Oblici političkog poretka – demokratija i autokratija

*Demokratija –pojam

Demokratija je nastala od grčkih riječi demos = narod i kratein = vladati, demokratija bukvalno znači „vladavina naroda“.

Kao pojam je nastala u antičkoj Atini, ali je i tu bila daleko od bukvalnog značenja same riječi.

U Atini je demokratija bila privilegija slobodnih građana, kojih je bilo znatno manje od robova. Čak i među tim slobodnim građanima nisu svi imali pravo učešća u javnom životu, jer su se dijelili na „polites“ (imali pravo) i „idiotes“ (nisu imali ovo pravo).

* * * * *

Moderna demokratija je predstavnička demokratija, s obzirom da je narod brojan da bi vladao neposredno.

Ovaj oblik demokratije je nastao na temeljima Rusoove ideje o vladavini suverenog naroda, osnaženoj idejom jednakosti i slobode.

U modernim državama demokratija predstavlja politički režim u kom većina naroda, na unapred tačno određen način može stalno ili povremeno da učestvuje u vršenju državne vlasti (preko svojih neposredno izabranih predstavnika), kontroli rada svojih predstavnika, postavlja pitanje njihove odgovornosti itd.)

Dakle, ona nije „vladavina naroda“, već vladavina u ime i u interesu naroda.

* * * * * Vrste demokratije

Stvarna i formalna demokratija

-Stvarna demokratija (demokratija identiteta) je utopija, koja predstavlja stvarnu težnju da cijeli narod vlada, bez podijele na one koji vladaju i one kojima se vlada. Neostvarljiva je.

- Formalna demokratija je ono što mi danas poznajemo kao demokratiju, a što je kroz istoriju postojalo u različitim oblicima (antički model, liberalna demokratija, novi savremeni oblici)

Suština je da tu postoji podela na nadređene i podređene, one koji vladaju (shodno unaprijed utvrđenim pravilima i procedurama, uz zaštitu prava i slobode građana) i kojima se vlada.

* * * * *Politička i ekonomska (socijalna) demokratija

*Politička je primarno usmjerena na obezbjeđenje pravne države - političkih prava i sloboda građana, odnosno njihovog učešća u vršenju političke vlasti.

*Ekonomska i socijalna demokratija-težište stavlja na unaprjeđenje ekonomskih i socijalnih prava i sloboda, te se ogleda u težnjama za stvaranje socijalnih pravnih država (kakva je npr. Njemačka), nasuprot liberalnim demokratijama.

* * * * *

- Neposredna i posredna demokratija –

*Neposredna demokratija postoji kada narod neposredno vrši vlast kao državni organ ili organi.

U širem smislu, ovaj tip demokratije obuhvata ovlašćenje naroda na donošenje odluka samo iz oblasti zakonodavstva i to samo putem davanja inicijative.

U užem smislu, neposredna demokratija podrazumjeva ovlašćenja na donošenje odluka iz oblasti zakonodavstva, izvršne vlasti i sudstva, s tim da se može dati kako samo inicijativa za donošenje odluke, tako i učestvovati u samom donošenju odluke. Obaveza naroda na učešće u donošenju odluke može biti obavezno ili fakultativno.

Oblici neposredne demokratije su:

*Referendum predstavlja oblik neposrednog odlučivanja građana o prijedlogu za ustavnu promjenu,za donošenje zakona ili pak za odlučivanje o drugom značajnom javnom pitanju.

*Plebiscit je stariji oblik od referenduma, postojao u svim državama, dok je referendum tekovina moderne predstavničke demokratije. Na plebiscitu se izjašnjava o životnim pitanjima jednog naroda, postojanju državne zajednice, prisajedinjenju ili otcepljenju i sl.), pa se kaže da se na plebiscitu narod uzdiže iznad ustavotvorca.

Sva ostala pitanja (od oblika vladavine do izjašnjavanja o promeni ustava, donošenju zakona i dr.) su predmet referenduma.

Plebiscit uvek ima obavezujući karatkter, a referendum može da

bude i fakultativan.

* * * * *

*Narodna inicijativa – obraćanje naroda vlasti, na šta im vlast odgovara potvrdno ili odrično. U ovom slučaju narod pita ili predlaže a vlast odgovara (za razliku od referenduma i plebiscita). Obično se koristi kada se predlažu promjene ustava ili donošenje novog zakona (ukoliko se inicijativa podnosi u ovim slučajevima a vlast je odbije, stiču se uslovi za raspisivanje referenduma o istom pitanju).

*Narodna sankcija (veto) – pravo građana da se naknadno izjasne o nekoj odluci državne vlasti (npr novo-donesenom zakonu), tj. da je potvrde ili se negativno o njoj izjasne i ospore je.

* * * * *

*Posredna ili predstavnička demokratija je vid demokratije u kom narod ne donosi neposredno političke odluke, već neposredno određuje ko će u njegovo ime i u njegovom interesu te odluke donositi i izvršavati, odnosno vršiti državnu vlast u njegovo ime.

Narodni predstavnici se biraju neposrednim putem, na izborima, koji su unaprijed strogo regulisani u smislu prava i procedure.

Iz ovog razloga, predstavnički organ državne vlasti je najvažniji organ u državi i ima zakonodavnu vlast.

Zakone koje donosi dalje izvršavaju i primenjuju upravni organi i sudovi.

* * * * *

Osnovna prava i karakteristike predstavničke demokratije su:

Pravo glasa na izborima: Može biti aktivno i pasivno; opšte i ograničeno (kada je nekim licim oduzeto usled rasne, nacionalne, verske i sl. diskriminacije); jednako i nejednako (kada glas nekih građana vrijedi više ili manje od drugih – npr. roditelji, oženjeni, školovani i imućni i sl.); posredno (građani biraju svoje izbornike a ovi dalje predstvanike u parlamentu), i neposredno (građani neposredno biraju predstavnike); javno ili tajno.

Pravo kandidovanja – starosni cenzus, kandidovanje po listama ili pojedinačno.

* * * * *

*Autokratija*

Kao samovlada, odnosno vladavina manjine, predstavlja suprotnost demokratiji, slozenica od grckih reci: autos – sam i kratein - vladati.

Vlast pripada manjini koja vlada u svoje ime i za svoj interes, a ne u ime i za interese naroda.

Narod je isključen iz političkog života a vlast nije podložna nikakvoj kontroli i odgovornosti.

Nema zagarantovanih prava i sloboda, već je sloboda samo ono što vladajuća manjina dozvoljava.

Nastala je u Sparti.

Vrste autokratije:

Diktatura – u osnovi označava neograničenu vlast i kao takva je sušta suprotnost demokratiji. Njeno značenje u starom Rimu, gdje je i nastala, je bilo takvo da je pod određenim okolnostima ona smatrana neophodnom i zakonitom. Naime, u Rimu je diktatura označavala predaju vlasti jednom čovijeku kada je država u opasnosti. Kasnije je izobličavana i zloupotrebljavana, te je poprimila krajnje negativan kontekst. Diktatura može biti lična (neograničena vlast jednog čoveka) ili stranačka i vanstranačka (neograničena vlast grupe ljudi).

Tiranija – je nasilna i samovoljna vladavina jednog čoveka nad svojim podanicima, iako može biti i zakonita i nezakonita. Karakteristična za antičko doba.

* * * * *Despotija – u njoj vlada pojedinac, oslanjajući se na zakon

sile, dok su svi drugi jednaki u ropskoj podređenosti.Apsolutistička monarhija – pojedinac raspolaže

suverenom vlašću, koju mora da vrši na osnovu čvrstih i utvrđenih zakona, ali sa druge strane opet ne podleže nikakvoj društvenoj kontroli ili saradnji. Monarh nije odgovoran podanicima, ali mogao je snositi neki vid moralne odgovornosti.

Oligarhija – vladavina nekolicine najmoćnijih

Aristokratija – vladavina manjine po osnovu izuzetnog porijekla ii svojstava

* * * * *

Teokratija – vladavina duhovnog plemstvaPlutokratija – vladavina najbogatijih

Totalitarna država – je moderan oblik autokratije, čiji cilj je totalna kontrola društva. Ta država je osiona i nasilna, umjesto slobode nudi sigurnost, umjesto lične akcije- akciju mase, podržava militantno shvatanje demokratije i bodri borbeni duh, postoji samo jedna ideologija, jedna partija, tajna policija koja sve drži pod kontrolom, partijski monopol nad oružanom silom i državna kontrola nad privredom.

Kao najpoznatiji primjeri u istoriji se javljaju: fašizam, nacionalsocijalizam i staljinizam.

♣Poseban oblik autokratije predstavlja harizmatski tip vlasti.

♣Nosilac harizme uzima zadatak koji mu je određen i na osnovu svoje misije zahtijeva da mu se drugi pokoravaju i slijede ga.Oblik harizmatske vlasti u modernom vremenu predstavljali su autoritarni režimi 20.vijeka-nacizam u Njemačkoj i fašizam u Italiji.

PITANJA:

1.Šta je demokratija?2.Koje su vrste demokratije?3.Koji su oblici neposredne demokratije?4.Šta je predstavnička(posredna)

demokratija?5.Koje su vrste autokratije?6.Šta je oligarhija?7.Šta je totalitarizam?