Svjetovi Kur'ana (dr. Enes Karić)

8
Preporod 37 SEPTEMBAR SVJETOVI KUR’ANA Esej u povodu 1400 godina objavljivanja Kur’ana Piše: Enes Karić T r a j a nj a P a m ć e nj a T u m a č e nj a Š t o v a nj a Ž i v lj e nj a D o g a đ a nj a S u č e lj a v a nj a

description

Esej u povodu 1400 godina objavljivanja Kur’ana.

Transcript of Svjetovi Kur'ana (dr. Enes Karić)

Preporod 37SEPTEMBAR

SVJETOVI KUR’ANAEsej u povodu 1400 godina objavljivanja Kur’anaPiše: Enes Karić T r a j a nj a

P a m ć e nj a

T u m a č e nj a

Š t o v a nj a

Ž i v lj e nj a

D o g a đ a nj a

S u č e lj a v a nj a

38 PreporodSEPTEMBAR

T r a j a nj a Dok u Sarajevu pi-

šem ove retke u pr-voj desetini ramazana ������ ��� �� � �� ��dina avgusta 2010. po Gregorijanskom ka-����� ��� � ������� ���svoje prve studentske posjete Kairu 1980. godine, u ranu jesen.

S našim jednomje-������ �� ������ ��Kairu podudario se, �������� ������� ��������� ! ����� ���skoga rata, egipat-ska televizija je prikazivala kako "� �#������ � � ��ga mjesta na iran-skoj strani.

Jedan sredo-������ � �$��� � ���

Al-Azhara, zvali smo ga %���&�#'���� �������� �����������(��iru i Aleksandriji), na naša zapitkiva-���� '���� �� ��� ������ � ���� '����� ����*�– mirno je odmahivao glavom. Kao da je na televiziji gledao izvještaje o nemi-novnim monsunskim kišama i poplava-���� ��� � ��� � ������� �� ���"�����šanskim, a ne surove ratne scene kao nemilu i mrsku posljedicu ljudskoga plana i zla.

�+������� �������������� �������� ����������!& �������/�3��"���������������������"��������/45����/5���6���������nu, pa stanu, nalik su kišnim olujama, ��� � ����� � ����� ��� ��� ������ ����� ����%��������� ��� ����"� ��� �� �� �� ���������������������� �������'�!���7����tata as-Sa’diya:

�;<����������=�����������=$��������"�= '

� >�?�������� ��������� @�� ����@���@�'�����;

����������������� ������������������ Mnoštvo imade uzroka�����������������

Ustaz Ahmed nam je danima pokazivao zna-menite kairske ���� �� � " �B���ne, ovo je oko pi-ramida podignu-��� &�� � ����� $� ������ 6��&���� !!�� ������ &�� � ����� $�� ����� >������� !!!��ovo tada, a ono ta-da, gdje stojite sa-��� ��� ��� &� ����� ��������� C������ �/4/�E� ��5����� �� ���� ������� &�� � ����� F�����������5��E��HIL����������za vrijeme Mamelu-�����HIL���I�5�����������opet, nakon njih, za do-���+���������������&���&���F"�����I�5��"���ne, itd.

� +���� � �$��� � ��� #��Azharskog univerziteta ����&��� ���� ��� � " �B�������"������"� �$� ���tora Muhammada Alija, ��������� 7���������������������(� ���5/3�����dodao da su onda nakon Francuza na egipatsko

������O��P ���Q��������������" �B�����&���'������������������ �����������

� R�� �� ��� ������T� �� ���� ��� �� �skim kvartovima koji su u kamenim zi-������ ����� ������ ��B������� ������udaljenih davnih vremena i zgaslih epo-'�������������������������������������������� �Q� ����� ���������) Kur’ana, po �&�����O�������� ��Q������������je qira’atsko���������O���&�������

Sedamdesete i osamdesete godine XX �������������������B������������ ��������� ��� �� ������� �������� ��"����$���ske kasete agresivno stupale na scenu, &����������������$������������������ &������&���� ��������� ����" ���$�����'��������

� %� (� �� ��� ��"� ������� �� �����"� ������� ����� ������� � �������� �� � ���� ������B� ����'� � ������ "����V������ ���������� �������������$��� �&�������������� �"������� ��$��ne proizvodnje i mar-ke, postavljeni u ma-��� ���� ��� ���� ��� ����������"��� �� ��� �������Q��� �Q��Q��� '�������������� �&���'�� ������ ������� ��&"����� !���������������������������������� � ��W�vozilima.

� 7 � � � � � � # � �Muqattam, kraj Bunara poslanika Ju-��$���Bi’ri Yusuf), i naravno, kraj drev-nih Piramida, ������������������� sa ������$���� �� ��� ��������Q����� ��� �� ���Q�� ������ #���� �EP����� #���� ��[������� [��\�� ���]��O�@���� �����al-Husarija i drugih.

Sve drugo što je tih dana u Kairu mo-"��� ��� " ���$���������� ��"����$�����ska, radijska ili televizijska "konkuren-Q��;� �� ���Q ����� "����� (� ?����� ��lo je u velikom zaostatku, i nekako sla-�������������� ��������������� ������������&��� ����������'������������������ �(� ?��������

Predivne pjesme Ummi Kulsum, Fa- ������#� �O���7'����������C�= �&��#���� ������� �$&��i drugih slavnih arap-��'� ������Q�� � ���������� ��"�� �������������se i slušale su se.

Ali, Kur’an je - (� ?��V�

� 7��"���� ������� ������ ��� ������� �������������������� ���� ���������������������O�rinama Kaira, sa mno-go širim konsenzusom recepcije, u okrilju svih kvartova, i siro-��O�'����"��'�������&��������������trendove u muzici, medijske promocije, interesne ukuse.

Štaviše, �������Kur’ana se na njih ni-je ni osvrtalo.

�#�����������������������������"���to u izvanredno lijepim i stilski odnjego-������������������������ sa stotina i stotina kairskih munara.

������(� ?���������������������������� ����� �����& ��������� ������� �jed namijenjeno kao pripadništvo svih ����� � ����� ��� ����� ���� &������������������������

�(�������(� ?���������"�V�(� ?�����������������������������������������������������������'��������O��Q����������� �� �� &�� � �O���� &�� ������ ������ &������������������&���� ������

Jednostavno, Kur’an je ostavljen vje- ���������'���������������������������������������������������������������jem dostojanstvenom mjestu, e da ga

����� ����"��� ������ �������� � �Q�� ����������������������������

Usred Kaira i njegovih drevnih kvar-������ �� ��� ������� � '����'�� �� ����� ��� ���'�� ��������� ����� �&����� ��������'��� �������� � ��'����� �������������� ����� ��� �� � �������� ����!���>���������������������Q������������������� ��� ��" �B���� ������'�'�ljadu sto i pedeset godina, i samjeriti ih ������������ �&������� ��������� �tovima az-Zamaliqa, sa otmjenim vila-������"�������� ����b!b��&�� ������������bb���������V��E���������� ��� ��������(� �����������"����(� ?������������se to kako njegov milozvuk nadilazi ra-zlike u vremenu, mjestu, porijeklu.

�(������������������������������������&����������������� �����"������&��������������"��(� ?�����&��������� �������Q�� � ��������� &��������� �����

zijom da tako nevidlji-���������������������aluzijama o prolazno-sti svijeta, spoje i po-����� �� �������� ����������� ��������� ����"'� $� ������ #�������dra Velikog, dinasti-je Ptolemeja, Emevi-���� #�������� C�������F�������� ]���������Osmanlija...

Glasovi Kur’ana diljem Kaira i nje-"��'� � ��" �B�� ������ ��� ��� ��"��platna vremena od osvita civilizacije i Piramida, do vremena izgradnje Asuan-����� �����

� 7��� �� ��� ������� ��"����� ����� ��(� ���� ���������"�������&���������� ��'� �������� ezana kao najefikasni-jeg rezimea Kur’ana,��������&��O'��$��ra, silazili i spuštali se sa minaretskih O� �$����� � � ������ ��� ���O��� � &�������� �� ���� �������� ��"����$��������� �������$��������� ���&�Q���(� ?�����

� %��� ���� ���� ��� ����� �������� ��������������(� ?����dolje� �������&������"�������� ������� ����'�&��������gore� &���� ���"�� ������ naglasiti tišinu

nego li svoje glasove. U Kairu sam tada,

zatrajno, zapamtio ti-he ezane, jednu njiho-vu vrstu.

� 7�'���� ��� ��� ���centualizacije poduda-rale i savršeno ukla-����� �� ���&����� $� �me slavnoga recitatora (� ?����#������[����da. Kao da su se svi ti ������ � �������� ����

����(� ?������ ���� ����������7���� �sve onda u miru zaplovilo prema Sredo-zemlju.

�!������"������"����(� ?������������"����������&�����&��������&������&�"����'������������� ���������"�� ������������&���'���� �������"����$������������$�������������'���� ������� �����ezana), i ugodno se širio kao opomena u � ���������� ����'�����������������Q����(� �������������������������na ������������� a ipak nevidljiva kohe-zija zgaslih vijekova), jednako tako su te nebeske simfonije Kur’ana imale svo-��� ��� ��� �&������ ��� O����� ��� �� ������� � &���������"���� �������������predivnih kaligrafija, ispisanih dlije-������������� ���'����� �������������������� " �B������T� �����������'����������� ������������ ����mauzolejima, nišanima iz Osmanlijskog perioda...

Kako god je ������� ������������Kur’ana jedno veliko t r a j a nj e Bo-

Njegovo učenje

Ova Svjetska bibliografija štampanih prijevoda Kur’ana (autora Ismeta Binarka i Halita Erena) izišla je u Istanbulu, u izdanju Istraživačkog centra za islamsku povijest, umjetnost i kulturu (IRCICA), pod uredništvom prof. dr Ekmeleddina Ihsanoglua, sada Generalnog sekretara Organizacije islamske konferencije (OIC). Bibliografija nudi impozantan pregled stotina i stotina štampanih prijevoda Kur'ana na veliki broj "svjetskih" i "lokalnih" jezika. Prevođenje Kur'ana je samo po sebi svojevrsno tumačenje Kur'ana, i kao takvo jedan osobeni svijet Kur'ana.

Veliki broj prijevoda Kur'ana još uvijek se nalazi u rukopisima. IRCICA je nedavno objavila ovu zanimljivu bibliografiju koja detektira do sada poznate i otkrivene prijevode Kur'ana u rukopisima. Estetska strana ovih prijevoda je vidljiva i po tome što su rukopisni prijevodi Kur'ana pisani zadivljujućim kaligrafskim formama.

Preporod 39BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.

14 STOLJEĆA KUR'ANA

žanske Poruke i Govora u stiliziranome zvuku ljudskih glasova (i unutar njih u ponavljanjima, kadencama, sekvenca-ma, pauzama, pa opet i iznova sve to, i sve tako...), tako je i Kur’anska kali-grafija, sa svojim mnogim stilovima, bi-la jedno posve jasno duhovno kontinui-ranje onih epoha Kaira i Egipta koje sa-da šute, ili, pak, progovaraju kroz naše razgovore s njima.

Dok smo tih septembarskih dana 1980. godine gledali stotine izvanrednih primjera Kur’anske kaligrafije, sve one razli�ite slovne i harfovne uzorke fati-mijske, ejjubijske, mamelu�ke, osman-lijske... umjetni�ke izražajnosti, kao ne-kakve još uvijek žive i plemenite bilj-ke koja je floralno davala duhovni to-nalitet trajanju Kaira, onaj dobri Ustaz Ahmed je, neo�ekivano, dva ili tri puta priredio mali kviz, e da baš on vidi: ko �e to najbrže od nas, i meBu nama, od-gonetnuti zamršene i zaku�aste kali-grafske uklese Kur’anskih ulomaka u kamenu, ko �e to najbrže sti�i do mno-gih zna�enja skrivenih u otmjenim vi-jugama i kukama arapskih harfova na ulazima u drevna zdanja Fatimija i Mameluka, �iji su se kameni prago-vi bili ve� davno izlizali od mnoštva ljudskih nogu.

Kullu man ‘alayha fan ("Sve što je na Zemlji – prolazno je!"),1

Am li l-insani ma tamanna ("Zar da �ovjek imadne sve što poželi?!"),2

Man yuhyi l-’izama wa hiya ramim ("Ko �e kosti ove, kad budu istruhle - oživiti?!"),3

Fa l-yanzuri l-insanu mimma huliq ("Neka �ovjek pogleda od �ega stvoren je!"),4

– �itali smo ove i druge Kur’anske se-kvence, koliko otkrivene toliko i skrive-ne u uklesanim slovima, na zidnoj kali-grafiji ili na specijalnim platnima, ura-mljenim u zlatne i pozla�ene okvire.

�itali smo ih nekad sa više a nekad sa manje uspjeha, a Ustaz Ahmed bi nam poslije srda�no �estitao.

Baš kao i u milonabožne zvuke i gla-sove Kur’ana, cijelo Kairo je bilo uronje-no i u Kur’ansku kaligrafiju.

Naravno, Kairo traje na razli�ite na-�ine, traje od kamenih Piramida nao-vamo, traje u stotinama svojih crkava, traje u svojim mostovima nad rukavci-ma Nila, u svojim parkovima.

Muslimanske epohe i vremenska platna islamskog Kaira najintenzivni-je traju preko glasova Kur’ana i pre-ko kaligrafije njegovih harfova, pisme-na i slova, kao i njihovih niski u �ita-vim ulomcima i pasažima, na zidovi-ma u kamenu, u metalima, u alabaste-ru, posvuda.

Ali, doba mašine i industrije �ini svo-je i brže nego li pretpostavljamo. Na�i-ni trajanja Kur’ana, zvukovnog i kali-grafskog, doživljavaju svoje brze moder-ne preinake.

Za tih mjesec dana u kasno ljeto i u ranu jesen 1980. godine, na razli�itim lokalitetima Kaira (i ponegdje u Alek-sandriji) vidjeli smo Kur’anske ulom-ke zapisane na hiljadama "drvenih" plo-ha od iverice, bižuterijskim privjesci-ma, komadi�ima išaranog stakla, ura-mljenim krpicama boje slonove kosti, plasti�nim kutijicama obješenim u vo-zilima, raznolikim metalnim plo�icama, ponekada zlatnim ili srebrenim lan�i�i-ma oko vrata lijepih i nasmijanih djevo-

1 Ar-Rahman (LV), 26.2 An-Nagm (LII), 24.3 Ya Sin (XXXVI), 78.4 At-Tariq (LXXXVI), 5.

jaka i žena. Sve što sam tada �uo i vidio u Kai-

ru, �uo sam i vidio, iako na razli�ite na-�ine, i unekoliko u druk�ijim varijaci-jama, u Rabatu i Fezu 1989., u Tunisu 1997., u Rijadu 1999., u Komu i Isfaha-nu 2005., u Damasku 2007. godine, i u

mnogim drugim gradovima islamskog Istoka.

Najuo�ljivija razlika bila je ta da su sada magnetofonske kasete polahko od-lazile u historiju, bile su zamjenjivane novim DVD i CD tehnikama.

Ali se svugdje u tim gradovima vi-dio i �uo Kur’an koji traje svojim gla-som, svojom rije�ju, svojim slovom, tra-je za ljudsko uho i oko, i za ljudski um i duh. Traje preko �ovjeka, uporno i bez jenjavanja.

Kao da se u tim velikim gradovi-ma, iznad njihovih panorama, u�enja i recitiranja Kur’ana natje�u sa šut-njom svijeta iznad i unaokolo �ovjeka, a Kur’anske rije�i uobli�ene u recitatorski glas ili u kaligrafske crte, vijuge i kuke stoje pred �ovjekom kao opomena, kao granica, kao putokaz.

Dok hodimo tradionalnim gradovi-ma Istoka koje su obilježili muslimani, jasno se vidi onaj prolazni dio islama (halifati, sultanati, emirati, monumen-talnosti kraljeva razli�itih vremena, ri-valske škole tuma�enja Teksta, sektaš-ka nadmetanja...), i lahko je taj pro-lazni dio razlikovati od one Kur’anske supstance islama koja je vje�na.

A to je mogu�e spoznati zahvaljuju-�i �injenici da su nenadmašni glasovi u povijesnom islamu upravo glasovi Vje�-noga Kur’ana.

I kad god odlazimo u Kairo, i u druge velike gradove islamskog Istoka, vidje-�emo velika mnoštva ljudi koji u svome duhu, umu, imaginaciji, uhu, oku... no-se sve pravce, sve dubine i širine inten-zivnog t r a j a nj a Kur’ana.

U mnogomilionskom Kairu to je ne-kako najvidljivije.

Dok šetate dugim ulicama vidje�ete siromašne vratare, bawwabe, omotane u bijele ili sive ogrta�e, sa bijelim pa-mu�nim šalovima, sjede pred zgradama koje �uvaju, ili su u njihovom stubištu,

na kakvoj klupi, ili na obi�noj zemlji, pi-ju �aj i slušaju Kur’an sa malog tran-zistora. Susreš�ete i one rijetke meBu vratarima, koji su pisme-ni, oni su na malu peštahtu od kakva plemenita drveta stavili rasklopljen Mushaf iz koga u�e, tiho i smjerno.

A kad prelaze na novu stranicu, jezikom ovlaže ka-žiprst desne ruke, malko podignu glavu (osmotre da ne bi neko nepozvan ušao kroz vrata koja �uvaju), onom desnom rukom naBu novi list Mushafa koji treba prou�iti, i nastavljaju, mir-no i nekako odsutno, kao da su se baš tada našli na Onom Svijetu, opet iznova.

Eto, ti milioni siromaš-nih kairskih trgovaca, za-natlija, hamala, zemljorad-nika, bera�a pamuka... ti milioni koji su kroz poko-ljenja svojih predaka pre-živjeli faraone, Aleksandra Makedonskog, dinastiju Ptolemeja, po-tom rane muslimanske halifate (Emevi-je i Abbasije), pa Fatimije, slavnoga Sa-lahuddina i njegove Ejjubije, Mamelu-ke, Osmanlije, Napoleona i Francuze, Lorda Kromwela i Britance... u njima Kur’an osvaruje svoje t r a j a nj e na na�in nade, utjehe, obodrenja, na na�in stalne prisutnosti u klanjanjima i u ob-redima, potom i na na�in prisnog dru-ga koji doBe ljudima u posjetu kad im se raBa dijete, ali i kad se umire i odlazi na Onaj Svijet.

Ne sje�am se sada koliko je bilo peta-ka koje smo proveli u Kairu u tom mje-secu naše studentske posjete Egiptu, ali su mi slike iz kairskih džamija sa džu-me-namaza još jasne.

Petkom, ve� od deset sati izjutra, oni siromašni kairski trgovci, zanatlije, ha-mali, zemljoradnici, vratari, piljari... dolaze obrijani i lijepo sreBeni i namiri-sani, u velikom broju, u džamije, na pri-mjer u onu Sayyiduna Husayn, sjeda-

ju na koljena ili se naslanjaju na stu-bove kojih ima bezbroj, po�inju šapta-ti Kur’anske odlomke, onoliko koliko ih znaju napamet, ili oni koji su pismeni uzimaju primjerke Mushafa sa najbliže police, pa onaj svoj rasklope, i u�e cije-li sat, nastaje zujanje kao da su oko vas rojevi p�ela.

Tako to milozvu�no ide sve dok se ne osjeti pucketanje i naštimavanje mikro-fona, tamo skroz naprijed, iz pro�elja velike džamije, a onda se zapo�ne ra-

Djelo Fazlur Rahmana "Glavne teme Kur’ana" jedno je od najboljih propedeutičkih djela o temeljnoj knjizi islama. Fazlur Rahman kao dugogodišnji profesor na Univerzitetu u Čikagu dao je nemjerljiv doprinos razvoju kur’anskih studija na Zapadu.

Mnoga orijentalistička djela su prevedena na arapski. Takav je slučaj i sa djelom Theodora Noldekea "Historija Kur’ana". Ovo Noldekeovo djelo je mnogo kritikovano u islamskom svijetu, jer se u njemu Kur’anu prilazi kroz metodologiju tzv. "historijskog kriticizma".

Ovaj enciklopedijski rječnik Kur’ana na francuskom samo je jedan od mnogih primjera enciklopedijske obrade kur’anske leksike u savremenom dobu. U djelima kao što je ovo Malika Chabela o Kur’anu se daju veoma sažete i efikasno napisane informacije. Savremeni čitatelji, koji žive u svijetu biznisa i informacijskih tehnologija, imaju sve manje vremena za velike komentare Kur’ana.

še

na ih ne ti-n-

ne-lj-to-az ta ko d-i-u --

a

na

40 PreporodSEPTEMBAR

zlijegati samo jedan glas Kur’ana, glas ���"�� ������ �Q���� �� ��"�� ��� �������������"���������������������������'� ����� ����� �� ��� ������ ���� ������� �����������'����� � �����������������

����&��� &����� ����� ���svuda unaokolo nastupa-�������������O����������"�� ��������&����������kama, koje je znao vrhun-ski praviti, i vladati nji-���� ���� ��O� ����O��� �����Kur’ana.

� %���� ��� � ���&�� &� ���kvence u sekvencu, maj-storski je pratio putanju odjeka svoga glasa, dok su se sa Kur’anom sašaptava-�� &���� ������� [�==���na Husayn.

P a m ć e nj a � #��� ������� �Q� �����

(� ?���������������"��������� �� ������� (� ?����������������������"���'����������������(� ?�����

�(� ?�������������������������������"�� &��������"� �������� ��� ���� ��� 4�L��"����� ��� !���� ����� &������� ����Q��� ��������������'�� �'�&�����������������onaj mekkanski.

Zašto se ���������� Kur’an glasno, &�O������O�������������� ����������*�

� ���� ���� �� � ��������� ���� ������ ��� ���Q ������ ������ �� ���������(� ?������ ������ospoljeni glas*�

���O���������6����������&�����������stranosti i nijemosti, sa stranica i sahi-fa, ili iz vijuga ljudskog mozga, iz prsa i &�����"��� Q�����������ispoljila, u rav-�����&������"������&��������� ���������O���� �Q��Q�*

� ��� ����� ��� �� ���� ��� ���� ������ ���6���� &����� �� �� �� �� �� ��� �� �� �� ��� ����������������"������&�����"�&��������

�������� Q����� ���� ��������� ������ ��� 6���� (� ?�������� ������ ��O���� ��'���ma i spuštena na ljudska usta, na jezike i nepca, u ���&������"������*�

Ovim dolazimo do jed-��"� ������������"� &�����nog svijeta Kur’ana, do njegovih mnogolikih pam-�������hifz).

� ]���� '�$&��� ��O��� �Q�� � ������ &����� (� ?���napamet.

� (� ?��� ��� ��B�� ������� ���� ���"���� �������������� �������� � ���"�ran od miliona ljudi hif-zom� �Q�������� ������������ ������ �� ����� ���ravi.

� (��� �������� ��O��� ������������� �Q� ��(� ?����"������� O���������� �� ��

���������������������������������u sim-��������� ����������� �� ����������samoga praakta objavljivanja Kur’ana.

Kako god je Muhammed alejhis-se-���� ���� �Q� ��� ������� (� ?����� ������������ '� ������ O��� ��� '� ��� ���stavljao Svevišnji Bog preko meleka R�� ���� ����� � ��� ����� �� �Q���� ��(� ?���� ������������ �� daljnjem objav-ljivanju Kur’ana, i njegovu razglašava-nju svijetom.

�+���������'�$&� �'�$&���������&��mljinih vremenskih podioka kontinui-raju usmeni Kur’an u njegovom razgla-O������� �&����� ��'������ �������

����"��" �$���������� ������������ ��nama svijeta u prošlosti, kao i danas.

� %��� (� ?��� �������� ����� ��� ����������������������������������� �������� ������������ ��'������ �$������"� ��������� >������� ���� ��� ��� � �������"����"�O���������'�������������������� � ��� ������������� ���������� ��������� ��&�������+������

!��"������������ ����� �������� ����#tovi Kur’ana, to su najduhovniji akti revnovanja i štovanja Kur’ana, jer pred-stavljaju umnogome neposredovanu re-Q��Q��� (� ?����� �� ������ ��� ������� �������'���� ���� ���O����� (� ?������ 6������������������� ����������������������uzdizanja�� ��������P������6�����

����������������(� ?���������� ��Q�onalnim kulturama islama sagledava-��������O�������������������������alnosti.

�]�"����������hafiz��&����(� ?������pamet), a da se i ������������������������$ ���������� (� ?���� ����������� ��� ����������������� (� ?���� &� ��'����"� ��������������������'������ �����&Q�jama.

� [��"�� ��� ��������� (� ?���� ���������������������������� ����������������������� ����������� P����� 6���� �� ����mu.

�� ����(� ?�������������������������P����� P��� � ��������������� ���������������� � ���������� �� ������kip ili kumir.

Cijeli Kur’an je i ve-���� ������ �$ ��Q������Q��Q��� ����������nja Boga posredstvom dvije temeljne vrste P�������"� +���������nja:

� #�� P�"� [���� ������������[���������������7����� �����6����� �kalamullah� �� >�@ ���� ���� �� !�������(� ?�����������!� �'�����������

�P��P�"�[����������������[���������� ������� [����� ��������� �ayatullah) na Vanjskim i Unutarnjim horizontima svih svjetova.

������������������(� ?������������������� �����P������ �������������'������� ����7����� ����P�����6����

� P����� 6���� (� ?���� ��� ������ ������"�������������� ������ & �&� � ��� ���onaj starozavjetni zahtjev da se ne gra-��%���������������������������&�����������- koji je ultimativno ispostavljen pred ]����� �]�������� ����'��������� ��� [�najskoj Gori.

Stoga, kad se pamti Kur’an, pamti ���P�����6���������6�����������������O��������������� � ������"������������V��� ��6���� �����'������ ����������������� ��� ����� $��"�� &���� $��"�� ������� $��"���� ����� +���� ��� 6����� ������� �������������'�����&��������������������&�� �" ��������� ��� ��� &�������� ������� ����� ����� ��� ���������� � ����"��mora.

�>������� ������ �&��"��&�O���������������������(� ?��������P��������6�����������&��������������(� ?�����

�!��������������O�������&�O������namaz ili salat� �;��������������;�������������od dva aspekta:

�%������&"��� �����O��������(� ?�������������� �� ���Q �����&��������"�Kur’ana, i

Kretnji tijelom, npr. stajanje, pregi-������� ����������� ��� ������ ���� �������i sl.

� � ������� ����� ���� ������ ili ����salata� ������� ��� ��� ������"� ������� ��nog) i od vremenskog ili stvorenog di-jela.

���������������&"��� ������������P������6�����

Vremensko i prolazno jeste ono što se sastoji u kretnjama našeg tijela, ru-������"���"������� ����������������������s nama u klanjanju.

Mnoge su lokalne ili pak regionalne �������� ��� ����� �� ������� �Q� �����(� ?��������������������� �����" �$���Kur’ana, kao c) islamske kulture pam-������(� ?����E� ���� ��� � ������ �������univerzuma islama pokazuju tako do-������������� ��������"�&�'������P�����"��]������]�������������������� ��������������������������Q��������������liku, kipu, kumiru, idolu.

�%������(� ?����� �Q� �����(� ?�����šaptanja Kur’ana nadilaze materijalne " �������������������������� �����

A s druge, Bog koji nije voljan da Ga se predstavlja u kakvu liku niti u ka-�������Q���� ����������������[�����" �������� � ��� ���������� ���� E� ��� ������������������[�����6��������� ��E������[����P��� ������ ��������������[���������� ������V�

�P�"����� ������������[����� ��������ma, kao što im time, istovremeno, otva- ����'������������� ��� �������������B����������T���'����������������������tuitivne, imaginarne...

Cijelim Kur’anom odiše duhovna si-metrija� ����� ���������� ������������� ��� �����P�"����� �������� ��vati, misliti, kontem-plirati, intuirati... na ����� ��� ��� ����������vjera, mišljenje, kon-templacija, intuicija... � ���� &��B�� ��� �����������������'� �"����[�����'�����"T

� ��� P�������� � ���scendencije, i

����P�������������Q�����P�"�������� �����&����[��"������ ��

���� �al-Batin), ali Bog je, ipak, Svojom ���O���� �����O����[���������� � &�������� ����&�[����� ���� ����� �az-Zahir), On je u skrušenom ljudskom srcu koje Ga zaziva.

Ukratko: Huwa l-awwalu wa l-ahiru wa l-batinu wa z-zahiru� �+�� ��� � ��� ���������������������7�������I - odje-kuje glas Kur’ana o Bogu.

Apstraktni glasovi Kur’ana, u svome ���&������� �&" ���������� ��������� ���������������� ������������ �����O�����������������Q�������Q������� ��������� ��������������T��&��P���������> ���Q�����Q�����&��P���������!���nencijom.

� %������� �Q� ������ (� ?���� ����������������� ������

Sonorni glasovi recitiranja nadila-ze materijalnost svijeta, ali se toj ma-�� �������� � ������ �� ���� ������������ &�����"�� ����� � �O���� ���� �����(� ?����� ���� �Q���� � (� ?���� ������lja svoj dah.

Ako se samo posvetimo jednoj od te ����� [��� ������ ���� ����� > ���Q������Q���������!�����Q������������ �sutne na vanjskim i nutarnjim horizon-tima svjetova kao njihova osnova i pot-����������������&�������'���������� ��� � ������� ���� ������� ������ ���mirenje "dva mora".

Upravo je islam na stranicama Kur’ana opisan kao duhovno pomire-����P�����> ���Q�����Q����P�����!���nencije.

���������'�$&� �'�$&������������� �Q� ���� (� ?��� ��� ����� ��� ��������

Al-Hadid (LVII), 3.

Sve je više tematskih komentara Kur’ana danas. Ovo djelo od Muhammeda El-Gazalija je veoma cijenjeno i doživjelo je brojna izdanja na mnogim jezicima. Kur’an po temama je projekat koji je započeo rektor al-Azhara Mahmud Šeltut. Ovakav pristup Kur’anu pokazao se veoma plodotvornim.

Estetika Kur’ana plijeni pažnju savremenih istraživača Kur’ana. Ovo djelo Navida Kermanija na arapskom (koje je izvorno napisano na njemačkom jeziku – Gott ist schön, das ästetische Erleben des Koran) pokazuje glavne teme estetičkih pristupa Kur’anu kao zvuku, kao osobenom stilu, kadenci, rimi, itd. Naravno, posebno je opisana "obredna" ravan Kur’ana.

Preporod 41SEPTEMBAR

vrijeme posvete a) svome glasu koji iz-"��� ��(� ?���������O��������������&��do daha dok njihovo slušateljstvo raz-mišlja o izgovorenom.

�>������ �������� !��������� � ����Transcendentno.

�!�����������������������R�'�[���������"� P�"�� ���$���� � �'������ �����On u svakome trenu iznova stvara svi-����[������[�����O���

T u m a č e nj a� %� ������ �������� �Q� ������

Kur’an je i nakon 1400 godina jedna-����������

U jednom predanju Muhammed alej-'����������������;���������&Q�������"���� �O��(� ?������ ����;�

Sa stranica pisanih primjeraka (� ?�������&��������'��� ���&���������������&������(� ?������6�����

� [������ ��� � ����&���� ���"����� ���bereketa�� ���� ��� ���� �� ��� ���" �$�skih primjeraka Kur’ana.

�#����������������������������(� ?����dolaze da ����������� �'��� �� ���� �������� ����������� �'�� �� ��� šta to Kur’an �����& kako ��(�& šta on od nas ��(�&���������� ���������(�& nakon što ��� ��� ���"���� (� ?������ ���� &"��� ��ili zapiše.

� >��������� (� ?���� ����� ���"���ke recepcije Kur’ana ljudskim duhom i umom,� ��O� ���� O��� � ������� �Q� �����Kur’ana predstavlja recipiranje Kur’ana ljudskim uhom, dok pisanje Kur’ana �� ���" �$��� ������ �Q��Q��� (� ?���������

�(� ?��� ������"������� � ���O���� � "��������������V�

Dakle, u ovom našem ljudskom svi-jetu Kur’an ��� ����� ����� vrijedi, on �� &����� ���"���� ��� ����� �� ���� ���������njegova su pitanja neprolazna jer pita-������������������� ���&���O�"�� ����&��"� ������� R�������� ��� ��� ���� ����di, i samim tim ispunjavamo uvjet da ������� ����������(� ?���� ����� & �����i otvoreno.

Muslimansko vjeruju o Kur’anu gla-si:

�(� ?�������P�"��(� ?������P�������vor.

�(������� �����������������������O�������������&���T���������(� ?�����O���pita, to nas njime Bog pita. Kad Kur’an ����������&������ �P�"������(���(� ?���&����������&������ �P�"�&�����

�P�"���� ��������� �������7��"��� ���&�'�����prema nama, ljudima, neprolazni. Kad god ��� ������� ����� � �stupamo Kur’anu, ili o njemu razmišljamo, ���������&���������ravimo na planu, ili na ��������� ����������Kur’ana.

Da još jednom podsjetimo: Mnogolika ������� �Q� �����(� ?����� �� ���Q ��na u zvuku ili milozvuku ljudskih gla-sova, na razini slušanja pripadaju naj-��������"������ ���� ������ O���O��� ���recitiranja, taj njihov glas i zvuk, prak-����� � ������� ��������� ��� ���� ������������'���>���B� �� ����" �$���� ��� ����Q���(� ?����'��� ��Q�� ���'$��otvorene su za sve ljude oslovljene lje-�����������������B�����

� [�� ����������� (� ?���� ���� ������������������������>���������(� ?��������������������"�������� �����������������'�����Q�������'�� �"�����

� ������ ��������� �� � ��Q�������

� ��O���� ����������� ��������� �� ����&� �� ����"���� ��������� �� [� �������� F"������� 7�Q������� ����������� (� ��� ]� ?�O����� ��������� �� (������ [���=������ ��������� �� !������������� ������� �� ��������� ������ �� ������ ��������� ���"�� "������ ���� ������ �������Q���������������������������� ��(� ?���� � ��'���� � ����� ������� ���� ���

������� ��������������������������������a Kur’ana koje je razotkrio musliman-ski genij, tokom ovih 1400 godina pre-���������'��������(� ?�����

�7�&� ��������� ��������� ������������������������������(� ?�����

� !����� ������� � (� ?���� ���������$��� ����(� ?������������(� ?��������'����� ��B�������� ���������� �&����������� ���� 7�� � ��� �� �&��� ��(������komentari� (� ?���� ����� ���� ��"�������raznovrsnim teorijama lijepog i pravil-��"�����O���� �Q��Q��� ������"��&"���� �� (� ?����'� ������� � ����� �'��dištima glasova, nazalizacijama, gemi-��Q������ &���������� (� ?����'� ��smena, itd.

)��������� �������� Kur’ana sa-�� �������� � �������(� ?���� ��� ��������� ������ " ������kim teorijama. Ti ko-mentari daju stroge upute kako je, i za-O��� ���� �� �� ��� �����poznavati Kur’anske ������ �������������� � ������� ���unutar raznolikih gra-�����'��������������

stava, pravila, itd. Etimološki komentari� (� ?���� �����

����� �������&��B��������� �������(� ?����'� �����

*������������������� Kur’ana razjaš-�������� & ������� ����������� � ; ���� ���;� � �����&Q��� ����� �������� ���"������� (� ?����� ����� ���� �� ������mnoštvom stilova Kur’anskog izraza. Arapski jezik Kur’ana je neodvojivo po-vezan sa pogledom na svijet� ���� �����mo i zaimavamo sa stranica Kur’ana. [������� ������� � (� ?���� ��� ����� ������ ����O� (� ?����'� ����� ���hove kolokacijske zakonitosti, itd.

*������������������ Kur’ana u prvi

����� ����'� �� �������� ���������� ���������� &� �� �� �� �� ��� �� (� ?����� +�� �����'� '��� ���'� ���������� ������ ��� &���@'�]�'$�&���O���������ku na Zemlju, i poprimio ������� (��"�� ����]��'�$���(� ?��� ��� �O�&������ �&��mijevan, on je visoko polise-mno štivo, polisemija izvi- �� &� (� ?����� �� ����� &����"��'� ������������ >��polisemnost Kur’ana daro-

����� ���� &��B�� �������ga, islamsku povijest sa pet priznatih islamskih � ���'��������'� O���la. Svaka je od njih, prak-����� ����� ������ ���������;������;�� ����� �����(� ?������ �O�&�������� �polisemije.

*����������� �������� (� ?���� ����� ��� ��������kim cjelinama Kur’ana, i u ��������������&�� ������������Q��� " ������'�� ��������'� � ��������'� ���mentara.

Obredni komentari� (� ?���� �������� ���Q$Q ������ �� ����� ���� ������� ��������������� �������� ��� �� ��Q��(� ?����� R���� ������ � ������� ��"��vore na pitanja kako to Kur’an obredno ��(�� �� ��� ���������� ������� � ���"����� �O�����%�(� ?���������� ������T�;� �������������������V;4��������������� ������������ �(� ?���������������������������"�������������������������������

Pravni komentari Kur’ana su, �� ����� �� ����� ����'� ���������'�'�� $��� � � �� � ������ � � �� ��� ������O������� � ������� O� ���� ������&����� � ���� �� ��'���� � ����������&����� ��� � ���"�� ����� ;� �������'��� ����;�O� ����������������������ili plemenskih kodeksa, s druge strane.

%� ����� +�������� ��� ��� qanun je &������ � ������� ���� ������ �� �����dodatak prakticiranju šerijatskog prava.

� #��� �������� � �������� � ���'� �������� �� ������ �� ����� O��� ����+�#ju moralnu svijest kod ljudi, ili što pod-����� ��� ���� ���� ���������� ��������Kur’ana za koje se cijeni da su izvor za �� �������&��"�����������������

� 7�� ����� ������� ��� &����� ������spomenuti fiqh� �� ����� �������� ��nje), napose usulu l-fiqh kao metodo-logiju šerijatsko-pravnih ekspozici-��� (� ?����� 7�� �������� ������� � ���

Al-Baqarah (II), 183.

Narodna bogoštovlja su sa svoje

Djelo Michaela Sellsa "Pristupi Kur’anu" bavi se poglavito mekkanskim periodom Kur’ana. Autor Sells je u ovoj knjizi posebno objasnio "magiju Kur’anskog zvuka".

Veliki je broj muslimana koji pišu djela o historiji Kur’ana. Ovo Al-Azamijevo djelo pokazuje kako se Kur’an, od usmene riječi, našao u knjizi, pisanoj riječi. Djelo pokazuje kako su muslimani bdjeli nad autentičnošću Kur’ana, svoje svete knjige. Al-Azamijevo djelo je i polemičkog karaktera, ono opovrgava neka od mišljenja radikalnog orijentalizma.

Irfan Ahmad Khanovo djelo "Razmišljanja o Kur’anu" predstavlja savremeni komentar Kur’ana na engleskom jeziku. Djelo ima u vidu zapadno orijentiranu publiku, na njegovim stranicama se nude umjerene racionalističke predstave o Kur’anu.

42 Preporod BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.

14 STOLJEĆA KUR'ANA

nih komentara Kur’ana dolazi se do za-klju�ka da su svih onih "deset zapovije-di" (al-wasaya al-’ašr) zajedni�ka bašti-na Biblije i Kur’ana.

Zaseban svijet Kur’ana predstavljaju njegovi do-gmatski komentari, speci-fi�no usredoto�eni na tu-ma�enja (pravilnog razu-mijevanja) na�ela islam-skoga vjerovanja. Ukrat-ko, komentari Kur’ana ove vrste podu�avaju nas ka-ko je pravilno razumije-vati Kur’an sa stanovišta islamskog vjerovanja. Na primjer, kad se u Kur’anu kaže Huwa l-awwalu (Bog je prvi), to zna�i da je On Prvi, ali bez po�etka!

Filozofski komenta-ri Kur’ana nastaju u do-ba susreta sa gr�kom tra-dicijom, i unekoliko sa in-dijskim, kineskim i perzij-skim nasljeBima. Vidljive su mnoge plodotvorne sin-teze, Kur’anski diskurs je

svojom porukom proširen u nova duhov-na prostranstva i iskustva, i tamo kon-tekstualiziran.

Svi se komentari Kur’ana dijele unu-tar mnogih tematskih, metodoloških, vremen-skih ili drugih deter-minanti. Postoje tra-dicionalni, racional-ni, ezoteri�ki, egzote-ri�ki, sufijski, poetski, narativni ili pripovjed-ni, �udoredni ili pro-povjedni... komentari Kur’ana.

Svjetovi komentira-nja Kur’ana se šire, na na�in galak-sija koje se roje u beskrajnom svemi-ru. Novo vrijeme donosi nove komenta-re Kur’ana, svako vrijeme otkrije svoje razgovore sa Kur’anom. Danas postoje tzv. nau�ni komentari Kur’ana koji sebi stavljaju u zada�u svojevrsnu ocjenu ili evaluaciju nau�nih teorija savremenog

scijentizma, ali ima i na-u�nih komentara Kur’ana koji iz Kur’ana izvode cje-lovite nau�ne teorije.

Š t o v a nj a Kur’an, njegove rije-

�i, sentence, kratke fra-ze, njegove blagodatne stranice – sve to je od pr-vog dana zemaljske poja-ve Kur’ana, od prvog dana kako je ta knjiga iz Vje�-nosti po�ela stizati i "sila-ziti" �ovjeku, i u �ovjekovo vrijeme, postalo sastavni dio islamskih obreda.

Prakti�ki, cijeli Kur’an ima obrednu ravan, u�iti/recitirati Kur’an je bogo-štovno djelo (‘ibadat) naj-višeg reda.

Samo sa u�enjem/recitiranjem su-ra i ulomaka Kur’ana obligatni namaz ili salat ("islamska molitva") vrijedi u svom punom kapacitetu.

Isto vrijedi i za strukturu dobrovolj-nih namaza (nawafil) ili ekstra-klanja-nja koja nisu stroga dužnost, ali jesu li-jepo djelo.

Sam Kur’an ima i veoma naglašeno zna�enje obreda.

Kur’anske rije�i wa qur’ana l-fadžr i

same doslovno zna�e "u�enje/recitiranje Kur’ana zorom",7 odnosno protuma�e-ne su u smislu obavljanja ranojutarnjeg namaza. Ovo je važno mjesto u samom Kur’anu, na kojem se Kur’an, odnosno u�enje/recitiranje Kur’ana, poistovje�u-je sa obavljanjem namaza (salat).

Kur’an je, dakle, sam temelj i sama zgrada pet dnevnih islamskih nama-za, uvjet bez koga se ne može održava-ti struktura bogatoga spektra islamskih obreda.

Ne samo u namazi-ma, ve�, uvjetno ka-zano, i u cjelokupnoj "molitvenoj struktu-ri" islama, u svim re-gijama islama na na-�in bogoštovlja, Kur’an ima središnju i sržnu ulogu.

Štovanjem Boga po-sredstvom intenzivnog korištenja Kur’ana kao permanentno govorene rije�i, muslimani vrše jednu apstraktnu, umnogome nevidlji-vu sakralizaciju prostora.

K tome, mnogo toga drugog u tradi-cionalnoj muslimanskoj kulturi življe-nja preuzeto je sa stranica Kur’ana. Na primjer, pozdrav as-salamu alaykum

("Mir vama!")8, osim samog �ina pozdrav-ljanja ima i popratnu svrhu razglašavanja kur’anskih rije�i, što je �in koji je islamsko bogoštovlje detektiralo bogougodnim.

Sa stranica Kur’ana su mnoge rije�i i fraze ušle u rje�nike svakod-nevlja tradicionalnih

muslimanskih naroda. El-Hamdu li-llah (Hvala Bogu!),9 In ša’-Allah ("Ako Bog da!"),10 Ma ša’–Allah! ("Divno je!" "Tako Bog želi!"),11 i mnoge druge, jesu veoma frekventni ulomci Kur’ana koji se �uju na ulicama, koriste se u mediji-ma, u književnosti, itd.

Narodna bogoštovlja su sa svoje stra-ne ili intenzivirala propisane upotrebe Kur’anske rije�i i u svrhe izvan strogih obreda, ili su, �ak, ta popularna bogo-štovlja multiplicirala upotrebu Kur’ana i njegove rije�i sasvim izvan onog opse-ga koji je "zvani�no propisan".

Uzimaju�i uobzir i propisana obred-na i popularna posezanja za Kur’anom, možemo kazati da se Kur’anska rije� koristi u svrhu izlije�enja, blagoslova, uspjeha, obodrenja, osnaženja, davanja nade, okrijepljenja, utješenja, itd.

U tradicionalnim islamskim sredina-ma Kur’an je najvažniji svjedok mnogih svakodnevnih postupaka ili iznimnih ceremonija(la): raBanja djeteta, nadije-vanja imena, vjen�anja, �iš�enja, kupa-nja, obla�enja, uljepšavanja, objedova-nja, itd.

U zaklju�ku ovog odjeljka treba re�i da je obredna ravan Kur’ana ono što je najintenzivnije, najraširenije i najtraj-nije do �ega su ljudi muslimanskog �o-vje�anstva, oni najširi slojevi naroda, stizali i uspijevali recipirati na strani-cama te knjige.

7 Al-Isra (XVII), 78.8 Al-A’raf (VII), 46.9 Al-Fatiha (I), 1.10 Al-Kahf (XVIII), 69.11 Al-Kahf (XVIII), 69. Vidi u jednom drugom kontek-stu i Al-A’la (LXXXVII), 7.

Ž i v lj e nj a Iznova naglašavamo da je tokom ovih

�etrnaest stolje�a recipiranja Kur’ana ljudski genij na stranicama Kur’ana ra-skrivao mnogolike svjetove Kur’ana.

Ali, komentari Kur’ana su najbolji do-kumenti o na�inima duhovnog življenja, kao i duhovnih raspoloženja vremena, i društvenih i kulturnih opredjeljenja u kojima su se našli muslimani.

Pa ipak, uz obred-nu ravan islama koja je velikim dijelom pre-uzeta u skladu sa upu-tama Kur’ana, inten-zivna pobožnost ne sa-mo u ravni obreda, ve� i u ravni mišljenja i vi-še duhovne prakse, je-ste veliki pe�at inte-lektualnih postignu�a mnogih komentatora Kur’ana, slavnih osni-va�a pravnih škola,

znamenitih sufija, duhovnjaka, putnika. Kao da je primarna zada�a Kur’ana

ta da kod �ovjeka razbudi o Bogu makar i najmanju slutnju, namisao, strepnju, nadu, vjeru, štovanje.

Komentari Kur’ana su, naravno, bi-li i ostali veoma važni, ali su se trendo-vi komentiranja Kur’ana mijenjali, ne-ki su i izumrli. MeButim, pobožnost ko-ju su muslimani uma i viših izraza du-ha tražili (i pronalazili) na stranicama Kur’ana nadživjela je svaku školu tuma-�enja Kur’ana, nadrasla je svako sektaš-ko opredjeljenje, nadmašila je i svaku re-gionalno omeBenu i obilježenu kulturali-zaciju islama.

Pobožna ili obredna ravan koja pritje-�e iz Kur’ana prožela je mnogolike svje-tove Kur’ana koje je raskrio �ovjek i pro-našao ih kao svoj duhovni zavi�aj. Kao što je prožela i sama djela koja su sa�ini-li i dali znameniti muslimanski umnici.

Vidjeli smo iz prethodnih odjeljaka da je slušanje/recitiranja Kur’ana prije sve-ga pobožni �in, premda je za samo reci-tiranje potrebna temeljita specijalizaci-ja od mnogo godina marljiva rada. Tako-Ber, pisanje Kur’ana i kaligrafska tema-tiziranja ljepote njegovih rije�i i maxima su, prije svega, smjerni pobožni �in, ia-ko je on, naravno, popra�en iznimno važ-nim i temeljitim školovanjem u toj obla-sti. Na primjer, hafiz Hasan ef. Hadžija-hi�, umro u Sarajevu 1850. godine, bio je znamenit i kao vrstan kaligraf. Svo-me kaligrafskom zanatu pristupao je po-božno, toliko intenzivno i snažno da je tokom dvadeset i više godina u posebnu vre�u ostavljao piljevinu preostalu od za-šiljivanja kalema i olovaka kojima je is-pisivao nove primjerke Kur’ana, i svojim sinovima oporu�io da mu na toj piljevini zagriju vodu kojom �e ga obredno okupa-ti (ogasuliti) kad preseli na Onaj svijet!

Ovo je primjer jedne duboko prefinje-ne i življene vjere, kao i primjer produ-hovljene intelektualne pobožnosti.

I u muslimanskoj tradiciji komentira-nja Kur’ana, ne samo klasi�nih epoha, ve� i dan-danas, postoji snažno uvjerenje da komentator Kur’ana u svome životu treba, pobožno i smjerno, proživjeti svo-je komentatorske teorije, i egzistencijal-no ih iskušati ne samo u intenzivnim ob-redima vjere, npr. postovima i klanjanji-ma, ve� i u istinitom besjeBenju, pošte-nom stavu, �ednom i �estitom življenju.

Komentiranje Kur’ana nije samo pu-ka akademska stvar, domišljena u virtu-alnoj intelektualnosti uma, unutar teo-rijske akrobatike koja bi kao takva nuž-

U jednom kritičkom pogledu na mu-

slimanski Ummet danas, može se vidjeti

da se ogromna većina današnjih musli-

mana nalazi na pola puta između svo-

je stare slavne tradicije, koja ih svojom

veličinom postiđuje iz dubina prošlosti,

i modernog i sekularnog svijeta koji te

iste muslimane razbješnjuje!

I u muslimanskoj tradiciji komentira-

nja Kur’ana, ne samo klasičnih epoha,

već i dan-danas, postoji snažno uvjere-

nje da komentator Kur’ana u svome ži-

votu treba, pobožno i smjerno, proži-

vjeti svoje komentatorske teorije, i eg-

zistencijalno ih iskušati ne samo u in-

tenzivnim obredima vjere, npr. postovi-

ma i klanjanjima, već i u istinitom besje-

đenju, poštenom stavu, čednom i česti-

tom življenju.

Sve je više djela o Kur’anu, islamu, Božijem Poslaniku Muhammedu (s.a.v.s.) itd. na zapadnim jezicima. Ovo djelo "Arapski svijet i Evropa" pokazuje veoma bogatu intelektualnu razmjenu između arapskog svijeta i Evrope. Mnoge studije o Kur’anu na njemačkom, francuskom, engleskom, ruskom... i mnogim drugim evropskim jezicima danas su postale dio islamske tradicije. Danas je engleski jezik vodeći jezik islamskih studija. Nisu bez osnova procjene da će o islamu uskoro biti mnogo više djela objavljenih na engleskom nego li na tradicionalnim islamskim jezicima.

Mjesto Kur’ana u savremenim intelektualnim debatama je iznimno važno. Ovo djelo Suhe Taji-Farouki donosi veoma bogatu panoramu intelektualnih evaluacija savremenog doba u odnosu na Kur’an. Djelo, također, donosi i pregled savremenih teorija o Kur’anu.

Preporod 43SEPTEMBAR

����� �����������������������"����������"&����Q�����"���O�������������������rijskih pogleda samoga komentatora.

� 7�� ����� &� ������ &������'� ���mentatora Kur’ana doznajemo kako su ���������������������������� �� ������������������� ��(������ svoja komen-���� ���� �� ������������ !��� R�� � ���>��� � ��� ��/H���"������ ��� Q���� ������ ����� �� ��������� ��� ����� � �������za svoj komentar Kur’ana, putovao je u ������� �� ����� �������� ���&������ ����de-naratore, provodio duge dane u pre-danim klanjanjima, dovama i molitva, e da mu dragi Bog tako prosvijetli um pa �������� ��� ����� ���������������������������� ��� ��� ����Q��� �ma’na) Kur’ana.

��������� ����� ��� �#������������&����� ��� �� �������� ��� ��� ������ ����poznatija djela, npr. Ihya ‘ulumi d-din �;+�������������� ��'������;���������&�dugotrajne postove.

� !� ������ ��� �� ��&� �� ���"���� ������������������������Q��� �����F��������� ��R���O��������������������&���je kao sufija i zahid��� ����������������njenih velikih munara, kao i u Jerusale-������������#��#\������&��������������������"���������&�������������������stovima, namazima, u glavnim aulama ������ O�����'���������#����&������&� ������ �������������"��� ���� ��� ���� ������ ����'� �����������" �$�� Q�'������� ��������

� !� ������ ��������� � (� ?���� #��� ������� �%�� � �&�����'O� � ��� �����������Q��������������������O���������������� �����������"�����������(�?�����Mekki, pisao ga je više od tri godine, te ���&��"�������������������� ������������������� ��������(�?����� �&����;P�������������;��R�� ����'���

�[���#&�����'O� ���������� ���������" �$�����"��������� ��#��(�OO�$��������� &������ �� ��Q�� ������������� ����� ����(�?��12 Bio je uvjeren da je nje-"���������� �(� ?����������������������� ���� �� ����� ����������� ����������"�� ������ �� &����� ��������� ��������������������&���O�V

��������'������'��������������� � ����������O���P����"�����������]��'������������'��������� ��� ��� ;�� ��;���������;�� ��;��;���;�����(� ?�����(����huluquhu l-qur’anu).

D o g a đ a nj a � !&�� ��'���'� ����������� ���������

da se mnogoliki svjetovi Kur’ana u ovih ��� �������������������������������"��B����������������������������O������������� ���������������������������normama.

�(� ?������ &��������'����� ��������kao i u materijalnim kulturama musli-������"� ������������� � ���������'�dijasporalnih zajednica. U svakoj dionici ��'�'���������� ����"����������������� &�����Q�� �al-ummah�� ��� ���� ������� �����"�����������'�������'��������������O������������������������� ����"���dalo svoga prakticiranja naputaka i nor-mi koje, kao inspiracije, prispijevaju sa stranica Kur’ana.

� +�� � �'� ����������� (� ?���� �����manski komentatorski genij je nastojao �������� �"������������6����(� ?����������������������������������

�!���?���\\���� ���5HI�������������� �(� ?����&�P� ������� ������������šljenja o �����������'����'�����3��'����#

12 Abu l-Qasim Mahmud ibn ‘Umar az-Zamahšari, Al-Kaššaf, IV, izd. Daru l-ihya wa t-turati l-’arabiyyi, Bej-rut, 2001., s. 831.

ma Kur’ana��������� �������������>����T����P��"��������al-wa’d���H��� ��������al-wa’id����������������al-amr��������� �����an-nahy���I��7�" �����as-sawab���4��(��&����al-’iqab�����5�����������&�������al-

qasas).13 � +�'� ������ �������� ��� ����O������

����� ��� ��� ���� ����� ��� �� ��Q����(� ?���� ���� � �� ����������� ��'�����������O���O�������� �������������

S druge strane, jednu savremeniju ka-tegorizaciju planova ili sektora Kur’ana �� ���������� ��������������� ���C�&�� �6�'���� ��� �� �/33���� �� �� ��� ��� Q����� (� ?��� �� ��� �B���� ��� �������'����������T����P�"� �God���H��������������������Q� �Man as Individual��� ��� ����������� �O���� �4��� ���*�����5), 4. Pri- ���� �Nature��� I�� ����������� � +�������Prophethood and Revelation��� 4�� +����P����� ������ �6��'������5��� 5�� ������� �&��� �Satan and Evil), 8. Pojava musli-������� &�����Q�� �6�������� �7� 8'��Muslim Community).14

Drugi su komentatori, ljudi duha i uma, sa svoje strane, dali mnoge druge ����$��Q��� (� ?����� 7��� ��� ��7� ���&� [����"�� ��� �� �/3I��� ���� �� ���(� ?��� ��� � ��������� �������T� ��� #��� �����O��� H�� (������O��� ��� F����� ���Eshatološki.�I

�#������ ������������ ��� ������������������������ ��� ������ &�����&��������� � ���� ��"�B����� (� ?���� � ���"��'�kazivanja, unutar s e d a m velikih pla-nova prirode i ljudskog društva.

Zato što Kur’an o njima intenzivno go-�� �� ��������"�B�����(� ?����� '�����na kao govor same sudbine sa njegovih ���������7������� ������(� ?����4 se ����T

�� ����� �������� �������������������koji se ponavljaju

����������������������������������������������������;���?�����������������

�������&�������������������������*�� !��� ������ ���� ��� � � ���������� ���

���� � ������������ ������ ���� �������

13 Isma’il Haqqi al-Burusawi, Ruhu l-bayan, IV, Ista-nbul, 1421/2000., s. 486.

Fazlur Rahman, Major Themes of the Qur’an, Minneapolis, 1994.

���������� ������������������� ����������Al-Higr (XV), 87.

se "ovih sedam znakova" odnose na slav-���F��C��'���Al-Fatiha), suru kojom se ;���� �;�� ������ ������� (� ?���� 7�� ���se suru gleda kao na jed-nu široku kapiju koja vo-di u druge sure Kur’ana. Al-Fatiha ima sedam zna-menitih stavaka ili reda-ka, odatle je u komentari-ma Kur’ana nazvana sin-��"����;������&�������ayata koji se ponavljaju" �as-sab’u l-masani).

� 7� ������ ����� �������povod navršetka 1400 go-���� ��� �������� ��������vanja Kur’ana ne dopu-šta nam da ovdje široko konsultiramo komentare Kur’ana i njihova mišlje-nja o "sedam znakova ko-ji se ponavljaju".

�#�� ������ ����������� ������"������� �������������� ���� &�������� ��� ������� $��������� ;������znakova koji se ponavlja-��;����&��������;������� ������"�B���;����� ��� ������� &���������������� ��� ���������������� ������"������"����� �O�����

� [����� ��"�B������� ��O� �O�� �������������������� �� ��"�B��� � ��� &�����������������"�B���� �������������� ��"������ga i "discipliniraju".

Kur’an se tako sa svojih stranica ogla-šava i kao permanentna Opomena na ljudski nehaj spram "sedam kazivanja", ;������&������;�� ;�����������������;���;������� ��;���������������������"��B������������O�&������������ ����>����T

������� ����az-zilzal, ar-ragfah), odro-��� ���������� ��� �&���te vrste.

���� � �al-ihraq) koje prouzrokuju sušni vjetro-�� �&�'� � ���� �al-i’sar), stradanja u vatrenim sti-hijama.

�������� �at-tufan), po-vodnji, cunamiji, nemirna mora i nemirne i uzavre-le rijeke.

��������� �al-imtar), ki-še, nevrijeme, led.

� ����� �ar-ra’d, as-sayhah��� ���� ��� �ar-riyah), oluje, tornada, or-kani.

�� �&��� ������� �ad-durr, al-amrad), navale ��������� &��� �� ��������Q��� �������O����� �������virusa.

6����� �al-hurub, al-qital), genocidi, progoni ��'�(�����B���������� ������

�(���� ��� ���� � �������� �� �O������������ �������������� ��������������ka-(���������� ����&� �����&� �������&������$$$&� ��������� ���� ��� �� ������������� ��� ���� ��� � � ���������� ��������su razmišljali stari Grci, stari Semiti, i � ������ �����������

�%"��������������� �����(� ?���������kazivanja o "sedam kazni" koje perma-���������"�B���� ��������������[� ������� ��b������������������������ ��� �����������"� ����������� �����"� � ����tih kazni.

� R������ �� ����� �������� ����� �����ta, kad za nekoliko minuta vidimo velike �������� ��������� �$�����'������ �O���razmjere, veoma je lahko pratiti, i veo-�����O����������������&������������� �ste Kur’anskih svjetova.

Nisu rijetka djela na slavenskim jezicima koja na nevelikom broju stranica govore o Kur’anu na informativan način. Marko Kerševan i Nina Svetlič priredili su ovaj priručnik na slovenačkom koji može biti od koristi za osnovnu informaciju studentima i intelektualnoj javnosti.

Univerzalna kur’anska civilizacijska vizija je tema kojom se u ovoj knjizi bavi Abdu l-Hamid Ahmad Abu Sulayman. Djelo daje važne odgovore na pitanja globalizacije, univerzalizma i izgleda da muslimanski narodi u takvim kontekstima ponude projekte vlastitog preporoda.

Tumačenje Kur’ana se već u prvom stoljeću islama (VII stoljeće po Isa a.s.) razgranalo u mnoge pravce, koji su kasnije, tokom VIII i IX stoljeća prerasli u škole tumačenja. Ovo djelo je priredio Andrew Rippin, predstavlja zbornik studija koje se bave tipovima klasičnih pravaca u tumačenju Kur’ana.

44 PreporodSEPTEMBAR

S u č e lj a v a nj a Danas svjetovi Kur’ana, o kojima smo

"��� ����������������������������O�������������������'��������������O���Q��� �%� �������� ��������"�����������

slimanski Ummet danas, ���������������������" ����������������O��'����slimana nalazi na pola pu-���&��B��������stare slavne �������& koja ih svojom ve-����������B���� &�������prošlosti, i modernog i se-kularnog svijeta koji te iste ��������� �&���O�����V�

�(���O���'���� �&�����������������O������������������ �&���O������ � ������������uspon Zapada.

� 7��� ��� ����� ������no govoriti da ih uspon Za-pada, njegova dominantna ����� ��� �� � ��� ���"���������������������������� ����� � � ����� � �" ���� ���nove, inoviranju institucija, ��������

�7��������� �����������sti islama nije desilo da je

jedna muslimanima susjedna ili konku-rentna civilizacija predstavljala tako veli-�� ������&�&��������O�������������������Q�vilizacijom Zapada danas.

�������� ���" ������� �&���'��� ��&�Q��������������������������� �&�Q������su se na Zapadu pokazali uspješnim, mu-��������� ���������������� �������

�>����� �$���� ����� �&�������� ����������'����������� ����������� �mnogim drugim.

Prema tome, na jednoj strani se uzvi-���������������"������������b�!!!����������������������&����������������������� B�������"������� ����������� �����'���� ����'�� � ����E�� ������� � &��������� ��"���������O�������������� ��������

� ��"�B���� �� ����������perzijska, indijska, kineska �" ����� ��Q���

S druge pak strane, ne-����� ����O��� � ���������raskrivene svjetove Kur’ana današnje muslimanske elite ���Q ������������������ku ili ideologijsku pragmu, kratkog daha i karikatural-��"�&"�������&���������O��nu svoga istinskog društve-nog konteksta.

Kur’an pretvoren u po-������ �� ����� �� �� �����program, u "petoljetku", u � �����������"������������zemlje, u set rigidnih nared-�� �&�� ������������� ���������� �������������������� ���������Q��� ��������"�� �$���"�O�������� �lamentarnog dokumenta, takav Kur’an nije onaj ko-

jeg su raskrile one muslimanske epohe ���������������O����������������Q��&�Q��ski i kulturni pojas koji je poletom i otvo- ���O������������������ ��� �������#&�����#$ ����F� ����

Kad god muslimani danas raspravlja-�����(� ?����������� �Q����������� �������&�(� ?�����������'�&����"���� � ���������������������&�����&������������������ �����asri se’adet, na arapskom al-’asru ad-dahabiyyu���7��������O������������������'��������������&��������������tricu u mišljenju.

�#��� ������������� &������������������������������ �����������������O���

������������������������������������ko su ondašnji muslimani došli do takvog �&� ��"������

�%�������� "������������������"������&��������"����"��� �������� ��� �������������"������������������������� ������odgovoru na ������������������&����������������������$

�( � ������������������'�����������'����� &� ���� ������� ������������ '��� � �������������'����������7�����������������O������������������������������������ ����'����O�����C�&���!��$�'�����(� ���(���������������" �B����prije devet, osam ili šest stotina godina. !������������ ���&������&���������'����kupole dominiraju panoramama tih gra-dova, turisti iz cijeloga svijeta im se dive, ����������� ���������������������"�������������� �������� ����������&�������������

�%&�� � ����� ���" ����"�����������razovanja ide, ruku pod ruku, finansira-������������������$�[��������7&��==������ &�������P�"������7������ �� �������� ��� $����������������� � ����������aproksimativnim vrijednostima, mogu ��� ��������������$���� �������� &�tetima na današnjem Zapadu.

�#���"������� ��� ���������O������slimanski univerziteti su, uz veoma mali � ���&�&�����������QO���� ��������������B����������������� ���B��� �$��� ����#��� ��������������������"�����������������O��������������� ������������ &�������;&����������������;���������� ������više nigdje ne postoji, osim u knjigama ko-je su u njemu nekada napisane, ili posto-�����������&�O���������� ���� ������$� ������������������������� ���� �������������O��������������& ���V�

�7����� ���������������&��������������������������O�����Q��&�������������������no)partijski sistem i njegove kadrovike, ��"���������� &������ ��������� �� �$��sore.

�[��������"��� ����� ��� ����������� ��&������� �� ������������O����� ���&�� ��&������ ��Q�����Q������"���'����������������������������������&���������������svrstavaju kao muslimanske ili islamske.

U takvim akademskim sredinama, �� ���� ���O������������Q��������� �����;&������������������;��

�>���B� ������Q����������������"�� ������� � Q�������� �O������� � ������ �����O����������������O����������������������>����������� &���������� ����Q�� �'����verziteta.

� !����������������������������"�������"�� ���������� ���"�����������"�tradicionalni muslimanski autoriteti pri-&����������'����� ���� ��������� ��� ����razvijanju koncepta univerziteta, ljudskih prava, razvoja nauka, itd.), umjesto, da-�������� ���������������������������pozitivan izazov za kreativno i inkluzivno �O��������� �����B������ �����"��� ���������"�� �������������'����� &������������&����������������Q���������"�što ima drugi samo zato što se vlastitim ����������������� ����������

�7������������������ �����' �� �"���sovi današnjih muslimanskih intelektu-���Q���������������������� ���� "��'����'������'�������'�������"���'����nalizacija Kur’ana i islama. Dva imena i ����"�����������������&������� �$���� ��[�==�����������7�� ����� �������&�! ������� �$��� ��#�����������#'������#���[���=�������� �������&�[���������# �����

�+�������� �$��� ����������������"���studije u kojima su posve jasno izrekli te-�������� ������� ��������������� ������

Ali, jedno je kritika Zapada kad se po-znaje Zapad, a sasvim drugo ideologij-

����� ���������������"��&������"�����&�ostatka.

�R���������� ��������������LL�"����������������������(� ?�������������������O��&�������"��������������� ��Q����������������(� ?����������������������Kur’an otet i otrgnut od njih, da je nasil-�������������� ��� ������������������� �������������������������������������O���diskursima.

%��� ���� ��� ����� ��� ���� ��B�������&���B���� ����������� �� ���� �������(� ?��� &��������'�"����� �"���������T�F����&�����"��������� ��V

�(���������������������������������pesimizma.

�#����������� �����������������������ne slike tradicionalnog islama diljem da-našnjeg svijeta, islama koji traje u svojim ��� ���������������������� �� �����������������������������������������danjima, diskursima.

� >����� ����� ��� ������ � �����&�� ��(� ?�������"�����������������Q����������������

Na njemačkom jeziku ima na desetine kratkih uvoda u Kur’an. Jedan od najnovijih napisao je Murad Hofmann.

Leopold Weiss ili Muhammad Asad napisao je The Message of the Qur’an kao svoj prijevod i komentar Kur’ana na engleskom. Djelo je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina XX stoljeća bilo iznimno hvaljeno i prevođeno na mnoge jezike. Muhammad Asad je o Kur’anu progovorio na zapadno razumljiv način. Die Botschaft des Koran je njemački prijevod njegova djela Poruka Kur’ana.

Kur’an je objavljen na arapskom jeziku, Kur’an je najvažniji čuvar arapskog jezika. K tome, Kur’an umnogome utemeljuje duhovnost Arapa. Ovo djelo se bavi "arapskim umom" u Kur’anu, bavi se onim što je ova sveta knjiga zauvječno sačuvala od arapske tradicije i genijalnosti.

Sa stranica Kur’ana potekao je islam, kao vjera u Boga, kao duhovnost, kultura, civilizacija, svjetogleđe. Kur’an i islam potrebno je sagledavati u dinamici, i u kontekstu vremena i mjesta. Ovo djelo Hansa Künga je jedan iznimno vrijedan pregled muslimanskih pristupa Kur’anu i islamu, ali i zapadnih proučavanja Kur’ana.