dovoljno sredstava.
Ukoliko osoba ima sredstava ali je iz opravdanog razloga
trajno spriječena da obavi hadždž, može poslati drugu
osobu (bedela), da obavi hadž umjesto njega. Uz mlađe
žene potreban je bliski rođak – mahrem.
Nagrada za primljen hadždž jeste oprost grijeha i Džennet.
Hadž se obavlja u mjesecu zul-hidždžetu, mada se sa
pripremama i odlaskom počinje u mjesecu ševvalu i zul-
kadetu.
Hadž se sastoji od niza radnji – obreda, od kojih su neke
fard, neke vadžib a neke opet sunnet.
Farzovi hadža su:
1. stupanje u ihram; ovaj obred izvršava se na mikatu –
tačno određenom mjestu za to. Ihram je status ili stanje u
kome za vjernika nastupaju određene zabrane:
- zabrana intimnih odnosa, i razgovora o tome,
- zabrana prepirke i ružnog govora,
- zabrana mirisanja, brijanja, šišanja, podrezivanja noktiju,
- zabrana pokrivanja lica, ruku,
- za muškarce zabrana pokrivanja glave, nogu do članaka
i oblačenja šivene odjeće. Zato se muškarci ogrnu sa dva
bijela čaršafa, koji se nazivaju isto tako – ihram. Kod
žena je ihram, njihova uobičajena odjeća.
- Sve ove zabrane važe dok se ne obave tačno određeni i
propisani obredi hadždža.
16
- Prilikom stupanja u ihram, lijepo je da hadžija prije toga
odstrani dlake oko intimnih mjesta i pazuha, podreže
nokte, okupa se, i da se muškarci zaogrnu sa dva čaršafa.
Prvim čaršafom pokrivaju tijelo od pupka do ispod
koljena, a drugim prekriju gornji dio tijela.
- Na mikatu se klanjaju dva rekata, i izgovori naglas nijet
i telbijja:
LEBBEJKELLĀHUMME LEBBEJK, LEBBEJKE LĀ ŠERIKE
LEKE LEBBEJK, INNEL-HAMDE VE-NNIʻAMETE LEKE
VEL-MULK, LĀ ŠERIKE LEK.
2. boravak na Arefatu 9. dan zul-hidždžeta:
- Arefat je visoravan udaljena oko 20 km od Kabe. Na
Arefatu se nalazi 'Džebelu-rrahmeh – Brdo milosti', na
kome su se susreli Adem i Hava nakon izgona iz
Dženneta. Sve hadžije su dužne boraviti taj dan na
Arefatu i vrijeme od podne do zalaska sunca provesti u
ibadetu. Tu se klanja spojeno podne i ikindija.
3. tavafu-zijareh – obavezni obilazak oko Kabe;
- naziva se i tavaful-ifada, a obavlja se nakon povratka sa
Arefata. Tavaf je hod oko Kabe, koji počinje od
Hadžerul-esveda – Crnog kamena, gdje i završava. Ako
se izostavi neki od fazova, hadždž će biti neispravan i
mora se ponovo obaviti.
Vadžibi hadždža su radnje koje se moraju izvršiti, ali ako
se izostave, može se iskupiti kurbanom ili sadakom. To su:
- boravak na Muzdelifi; boravi se deseta noć zul-
hidždžeta. Hadžije sa Arefata silaze na Muzdelifu gdje
spojeno klanjaju akšam i jaciju, borave do zore u
ibadetu, i naberu kamenčiće potrebne za Minu.
17
- bacanje kamenčića na Mini; sa Muzdelife hadžije
dolaze na Minu, mjesto koje se nalazi na sredini puta
od Muzdelife do Kabe, gdje Ibrahim trebao žrtvovati
Ismaila, i gdje se dan danas kolju kurbani. Prvi dan do
podne, hadžije bacaju sedam kamenčića na najvećem
džemretu, a ostala dva dana, kamenčiće bacaju u
periodu od podne do zalaska sunca, i to na tri džemreta
po 7 kamenčića.
- brijanje ili potkresivanje kose; muškarci obriju čitavu
glavu ili potkrešu kosu sa što većeg dijela glave po
malo, a za žene je dovoljno da odsjeku jedan pramen
kose,
- sʻaj između Safe i Merve; to su bila nekada dva
brežuljka udaljena nekoliko stotina metara jedan od
drugog. Od Safe do Merve hodala je majka Hadžera
tražeći vodu za svoga sina Ismaila. Jedan dio puta
muškarci prolaze ubrzanim hodom. Tu razdaljinu
hadžije prelaze sedam puta.
- tavaful-veda; je oprosni obilazak oko Kabe. Naziva se
i tavafu-ssadr, a nisu ga dužni obaviti stanovnici
Mekke.
UMRA
Prije samog obavljanja hadždža ili nakon obavljenog
hadždža, ili u bilo koje doba godine, osim na dan Arefata i
u dane Kurban bajrama, može se izvršiti obred koji se
naziva - umra. Najvrednija je umra u ramazanu.
Umra je posjeta Kabi i izvršavanje još nekih propisanih
obreda.
Obaviti umru je sunneti muekkede – pritvrđeni sunnet.
18
Umra se sastoji od sljedećih obreda:
- ihrama, tavafa, sʻaja između Safe i Merve i brijanja ili
potkresivanja kose.
Ovi obredi se izvršavaju isto kao u toku hadždža. Razlika
između umre i hadždža je u tome što kod umre nema
obreda na Arefatu, Muzdelifi i Mini.
POSJETA MEDINI
Lijepo je prije ili poslije obavljenog haždždža posjetiti grad
Allahovog Poslanika a.s., Medinu, klanjati u Poslanikovoj
džamiji, posjetiti njegov mezar, Revdu i Dženneti bekiju.
Namaz u Poslanikovoj džamiji vrijedi kao hiljadu namaza
u nekoj drugoj džamiji, osim Kabe i Mesdžidul-aksa'a.
Mezar Muhammeda a.s. nalazi se u njegovoj džamiji, pri
vrhu, u lijevom uglu, a prepoznatljiv je po zelenoj kupoli.
Prilikom posjete prvo se selam naziva Poslaniku a.s., a onda
Ebu Bekru i Omeru r.a., koji su ukopani uz Poslanika a.s.
Revda je džennetska bašća, tj. to je prostor između
Poslanikove kuće (danas mezara) i njegovog minbera.
Dženneti bekijja je mezarje u Medini, gdje su ukopane
Poslanikove kćeri, supruge, drugi članovi porodice i mnogi
ashabi.
Pitanja:
1. Šta je hadždž i ko je dužan obaviti hadždž?
2. Koji su farzovi hadždža i kaži nešto o njima?
3. Koji su vadžibi hadždža i kaži nešto o njima?
4. Objasni pojmove: Arefat, Mina, Safa i Merva?
5. Šta je umra?
6. Reci nešto o posjeti Medini?
7. Šta je Revda, a šta Dženneti-bekijja?
19
DOLAZAK ISLAMA NA BALKAN
Islam je na Balkan došao preko dinastije Osmanlija, koju
je osnovao Osman sin Ertogrula 1290. godine.
Osmanlije su tokom 14. stoljeća poduzele niz vojnih
pohoda u kojima su osvojili velike dijelove Bugarske,
Rumunije, Makedonije, Srbije i Crne gore.
Jedna od najpoznatijih bitaka između Osmanlija i udružene
vojske balkanskih država, dogodila se 28. juna 1389.
godine, na Kosovu, kada su pobijedile Osmanlije.
Veliki doprinos dolasku islama dao je sultan Mehmed El-
Fatih, koji je 1453. godine oslobodio Carigrad i dao mu
ime Istanbul. Isti sultan je 1463. godine, došao u Bosnu,
kada je ubijen posljednji bosanski kralj i kada je došlo do
masovnog prelaska na islam, od strane Bogumila.
Osmanlije su u svim balkanskim državama, a u Bosni i
Hercegovini posebno, dali veliki doprinos u razvoju
kulture i civilizacije. Izgrađeni su; mektebi, medrese,
džamije, tekije, saraji, šadrvani, sahat kule, imareti,
mostovi, putevi, bezistani, hanovi, biblioteke i dr.
Osmansko carstvo je vrhunac doživjelo u vrijeme sultana
Sulejmana Kanunija od 1495. do 1566. godine, nakon čega
slabi, a svoju vladavinu u Bosni i Hercegovini završava
1878. godine nakon odluke Berlinskog kongresa, da Bosna
pripadne Austro-Ugarskom carstvu.
Pitanja:
1. Reci nešto o dolasku islama na Balkan?
2. Kada se dogodila čuvena Bitka na Kosovu?
3. Ko je zaslužan za dolazak islama u Bosnu?
4. Kada i kako završava vlast Osmanlija u Bosni?
20
MUSLIMANI U BIH NAKON 1878. GODINE
Ulazak u sastav Austro-Ugarskog carstva za muslimane u
BiH-i je bio veliki šok. Nakon vladavine Osmanskog
carstva, u kome je veliku ulogu imala vjera islam, došlo je
carstvo kojim upravljaju kršćani.
Dok su se kršćani brzo uklopili, muslimani su odbijali novi
poredak. Nisu dozvoljavali djeci, posebno ženskoj,
pohađati nove škole, odbijali su novo pismo latinicu, teško
su prihvatali novi način života.
Pravednost i tolerantnost Austro-Ugarskog carstva, razvoj
privrede i školstva, doveli su do toga, da je prvobitni šok
splasnuo i muslimani su se počeli uklapati u novi način
života, i prihvatati novi poredak.
U to vrijeme osnovana je krovna institucija muslimana u
BiH-i, na čelu sa reis-ul-ulemom, osnovana je Šerijatska
sudačka škola, a nakon 'Pokreta za vakufsko-mearifsku
autonomiju', usvojen je 1909. godine 'Štatut za autonomnu
upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u
BiH'. Time je zagarantovana autonomija (sloboda)
muslimanima da sami uređuju svoje vjerske poslove.
Austro-Ugarska je napravila značajan privredni razvoj u
BiH-i, osnivanjem željezara, rudnika, i izgradnjom puteva,
posebno razvojem željezničkog saobraćaja.
KRALJEVINA SHS
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, i raspada Austro-
Ugarskog carstva nasupa izuzetno težak period za
muslimane BiH-e i Balkana.
BiH-a ušla je u sastav novoosnovane države Srba, Hrvata
i Slovenaca, koji ih nisu priznali, ni spomenuli u samom
21
imenu države. Iako je Kraljevina SHS preuzela obavezu da
osigura muslimanima primjenu šerijata u porodičnim,
nasljednim i vakufskim pravima, te da organizuje Islamsku
zajednicu na nivou cijele države, malo od toga je ispunila.
Muslimani su posebno bili pogođeni 'Agrarnom
reformom', kojom su ustvari opljačkani, i kojom su ostali
bez velikog broja vakufa. Zbog pljačke, ubijanja i raznih
pritisaka, nastupio je period velikog iseljavanja u Tursku i
ostale muslimanske zemlje.
Posebno teško stanje nasupilo je nakon 6. januara 1929.
godine i proglašenja diktature. Nakon godinu dana, 1930.
godine, donesen je novi Ustav IZ-e, kojim je ukinuta
autonomija, sjedište IZ-e je prebačeno u Beograd, i
imenovan je novi reis-ul-ulema.
Stanje se malo poboljšalo, nakon ulaska u vlast dr.
Mehmeda Spahe, koji je to uslovio, ukidanjem Ustava iz
1930. godine i vraćanjem sjedišta IZ-e u Sarajevo i
smjenom tadašnjeg reis-ul-uleme.
Ubrzo je nasupio Drugi svjetski rat, i jako teška situacija
za muslimane, nad kojima su izvršeni strašni zločini, i
kojih je pobijeno oko 100 hiljada.
MUSLIMANI U VRIJEME SFRJ
Nakon rata, BiH-a ulazi u sastav novoosnovane države
FNRJ, kasnije preimenovane u SFRJ. Vlast su tada
preuzeli komunisti, koji su bili protivnici vjere.
Vakufi koji nisu oduzeti u doba Kraljevine SHS, sad su
nacionalizovani, tako da je IZ-a ostala bez imovine.
Uhapšeni su mnogi imami, profesori, šejhovi, zatvorene su
sve medrese osim Gazi Husrev – begove u Sarajevu. Jedno
22
vrijeme je čak zabranjeno učenje kur'anskog pisma, a
naređeno je skidanje zara i feredže. Mnoge džamije su
porušene, a mnogi mesdžidi pretvoreni u 'Društvene
domove'.
Ukinuta su sva kulturna društva muslimana, i zabranjeno
izlaženje svih časopisa. Doneseno je za to vrijeme,
nekoliko Ustava IZ-e. Krajem sedamdesetih godina stanje
se malo poboljšalo, krenula je izgradnja džamija, pokrenut
list Preporod, osnovan Islamski teološki fakultet i dr.
Stanje se jako dobro poboljšalo, kada je ukinut
jednopartijski sistem, i kada se održani prvi slobodni izbori
1990. godine.
Nažalost takvo stanje nije potrajalo, i 1992. godine
otpočela je agresija na BiH-u koja je trajala do kraja 1995.
godine, u kojoj je ubijeno preko 100 hiljada muslimana,
mnogo njih osakaćeno, protjerano, opljačkano, mnogo
žena silovano, mnogo djece ubijeno.
Pitanja:
1. Reci nešto o stanju muslimana nakon 1878. godine
2. Reci nešto o stanju muslimana u doba Kraljevine SHS?
3. Reci nešto o stanju muslimana u doba SFRJ?
4. Reci nešto o stanju muslimana nakon 1990. godine?
23
ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH
Islamska zajednica kao krovna institucija muslimana u
BiH-i, osnovana je imenovanjem prvog reis-ul-uleme,
Mustafe Hilmi ef. Hadžiomerovića, 17. 10. 1882. g. Od
tada do današnjih dana prošla je nekoliko organizacionih
okvira, a na njenom čelu se izmjenilo 13 re'is-ul-ulema.
IZ-a je ''Štatutom o vjerskoj i vakufsko-mearifskoj
autonomiji'', iz 1909. g. dobila slobodu da upravlja
vjerskim poslovima muslimana. Autonomija je nekada
oduzimana, ali je vraćena 'Obnoviteljskim saborom' iz
1993. godine, kada je započela reorganizacija IZ-e, u
skladu sa novim okolnostima.
Organizacija IZ-e je kroz čitavo vrijeme, manje više bila
slična. Danas je organizovana na sljedeći način; najviši
zakonodavni organ IZ-e je Sabor, na čijem čelu je
predsjednik sabora. Najviši predstavnički i izvršni organ je
reis-ul-ulema, kome pomaže njegov zamjenik i Rijaset.
Osnovni organ u džematu je džematski odbor, a svaki
džemat ima imama i predsjednika džematskog odbora –
muteveliju. Više džemata čine medžlis, na čijem čelu su
glavni imam i predsjednik medžlisa, a više medžlisa čine
– muftiluk, na čijem čelu je muftija.
U sastav IZ-e su uključeni i muslimani Bošnjaci iz Srbije i
Hrvatske, koji imaju svoje organizacione jedinice -
mešihate, te Bošnjaci iz mnogih evropskih zemalja.
Pitanja:
1. Kada je osnovana IZ-a u BiH-i?
2. Kojim pravnim aktom je IZ-a dobila autonomiju?
3. Kako je danas organizovana IZ-a?
4. Ko je još uključen u sastav IZ-e?
24
ISLAMSKE OBRAZOVNE INSTITUCIJE U BIH
Osnovna obrazovna institucija muslimana ovih prostora je
mekteb. Mektebi postoje u skoro svakom džematu.
Srednja obrazovna institucija je medresa. U doba
Osmanlija bilo je mnogo medresa, ali su ukinute u kasnijim
periodima, posebno u doba komunizma. Neke od tih
medresa, ponovo su krenule sa radom nakon 1992. godine,
a osnovane su i nove. Danas postoje sljedeće medrese:
- Gazi Husrev - begova medresa u Sarajevu,
- Behram - begova medresa u Tuzli,
- Karađoz – begova medresa u Mostaru,
- Elči Ibrahim - pašina medresa u Travniku,
- Medresa ''Osman ef. Redžović'' u Visokom,
- Medresa ''Džemaludin ef. Čaušević'' u Cazinu.
Najviše obrazovne institucije su fakulteti:
- Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, koji se ranije
zvao Islamski teološki fakultet, a krenuo je sa radom
1977. godine.
- Islamski pedagoški fakultet u Zenici i Bihaću, koji su
otpočeli sa radom u toku rata, kako bi se osposobio
potrebni kadar za predmet Vjeronauka.
U Zagrebu radi nekada medresa, a danas islamska
gimnazija ''Dr. Ahmeda Smajlovića'', a u Novom Pazaru
medresa ''Gazi Isa –beg'', i ''Fakultet za islamske studije''.
Pitanja:
1. Šta je mekteb?
2. Reci nešto o medresama u BiH?
3. Reci nešto o visokoškolskim islamskim obrazovnim
institucijama u BiH?
25
DUŽNOSTI PREMA IZ-i
Islamska zajednica je jedna i jedinstvena zajednica
muslimana u BiH-i, Bošnjaka i ostalih muslimana izvan
domovine koji je prihvataju kao svoju.
IZ-a je neodvojivi dio ummeta, i njen rad je utemeljen na
Kur'anu, Sunnetu i tradiciji muslimana Bošnjaka.
IZ-a preuzela je brigu o sveukupnom islamskom načinu
života muslimana ovih prostora, i ona ima obavezu da;
tumači islamske propise, vodi brigu o njihovom
institucionalnom provođenju, organizuje vjerski život
muslimana, brine o njihovom odgoju i obrazovanju, i brine
o zaštiti života, vjere, časti, imovine i porodica.
Da bi olakšali IZ-i sve gore navedeno, i muslimani imaju
dužnosti naspram IZ-e, a to su:
- da je volimo i borimo se za njen opstanak, jedinstvo i
napredak,
- da poznajemo i poštujemo njene zakone i simbole, i
živimo u skladu sa propisima koje donosi,
- da aktivno učestvujemo, u skladu sa svojim
mogućnostima, u aktivnostima koje ona organizuje,
- da poštujemo rukovodeće ljude IZ-e,
- da učestvujemo u akciji prikupljanja zekata, sadekatul-
fitra i kurbanskih kožica, i da po potrebi učestvujemo u
drugim dobrovoljnim akcijama koje se organizuju.
Pitanja:
1. Šta je Islamska zajednica?
2. Šta je zadatak IZ-e?
3. Šta smo mi dužni prema IZ-i?
26
DUŽNOSTI MUSLIMANA
PREMA DOMOVINI
Domovina je zemlja koju smatramo svojom, u kojoj smo
rođeni, ili za koju smo vezani porijeklom.
Iako je vjerska veza i pripadnost važnija od domovinske i
nacionalne, islam i tu pripadnost ne negira, nego osnažuje.
Ljubav prema domovini je u čovjeku urođena. Muhammed
a.s. i njegovi ashabi, mnogo su voljeli Mekku.
Vjernik ima dužnosti i prema domovini, a to su:
- da je volimo i borimo se za njen opstanak, jedinstvo i
napredak,
- da razvijamo patriotizam kod svoje djece i mladih,
- da poznajemo i poštujemo njene zakone i simbole, i
živimo u skladu sa propisima koji u njoj važe,
- da pomažemo u provođenju pravde i zakona,
- da se zalažemo za mir i suživot svih njenih stanovnika,
- da čuvamo njena prirodna bogatstva; šume, planine,
rijeke, jezera....
- da čuvamo zajedničku imovinu.
Ljubav prema svojoj domovini, ne traži da mrzimo druge
države i narode. Svoje treba voljeti, tuđe poštovati.
Pitanja:
1. Šta je domovina?
2. Kakav je odnos Poslanika i ashaba bio prema domovini?
3. Koje su naše dužnosti prema domovini?
27
VAKUF
Vakuf je opće zajedničko trajno dobro koje neki musliman
daruje u ime Allaha dž.š., a na korist ljudi.
Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga
što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će,
sigurno, za to znati. (Alu Imran, 92.)
Vakuf je bio poznat u doba raniji poslanika, a Muhammed
a.s. ga je ponovo ustanovio. Muhammed a.s. je rekao:
'' Kada čovjek umre, prestaju mu teći sevapi za djela izuzev
u tri slučaja: trajne sadake (vakufa), korisnog znanja ili
dobrog djeteta koje mu uči dovu.''
Osoba koja daruje nešto kao vakuf, naziva se vakif, a
dokument kojim to dobro dariva, naziva se vakufnama.
Vakif može biti samo umno zdrava i punoljetna osoba,
musliman, koji je potpuni vlasnik imovine koju daruje, i da
je njegova namjera postizanje dobrog djela.
Vakuf mora biti trajan, ne privremen, i imovina mora biti
tačno precizirana.
Vakuf se više ne može prodati, naslijediti, niti se smije
uništavati.
Kao vakuf može se darovati: zemlja, kuća, izgraditi
džamija, most, vodovod, medresa, mekteb, bolnica, imaret,
dućan, tj. sve što je od koristi ljudima.
Pitanja:
1. Šta je vakuf?
2. Šta Allah dž.š. i Njegov Poslanik kažu o udjeljivanju?
3. Ko je vakif, a šta je vakufnama?
4. Koji su propisi vezani za vakifa i vakuf?
28
VAKUFI U BIH-i
Vakufi u BiH-i postoje od dolaska Osmanlija na ove
prostore, a prve vakufe su ustanovljavali sultanovi
namjesnici i njihovi bogatiji službenici.
Kao vakuf muslimani su darivali: džamije, medrese,
zemlju, puteve, vodovode, bolnice, mostove, imarete,
bezistane, tekije, dućane, sahat kule, česme, hamame, i sl.
Vakuf je dugo vremana bio finansijski temelj džamija,
kulturno obrazovnih i socijalnih ustanova. Vakuf je često
bio osnova iz koje su se razvili gradovi i naselja.
Skoro svaki grad u BiH imao je svog vakifa i vakuf:
- u Sarajevu Gazi Husrev -beg, koji je uvakufio džamiju,
medresu, mekteb, hanikah, bezistan, dućane...
- u Mostaru Karađoz-beg, koji je uvakufio džamiju,
medresu..
- u Tuzli Behram – beg, uvakufio medresu,
- u Višegradu Mehmed-paša Sokolović, čiji je vakuf
nadaleko poznati post – ćuprija na Drini,
- u Banja Luci Ferhat-paša Sokolović, čiji je vakuf čuvena
ljepotica džamija Ferhadija,
- u Travniku Elči Ibrahim – paša, čiji je vakuf medresa.
Brigu o vakufima danas vodi IZ-a. Mnogi vakufi u BiH-i
su nakon odlaska Osmanlija, oduzeti, uzurpirani, porušeni,
nacionalizovani.
Pitanja:
1. Od kada postoje vakufi u BiH?
2. Šta su muslimani darivali kao vakuf?
3. Čemu je vakuf bio temelj?
4. Navedi najpoznatije vakife i njihove vakufe?
5. Reci nešto o sudbini vakufa u BiH-i?
29
OPASNI POROCI
Svako vrijeme ima opasne poroke, kojih se treba čuvati,
kako ne bi doveli u pitanje opstanak sebe i svoje zajednice.
Allah dž.š. je kažnjavao one zajednice koje su se odavale
porocima i u tome svaku mjeru prelazile. O tome Allah
dž.š. kaže u Kur'anu:
''A zašto je među narodima prije vas bilo samo malo
čestitih, koji su branili da se na Zemlji nered čini, koje smo
Mi spasili! A oni koji su zlo radili odavali su se onome u
čemu su uživali, i grješnici su postali.'' (Hud, 116.)
Cilj svakog čovjeka treba biti da oplemeni sebe i svoju
dušu, te postigne uspjeh na ovom i budućem svijetu.
Uživanje i iživljavanje nisu životni cilj vjernika.
Najopasniji porodici današnjice su: nemoral, blud, droga,
alkohol, duhan i novi oblici idolatrije.
Vjernik se mora boriti protiv ovih poroka jer je Poslanik
a.s. rekao:
''Tako mi Onoga u čijoj je ruci moj život, ili ćete naređivati
dobro a zabranjivati zlo, ili će vas Allah kazniti, pa kad Mu
se budete obraćali i pomoć tražili, neće vam se odazvati.''
Svako na svoj način, u skladu sa zakonom i mogućnostima,
treba se boriti protiv poroka, i boriti za ljepšu i sigurniju
budućnost svih ljudi. Ako čovjek ne može rukom niti
riječima spriječiti zlo, onda ga bar treba u srcu mrziti.
Pitanja:
1. Koje zajednice je Allah kažnjavao?
2. Koji je čovjekov životni cilj?
3. Koji su opasni poroci današnjice?
4. Zašto se moramo boriti protiv poroka?
5. Kako ćemo se boriti protiv poroka?
30
NEMORAL
Pod izrazom 'nemoral', misli se na sve grijehe koji se javno
čine, bez imalo stida i grižnje savjesti.
Treba znati da je Allah dž.š. čovjeku podario slobodu, ne
kako bi čovjek činio sve što zaželi, nego kako bi se u životu
odgovorno ponašao, i Bogu u slobodi robovao, a ljudima
koristio.
Čovjek se treba čuvati svakog grijeha, a velikih grijeha
posebno. Treba nastojati da javno ne čini grijehe, da ne
bude ustrajan u grijehu, i da grijesi ne budu planirani i
promišljeni.
Poseban grijeh koji uzima velikog maha jeste blud, tj.
intimni odnos izvan braka. Po šerijatu zabranjen je svaki
fizički kontakt između muškarca i žene koji nisu u braku;
dodir, zagrljaj, poljubac a posebno intimni odnos.
Razloge takve zabrane zna samo Allah dž.š., a ljudi su se
mogli uvjeriti u mnoge negativne posljedice takvih odnosa;
širenje spolnih bolesti, rađanje vanbračne djece, rast broja
abortusa i razaranje braka i porodica.
Umjesto bluda naša vjera zagovara brak, kao temelj
društvenih odnosa, kao tvrđavu u kojoj muškarac i žena
jedno drugo vole, štite, potpomažu i osiguravaju zdrav
porod i zdrave odnose.
Pitanja:
1. Šta se misli pod izrazom nemoral?
2. Zašto je Allah dž.š. podario čovjeku slobodu?
3. Čega se čovjek treba čuvati?
4. Reci nešto o bludu i posljedicama bluda?
5. Koji je lijek protiv bluda?
31
DROGA
Veliki problem današnjeg društva jeste upotreba droga.
Vjernicima je strogo zabranjena (haram), upotreba droga i
svih psihoaktivnih supstanci, čijom upotrebom se postaje
ovisnik i bolesnik.
Sve razloge zabrane upotreba droga zna samo Allah dž.š.,
a mi vidimo da upotreba droga nanosi veliku štetu
fizičkom i psihičkom zdravlju čovjeka, dovodi do
pogoršanja porodičnih i društvenih odnosa, odvodi
čovjeka u druge poroke i kriminal.
Po šerijatu zabranjena je upotreba svega onoga što 'opija'
ljudski razum, i dovodi ga u stanje smanjene svijesti,
umanjuje njegovu uračunljivost. Takve supstance se
nazivaju 'hamr'.
Danas najčešće korištene droge su: indijska konoplja-
kanabis, heroin, kokain, hašiš, metadon, morfij, opijum,
krek, ekstazi.
Razlozi upotrebe droga mogu biti različiti. Ima tu
znatiželje, želje za dokazivanjem i pripadnošću određenoj
grupi, slabe ličnosti i dr...
Najbolji lijek protiv droga je vjera. Vjera je snaga koja nam
pomaže da se snažno odupremo nevoljama koje nas zadese
i da sigurnije prebrodimo iskušenja.
Pitanja:
1. Reci nešto o upotrebi droga?
2. Navedi neke razloge zabrane upotrebe droga?
3. Koje se droge danas najčešće koriste?
4. Koji je najbolji lijek protiv upotrebe droga?
32
ALKOHOL
Vjernicima je strogo zabranjena (haram) upotreba
alkohola, tj. svega onoga što opija. Ko konzumira alkohol
čini veliki grijeh, za koji postoji kazna i na ovom svijetu, a
još mnogo teža na onome svijetu. Ko alkohol smatra
dozvoljenim, izlazi iz vjere.
Allah dž.š. kaže u Kur'anu:
''O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su
odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da
biste postigli što želite.'' (Alu Imran, 90.)
Muhammed a.s. je rekao:
''Alkohol je majka svih zala.''
Danas je svim ljudima jasna veza alkohola i kriminala.
Muhammed a.s. je prokleo sve one osobe koji imaju bilo
kakvu vezu sa alkoholom.
Sve razloge zabrane upotreba alkohola, kao i droga, zna
samo Allah dž.š., a mi vidimo da upotreba alkohola i droga
nanosi veliku štetu fizičkom i psihičkom zdravlju čovjeka,
dovodi do pogoršanja porodičnih i društvenih odnosa,
odvodi čovjeka u druge poroke i kriminal.
Neki ljudi konzumiraju alkohol, pod izgovorom da je u
njemu lijek. Treba znati da u grijehu lijeka nema. Sve što
je dobro po nas Allah dž.š. nam je dozvolio, sve što je
štetno, Allah dž.š. nam je zabranio.
Pitanja:
1. Reci nešto o zabrani alkohola?
2. Šta kaže Allah dž.š. o alkoholu?
3. Šta kaže Muhammed a.s. o alkoholu?
4. Ima li lijeka u alkoholu?
33
DUHAN
Jedan od mnogo raširenih poroka današnjice jeste
pušenje duhana.
Obzirom da su posljedice upotrebe duhana manje nego
što su kod upotrebe droga i alkohola, pušenje se često
opravdava.
Čest razlog upotrebe duhana jeste znatiželja, i želja da se
drugima 'dokazuje', ili iz želje da se 'smiri'.
Šerijat štiti čovjekovo psihičko i fizičko zdravlje, zato
treba izbjegavati sve ono što to zdravlje narušava.
Posebno se upotrebe duhana trebaju čuvati trudnice, jer
to šteti djetetu.
Upotreba duhana izaziva mnoge bolesti od kojih su
najčešće rak (karcinom) pluća, rak grkljana, oštećenje
krvnih sudova, oštećenje nervnog sistema.
Posljedice upotrebe duhana osjete i pasivni pušači, tj. lica
koja je upotrebljavaju duhan, ali borave u mjestima gdje
se on konzumira.
Danas se u svijetu vode razne kampanje za suzbijanje
pušenja i uvode određena ograničenja za pušače.
Pitanja:
1. Zašto se upotreba duhana često opravdava?
2. Koji su razlozi upotrebe duhana?
3. Šta štiti šerijat?
4. Ko se posebno treba čuvati upotrebe duhana?
5. Koje su posljedice upotrebe duhana?
34
NOVI OBLICI IDOLATRIJE
Idolatrija je obožavanje, klanjanje i robovanje nekom
stvorenju ili stvari, umjesto Stvoritelju.
Svako vrijeme ima svoje 'idole', tj. osobe ili predmete koji
se obožavaju, kojima se ljudi dive, i koje neupitno slijede.
U prošlosti idoli su bili; vladari, nebeska tijela, neke
životinje, kipovi i kumiri izrađeni od drveta i kamena.
Po učenju naše vjere, idolatrija (širk) je najteži, neoprostivi
grijeh.
Danas ljudi sebi uzimaju za idole određene ličnosti iz
svijeta muzike, sporta ili glume.
Savremeni oblik idolatrije su određeni 'kultovi', ili 'new
age' pokreti koji su mješavina vjera, filozofija i različitih
učenja.
Širenju idolatrije pomažu određeni mediji preko filmova,
serija, ili novinskih tekstova, u kojima se određene
ličnosti veličaju i promoviraju.
Allah dž.š. treba u srcima vjernika da im bude najveći i sav
život treba da podrede Njemu. Niko i ništa ne može se
porediti sa Allahom dž.š. Kaže se u Kur'anu:
''Ima ljudi koji su umjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih
kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole
Allaha.'' (Bekara, 165.)
Pitanja:
1. Šta je idolatrija?
2. Ko su bili idoli u prošlosti?
3. Gdje se javljaju idoli današnjice?
4. Ko pomaže u širenju idolatrije?
35
SURA TIN
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. VE-TTĪNI VE-ZZEJTŪN.
2. VE ṬŪRI SĪNĪN.
3. VE HĀẔEL-BELEDIL-EMĪN.
4. LEḲAD ḤALᵉAḲNEL-IÑSĀNE
FĪ ᵉAHSENI TᵉAḲVĪM.
5. SUMME REDEDNĀHU ESFELE SĀFILĪN.
6. ILLE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI
FELEHUM EDŽRUN ĠAJRU MEMNŪN.
7. FE MĀ JUKEẔẔIBUKE BEʻADU BI-DDĪN.
8. E LEJSE-LLĀHU BI 'ᵉAHKEMIL-HĀKIMĪN.
SURA INŠIRAH
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. E LEM NEŠRAH LEKE ṢADREK.
2. VE VEḌAʻANĀ ʻAÑKE VIZREK.
3. ELLEẔĪ EÑḲAḌA ẒAHREK.
4. VE REFEʻANĀ LEKE ẔIKREK.
5. FE 'IÑÑE MEʻAL-ʻUSRI JUSRĀ.
6. IÑÑE MEʻAL-ʻUSRI JUSRĀ.
7. FE 'IẔĀ FERᵉAĠTE FE-ÑṢAB.
8. VE ILĀ RABBIKE FE-RĠAB.
36
DODATAK
SURA ʻALEK
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IḲRE´ BISMI RABBIKE-LLEẔĪ ḤALEḲ.
2. ḤALEḲAL-IÑSĀNE MIN ʻALEḲ.
3. IḲRE´ VE RABBUKEL-EKREM.
4. ELLEẔĪ ʻALLEME BIL-ḲALEM.
5. ʻALLEMEL-IÑSĀNE MĀ LEM JEʻALEM.
6. KELLĀ IÑÑEL-IÑSĀNE LE JᵉAṬĠĀ.
7. E(ᵰ)-RRE'ĀHU-STᵉAĠNĀ.
8. IÑÑE ILĀ RABBIKE-RRUDŽʻĀ.
9. E RE 'EJTE-LLEẔĪ JENHĀ.
10. ʻABDEN IẔĀ ṢALLĀ.
11. E RE 'EJTE IÑ KĀNE ʻALE-L-HUDĀ.
12. EV EMERE BI-TTᵉAḲVĀ.
13. E RE 'EJTE IÑ KEẔẔEBE VE TEVELLĀ.
14. E LEM JEʻALE(ᵯ) BI'EÑÑE-LLĀHE JERĀ.
15. KELLĀ LEˈI(ᵰ)-LLEM JEÑTEHI
LE NESFEʻA(ᵯ) BI-ÑÑĀṢIJEH.
16. NĀṢIJETIÑ KĀẔIBETIN ḤĀṬI'EH.
17. FEL-JEDʻU NĀDIJEH.
18. SENEDʻU-ZZEBĀNIJEH.
19. KELLĀ LĀ TUṬIʻIHU VE-SDŽUD VᵉA-ḲTERIB. (SEDŽDA)
SURA KADR
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IÑÑĀ EÑZELNĀHU FĪ LEJLETIL-ḲADR.
2. VE MĀ EDRĀKE MĀ LEJLETUL-ḲADR.
3. LEJLETUL-ḲADRI ḤAJRUᵰ-ᵯᵯIN ELFI ŠEHR.
4. TENEZZELUL-MELĀ'IKETU VE-RRŪHU FĪHĀ
BI 'IẔNI RABBIHIᵯ-ᵯIÑ KULLI EMR.
5. SELĀMUN HIJE HATTĀ MAṬLEʻIL-FEDŽR.
37
SURA FATIHA
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.
2. ERRAHMĀNI-RRAHĪM.
3. MĀLIKI JEVMI-DDĪN.
4. IJJĀKE NEʻABUDU VE IJJĀKE NESTEʻĪN.
5. IHDINE-ṢṢIRĀṬAL-MUSTEḲĪM.
6. ṢIRĀṬA-LLEẔĪNE ENʻAMTE ʻALEJHIM.
7. ĠAJRIL-MAĠḌŪBI ʻALEJHIM VE LE-ḌḌĀLLĪN. (ĀMĪN)
SURA NAS
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBI-ÑÑĀS.
2. MELIKI-ÑÑĀS.
3. ILĀHI-ÑÑĀS.
4. MIÑ-ŠERRIL-VESVĀSIL-ḤAÑÑĀS.
5. ELLEẔĪ JUVESVISU FĪ ṢUDŪRI-ÑÑĀS.
6. MINEL-DŽIÑÑETI VE-ÑÑĀS.
SURA FELEK
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL EʻŪẔU BI RABBIL-FELEḲ.
2. MIÑ ŠERRI MĀ ḤALEḲ.
3. VE MIÑ ŠERRI ĠĀSIḲIN IẔĀ VEḲAB.
4. VE MIÑ ŠERRI-ÑÑEFFĀSĀTI FIL-ʻŪḲAD.
5. VE MIÑ ŠERRI HĀSIDIN IẔĀ HASED.
SURA IHLAS
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL HUVA-LLĀHU EHAD.
2. ALLĀHU-ṢṢAMED.
3. LEM JELID VE LEM JŪLED.
4. VE LEM JEKU(ᵰ)-LLEHŪ KUFUVEN EHAD.
SURA LEHEB
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. TEBBET JEDĀ EBĪ LEHEBIᵰ-VVE TEBB.
2. MĀ AĠNĀ ʻANHU MĀLUHŪ VE MĀ KESEB.
3. SE JAṢLĀ NĀREÑ ẔĀTE LEHEB.
4. VE-MRE'ETUHŪ HAMMĀLETEL-HAṬAB.
5. FĪ DŽĪDIHĀ HABLUᵰ-ᵯᵯIᵰ-ᵯᵯESED.
38
SURA NASR
BISMI-LLĀHI -RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IẔĀ DŽĀ'E NAṢRU-LLĀHI VEL-FETH.
2. VE RE'EJTE-ÑÑĀSE JEDḤULŪNE
FĪ DĪNI-LLĀHI EFVĀDŽĀ.
3. FE SEBBIH BI HAMDI RABBIKE VE-STAĠFIRH,
IÑÑEHŪ KĀNE TEVVĀBĀ.
SURA KAFIRUN
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ḲUL JĀ EJJUHEL-KĀFIRŪN.
2. LĀ EʻABUDU MĀ TEʻABUDŪN.
3. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.
4. VE LĀ ENE ʻĀBIDUᵰ-ᵯᵯĀ ʻABETTUM.
5. VE LĀ EÑTUM ʻĀBIDŪNE MĀ EʻABUD.
6. LEKUM DĪNUKUM VE LIJE DĪN.
SURA KEVSER
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IÑÑĀ EʻAṬAJNĀ KEL-KEVSER.
2. FE ṢALLI LI RABBIKE VE-NHAR.
3. IÑÑE ŠĀNI'EKE HUVEL-EBTER.
SURA MAUN
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. E RE'EJTE-LLEẔĪ JUKEẔẔIBU BI-DDĪN.
2. FE ẔĀLIKE-LLEẔĪ JEDUʻUUL-JETĪM.
3. VE LĀ JEHUḌḌU ʻALĀ ṬAʻĀMIL-MISKĪN.
4. FE VEJLU(ᵰ)-LLIL-MUṢALLĪN.
5. ELLEẔĪNE HUM ʻAÑ ṢALĀTIHIM SĀHŪN.
6. ELLEẔĪNE HUM JURĀ’ŪN.
7. VE JEMNEʻŪNEL-MĀʻŪN.
SURA KUREJŠ
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. LI 'ĪLĀFI ḲUREJJJŠ.
2. ĪLĀFIHIM RIHLETE-ŠŠITĀ'I VE-ṢṢAJJJF.
3. FEL'JEʻABUDŪ RABBE HĀẔEL-BEJJJT.
4. ELLEẔĪ ᵉAṬʻAMEHUᵯ-ᵯIÑ DŽŪʻĪᵰ-VVE
ĀMENEHUᵯ-ᵯIN ḤAVVVF.
39
SURA FIL
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. E LEM TERE KEJFE FEʻALE RABBUKE
BI ᵉAṢHĀBIL-FĪL.
2. E LEM JEDŽʻAL KEJDEHUM FĪ TᵉAḌLĪL.
3. VE ERSELE ʻALEJHIM ṬAJREN EBĀBĪL.
4. TERMĪHIᵯ BIHIDŽĀRETIᵰ-ᵯᵯIÑ SIDŽDŽĪL.
5. FE DŽEʻALEHUM KEʻAṢFIᵰ-ᵯᵯE`KŪL.
SURA HUMEZE
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. VEJLU(ᵰ)-LLI KULLI HUMEZETI(ᵰ)-LLUMEZEH.
2. ELLEẔĪ DŽEMEʻA MĀLEᵰ-VVE ʻADDEDEH.
3. JᵉAHSEBU EÑÑE MĀLEHŪ ᵉAḤLEDEH.
4. KELLĀ LE JU(ᵯ)BEẔEÑÑE FIL-HUṬAMEH.
5. VE MĀ EDRĀKE MEL-HUṬAMEH.
6. NĀRU-LLĀHIL-MŪḲADEH.
7. ELLETĪ TEṬṬALIʻŪ ʻALEL-EF'IDEH.
8. IÑÑEHĀ ʻALEJHIᵯ-ᵯU`ṢADEH.
9. FĪ ʻAMEDIᵰ-ᵯᵯUMEDDEDEH.
SURA ASR
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. VEL-ʻAṢR.
2. IÑÑEL-IÑSĀNE LE FĪ ḤUSR.
3. ILLE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI
VE TEVĀṢAV BIL-HAḲḲI VE TEVĀṢAV BI-ṢṢABR.
SURA TEKASUR
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. EL-HĀKUMU-TTEKĀSUR.
2. HATTĀ ZURTUMUL-MEḲĀBIR.
3. KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.
4. SUMME KELLĀ SEVFE TEʻALEMŪN.
5. KELLĀ LEV TEʻALEMŪNE ʻILMEL-JEḲĪN.
6. LETEREVUÑÑEL-DŽEHĪM.
7. SUMME LETEREVUÑÑEHĀ ʻAJNEL-JEḲĪN.
8. SUMME LETUS'ELUÑÑE JEVME'IẔIN ʻANI ÑÑEʻĪM.
SURA KARIAH
40
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. EL-ḲĀRIʻAH.
2. MEL-ḲĀRIʻAH.
3. VE MĀ EDRĀKE MEL-ḲĀRIʻAH.
4. JEVME JEKŪNU-ÑÑĀSU KEL-FERĀŠIL-MEBSŪS.
5. VE TEKŪNUL-DŽIBĀLU KEL-ʻIHNIL-MEÑFŪŠ.
6. FE 'EMMĀ MEÑ SEḲULET MEVĀZĪNUH.
7. FE HUVE FĪ ʻĪŠETI(ᵰ)-RRĀḌIJEH.
8. VE 'EMMĀ MEN ḤAFFET MEVĀZĪNUH.
9. FE 'UMMUHŪ HĀVIJEH.
10. VE MĀ EDRĀKE MĀ HIJEH.
11. NĀRUN HĀMIJEH
SURA ADIJAT
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. VEL-ʻĀDIJĀTI ḌABHĀ.
2. FEL-MŪRIJĀTI ḲADHĀ.
3. FEL-MUGĪRĀTI ṢUBHĀ.
4. FE 'ESERNE BIHĪ NᵉAḲʻĀ.
5. FE VESᵉAṬNE BIHĪ DŽEMʻĀ.
6. IÑÑEL-IÑSĀNE LI RABBIHĪ LEKENŪD.
7. VE IÑÑEHŪ ʻALĀ ẔĀLIKE LEŠEHĪD.
8. VE IÑÑEHŪ LI HUBBIL-ḤAJRI LEŠEDĪD.
9. E FELĀ JEʻALEMU IẔĀ BʻUSIRE MĀ FIL-ḲUBŪR.
10. VE HUṢILE MĀ FI-ṢṢUDŪR.
11. IÑÑE RABBEHU(ᵯ) BIHIM JEVME'IẔI(ᵰ)-LLEḤABĪR.
SURA ZILZAL
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. IẔĀ ZULZILETIL-ERḌU ZILZĀLEHĀ.
2. VE ᵉAḤREDŽETIL-ERḌU ESḲĀLEHĀ.
3. VE ḲĀLEL-IÑSĀNU MĀ LEHĀ.
4. JEVME'IẔIÑ TUHADDISU ᵉAḤBĀREHĀ.
5. BI 'EÑÑE RABBEKE EVHĀ LEHĀ.
6. JEVME'IẔIᵰ-JJᵉAṢDURU-ÑÑĀSU
EŠTĀTE(ᵰ)-LLIJUREV EʻAMĀLEHUM.
7. FE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE ẔERRETIN ḤAJREᵰ-JJEREH.
8. VE MEᵰ-JJEʻAMEL MISḲĀLE ẔERRETIÑ ŠERREᵰ-JJEREH.
41
SURA BEJJINEH
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. LEM JEKUNI-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI
VEL-MUŠRIKĪNE MUÑFEKKĪNE
HATTĀ TE`TIJEHUMUL-BEJJINEH.
2. RESŪLUᵰ-ᵯᵯINE-LLĀHI JETLŪ
ṢUHUFEᵰ-ᵯᵯUṬAHHEREH.
3. FĪHĀ KUTUBUÑ ḲAJJIMEH.
4. VE MĀ TEFERREḲA-LLEẔĪNE ŪTUL-KITĀBE
ILLĀ MI(ᵯ) BEʻADI MĀ DŽĀ'ETHUMUL-BEJJINEH.
5. VE MĀ UMIRŪ ILLĀ LI JEʻABUDU-LLĀHE MUḤLIṢĪNE
LEHU-DDĪNE HUNEFĀ'E VE JUḲĪMU-ṢṢALĀTE
VE JU`TU-ZZEKĀTE VE ẔĀLIKE DĪNUL-ḲAJJIMEH.
6. IÑÑE-LLEẔĪNE KEFERŪ MIN EHLIL-KITĀBI
VEL-MUŠRIKĪNE FĪ NĀRI DŽEHEÑÑEME
ḤĀLIDĪNE FĪHĀ, ULĀ'IKE HUM ŠERRUL-BERIJJEH.
7. IÑÑE-LLEẔĪNE ĀMENŪ VE ʻAMILU-ṢṢĀLIHĀTI
ULĀ'IKE HUM ḤAJRUL-BERIJJEH.
8. DŽEZĀ'UHUM ʻĪÑDE RABBIHIM DŽEÑÑĀTU ʻADNIÑ TEDŽRĪ
MIÑ TᵉAHTIHEL-ENHĀRU ḤĀLIDĪNE FĪHĀ EBEDĀ, RAḌIJᵉA-
LLĀHU ʻANHUM VE REḌŪ ʻANH, ẔĀLIKE LIMEN ḤAŠIJE
RABBEH.
ELIF-LAM-MIM
BISMI-LLĀHI-RRAHMĀNI-RRAHĪM
1. ELIF LĀᵯ-ᵯĪM.
2. ẔĀLIKEL-KITĀBU LĀ REJBE FĪH. HUDE(n)-LLIL-MUTTEḲĪN.
3. ELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIL-ĠAJBI VE JUḲĪMŪNE-ṢṢALĀTE
VE MIMMĀ REZAḲNĀHUM JUÑFIḲŪN.
4. VELLEẔĪNE JU`MINŪNE BIMĀ UÑZILE ILEJKE VE MĀ
UÑZILE
MIÑ ḲABLIKE VE BIL-ĀḤIRETI HUM JŪḲINŪN.
5. ULĀ'IKE ʻALĀ HUDEñ-ᵯᵯI(n)-RRABBIHIM
VE ULĀ'IKE HUMUL-MUFLIHŪN.
42
ETTEHIJJATU
- ETTEHIJJĀTU LILLĀHI VE-ṢṢALEVĀTU VE-ṬṬAJJIBĀTU,
- ESSELĀMU ʻALEJKE, EJJUHE-NNEBIJJU,
VE RAHMETU-LLĀHI VE BEREKĀTUHŪ,
- E-SSELĀMU ʻALEJNĀ VE ʻALĀ ʻIBĀDI-LLĀHI-ṢṢĀLIHĪN,
- EŠHEDU EN LĀ ILĀHE ILLᵉA-LLĀH,
VE EŠHEDU EÑÑE MUHAMMEDEN
ʻABDUHŪ VE RESŪLUH.
SALAVATI
- ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN
VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,
KEMĀ ṢALLEJTE
ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,
IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.
- ALLAHUMME BĀRIK ʻALĀ MUHAMMEDIN
VE ʻALĀ ĀLI MUHAMMED,
KEMĀ BĀREKTE
ʻALĀ IBRĀHĪME VE ʻALĀ ĀLI IBRĀHĪM,
IÑÑEKE HAMĪDUÑ MEDŽĪD.
DOVE
- ALLĀHUMME RABBENĀ, ĀTINĀ
FI-DDUN-JĀ HASENETEN,
VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN
VEḲINĀ ʻAẔĀBE-NĀR!
- RABBENᵉA-ĠFIR LĪ, VE LI-VĀLIDEJJE,
VE LIL-MU`MINĪNE, JEVME JEḲŪMUL-HISĀB!
SELAM
Okrećući se prvo na desnu, zatim na lijevu stranu izgovara se:
ESSELĀMU ʻALEJKUM VE RAHMETULLĀH!
zatim učimo:
ALLĀHUMME EÑTE-SSELĀMU VE MIÑKE-SSELĀM.
TEBĀREKTE JĀ ẔEL-DŽELĀLI VEL-IKRĀM.
43
ZIKR POSLIJE NAMAZA
ʻALĀ RESŪLINĀ ṢALEVĀT:
ALLĀHUMME ṢALLI ʻALĀ MUHAMMEDIN VE ʻALĀ ĀLI
MUHAMMED.
SUBHĀNᵉA-LLĀHI, VEL-HAMDU LILLĀHI,
VE LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VA-LLĀHU EKBER.
VE LĀ HAVLE VE LĀ ḲUVVETE ILLĀ BILLĀHIL-ʻALIJJIL-ʻAẒĪM.
EʻŪẔU BILLĀHI MINE-ŠŠEJṬĀNI-RRADŽĪM! BISMI-LLĀHI-
RRAHMĀNI-RRAHĪM!
- ALLĀHU LĀ ILĀHE ILLĀ HŪ,
EL-HAJJUL-ḲAJJŪM.
LĀ TE`ḤUẔUHŪ SINETUñ -VVE LĀ NEVVVM.
LEHŪ MĀ FI-SSEMĀVĀTI VE MĀ FIL-ERḌ.
MEÑ ẔE-LLEẔĪ JEŠFEʻU ʻIÑDEHŪ ILLĀ BI 'IẔNIH.
JEʻALEMU MĀ BEJNE EJDĪHIM VE MĀ ḤALFEHUM.
VE LĀ JUHĪṬŪNE BIŠEJ'Iñ -ᵯᵯIN ʻĪLMIHĪ
ILLĀ BIMĀ ŠĀ'E,
VESIʻA KURSIJJUHU-SSEMĀVĀTI VEL-ERḌ,
VE LĀ JE'ŪDUHŪ HIFẒUHUMĀ,
VE HUVEL-ʻALIJJUL-ʻAẒĪM.
JĀ RABBI ẔEL-DŽELĀLI SUBHĀNᵉA-LLĀH!
izgovorimo »subhānallāh« 33 puta.
SUBHĀNᵉA-LLĀHI VE BI HAMDIHĪ EL-HAMDU LILLĀH!
izgovorimo »el-hamdulillāh« 33 puta.
RABBIL-ʻĀLEMĪNE TEʻĀLĀ ŠĀNUHŪ ALLĀHU EKBER!
i izgovorimo »Allahu ekber« 33 puta.
- LĀ ILĀHE ILLᵉALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERĪKE LEH.
LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU
VE HUVE ʻALĀ KULLI ŠEJ'IÑ ḲADĪR.
VE MĀ ERSELNĀKE ILLĀ
RAHMETE(ᵰ)-LLIL-ʻĀLEMĪN.
(ĀMĪN!) - UČIMO NAMASKU DOVU
VEL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN! (EL-FĀTIHA!)
44
KUNUT DOVA
- ALLĀHUMME IÑÑĀ NESTEʻĪNUKE
VE NESTᵉAĠFIRUKE, VE NESTEHIDĪKE,
VE NU`MINU BIKE, VE NETŪBU ILEJKE,
VE NETEVEKKELU ʻALEJKE,
VE NUSNĪ ʻALEJKEL-ḤAJRE KULLEHŪ,
NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE,
VE NAḤLEʻU VE NETRUKU MEN JEFDŽURUK.
ALLĀHUMME IJJĀKE NEʻABUDU
VE LEKE NUṢALLĪ VE NESDŽUDU
VE ILEJKE NESʻĀ VE NAHFIDU,
NERDŽŪ RAHMETEKE VE NᵉAḤŠĀ ʻAẔĀBEKE,
IÑÑE ʻAẔĀBEKE BIL-KUFFĀRI MULHIḲ.
NAMASKA DOVA
- EL-HAMDU LILLĀHI RABBIL-ʻĀLEMĪN.
- VE-ṢṢALĀTU VE-SSELĀMU ʻALĀ SEJJIDINĀ MUHAMMEDIN
VE ʻALĀ ĀLIHĪ VE SAHBIHĪ EDŽMEʻĪN.
- ALLĀHUMME RABBENĀ TEḲABBEL MIÑÑĀ
HĀẔIHI-ṢṢALĀTE KEMĀ TEḲABBELTE
MIN ʻIBĀDIKE-ṢṢĀLIHĪN.
- ALLĀHUMME HABBIB ILEJNEL-ĪMĀNE
VEL-ISLĀME VEL-IHSĀN,
VE KERRIH ILEJNEL-KUFRE VEL-FUSŪKA VEL-ʻIṢJĀN.
- RABBENĀ ĀTINĀ FI-DDUN-JĀ HASENETEN
VE FIL-ĀḤIRETI HASENETEN VEḲINĀ ʻAẔĀBE-ÑÑĀR.
- RABBI-DŽʻALNĪ MUḲĪME-ṢṢALĀTI VE MIÑ ẔURIJJETĪ,
RABBENĀ VE TEḲABBEL DUʻĀ`
- RABBENᵉA-ĠFIRLĪ, VE LI VĀLIDEJJE,
VE LI DŽEMĪʻIL-MU`MINĪNE VEL-MU`MINĀT,
VEL-MUSLIMĪNE VEL-MUSLIMĀT EL-AHJĀ'I MINHUM VEL-
EMVĀT, BI RAHMETIKE JĀ ERHAME-RRĀHIMĪN.
- SUBHĀNE RABBIKE RABBIL-ʻIZZETI ʻAMMĀ JEṢIFŪN.
VE SELĀMUN ʻALEL-MURSELĪN. VEL-HAMDU LILLĀHI
RABBIL-ʻĀLEMĪN.
(EL-FATIHA)
45
SADRŽAJ:
- O VRIJEDNOSTIMA UČENJA KUR'ANA.....................1
- PROPISI O UČENJU I SLUŠANJU
- UČENJA KUR’ANA..........................................................3
- VJEROVANJE U GAJB.....................................................5
- TEVHID – BOŽIJA JEDNOĆA.........................................8
- KUFR, ŠIRK I NIFAK........................................................9
- ESMA’U-L-HUSNA.........................................................10
- MU’DŽIZE........................................................................11
- MEKRUHI U NAMAZU..................................................12
- ČETVRTI ISLAMSKI ŠART...........................................13
- PETI ISLAMSKI ŠART...................................................15
- DOLAZAK ISLAMA NA BALKAN..............................19
- MUSLIMANI U BIH NAKON 1878...............................20
- ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH...................................23
- ISLAMSKE OBRAZOVNE INSTITUCIJE U BIH........24
- DUŽNOSTI PREMA IZ-i................................................25
- DUŽNOSTI PREMA DOMOVINI................................26
- VAKUF............................................................................27
- VAKUFI U BIH...............................................................28
- OPASNI POROCI............................................................29
- NEMORAL......................................................................30
- DROGA............................................................................31
- ALKOHOL.......................................................................32
- DUHAN............................................................................33
- NOVI OBLICI IDOLATRIJE..........................................34
- SURA TIN........................................................................35
- SURA INŠIRAH..............................................................35
- DODATAK......................................................................36