preuzeti ovdje.

ISHODI UČENJA

SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE

OSIJEK, 01.08.2012.

Naziv studijskog programa SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE Nositelj i izvoditelj studija Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za biologiju

Trajanje studija Preddiplomski studij u trajanju od 3 godine odnosno 6 semestara

Obujam/bodovi 180 ECTS

Uvjeti za upis na studij Četverogodišnje srednje obrazovanje i zadovoljeni uvjeti razredbenog

postupka za upis

Naziv koji se stječe

završetkom studija Sveučilišni prvostupnik / prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog studijskog programa student će moći:

Povezati spoznaje o nasljeđu sa znanjima o strukturi gena i DNA, te

povezati organizaciju staničnih struktura i biomolekula s njihovom

funkcijom.

Predstaviti osnovna saznanja o strukturi, funkciji, klasifikaciji i

raznolikosti mikroorganizama i gljiva (Fungi)

Objasniti pojmove vezane za morfologiju, anatomiju, histologiju,

fiziologiju i evoluciju biljaka i životinja.

Razumjeti temeljne postavke ekologije biljaka i životinja, interakcije

između biljaka i životinja i okoliša te načine njihove prilagodbe i

rasprostranjenosti.

Definirati temeljna načela i pojmove: opće, analitičke, anorganske,

organske kemije i biokemije.

Primijeniti teorijsko i praktično znanje u obradi podataka, njihovoj

interpretaciji i odabiru odgovarajućih matematičkih i/ili statističkih

metoda u biologiji.

Koristiti principe rada najčešće upotrebljavanih laboratorijskih

tehnika i instrumentalnih metoda u biologiji i kemiji

Planirati i izvoditi terenska istraživanja koja uključuju različite

metode uzorkovanja, determinaciju, obradu i pohranu biljnog i

životinjskog materijala.

Kompetencije koje student

stječe završetkom studija

Prvostupnici će moći upisati neki od diplomskih studija iz područja

prirodnih znanosti polje biologija ili u kombinaciji s drugim

ponuđenim poljem (na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu ili Fakultetu prirodoslovno-matematičkih

znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu).

Ukoliko je prvostupnik završio preddiplomski studij biologije s

izbornim modulom kemija moći će upisati diplomski nastavnički

studij biologije i kemije na Odjelu za biologiju.

Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u laboratorijima u

svojstvu suradnika-laboranta-tehničara.

Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u nadzornim i stručnim

službama zaštićenih područja (Nacionalni parkovi, Parkovi prirode,

Županijske javne ustanove itd.)

Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u sklopu gradskih

uprava (komunalna poduzeća, zelene površine i dr.)

Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u tvrtkama koje brinu o

javnozdravstvenoj i komunalnoj higijeni, veterini te zaštiti bilja

(dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, fumigacija i dr.)

OBVEZNI PREDMETI

Naziv kolegija FIZIKALNI TEMELJI INSTRUMENTALNIH METODA U BIOLOGIJI Šifra BBO103 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Prvi Status kolegija Obvezni

Nositelj kolegija dr.sc. Vera Cesar, izv. prof. dr.sc. Branimir Hackenberger Kutuzović, docent

Suradnici na kolegiju

Jasenka Antunović, asistent

mr.sc. Lidija Begović, asistent

Selma Mlinarić, asistent

Željka Lončarić, asistent

dr.sc. Sandra Stepić, viši asistent Obujam/bodovi 4 ECTS Jezik Hrvatski i engleski

Ishodi učenja

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

Objasniti važnost primjene prikladnih metoda u biološkim istraživanjima

Adekvatno koristiti temeljna znanja iz fizike u korištenju instumentata

Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne principe rada najčešće

upotrebljavanih instrumentalnih metoda

Objasniti princip povezanosti između potrebe za određenim tipom rezultata i

upotrebe određenih metoda i mjernih instrumenata

Analizirati spoznaje dobivene mjerenjima

Organizirati korištenje određenih laboratorijskih instrumenata

Napraviti plan kombiniranja određenih metoda u svrhu dobivanja cjelovitih

podataka

Zaključiti o potrebi povezivanja praktičnog rada i učenja teorijske osnove

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Sadržaj predavanja:

Princip rada svjetlosnog mikroskopa, fluorescentnog mikroskopa i elektronskog

mikroskopa. Mikroskopija. Princip rada vage. Vaganja. Princip rada pH-metra.

pHmetriranje. Princip rada termometra. Mjerenje temperature. Princip rada

kisikove elektrode. Princip rada spektrometra. Spektrometrija. UV

spektrofotometrija. IR i nearIR spektrometrija. Princip rada fluorometra.

Fluorometrija i spektrofluorometrija. Princip rada elektroforeze. Princip rada

centrifuge. Centrifugiranja. Glavni principi kromatografskih tehnika.

Tankoslojne kromatografije. Plinske kromatografije. Tekućinske

kromatografije. Princip rada atomskog absorbera. Princip rada spektrometra

masa. Kombinacije instrumentalnih metoda.

Sadržaj praktikuma:

Mikroskopiranje. Spektrometrija. UV spektrometrija. nearIR spektrometrija.

Fluorometrija. Centrifugiranje. Mjerenje pH. Mjerenje koncentracije kisika.

Vaganje. Elektroforeza. Izoelektrično fokusiranje. Tankoslojna kromatografija

na papiru i na gelu. Kromatografija u stupcu.

Uvjeti u kojima se stječu

kompetencije

Odjel za biologiju Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docent i izvanredni profesor iz

biologije uz pomoć asistenata

Provjera i vrjednovanje

Odjel za biologiju Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docent, izvanredni ili redoviti

profesor uz pomoć asistenata

Primjer provjere i

vrjednovanja

Izrazite masu 0,573 g u mg i μg. Koja je elektroda uobičajena na pH-metrima? Što je kontaktni termometar?

U kojem dijelu spektra zelena boja najviše reflektira? Kojem dijelu spektra pripada svjetlost valne duljine 610 nm? Kako glasi Lambert-Beer-ov zakon? Što je monokromator? Koje su karakteristike tankoslojne kromatografije? Kako se zove pločica s definiranim mjestima adsorbirane tvari (bendovima)? Na shematskom prikazu rotora znakom x označite kako bi razmjestili 6

uzorka koje trebate centrifugirati:

Što je indeks loma? Što je okular? Koje komponente čine kondenzor? Što je numerička apertura? Kakvu svjetlost koristifluorescentni mikroskop za dobivanje slike objekta? Zašto je elektronski mikroskop dobio je naziv „elektronski“? Što je na nativnu elektroforezu u poliakrilamidnom gelu O čemu ovisi gibanje čestica u električnom polju? Koje su karaktristike SDS elektroforeze? Za kakva mjerenja se koristi kisikova elektroda?

Opća i posebna znanja

koja se stječu na kolegiju/

opće i specifične

kompetencije (cilj)

CILJ: Instrumentalne metode nezaobilazan su subjekt svakog

suvremenog biološkog istraživanja. Student će u ovom kolegiju upoznati

i naučiti osnovne principe rada najčešće upotrebljavanih instrumentalnih

metoda od kojih će većinu primjenjivati pri radu u praktikumima tijekom

daljeg studija.

Nastava Predavanja Seminari Vježbe

sati/tjedan

ukupno

2 1

30 15

Način polaganja ispita Pismeni i usmeni

Obvezna literatura

SKOOG A.D., HOLLER F.J., NIEMAN A.T., 1998: Principles of Instrumental

Analysis, Saunders Golden Sunburst Series.

RUZIN, S.E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University

Press, New York, Oxford.

Preporučena literatura

MAC DONALD, 1975: Fizika za biologe i medicinare, Školska knjiga, Zagreb.

RICKWOOD, D., FORD, T.C., STEENSGAARD, J., 1994: Centrifugation:

esential data, John Wiley & Sons, Chicester - New York.

RUBBI, C.P., 1994: Light microscopy: essential data. John Wiley & Sons,

Chicester – New York.

ŠTRAUS B., STAVLJENIC-RUKAVINA A., PLAVŠIC F., 1997: Analiticke

tehnike u klinickom laboratoriju, Medicinska naklada, Zagreb.

Naziv kolegija BIOLOGIJA STANICE

Šifra BBO104

Studij Preddiplomski studij biologije

Semestar Prvi

Status kolegija Obvezni

Nositelj kolegija dr.sc. Vera Cesar, izv.prof.






Jezik Hrvatski i engleski

Ishodi učenja


Objasniti važnost primjene spoznaja o građi i funkciji stanica u živome

svijetu

Adekvatno koristiti temeljnu biološku terminologiju

Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o građi i

funkciji stanica

Objasniti princip dinamičke povezanosti između struktura i njihovog

funkcioniranja u stanici

Analizirati spoznaje o kontinuitetu staničnih procesa

Promatrati stanične strukture mikroskopom

Napraviti preparate za mikroskopsku analizu


Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Kemijski sastav stanice. Pregledni plan stanične organizacije: protocite, eucite.

Kompartimentizacija stanice. Organizacija i kemizam biomembrana. Oblici

transporta kroz biomembranu. Citoskelet. Struktura i funkcija interfazne jezgre:

kromosomi, DNA i geni. Kontrola genske ekspresije. Stanični ciklus.

Replikacija. Transkripcija. Mitoza i endomitoza. Mejoza i crossing-over.

Endoplazmatski retikulum, ribosomi i biosinteza proteina. Golgijev sustav,

lizosomi, peroksisomi, glioksisomi, vakuole. Mitohondriji:

ultrastruktura i funkcija. Stanična energetika. Plastidi i plastidni pigmenti.

Ultrastruktura kloroplasta i fotosinteza. Diferencijacija stanica, kontrola rasta i

kancer. Stanična imunost.


Upotreba svjetlosnog mikroskopa: okularni i objektni mikrometar.

Moćrazlučivanja i upotreba imerzijskog objektiva. Korištenje stereomikroskopa

i fotodokumentacija. Protocite i eucite. Biomembrane: vitalno bojenje, granična

plazmoliza. Interfazna jezgra. Mitoza. Izrada citoloških preparata. Endomitoza.

Mitotska aktivnost: izračunavanje mitotskog indeksa. Mejoza. Crossing-over.

Plastidi: kromoplasti, leukoplasti, etioplasti. Kloroplasti i fotosintetski

pigmenti. Upotreba fluorescentnog mikroskopa. Izolacija kloroplasta.

Centrifugiranje. Elektroforetsko razdvajanje proteina.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni ili redoviti profesoruz

pomoć asistenata


Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije uz

pomoć asistenata

Koristeći imerzijsko ulje mikroskopirali ste i izmjerili duljinu bacillusa koja je

iznosila 2 podjeljka okularne skale. Baždarenjem pomoću objektnog

mikrometra odredili ste da 1 podjeljak okularne skale ima duljinu 0.82 μm.

Koji objektiv ste koristili i kolika je duljina mjerenih bacillusa?

Što je radna daljina mikroskopa?

Primjer provjere i

vrjednovanja

Što je osnovna građevna jedinica biopolimera: amiloze, amilopektina,

glikogena i celuloze?

Koji organizmi pripadaju u eubakterije?

Što je nukleoid?

Od čega se sastoje biomembrane?

Što je kolesterol?

Što je olakšana difuzija?

Kako molekula glukoze prolazi kroz biomembranu?

Gdje se nalaze molekule celuloza sintetaze?

Što je citoskelet?

Koje su karakteristike biljnih stanica?

Što je hitin?

Što je heterokromatin?

Od čega je građena DNA?

Što su vodikove veze?

Od čega je građennukleosom?

Kako se sintetizira 5'-->3' lanac DNA?

Što su DNA-vezujući proteini?

Koja je funkcija kinetohornih mikrotubula?

Što je sinptonemalni kompleks?

Nacrtajte par subtelocentričnih kromosoma na kojima se crossing-over dogodio

na duljem kraku u diplotenu, dijakinezi i metafazi I.

Koje su karakteristike sestrinskih kromatida?

Što je transkripcija?

Koja je uloga promotora

Koja je funkcija ρ proteina?

Nacrtajte strukturnu formulu dezoksiadeninozinmonofosfata.

Što je ori?

Kako su građeni "aktivirani" nukleotidi?

Kako djeluje DNA polimeraza I?

Opišite rad DNA ligaze.

Što su spliceosomi?

Koja je funkcija jezgrinih pora?

Kako je građen ribosom?

Nabrojite adaptorske molekule.

Koji su organeli autonomne citoplazmatske uklopine?

Gdje se događa glikozilacija proteina?

Koji enzimi se nalaze u peroksisomima?

Gdje se nalaze lipokromi?

Opišite etioplaste?

Što je ubikinon?

Koja je funkcija enzima Rubisco?

Opišite necikličku fosforilaciju.

Koliko molekula piruvata nastaje procesom glikolize od jedne molekule

glukoze?

Koja je funkcija ATP sintaze?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

CILJ: Zadaća kolegija je dati temeljna znanja o gradi, strukturi i funkciji

stanice, osnovnejedinice života. Posebno je važno da studenti usvoje princip

dinamičke povezanosti izmeđustruktura i njihovog funkcioniranja u stanici, te

da usvoje spoznaju o kontinuitetu staničnih

procesa. Poseban cilj praktikuma je samostalan rad studenata u smjeru

razumijevanja ivizualizacije dogadanja u stanici.


sati/tjedan

ukupno

3 3

45 45

Način polaganja ispita Praktični, pismeni i usmeni

Obvezna literatura

ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON,

J.D., 1994: Molecular

biology of the cell. 3rded. Garland Publishing, Inc., New York – London.

COOPER, G., HAUSMANN, R., 2004: Stanica – molekularni pristup.

Medicinska naklada

Zagreb.


HILYARD, N.C., BIGGIN, H.C., 1989: Fizika za biologe. Školska knjiga,

Zagreb.

IKIC, D., PAVELIC, K., SPAVENTI, R., 1989: Onkogeni i faktori rasta.

Globus, Zagreb.

DENFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika: morfologija i fiziologija. Školska

knjiga, Zagreb.

PAVELIC, K., SPAVENTI, R., 1992: Molekularna onkologija. Globus, Zagreb.

RUBBI, C.P., 1994: Light microscopy: essential data. John Wiley & Sons,

Chicester – New

York.

BOWES, B.G., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing,

London.

CAMPBELL, N.A., 1996: Biology, 4th ed. Benjamin/Cummings Publishing

Co., Menlo Park,

CA.

DENIS, D.T., TURPIN, D.H., LEFEBVRE, D.D., LAYZELL, D.B., 1997:

Plant metabolism. 2nd ed.

Longman, Edinburgh Gate, Hralow.

VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc.

New York.

Naziv kolegija MIKROBIOLOGIJA

Šifra BBO105


Semestar Prvi

Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ljiljana Krstin, doc. dr. sc. Goran Palijan

Suradnici na kolegiju Zorana Katanić, asistent

Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik Obujam/bodovi 4 ECTS Jezik Hrvatski

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz slijedećih mikrobioloških tema:

a) morfologija i struktura bakterijskih stanica,

b) fiziologija bakterija, c) utjecaj fizičkih i kemijskih čimbenika na bakterijske stanice, d) osnovna svojstva virusa i subviralnih infektivnih čestica, e) životni ciklus virusa, f) tipovi virusnih genoma,

g) onkogeni virusi, h) epidemiologija virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti.

Samostalno obavljati laboratorijski rad s virusima i bakterijama.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Upoznavanje s kolegijem Morfologija, struktura i fiziologija bakterijske stanice Uloga bakterija u životu prirode i čovjeka Glavni oblici bakterija, tehnike bojanja Bakteriologija vode Antibiogram Identifikacija pojedinih bakterija i virusa Glavna svojstva virusa, morfologija i struktura virusnih čestica Metode uzgoja i prijenosa biljnih virusa Simptomatologija virusnih bolesti Serološke metode u istraživanju virusa Virusne stanične uklopine Epidemiologija pojedinih virusnih bolesti


kompetencije

Odjel za biologiju Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć

asistenta i stručnog suradnika

Provjera i vrjednovanje Odjel za biologiju Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć

asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

1. Čvrsti bakteriološki medij sadrži: a) više od 20 % agara b) 10 do 20 % agara c) 0.1 do 0.2 % agara d) 1 do 2 % agara

2. Francesco Redi, Louis Jablot i Louis Pasteur su zaslužni za: a) razvoj teorije fermentacije b) obaranje teorije spontane generacije c) razvoj abiogeneze d) otkriće prvih antibiotika

3. Vanjski sloj bakterijske stanice se sastoji od:

a) sluzavog omotača i kapsule b) glikokaliksa, stanične stijenke i membrane c) vanjske i unutrašnje membrane d) G

+ i G

- stanične stijenke

4. Zaokružite točnu tvrdnju o veličini, morfologiji te svojstvima virusa: a) prosječni promjer virusnih čestica je u rasponu od 10 – 400 µm

b) virusi su obvezni paraziti c) virusi imaju staničnu građu

d) virusi ikozaedralne simetrije štapićastog su oblika

1. 5. Povežite pojmove: a) Dmitrij Ivanovski, b) prvi otkriveni animalni 2. virus, c) Edward Jenner, d) virus žute groznice

__ virus slinavke i šapa __ prvi otkrio postojanje virusa (virus mozaika duhana –TMV) __ prvi otkriveni virus čovjeka __ razvio cjepivo protiv velikih boginja

6. Virus se od stanice do stanice u zaraženoj biljci širi: a) provodnim elementima b) plazmodezmijama c) floemom

d) ksilemom



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Mikroorganizmi su najjednostavniji oblici života, zato je posebno važno da

studenti dobiju znanja o njihovoj strukturi, funkciji i klasifikaciji kao i

temeljima organizacije života. Također, vrlo je važna spoznaja o graničnim

formama između živog i neživog. Studenti će dobiti osnovna saznanja o

bakterijskim, biljnim i animalnim virusima te subviralnim patogenima. Poseban

cilj praktikuma je samostalan rad studenata u praktičnoj manipulaciji

mikroorganizmima. Nastava Predavanja Seminari Vježbe

sati/tjedan ukupno

2 2 30 30


Obvezna literatura Juretić N. (2002) Osnove biljne virologije; Duraković S. (1999) Opća

mikrobiologija Preporučena literatura Znanstveni radovi iz područja mikrobiologije

Naziv kolegija OPĆA ZOOLOGIJA

Šifra BO106


Semestar Prvi


Nositelj kolegija dr. sc. Enrih Merdić, izv.prof.

Suradnici na kolegiju mr. sc. Nataša Turić, viši asistent

Goran Vignjević, asistent



Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

Definirati i opisati što je život i razlikovati životinjske oblike

Naučiti osnove sistematike s posebnim osvrtom na sistematiku zoologije

Objasniti ishvatiti pojamove vrsta, podvrsta i porodica

Shvatiti izolacijske mehanizme

Upoznati podjelu životinjskog carstva

Proučiti osnovna tkiva te povezati strukturalni i funkcionalnu stranu tkiva

Analizirati usporediti i shvatiti funkcionalnu kompleksnost života kroz

proučavanje organiskih sustava

Otkriti razloge osnovnih oblika ponašanja životinja

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Unutar kolegija se objašnjava što je život, raznolikost životinjskih oblika,

Uvodi se u osnove sistematike gdje objašnjavaju pojmovi vrsta, podvrsta,

sistematske kategorije, specijacija, izolacijski mehanizm i nonenklatura.

Upoznavanje s podjelom životinjskog carstva. U poglavlju histologije daju se

temeljne odrednice građe i funkcioniranja osnovnih tkiva. Objašnjava se

strukturalna i funkcionalna kompleksnost životinjskih organizama kroz analizu

organskih sustava: pokrovni, potporni, mišićni, živčani, osjetni, probavni, dišni,

optjecajni, izmetni, hormonalni i rasplodni. Na kraju studenti se upoznaju s

osnovnim značajkama ponašanja životinja.


kompetencije

Nastava se izvodi na Odjelu za biologiju u učionici i praktikumu

Nastavu izvodi izvanredni profesor iz biologije, dva asistenta i dva stručna

savjetnika


Studenti imaju kolokvij svaki dan i to ono gradivo koje su čuli na predhodnom

predavanju i praktikumu.

Na kraju tjedna je veliki tjedni kolokvij (trećina gradiva)

Ukupno postoje tri velika kolokvija

Ukoliko studenti polože sva tri kolokvija oslobođeni su pisanja pismenog dijela

ispita.

Primjer provjere i

vrjednovanja

Kako se koriste biokemijske analize u sistematici

Kakvi su homologni a kakvi analogni organi?

Navedite neke probleme kod određivanja životinja

Navedi oblike pokretanja kod životinja

Koje su funkcije pokrovnog sustava

Koja je razlika a koja je sličnost intracelularne i ekstracelularne probave

Nabroj oblike molekularnih prenosa informacija u organizmu

Opiši nespolno razmnožavanje i usporedi s spolnim



opće i specifične

kompetencije (cilj)

U okviru ovog kolegija studenti se trebaju upoznati s osnovnim pojmovima

zoolološke znanosti koji u mu potrebni za razumijevanje učenja svih zooloških

disciplina.


(sati/tjedan)

ukupno

3 3

45 45

Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz tri dijela: praktični (gradivo praktikuma) te pismeni i usmeni.

Obvezna literatura

MATONIČKIN, I., ERBEN, R. 2002: Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb.

MILLER, S., HARLEY, J.P. 1996: Zoology. WCB Mc. Graw – Hill Companiec

Inc. Boston.


RAVEN, P.H., JOHNSON G.B., 1996: Biology. WCB Mc. Graw – Hill

Companiec Inc. Boston.

HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., RADANOVIĆ, I., VIDAKOVIĆ, J., KUČINIĆ, M.,

ŠPOLJAR, M., MATONIČKIN, R., MILIŠA, M., 2004: Protista – Protozoa i

Metazoa – Invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.

Naziv kolegija KVANTITATIVNA BIOLOGIJA 1

Šifra BBO208

Studij Sveučilišni preddiplomski studij biologije

Semestar Drugi


Nositelj kolegija dr.sc. Tarzan Legović, prof. i dr.sc. Branimir K. Hackenberger, docent

Suradnici na kolegiju Željka Lončarić, asistent

Obujam / ECTS 4 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati i opisati temeljne pojmove iz osnova matematičke analize

(funkcije, derivacije, integrali)

Naučiti osnovne funkcije te njihova svojstva, te primjenu u biologiji

Naučiti derivirati i razumjeti pojam derivacije, te primjenu u biologiji

Naučiti osnove integriranja, te primjenu integrala u biologiji

Primijeniti integrale na problematiku vezanu uz biologiju

Skicirati grafove funkcija koristeći diferencijalni račun i svojstva

elementarnih funkcija

Naučiti definirati i primijeniti osnovne parametarske i neparametarske

statističke testove

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Repetitorij matematičke analize, funkcije, funkcije više varijabli.

Derivacije

Integrali

Diferencijalne jednadžbe

Uvod u statistiku (teorija vjerojatnosti, podaci, osnovna svojstva podataka,

kombinatorika)

Uzorkovanja, dizajn eksperimenta, Statistička i praktična značajnost, F test,

t test, hi kvadrat test

Statistička i praktična značajnost. t-test. Analiza varijance.

Metoda najmanjih kvadrata, ANOVA, MANOVA, Spearmanov test,

korelacija

Laplaceova transformacija. Eulerova metoda. Metoda najmanjih kvadrata.

Neparametarska statistika, Wilcoxonovi testovi, Krsuskal-Wallisov test,

Friedmanov test, Poissonov test, Binomialni test, Analiza vremenskih

serija, Cluster analiza.

Wilcoxonovi testovi. Spearmanov test, Krsuskal-Wallisov test. Friedmanov

test. Poissonov test. Binomialni test. hi2-test, Cochrainov test. Analiza

vremenskih serija. Cluster-analiza.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora i docenta iz

biologije uz pomoć asistenta


Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora i docenta iz


Primjer provjere i

vrjednovanja

1. Ulovili ste 3 šarana (Cyprinus carpio) na ribnjaku i izvagali ih, te dobili

ove rezultate: 5 kg, 3.2 kg i 2 kg. Koliko šarana treba uloviti i izvagati

kako bi se mogla procijeniti prosječna masa svih šarana na ribnjaku, tako

da pogreška srednje vrijednosti ne bude veća od 5% srednje vrijednosti.

2. Riješite sljedeće:

a)

b)

3. Izračunajte derivacije sljedećih funkcija:

a)

b)

4. Izračunajte sljedeće:

a)

b)


koja se stječu na kolegiju

/opće i specifične

kompetencije (cilj)

Stjecanje osnovnih znanja iz područja matematičke analize i primjene u

biologiji.

Stjecanje teorijskog i praktičnog znanja u obradi podataka, njihovoj

interpretaciji i odabiru odgovarajućih matematičkih i/ili statističkih metoda.


sati/tjedan

ukupno

2 1

30 15


Obvezna literatura

SIMON, W., 1986: Mathematical Techniques for Biology and Medicine,

General Publishing Company, Toronto.

BRITTON, F.N., 2003:Essential Mathematical Biology, Springer Verlag,

London.

ŠOŠIC, I., 2004: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb.


BOHL, E., 2001: Mathematik in der Biologie, Springer Verlag, Berlin.

QUINN, P.G., 2002: Experimental Design and Data Analysis for

Biologists, Cambridg University Press, Cambridge.

Naziv kolegija GENETIKA

Šifra BBO210


Semestar Drugi


Nositelj kolegija dr.sc. Vera Cesar, izv. prof.







Ishodi učenja


Objasniti važnost primjene spoznaja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, tj.

prijenosa nasljednih osobina s generacije na generaciju

Adekvatno koristiti temeljnu genetičku terminologiju

Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o

razlučivanju genetskih i okolinskih utjecaja

Prakticirati naučeno teoretsko znanje za rješavanje genetičkih problema

Analizirati povezanost između genoma i načina ekspresije pojedinih gena

Staviti u odnos djelovanje pojedinog gena i skupine gena

Zaključivati o složenim mehanizmima utjecaja na strukturu genoma


Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Geni i kromosomi: struktura i funkcija. Prijenos genetičkog materijala.

Gametogeneza. Nasljeđivanje jednog gena: I. Mendelov zakon, intermedijarno

križanje, kodominantni geni, test križanja. Zakon neovisne segregacije: II.

Mendelov zakon, dihibridno križanje. Vezani geni i crossing-over.

Rekombinacija gena. Mehanizmi genske rekombinacije u mikroorganizama:

konjugacija, transformacija, transdukcija. Mehanizmi genske regulacije.

Nuklearna i ekstranuklearna DNA. Mutageni i mutacije. Mutacije sensus

stricto: adicija, delecija, frame-shift. Kvantitativne i kvalitativne promjene

strukture kromosoma: duplikacija, delecija, translokacija, inverzija. Promjene

broja kromosoma: euploidije, aneuploidije. Humana genetika: krvne grupe,

HLA – sustav, sindromi – posljedica genetickih abnormalnosti. Geneticki

inženjering, kloniranje. Populacijska genetika: kvalitativni i kvantitativni geni,

ravnoteža i frekvencija gena.


Citološka osnova nasljeđivanja. Gametogeneza. Monohibridno križanje.

Dihibridno križanje. X2– test. Vezani geni. Frekvencija rekombinanti. Vinska

mušica. Mehanizmi determinacije spola. Barovo tijelo. Genska rekombinacija u

bakterija. Kartiranje bakterijskog kromosoma. Uzgoj bakterija za potrebe

genetičkih istraživanja. Replica plating. Kvantitativne i kvalitativne promjene

strukture kromosoma. Izrada citoloških preparata. Promjene broja kromosoma.

Humani kariotip. Odredivanje krvnih grupa. Postavljanje biljne kulture in vitro.

Analiza frekvencije kvalitativnih (Hardy-Weinbergovaformula) i kvantitativnih

(varijacijski poligon) gena u populaciji.


kompetencije

Odjel za biologiju


pomoć asistenata


Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni ili redoviti profesor uz

pomoć asistenata

Primjer provjere i

vrjednovanja

Nacrtajte strukturnu formulu odsječka molekule DNA u kojem je vidljivo

komplementarno sparivanje AT i CG dučičnih baza.

Koje su funkcije DNA polimeraze I?

Što je promotor?

Gdje se odvija transkripcija u eucitama?

U kojem procesu sudjeluju spliceosomi?

Što je amplifikacija gena?

Kako je regulirana kontrola genetičke varijacije u prirodnoj populaciji?

Što je merozigota?

Što je i gdje se nalazi SAT zona?

Opišite megasporogenezu?

Tijekom kojeg procesa se događa nezavisna segregacija gena?

Objasnite funkcioniranje ABO sustava krvnih grupa?

Opišite Hershey i Chase -ov pokus.

Crvene oči kod vinske mučice određuje spolno vezani gen, a njegov recesivni

alel određuje bijele oči. Gen za zakržljala krila je dominantan i nalazi se na

jednom od autosoma, a njegov recesivni alel određuje normalna krila. Kakve

mušice i u kojim omjerima se očekuju pri križanju dihibridne ženke i mužjaka

crvenih očiju i normalnih krila?

Navedite primjer negativne inducibilne kontrole transkripcije. Nacrtajte shemu

rada odabranog primjera.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

CILJ: Povezivanje spoznaja o nasljedu sa znanjima o strukturi gena i DNA, te o

njihovom funkcioniranju glavni je cilj kolegija. Prakticiranje teoretskog znanja

za rješavanje genetičkih problema.


sati/tjedan

ukupno

2 2

30 30


Obvezna literatura

CAMPBELL, N.A., 1996: Biology. 4th ed. Benjamin/Cummings Publishing

Co., Menlo Park,

CA.

LEWIN, B., 2000: Genes VII. Oxford University Press Inc., New York.


WINNACKER, E.L., 1987: From genes to clones: introduction to gene

technology. VCH

Verlagesellschaft mbH, Weinheim – New York.

JONES, R.N., KARP., A., 1988: Introducting genetics. John Murray Ltd.,

London.

GRIFFITHS, A.J.F., MILLER, J.H., SUZUKI, D.T., LEVONTIN, R.C.,

GELBART, W.M., 1993: An

introduction to genetic analysis. 5th ed. W.H. Freeman & Co., New York.


J.D., 1994: Molecular

biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York – London.

ZERGOLLERN, LJ. i sur., 1994: Humana genetika. Zagreb.

FOSTER, G.D., TWELL, D., 1996: Plant gene isolation: principles and

practice. John

Wiley&Sons, Chicester – New York.

HUGES, M.A., 1996: Plant molecular genetics. Longman, Edinburgh gate,

Harlow.

BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002. Biochemistry, 5th ed.

Freeman & Co., New

York.

VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd Edition. John Wiley & Sons,

Inc. New York.

Naziv kolegija ANATOMIJA BILJAKA

Šifra BBO210


Semestar Drugi


Nositelj kolegija dr. sc. Melita Mihaljević, docent


Tanja Žuna Pfeiffer, asistent

Dubravka Špoljarić, asistent

Vanda Cvijanović, stručni suradnik


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati temeljne pojmove iz botanike i botaničke nomenklature.

Opisati svojstva, građu i funkcije biljne stanice.

Usporediti građu i svojstva biljne i životinjske stanice.

Opisati anatomsku građu vegetativnih organa biljaka, biljnih tkiva i

struktura te njihovu funkciju.

Načiniti svježe mikroskopske preparate različitih biljnih tkiva.

Dokazati prisutnost različitih spojeva u biljnim stanicama i tkivima pomoću

specifičnih reagensa.

Razlikovati na preparatu, proučiti i opisati strukture karakteristične za

biljnu stanicu, tkiva i vegetativne organe.

Nacrtati uočene strukture i promjene te označiti crteže.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Upoznavanje s kolegijem.

Botanika u okviru biologije, razdioba botanike, sistematika.

Opće osobine biljaka.

Organizacija i funkcija biljnih eucita.

Biljna stanica - stanična stijenka, stanični organeli.

Vrste, svojstva i funkcije biljnih tkiva.

Anatomija korijena.

Anatomija stabljike primarne građe.

Anatomija stabljike sekundarne građe.

Anatomija lista.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć

asistenta


Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć

asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

1. Karakteristike stanične stijenke (zaokruži netočan odgovor):

a) daje stanici čvrstoću i oblik

b) razvijena je i u biljnim i životinjskim stanicama

c) građena je od celuloze i pektina

d) nemaju je rasplodne stanice mnogih alga.

2. Primarnim meristemima ne pripadaju:

a) vršni meristemi b) bočni meristemi

c) felogen d) interkalarni meristemi.

3. U primarna pokrovna tkiva ubrajamo __________________ i

______________________.

4. Stomatalni aparat građen je od:

a) ____________ b____________ c)____________

5. Sekundarni ksilem izgrađen je od:

mrtvog dijela: ________________, ___________________ i

___________________ te živog dijela:

__________________________ i ________________________.

6. Pridruži tip dlake karakterističan za pojedinu biljnu vrstu :

a) pelargonija (Pelargonium zonale) _____ 1. etažne dlake

b) broćika (Galium aparine) ______ 2. "T" dlake

c) divizma (Verbascum phlomoides) ______ 3. žljezdaste dlake

d) hmelj (Humulus lupulus) ______ 4. čekinjaste dlake

7. Koncentrične žile su građene___________________________, a

bikolateralne _________________________________________.

8. Označite dijelove na slici poprečnog prereza kroz višegodišnju grančicu

lipe (Tilia cordata).



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Razvijanje sposobnosti samostalnog rada.

Mikroskopiranje s ciljem razvijanja sposobnosti promatranja, uočavanja te

povezivanja i zaključivanja.

Priprema i izrada svježih mikroskopskih preparata biljnih tkiva.


sati/tjedan

ukupno

2 2

30 30


Obvezna literatura


knjiga, Zagreb.

MOORE R., CLARK, W.D., STERN, K.R., VODOPICH, D., 1995: Botany.

Wm. C. Brown Communications, Inc., Dubuque.


BAČIĆ, T., 2003: Morfologija i anatomija bilja, Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek.

LEPEDUŠ, H., CESAR, V., 2010: Osnove biljne histologije i anatomije

vegetativnih organa. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za

biologiju, Osijek.

Naziv kolegija MORFOLOGIJA BILJAKA S TERENSKOM NASTAVOM

Šifra BBO213


Semestar Drugi




Tanja Žuna Pfeiffer, asistent




Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Opisati morfološku građu biljnih organa - korijena, stabljike, lista, cvijeta,

cvata i ploda.

Definirati i opisati funkcije biljnih organa i njihovih metamorfoza.

Promatrati biljni materijal, uočiti karakteristične strukture i promjene te ih

nacrtati i označiti crteže.

Razlikovati tipove izdanka (palme, drveta, grmovi, polugrmovi,

monokarpne i polikarpne zeleni).

Prepoznati i imenovati biljne vrste te ih svrstati u osnovne sistematske

kategorije.

Sakupiti biljni materijal te izraditi herbarij i zbirku sjemenki i plodova.

Istraživati na terenu te razlikovati tipove vegetacije i prilagodbe biljaka na

kopnena, vodena/močvarna staništa.

Koristiti stručnu botaničku literaturu i standardne ključeve za determinaciju

biljaka.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Upoznavanje s kolegijem

Morfologija korijena

Morfologija izdanka

Drveće i zeleni

Morfologija stabljike

Morfologija lista

Cvijet golosjemenjača

Cvijet kritosjemenjača

Cvatovi

Ramnožavanje biljaka, oprašivanje i oplodnja biljaka

Morfologija ploda

Sjemenke i plodovi

Terenska nastava – zeljaste i drvenaste biljke (francuski i engleski tip

parka, poplavna područja uz Dravu, Park prirode Kopački rit)


kompetencije

Odjel za biologiju


asistenata i stručnog suradnika


Odjel za biologiju


asistenata

Primjer provjere i

vrjednovanja

1. Kako dijelimo biljke s obzirom na dužinu trajanja života izdanka i

stupanj odrvenjenosti stabljike?

2. Navedite tipove metamorfoze korijena.

3. Pridružite biljnu vrstu tipu lista:

a) igličasti ______ 1. jasen

b) dlanasto sastavljen ______ 2. divlji kesten

c) neparno perasto sastavljen ______ 3. smreka

d) razdijeljen ______ 4. gorski javor.

4. Napiši cvjetnu formulu cvijeta na osnovu sljedećih karakteristika:

a) zigomorfna simetrija

b) dvospolan cvijet

c) vjenčić građen od pet međusobno sraslih latica

d) čaška građena od pet međusobno sraslih lapova

e) devet prašnika sraslih u cijev i jedan slobodan

f) podrasla plodnica građena od jednog plodnog lista.

5. Prema crtežu odredi tipove cvata i imenuj vrstu biljke za koju je cvat

karakterističan.

6. Maslačak (Taraxacum officinale L.) ima __________________ list,

cvjetove skupljene u cvat ____________________ i plod koji

nazivamo __________________.

7. Heterostilija je pojava______________________________________, a

nalazimo je kod ___________________________.

8. Na crtežu označite dijelove klice.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Razvijanje sposobnosti promatranja, uočavanja te povezivanja i zaključivanja

kroz samostalan i timski rad pri terenskim istraživanjima.

Služenje stručnom botaničkom literaturom i standardnim ključevima za

determinaciju biljaka.

Prikupljanje, determinacija biljnog materijala te izrada herbarija i zbirki.


(sati/tjedan)

ukupno

1 2

15 30


Obvezna literatura


knjiga, Zagreb.

MOORE R., CLARK, W.D., STERN, K.R., VODOPICH, D., 1995: Botany.

Wm. C. Brown Communications, Inc., Dubuque.


BAČIĆ, T., 2003: Morfologija i anatomija bilja, Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek.

BOWES, G.B., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing,

London.

DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Prirucnik za odredivanje bilja. 2. izd.

Školska knjiga, Zagreb.

NIKOLIĆ, T. ur. : Flora Croatica Database (URL http://hirc.botanic.hr/fcd).

Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

http://hirc.botanic.hr/fcd

Naziv kolegija BESKRALJEŽNJACI

Šifra BBO314

Studij Preddiplpmski studij biologije

Semestar Treći


Nositelj kolegija dr. sc. Jasna Vidaković, prof.

Suradnici na

kolegiju

dr. sc. Dubravka Čerba, viši asistent

Barbara Vlaičević, asistent

Anita Galir Balkić, asistent

Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik Obujam/bodovi 6 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći

Razlikovati predstavnike različitih koljena beskralježnjaka.

Uočiti različite prilagodbe kod kopnenih i vodenih beskralježnjaka na posebne uvjete

staništa.

Povezati anatomske prilagodbe povezane s načinom hranjenja (procjeđivači, usitnjivači,

strugači, predatori) sa stilom života (sjedilački, polusjedilački, pokretni).

Povezati procese tagmatizacije kod Arthropoda s prelaskom „života“ iz vode na kopno.

Prepoznati isključivo morske svojte beskralježnjaka obzirom na organe za

osmoregulaciju.

Prepoznati anatomske i morfološke značajke nametničkih beskralježnjaka.

Povezivati anatomskih i morfoloških značajki beskralježnjaka s njihovim položajem u

trofičkim nivoima svih tipova ekosustava.

Samostalno izrađivati trajne i polutrajne preparate.

Služiti se samostalno ključevima za determinaciju beskralježnjaka svih tipova

ekosustava.

Na temelju usvojenih znanja moći će povezati evolucijske srodstvene odnose između

Echinodermata, Hemichordata i Chordata.

Sadržaj kolegija

(nastavne

cjeline)


Opće osobine Protozoa.

Anatomske i morfološke osobine Spongia (Porifera).

Cnidaria kao diploblastični Metazoa.

Anatomske i morfološke osobine Platodes s posebnim osvrtom na Neodermata.

Koljeno Aschelminthes u svjetlu novih saznanja.

Koljeno Mollusca – anatomske i morfološke promjene povezane s načinom života.

Komparativni pregled Oligochaeta, Polychaeta i Hirudinea.

Značajke Arthropoda obzirom na procese tagmatizacije.

Amandibulata i Mandibulata – anatomske i morfološke značajke obzirom na tipove

staništa, s posebnim osvrtom na nametničke člankonošce.

Insecta – adaptivna radijacija, morfologija i anatomija.

Echinodermata – radijalno simetrični deuterostomija s bilateralno simetričnom ličinkom

i promjenjivim vezivnim tkivom.


Protozoa – funkcionalna građa, kretanje, hranjenje i razmnožavanje.

Spongia – anatomske i morfološke značajke isključivo vodenih organizama (akviferni

sustav).

Cnidaria – diploblastični, primarno radijalno simetrični planktonski i nektonski

organizmi.

Platodes – komparativni pregled anatomskih i morfoloških osobina obzirom na stil

života (slobodnoživući, vanjski i isključivo unutrašnji nametnici).

Aschelminthes – raznolikost građe i funkcije.

Mollusca – komparativna anatomija i morfologija vodenih i kopnenih organizama, s

posebnim osvrtom na Cephalopoda kao isključivo morskih predatora.

Annelida – poredbena anatomija i morfologija maločetinaša, mnogočetinaša i pijavica.

Arthropoda – sličnosti i razlike u vanjskoj građi tijela štipavaca, pauka i grinja; nižih i

viših rakova, i kukaca.

Echinodermata – osnovni plan građe tijela i unutrašnja funkcionalna građa,

komparativno: stapčari, zvjezdače, zmijače, ježinci i trpovi.

Uvjeti u kojima

se stječu

kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora iz biologije uz pomoć


Provjera i

vrjednovanje

Odjel za biologiju



Primjer

provjere i

vrjednovanja

1. Dopunite u tekstu pojmove koji nedostaju.

Protozoa su _______________ _______________. Tradicionalno su podijeljeni u četiri

____________: ____________________, ______________________, ______________ i

____________________. Podjela se temelji na ______________________________.

Citoskelet je izgrađen od _______________, ______________ i _________________. Hrane

se _____________, __________________ i _______________. Organeli za osmoregulaciju i

ekskreciju su ______________ _________________. Apikomplexa imaju ______________

_____________ za prodiranje u stanicu domadara. Uzročnici malarije pripadaju rodu

____________________. Ciliata se od ostalih praživotinja razlikuju po ______________,

________________ i _____________ ______________.

Načini prijenosa nametničkih praživotinja su: __________________, ______________

i__________________.

2. Zaokružite točan odgovor (jedan).

Spongia (Porifera) su:

a) životinje na organizacijskom nivou stanice. b) hoanoderma je izgrađena od pinakocita i porocita. c) leukon tip ima spongocel. d) isključivo se razmnožavaju spolno. e) imaju egzoskelet. f) točni su odgovori a), c) i e) g) točni su odgovori b) i c) h) točni su odgovori d) i e) i) točni su odgovori a) i c) j) svi su odgovori točni k) niti jedan odgovor nije točan

3. Navedite latinsko ime jedne slatkovodne i jedne morske spužve.

4. Navedite latinsko i hrvatsko ime jednog koralja.

5. Označite je li iznesena tvrdnja točna (T) ili netočna (N).

1. Cnidaria su diploblastične mnogostanične životinje. T N

2. Anthozoa imaju i meduzu i polip. T N

3. Skifopolip i hidropolip imaju ektodermalno ždrijelo. T N

4. Stijenka tijela izgrađena je od epiderma, mezogleje i gastroderma. T N

5. Skifopolip ima gastrovaskularnu šupljinu podijeljenu sa 4 teniole. T N

6. Zaokružite skupine koje ne pripadaju oblenjacima.

Nematoda Hirudinea Monoplacophora Kinorincha Digenea

Rotatoria Priapulida Errantia Lophophorata Gastrotricha

7. Dopunite u tekstu pojmove koji nedostaju.

Plošnjaci su ____blastične životinje. Imaju ___________________ simetrično tijelo.

Tjelesna šupljina je _______________ jer je ________________________________

_________________________. Strukture za ekskreciju su ____________________.

Probavilo je ______________, a građa probavila je važna za klasifikaciju ____________. U

plošnjake ubrajamo _______________, _________________ i __________________.

Neoderm posjeduju________________________________ .

Opistohaptor je struktura koja se nalazi na __________________ dijelu tijela, a posjeduju je

____________________. Lymnaea truncatula je važna za razvojni ciklus

________________. Skoleks ili _____________ se nalazi na tijelu ______________. Na

skoleksu se nalaze ___________________________________.

8. Posložite po redu stadije u životnom ciklusu ovčjeg metilja – na praznu liniju upišite redni

broj:

1. odrasla jedinka

__ sporocist

__ miracidij

__ cerkarija

__ embrionirano jaje

__ metacerkarija

__ redija

9. Opišite vanjsku i unutrašnju građu trakavice.


Sustav za ekskreciju školjkaša su metanefridiji. T N

Srce puža Viviparus viviparus nalazi se u plaštanoj šupljini. T N

Glavonošci su dvospolci. T N

Trohofora je zadnji ličinački stadij školjkaša Anodonta sp. T N

Osfradiji su kemoreceptori mekušaca. T N

Helix pomatia je prednjoškržnjak. T N

Školjkaši imaju radulu. T N

11. Navedite osobine po kojima se Cephalopoda razlikuju od ostalih Mollusca.

12. Navedite osobine egzoskeleta Bivalvia (školjkaši)

13. Navedite karakteristike kolutićavaca i člankonožaca.

Kolutićavci Člankonošci

Tjelesna šupljina

Kolutićavost

Optjecajni sustav

Dišne strukture

Probavilo

Ekskrecijske strukture

Površinu tijela prekriva

14. Navedite barem četiri funkcije kloragogenog tkiva.

1. ____________________________________________________

2. ____________________________________________________

3. ____________________________________________________

4. ____________________________________________________

5. ____________________________________________________

Kloragogeno tkivo nalazimo kod _______________________________________ .

15. Dopunite u tekstu pojmove koji nedostaju:

Hirudinea imaju tijelo izgrađeno od __________ kolutića. Svaki kolutić se sastoji od

__________________. U ekskreciji sudjeluju ________________ i ________________. Na

prednjem i stražnjem dijelu tijela imaju _____________________________. Funkcija tih

struktura je _____________________. ¾ pijavica hrani se _________________________.

Medicinska pijavica ima tri nazubljene ___________________, izlučuje ________________

koji sprječava zgrušavanje krvi i širi krvne žile te djeluje kao anestetik.

16. Zaokružite točan odgovor (jedan).

Mnogočetinaši:

a) su dvospolci. b) su isključivo morski organizmi. c) su isključivo sjedilački organizmi. d) imaju cerebralni ganglij u prostomiju. e) imaju veliger ličinku. f) imaju vanjsku spolnu oplodnju. g) imaju prostomijalne privjeske. h) točni su d) i g) i) točni su d), f) i g) j) točni su a), b) i g) k) točni su a) i e) l) svi su odgovori točni


1. Tagmatizacija je proces spajanja kolutića tijela u metamere.T N 2. Tijelo kod Chelicerata sastoji se od prosome i opistosome. T N 3. Kliješta se kod Chelicerata nalaze na čeljusnim nogama. T N 4. Predljive bradavice pauka nalaze se na opistosomi. T N 5. Pauci imaju lepezaste i cjevaste uzdušnice. T N 6. Rakovi imaju sastavljene oči i nauplijevo oko. T N 7. Cladocera i Copepoda pripadaju višim rakovima. T N 8. Crustacea u miksocelu imaju hemolimfu. T N

18. Navedite nazive i broj člankovitih privjesaka na tijelu škampa (desetonožni dugorepi

rak).

19. Opišite opći plan građe tijela Insecta (kukci)

20. Navedite dijelove trahealnog sustava kod kukaca

21. Navedite građu i opće osobine skupine Echinodermata (bodljikaši)

22. Gdje se nalazi madreporna pločica kod bodljikaša?

Kod ježinca: ________________________________________________

Kod zvjezdača: _____________________________________________

Kod zmijača: _______________________________________________

Kod trpova: ________________________________________________

Opća i posebna

znanja koja se

stječu na

kolegiju/ opće i

specifične

kompetencije

(cilj)

Aktivno korištenje stranih jezika u pretraživanju i izboru nastavnih sadržaja.


sati/tjedan

ukupno

2 3

30 45

Način polaganja

ispita Pismeni i usmeni

Obvezna

literatura

Habdija, I. i sur. (2004). Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna građa i

praktikum. Meridijani Samobor; Vidaković, J. i sur. (2007). Priručnik za terensku nastavu 2.

– Zoologija: beskralježnjaci mora.

Preporučena

literatura

Ruppert, E.E., R. S. Fox and R. D. Barnes (2004). Invertebrate Zoology. A functional

evolutionary approach. Seventh edition, Thomson Brooks/Cole.; Matoničkin, I. i sur. (1998).

Beskralježnjaci. Biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.; Matoničkin, I. i sur.

(1999). Beskralježnjaci. Biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.

Naziv kolegija ALGE, GLJIVE I LIŠAJEVI

Šifra BBO315


Semestar Treći




dr.sc. Filip Stević, viši asistet


Vanda Cvijanović, stručni suradnik Obujam/bodovi 6 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

Definirati opće značajke alga, gljiva i lišajeva

Poznavati predstavnike skupina i ustroj sistematskih kategorija

Definirati taksonomsku i filogenetsku povezanost

Poznavati biologiju i ekologiju alga, gljiva i lišajeva

Primijeniti vještine mikroskopske analize i determinacije slatkovodnih alga

Prikupiti i determinirati morske alge te izraditi herbarij

Izraditi trajne preparate alga

Razlikovati jestive i otrovne vrste gljiva

Prikupiti i determinirati lišajeve te izraditi lihenološku zbirku

Primijeniti odgovarajuće strategije i metode poučavanja koje usmjeravaju

učenike prema postizanju željenih ciljeva

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Uvod – opće značajke i diverzitet alga. Stanična građa, anatomija i

morfologija talusa, razmnožavanje i razvojni ciklusi, ekologija, evolucija i

raznovrsnost alga prema sistematskom položaju: prokariotske alge –

Cyanobacteria; Prochlorophyta; eukariotske alge – Euglenophyta;

Cryptophyta; Dynophyta; Haptophyta; Chrysophyta –

Chloromonadophyceae, Xanthophyceae, Chrysophyceae,

Bacillariophyceae, Phaeophyceae; Rhodophyta; Chlorophyta –

Chlorophyceae, Zygnematophyceae, Charophyceae. Uloga alga u

ekološkim sustavima. Zaštita vrsta i staništa alga.

Carstvo gljiva (Fungi). Opće značajke (anatomija, morfologija,

razmnožavanje, razvojni ciklusi) i sistematika skupina: Myxomycota

(sluznjace), Phycomycota (algašice), Ascomycota (mješinarke),

Basidiomycota (stapčare). Prepoznavanje jestivih i otrovnih gljiva.

Lišajska simbioza, lihenizacija; morfologija, anatomija i fiziologija

lišajeva. Ekologija lišajeva, rasprostranjenost, specifične vrste. Lišajevi –

bioindikatori kakvoće zraka.

Sadržaj vježbi: Metode uzorkovanja alga. Taksonomska identifikacija i upoznavanje

stanične grade, morfologije talusa te morfologije nekoliko vrsta iz

svakog sistematskog odjeljka alga. Kulture alga (metoda

demonstracije). Izrada trajnih preparata alga. Upoznavanje općih

morfoloških i anatomskih značajki gljiva i lišajeva: Phycomycota,

Ascomycota, Basidiomycota, lihenizirane gljive. Određivanje

predstavnika svakog sistematskog odjeljka carstva gljiva.


kompetencije

Odjel za biologiju


viši asistenta i asistenta

Provjera i vrjednovanje Odjel za biologiju


višeg asistenta i asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Navedite glavne sličnosti i razlike između prokariotskih i eukariotskih

organizama.

Navedite glavne sistematske kategorije alga.

Navedite i opišite metode uzorkovanja alga.

Koja je uloga alga u ekološkim sustavima?

Navedite pet najčešćih otrovnih vrsta gljiva u našim krajevima?

Navedite osobine lišajeva zbog kojih ih koristimo kao bioindikatore

kakvoće zraka?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Razvijanje sposobnosti samostalnog rada

Mikroskopiranje s ciljem razvijanja sposobnosti promatranja, uočavanja te

povezivanja i zaključivanja

Izrada trajnih preparata alga


sati/tjedan

ukupno

3 2

45 30

Način polaganja ispita pismeni (tri kolokvija tijekom trajanja kolegija) i usmeni ispit

Obvezna literatura

MÄGDEFRAU, K., EHRENDORFER, F., 1997: Udžbenik botanike za visoke

škole. Sistematika, evolucija i geobotanika. 4. izd. Školska knjiga, Zagreb.

SITTE, P., ZIEGLER, H., EHRENDORFER, F., BRESINSKY, A., 1991:

Strasburger Lehrbuch der Botanik. (33. Auflage). Gustav Fischer Verlag,

Stuttgart, Jena, New York.

NASH, T.H.III., 1996: Lichen biology. Cambridge University Press.

BOŽAC, R., 2003: Gljive. Morfologija, sistematika, toksikologija. 5. izd.

Školska knjiga, Zagreb.


HINDAK, F., KOMAREK, P., RUZICKA, J., 1973: Kluc na urcovanie

vytrusnch rastlin. Slovenske pedagogicke nakladatelstvo, Bratislava.

RIEDL, R., 1970: Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg,

Berlin.

WIRTH, V., 1995: Die Flechten Baden-Württembergs 1-2 (2. Auflage). Verlag

Eugen Ulmer, Stuttgart.

KIRK, P.M., CANNON, P.F., DAVID, J.C., STALPERS, J. A., 2001:

Dictionary of the Fungi. 9th ed. CABI Publishing, Wallingford.

Naziv kolegija BIOKEMIJA 1

Šifra BBO317


Semestar Treći


Nositelj kolegija dr.sc. Elizabeta Has-Schön, izv.prof.


Valentina Pavić, asistent

Rosemary Vuković, asistent

Senka Majić, asistent Obujam/bodovi 4 ECTS


Ishodi učenja


Povezivati strukture biomolekula s njihovom funkcijom

Predviđati mogućnost odvijanja biokemijskih reakcija u definiranim

uvjetima

Izračunavati brzine biokemijskih reakcija kataliziranih enzimima

Predviđati mogući utjecaja spojeva (i novosintetiziranih) na brzinu

odvijanja enzimskih reakcija

Spoznati važnost vitamina u prehrani za odvijanje biokemijskih procesa u

živim organizmima

Uspješno odabrati enzimski preparat potreban za eksperimentalni rad ili

samostalno izolirati enzim iz biološkog supstrata

Vršiti pročišćavanje i izolaciju proteina i nukleinskih kiselina iz

biološkog materijala

Povezati strukturu informacijskih makromolekula sa prijenosom genetske

informacije i principima nasljeđivanja

Uspješno planirati i provoditi biokemijske pokuse

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Upoznavanje s predmetom

Reverzibilne molekularne interakcije

Aminokiseline, peptidi, proteini

Enzimi, slobodna energija, energija aktivacije

Osnovni principi enzimske kinetike, alosterički enzimi

Regulacija količine i aktivnosti enzima (inhibicija i aktivacija)

Kofaktori enzima, vitaminska osnova u građi kofaktora

Primjeri mehanizama enzimskih reakcija (serinske proteaze,

karboksipeptidaza A, lizozim)

Strukturni proteini (kolagen, elastin, proteoglikani)

Građa nukleotida i nukleinskih kiselina

Tijek genetske informacije

Genska šifra

Replikacija, traskripcija, translacija

Rekombinacije, mutacije i popravak DNA

Kontrola ekspresije gena


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz

biologije uz pomoć asistenata iz biologije


Odjel za biologiju


biologije uz pomoć asistenata iz biologije

Primjer provjere i

vrjednovanja

Nacrtaj titracijsku krivulju asparaginske kiseline i odredi njezinu

izoelektirčnu točku

Objasni uzroke i način nastajanja sekundarnih struktura u proteinima

Definiraj i objasni značenje osnovnih kinetičkih konstanti enzima koji

slijede kinetiku Michaelisa i Mentenove.

Navedi posttranslacijske modifikacije kolagena.

Koliko DNA-polimeraza poznaješ? Po čemu se razlikuju? Koji je

mehanizam elongacije polinukleotidnog lanca DNA? Zašto DNA-

polimeraze trebaju, a RNA-polimeraze ne trebaju klicu?

Koja je zadaća enzima aminoacil-tRNA sintetaza? Napiši reakciju koju

kataliziraju spomenuti enzimi. Koliko ima takovih enzima i koje su im

osobine?

Koje su najčešće modifikacije RNA molekula u prokariota, a koje u

eukariota?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Organizacija biokemijskog laboratorija

Opći principi koji se moraju poštovati pri radu s biološkim materijalom

Osnovne metode pročišćavanja i izolacije biomolekula

Samostalnost u laboratorijskom radu.


(sati/tjedan)

ukupno

2 2

30 30


Obvezna literatura

BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2006: Biochemistry, 6th ed.,

Freeman & Comp., New York.



VOET, D., VOET, J.G., 1995: Biochemistry, 2nd ed. J.Wiley & Sons Iinc., New

York.

NELSON, D.L., COX, M.M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry, 3rd

ed., Worth Publishers, New York


GARRETT, R.G., GRISHAM, C.M., 1995: Biochemistry, Saunders College

Publishing, Fort Worth.

MATHEWS, C.K., VAN HOLDE, K.E., 1996: Biochemistry, 2nd ed. Benjamin and

Cummings Publishing Company, California.

DEVLIN, T.M. (ed.), 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical

Correlations, 4th ed., Wiley-Liss, New York.

WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical

Biochemistry, 4th ed, Cambridge University Press, Cambridge.

HOLME, D.J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry, 3rd ed., Addison

Wesley Longman Ltd., New York.

Naziv kolegija OPĆA EKOLOGIJA

Šifra BBO310


Semestar Treći


Nositelj kolegija dr.sc. Stjepan Krčmar, prof. Obujam/bodovi 2 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati i opisati povijesni razvoj ekologije.

Pojasniti odnos ekologije prema drugim znanstvenim područjima.

Shvatiti temeljne postavke ekologije.

Razlučiti biotičke sustave.

Skicirati i objasniti biogeokemijske cikluse.

Utvrditi i objasniti abiotičke čimbenike.

Definirati i objasniti biotičke čimbenike.

Shvatiti utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu.

Razumjeti važnost ozonskog omotača.

Objasniti utjecaj čovjeka na hidrosferu, kriosferu, pedosferu, litosferu i

biosferu.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Definicija ekologije.

Odnos ekologije prema drugim znanstvenim područjima.

Temeljne postavke ekologije.

Biotički sustavi (jedinka, populacija, životna zajednica, ekološki sustav,

biomi, biosfera).

Biogeokemijski ciklusi .

Abiotički čimbenici.

Biotički čimbenici.

Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu.

Ozonski omotač.

Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu.

Utjecaj čovjeka na pedosferu i litosferu.

Utjecaj čovjeka na biosferu.

Trajno održivi razvoj.

Glavni uzroci globalnih promjena.

Zaštićena područja.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog

profesora


Odjel za biologiju


profesora

Primjer provjere i

vrjednovanja

Definirajte što je ekologija.

Navedite abiotičke čimbenike.

Objasnite što je populacija i navedite elemente populacije.

Skicirajte i objasnite ciklus kruženja ugljika.

Opišite što je kompeticija i navedite nekoliko primjera.

Nabrojite biotičke čimbenike.

Objasnite zašto i kako freoni oštećuju ozonski omotač.

Nacrtajte i objasnite ciklus kruženja dušika.

Usporedite idiobiološke i sinbiološke sustave

Navedite kategorije zaštićenih područja u RH.



Temeljne spoznaje o ekologiji kao suvremenoj znanstvenoj disciplini.

Osnovne spoznaje o biotičkim sustavima, biotičkim čimbenicima, položaju

opće i specifične

kompetencije (cilj)

čovjeka u ekosferi, te glavnim uzrocima globalnih promjena.


sati/tjedan

Ukupno

2

30

Način polaganja ispita Pismeno i usmeno

Obvezna literatura Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. DUZPO, Zagreb 211 pp.

Krohne D.T. 2000. General ecology. Brooks/Cole Pub. Co., 512 pp.

Preporučena literatura Townsend C.R., Begon M., Harper J.L. 2003. Essentials of ecology. Blackwell

Pub. 544 pp.

Naziv kolegija BIOKEMIJA 2

Šifra BBO420


Semestar Četvrti




Valentina Pavić, asistent

Rosemary Vuković, asistent

Senka Majić, asistent Obujam/bodovi 4 ECTS


Ishodi učenja


U cjelosti razumjeti razgradne i biosintetske procese u živim stanicama

Pratiti energetske promjene u staničnim metaboličkim procesima

Razlikovati i uspoređivati metaboličke procese u organizmima na

različitom stupnju evolucije

Locirati mjesto metabolizma svih hranjivih tvari u subcelularnim

strukturama, te pratiti njihov transport u ili između staničnih organela

Spoznati kompleksne regulatorne mehanizme čije je djelovanje nužno za

održavanje homeostaze

Uočiti važnost vitamina u sastavu enzimskih kofaktora za djelovanje

ključnih enzima u metabolizmu

Povezivati međusobnu pregradnju različitih vrsta biomolekula

(ugljikohidrata, proteina i masti)

Pratiti sudbinu nekog metabolita ili sastojka hrane od resorpcije do

potpune razgradnje ili pregradnje u nove spojeve

Uočiti ključne razlike u metabolizmu između životinjskih, biljnih i

bakterijskih organizama

Razumjeti uzroke metaboličkih bolesti, te predviđati mogućnosti njihova

najjednostavnijeg i logičnog liječenja

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Upoznavanje s predmetom

Opći prikaz metabolizma, katabolizam i anabolizam, regulacija

metabolizma

Metabolizam ugljikodrata: transport glukoze u stanice, glikoliza,

glukoneogeneza, pentoza-fosfatni put, metabolizam disaharida i

polisaharida (glikogena – glikogeneza i glikogenoliza, te škroba)

Nastajanje metaboličke energije: ciklus limunske kiseline i oksidativna

fosforilacija

Metabolizam masti: triacilglicerola, fosfolipida i kolesterola.

Razgradnja (ß-oksidacija) i sinteza masnih kiselina, sinteza fosfolipida,

ceramida i gangliozida, sinteza kolesterola te spojeva koji nastaju iz

kolesterola (steroidni hormoni, žučne soli, D-vitamin)

Razgradnja aminokiselina i sinteza uree, sinteza aminokiselina i

kofaktora, mobilizacija dušika iz zraka za potrebe ugradnje u

biomolekule, kompleksna regulacija enzima glutamin-sintetaze

Biosinteza i razgradnja purinskih i pirimidinskih nukleotida

Fotosinteza

Integracija metabolizma


kompetencije

Odjel za biologiju


biologije uz pomoć asistenata


Odjel za biologiju


biologije uz pomoć asistentata

Primjer provjere i

vrjednovanja

Objasni razliku u energetskom doprinosu glukoze između anaerobnih

prokariota, aerobnih prokariota i eukariota

Koji su elementi prijenosnog lanca elektrona, uključujući i prostetičke

grupe

Nabroj metaboličke i fiziološke procese koji su povezani s nastajanjem

protonskog gradijenta

Nacrtaj formulu i objasni mehanizam reakcije u kojoj sudjeluje kofaktor

NAD+

(ili FAD, ili piridoksal fosfat, biotin, kobalamin…)

Navedi i napiši najvažnije reakcije u metabolizmu u kojima nastaje spoj

oksaloacetat (ili piruvat, acetil-CoA, α-ketoglutarat…)



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Sticanje spoznaja o kompleksnim i međusobno ovisnim brojnim

reakcijama u metabolizmu

Teoretsko i praktično ovladavanje specifičnim biokemijskim tehnikama

koje su nužne za praćenje metaboličkih procesa

Uspješno samostalno planiranje, organiziranje i provođenje pokusa u

svrhu praćenja metaboličke sudbine spojeva od interesa (sastojaka hrane,

lijekova, polutanata)

Donošenje ispravnih zaključaka na osnovu dobivenih rezultata

metaboličkih pokusa


(sati/tjedan)

ukupno

2 2

30 30


Obvezna literatura

ELIZABETA HAS-SCHÖN, 2002: ELEKTRONIČKI UDŽBENICI "METABOLIZAM

UGLJIKOHIDRATA" I "OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA", PEDAGOŠKI FAKULTET,

OSIJEK





VOET, D., VOET, J.G., 1995: Biochemistry, 2nd ed. J.Wiley & Sons Iinc., New

York.

NELSON, D.L., COX, M.M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry, 3rd

ed., Worth Publishers, New York


GARRETT, R.G., GRISHAM, C.M., 1995: Biochemistry, Saunders College

Publishing, Fort Worth.

MATHEWS, C.K., VAN HOLDE, K.E., 1996: Biochemistry, 2nd ed. Benjamin and

Cummings Publishing Company, California.

DEVLIN, T.M. (ed.), 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical

Correlations, 4th ed., Wiley-Liss, New York.


Biochemistry, 4th ed, Cambridge University Press, Cambridge.

HOLME, D.J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry, 3rd ed., Addison


Naziv kolegija FIZIOLOGIJA BILJA 1

Šifra BBO421


Semestar Četvrti


Nositelj kolegija dr.sc. Janja Horvatić, izv.prof.

Suradnici na kolegiju Martina asistent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati funkciju biljke na razini stanice, organa i biljke kao cjeline.

Razumjeti transport vode kroz biljke na molekularnoj razini i razini

organizma kroz povezanost tlo-biljka-atmosfera.

Definirati vodni potencijal i njegovu važnost u funkcioniranju biljnih stanica.

Opisati fiziološko-biokemijske procese koji se odvijaju u biljkama.

Opisati prijenos asimilata kroz biljna tkiva.

Identificirati enzime i ostale molekularne komponente potrebne za odvijanje

važnih fizioloških procesa.

Sažeti procese fotosinteze i staničnog disanja na razinu kemijskih jednadžbi.

Analizirati razlike u autotrofnoj i heterotrofnoj ishrani biljaka.

Odrediti kako promjene u okolišu utječu na ključne fiziološke proces.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Biljna stanica: građa i funkcija. Uvod u metabolizam: energija i enzimi. Voda i

biljne stanice. Primanje, provođenje i izlučivanje vode u biljci. Primanje i

prijenos hranidbenih elemenata. Svjetlosne reakcije fotosinteze, reakcije

fotosinteze u tami (Calvinov ciklus), mehanizmi za koncentriranje ugljikova

dioksida; prerada primarnih produkata fotosinteze; utjecaj okolišnih čimbenika

na stopu fotosinteze. Fotorespiracija. Prijenos asimilata u biljci. Metabolizam

ugljikohidrata i lipida. Metabolizam dušika. Disanje. Međusobni odnosi

fotosinteze i disanja. Heterotrofne biljke. Fitokromi i fotomorfogeneza.

Kontrola cvjetanja. Fiziologija gibanja. Faktori stresa u biljaka.


Promatranje biljnih stanica i organela. Dokazivanje suberina. Bojenje biljnih

stanica vitalnim bojama. Učinak fizičkih i kemijskih čimbenika na propusnost

stanične membrane. Određivanje približnog temperaturnog maksimuma

protoplazme. Promatranje tijeka plazmolize i deplazmolize mikroskopom.

Gubitak i primanje vode tijekom plazmolize i deplazmolize. Traubeova stanica.

Osmometar i Pfefferova stanica. Određivanje osmotskog potencijala staničnog

soka metodom granične plazmolize. Određivanja vodnog potencijala metodom

Chardakova i Briskina. Sadržaj slobodne i higroskopno vezane vode u biljkama.

Kritična nezasićenost biljaka vodom i vodni deficit. Izlučivanje vode iz

biljaka. Određivanje intenziteta transpiracije vaganjem. Određivanje

kutikularne i stomatalne transpiracije pomoću kobaltnog papira. Određivanje

intenziteta transpiracije. Mjerenje širine središnje pukotine puči metodom

nitroceluloznih otisaka. Relativno određivanje otvorenosti puči infiltracijskom

metodom po Mollischu. Potetometar. Gutacija. Određivanje količine vode

izlučene tlakom korijena. Određivanje snage usisavanja vode korijenom

metodom Liliensterna. Dokaz izlučivanja kisika tijekom fotosinteze. Dokaz

škroba u listovima. Intenzitet disanja. Ovisnost dišnog kvocijenta o supstratu.

Alkoholno vrenje. Dokaz ugljikohidrata. Dokazivanje bjelančevina i

sekundarnih produkata.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije

uz pomoć asistenta


Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora uz pomoć

asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Prikažite grafički odnos relativnog staničnog volumena i tlaka u živoj stanici

i objasnite odnos sile sisanja i relativnog volumena stanice.

Koje su strukturne komponente tipične primarne stanične stijenke?

U kojim je uvjetima prisutan ciklički tok elektrona u svjetlosnim reakcijama

fotosinteze i koja je njegova uloga u biljkama?

Koja je ekološka prednost CAM biljaka u odnosu na C3 i C4 biljke?

Što je objašnjeno Emersonovim efektom?

Na koji se način u biljci provodi kontrola staničnog disanja?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Usvajanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fiziologije izmjene tvari

i energije, fiziologije izmjene oblika i fiziologiji gibanja biljaka. Praktičnim

radom studenti će razvijati praktične vještine izvođenja pokusa iz odabranih

sadržaja fiziologije bilja.


sati/tjedan

ukupno

3 3

45 45


Obvezna literatura

DUBRAVEC, K., REGULA, I., 1995: Fiziologija bilja. Školska knjiga, Zagreb.

REGULA, I., PEVALEK-KOZLINA, B., VIDAKOVIĆ-CIFREK, Ž., JELENČIĆ, B.,

1997: Praktikum iz fiziologije bilja. Skripta za internu upotrebu. PMF, Zagreb.

PEVALEK-KOZLINA, B., 2003: Fiziologija bilja. Profil, Zagreb.


DENFFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika, morfologija i fiziologija. Školska

knjiga, Zagreb.

LIBBERT, E., 1993: Lerbuch der Pflanzenphysiologie. 5. Auflage. Gustav

Fischer Verlag Jena, Stuttgart.

BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed. Freeman

& Comp., New York.

TEIZ, L., ZEIGER, E., 2002: Plant Physiology. Sinauer Assoc. Inc., Sunderland,

Massachusetts.

Naziv kolegija TERENSKA NASTAVA 2 - BOTANIKA

Šifra BBO424


Semestar Četvrti




dr. sc. Filip Stević, viši asistent




Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Koristiti vještine uzorkovanja, determinacije i herbariziranja alga iz različitih

biotopa

Razviti sposobnost za utvrđivanje životnih zajednica alga

Poznavati horizontalnu i vertikalnu distribuciju alga u ekološkim sustavima.

Primijeniti vještine determinacije i mikroskopske analize stanične građe alga

Prikupiti i izraditi herbarij morskih alga

Izraditi trajne preparate alga

Primijeniti odgovarajuće strategije i metode poučavanja koje usmjeravaju

učenike prema postizanju željenih ciljeva

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Uzorkovanje alga iz različitih tipova staništa (jezera, rijeke, močvare, vlažna

staništa, more).

Određivanje osnovnih abiotičkih čimbenika koji utječu na razvoj alga.

Konzerviranje, herbariziranje i taksonomska determinacija alga.

Životne zajednice alga kopnenih voda i mora.

Vertikalna i horizontalna distribucija alga u ekološkim sustavima.

Alge kao pokazatelji kakvoće voda.


kompetencije

Odjel za biologiju




Odjel za biologiju



Primjer provjere i

vrjednovanja

Studenti trebaju aktivno sudjelovati u terenskim istraživanjima te popuniti

terenski priručnik. Obvezna je izrada vlastitog herbarija morskih alga.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Istraživanje na terenu i razvijanje praktičnih vještina uzorkovanja,

determinacije, konzerviranja i herbariziranja prikupljenog materijala

Korištenje stručne literature i standardnih ključeva za determinaciju alga.


sati/tjedan

ukupno

2

30

Način polaganja ispita praktični ispit

Obvezna literatura

HINDAK, F. (ed.), 1978: Slatkovodne riasy. Slovenske pedagogicke

nakladatelstvo, Bratislava.

RIEDL, R. (ed.), 1981: Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey,

Hamburg, Berlin.


DYKYOVA, D. (ed.), 1989: Metody studia ecosystemu. Academia Praha,

Praha.

STREBLE, H., KRAUTER, D., 2002: Das Leben im Wassertropfen. Kosmos,

Stuttgart.

SZE, P, 1993: A biology of the Algae. Wm. C. Brown Publishers.

Naziv kolegija ANIMANA FIZIOLOGIJA 1

Šifra BBO525


Semestar Peti


Nositelj

kolegija dr.sc. Branimir K. Hackenberger, docent

Suradnici na

kolegiju dr.sc. Sandra Stepić, viši asistent


Jezik Hrvatski, engleski

Ishodi učenja


Definirati i opisati temeljne pojmove iz opće fiziologije (homeostaza, negativna i

pozitivna povratna sprega, difuzija, osmoza, izoosmotska i izotonična otopina, Na/K

crpka, puferi i acidobazna ravnozeža i dr.).

Upoznati se sa laboratorijskim životinjama i naučiti pravilno hvatati, rukovati i

održavati ih. Upoznati se sa zakonom o dobrobiti životinja.

Kvantitativno odrediti broj pojedinih krvnih stanica u krvi .

Izračunati hematološke indekse.

Kvantitativno odrediti osmotski potencijal eritrocita.

Kvantitativno odrediti koncentraciju hemoglobina upotrebom različitih metoda.

Razlikovati brzi i spori sinaptički prijenos.

Objasniti pricip autokrine, parakrine, endokrine i neuroendokrine stimulacije.

Objasniti interakciju rijanodinskog i dihidropiridinskog receptora te sarkoplazmatskog

retikuluma, te ulogu ovog kompleksa u mišićnoj kontrakciji.

Objasniti put električnog signala kroz srce i fiziološke događaje tijekom njegovog

putovanja.

Objasniti ulogu aktina, miozina i troponina u kontrakciji skeletnih mišića.

Analizirati učinke adrenalina i noradrenalina na tkiva, te regulaciju njihova lučenja.

Objasniti regulaciju lučenja inzulina i glukagona.

Objasniti što su Stanniusove ligature i kako funkcioniraju.

Objasniti rad žabljeg srca.

Objasniti Frank-Starlingov mehanizam srca i zašto je on važan.

Objasniti mikrocirkulaciju! Kako se kroz kapilare regulira krvni optok.

Kakve su se prilagodbe dišnog sustava razvile u sisavaca koji rone.

Objasniti razlike i sličnosti građe i funkcije pluća i škrga.

Objasniti ulogu bikarbonat – CO2 pufera u regulaciji pH.

Razlikovati metaboličku i respiracijsku acidozu i alkalozu.

Objasniti kako bubreg regulira pH krvne plazme.

Objasniti što je bubrežni klirens i kako se određuje.

Sadržaj

kolegija

(nastavne

cjeline)

Pojam i kratak povijesni razvoj fiziologije. Homeostaza. Temelji kontrolnih i povratnih

mehanizama. Temeljni fizikalni i kemijski procesi u stanicama i tkivima. Izmjena tvari u

stanicama i tkivima. Transportni mehanizmi u stanicama i tkivima. Fiziologija

membranskih struktura. Nastajanje i značaj električnog gradijenta, bioelektriciteta i

membranskog potencijala. Nastajanje akcijskog potencijala i signala na membranskim

strukturama. Fiziologija animalnih organskih sustava i integrativna fiziologija:

Komunikacija unutar i između neurona. Prijenos signala. Opće fiziološke osobine

osjetila. Kemijska osjetila. Mehanička osjetila. Temperaturna osjetila. Vid. Protok

informacija kroz živčani sustav. Organizacija živčanog sustava. Stanična sekrecija.

Sekrecijski mehanizmi. Žlijezde s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem. Hipotalamusna

kontrola. Neurohormoni. Stanični mehanizmi djelovanja hormona. Fiziološki učinci

hormona. Hormoni beskralježnjaka. Žlijezde s vanjskim izlučivanjem. Energetika

izlučivanja. Temelji mišićne kontrakcije. Mehanika i regulacija mišićne kontrakcije.

Energetika mišicne kontrakcije. Adaptacije mišića. Živčana kontrola mišićne

kontrakcije. Fiziologija glatkih, poprečno prugastih i sračanog mišića. Temelji

fiziologije ponašanja. Opći sustav cirkulacije. Fiziologija srca. Hemodinamika. Periferna

cirkulacija. Regulacija cirkulacije. Kisik i ugljični dioksid u animalnim organskim

sustavima. Regulacija pH. Pluća i škrge. Regulacija izmjene plinova. Fiziologija

plivajućeg mjehura. Fiziologija bubrega kralježnjaka. Nebubrežni osmoregulatorni

organi kralježnjaka. Osmoregulatorni organi beskralježnjaka. Fiziologija probave.

Bazalna i standradna brzina metabolizma. Odnos biometrijskih parametara i brzine

metabolizma.

Uvjeti u kojima

se stječu

kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć višeg

asistenta

Provjera i

vrjednovanje

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć višeg

asistenta

Primjer

provjere i

vrjednovanja

1. Depolarizacija tubula direktno je povezana s otvaranjem Ca2+

kanala na

sarkoplazmatskom retikulumu:

a) skeletnog mišića

b) srčanog mišića

c) skeletnog i srčanog mišića

d) niti skeletnog, niti srčanog mišića

2. Koji od navedenih faktora najbolje objašnjavaju povećanu brzinu glomerularne

filtracije:

a) snižen tlak neto filtracije

b) vazokonstrikcija aferentnih arteriola

c) povećan kapilarni hidrostatski tlak u glomerulu

d) povećan hidrostatski tlak Bowmanove čahure

e) povećan onkotski tlak plazme

3. Ispunite sljedeću tablicu:

Poticaj Hormon Cilj Glavni

učinak

kalcitonin štitna žlijezda smanjenje konc.

Ca++ u krvi

TSH tiroksin ili kalcitonin

ubrzanje metabolizma

edukcija somatostatina

hipofiza produženje kostiju

redukcija PIH prolaktin ili

laktogen hipofiza

ACTH korteks nadbubrežne

žlijezde sinteza glukoze iz aminokiselina

rast ekdison protorakalna žlijezda

inzulin Beta stanice L. otoka prihvat glukoze u mišićne stanice

4. Za svaki od navedenih nutrijenata, odaberi tvar koja je najpotrebnija za njegovu

apsorpciju u crijevu:

a) željezo

b) Ca2+

c) kolesterol

Colesterol

A. intrizički faktor

B. feritin

C. žučne soli

D. vitamin D

E. tripsin

5. Odnos količine tjelesnih tekućina u intracelularnom i ekstracelularnom prostoru

određuje fizikalna pojava koja se naziva___________________.

Opća i posebna

znanja koja se

stječu na

kolegiju /opće i

specifične

kompetencije

(cilj)

Studenti će moći opisati i objasniti osnovna temeljna načela funkcioniranja životinjskih

organizama na različitim razinama biološke organizacije – na razini molekula, stanica,

organskih sustava i cijelog organizma.

Studenti će znati pravilno rukovati laboratorijskom opremom.

Studenti će znati pravilno rukovati i održavati laboratorijske životinje.


sati/tjedan

ukupno

3 3

45 45

Način

polaganja

ispita

Svaki student dobiva završni seminar kojeg mora dovršiti do zadanog datuma te ga

prezentirati 10-minutnim predavanjem. Izrađen završni seminar te odrađene vježbe i

položen završni kolokvij iz praktikuma (bez zaostataka) je uvjet za potpis iz kolegija.

Student je dužan, uz uspješno izrađen i prezentiran seminar i položen kolokvij iz

praktikuma, pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita.

Obvezna

literatura

WITHERS, C.P., 1992: Comparative Animal Physiology, Saunders College Publishing,

Los Angeles

RANDALL, D., BURGGREN, W., FRENCH, K., 2002: Eckert Animal Physiology –

Mechanisms and Adaptation, W. H. Freeman and Company, New York.

Preporučena

literatura

SCHMIDT-NIELSEN, K., 1998: Animal physiology, Cambridge University Press,

Cambridge.

PAUL, J.R., 2001: Physiologie der Tiere, Thieme, Stuttgart.

Naziv kolegija MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Šifra BBO526


Semestar Peti


Nositelj kolegija dr.sc. Ivna Štolfa, docent Suradnici na kolegiju Rosemary Vuković, asisten Obujam/bodovi 6 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja

"Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

Opisati temeljna znanja o molekularnom ustroju stanice

Povezati organizaciju staničnih struktura i biomolekula s njihovom funkcijom

Koristiti temeljne molekularno-biološke metode (izolacija i karakterizacija

DNA i RNA, PCR, RT-PCR, RFLP)

Definirati i opisati procese sinteze i popravka DNA,

Definirati i opisati procese sinteze i obrade RNA i proteina

Objasniti mehanizme regulacije genske aktivnosti

Razlikovati različite načine stanične signalizacije

Definirati i opisati faze staničnog ciklusa

Spoznati važnost molekularno–bioloških procesa u različitim bolestima

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Raznolikost i organizacija prokariotskih i eukariotskih genoma

Replikacija

Popravak i održavanje genomske DNA

Sinteza i dorada RNA

Regulacija ekspresije RNA

Sinteza, dorada i regulacija proteina

Unutarstanični transport

Stanična signalizacija

Stanični ciklus

Metode u molekularnoj biologiji


kompetencije

Odjel za biologiju


asistenta


Odjel za biologiju


asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Nabrojite moguće mehanizme regulacije translacije!

Navedite kovalentne modifikacije histona te kako one utječu na regulaciju

genske ekspresije!

Koji su enzimi neophodni za odvijanje stanične replikacije u prokariotskim

stanicama?

Objasnite funkcioniranje G proteina!

Što je RT-PCR?

Nabrojite lipidne modifikacije proteina!

Koja je funkcija RNA-polimeraze III u eukariota?

Koja je funkcija MCM proteina?

Objasnite mehanizam transporta proteina u jezgru!

Koji su koraci u obradi pre-mRNA do zrele mRNA?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Timski rad u izradi seminara i vještina u njegovoj prezentaciji.



sati/tjedan

ukupno

2 1 2

30 15 30

Način polaganja ispita Seminarski rad, pismeni, usmeni

Obvezna literatura

Alberts, B., Bray, D., Lewis, J., Raff, M., Roberts, K., Watson, J.D., 1994:

Molecular biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York –

London.

Voet, D., Voet, J.G., 2004; Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc. New

York.


Lewin, B., 2000: Genes VII. Oxford University Press Inc., New York.

Cooper G.M. i Hausman R.E.: 'Stanica - molekularni pristup' (The Cell - A

Molecular Approach), Washington, ASM Press, 5e; Medicinska naklada,

Zagreb, 2010., hrv. izdanje.

Ambriović Ristov A. i sur.: 'Metode u molekularnoj biologiji', IRB, Zagreb,

2007.

Naziv kolegija EKOLOGIJA BILJA

Šifra BBO527


Semestar Peti



Suradnici na kolegiju Aleksandra Kočić, asistent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati utjecaj ekoloških čimbenika na život i rasprostranjenost biljaka i

biljnih zajednica.

Objasniti utjecaj klime, svjetlosti, vode i vlage, oborina i vjetra te tla na

biljke.

Procijeniti utjecaj biotičkih faktora na biljke.

Odrediti i usporediti odabrana fizikalna i kemijska svojstva različitih uzoraka

tipova tla.

Definirati vodni režim staništa i biljaka.

Promatrati antropogeni utjecaj na staništa.

Grupirati više biljke prema načinu preživljavanja u nepovoljno godišnje doba.

Analizirati sastav i strukturu odabranih fitocenoza.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Ekologija bilja, definicija i osnovni pojmovi. Ekološki čimbenici i njihov

utjecaj na život i rasprostranjenost biljaka i biljnih zajednica. Abiotički: klima,

svjetlost, voda i vlaga, oborine, vjetar, tlo, fizikalne i kemijske značajke tla,

geološka podloga. Biotički faktori: simbioza, parazitizam, kompeticija,

povezanost biljaka i životinja. Antropogeni utjecaj. Fitocenoza kao

producentska komponenta ekosistema. Vegetacija. Primarne i sekundarne

biocenoze. Sukcesije.


Određivanje fizikalnih i kemijskih svojstava različitih uzoraka tipova tla.

Mikroklimatske značajke staništa fitocenoza. Vodni režim staništa i biljaka.

Bioindikacija onečišćenja zraka kartiranjem epifitskih lišajeva. Analiza sastava

i strukture odabranih fitocenoza.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz



Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz


Primjer provjere i

vrjednovanja

Izračunajte dubinu prodiranja kiše u tlo ako su poznati podaci: količina

oborine 60 mm; sadržaj trenutne vlage 20% vol.; retencijski kapacitet tla

30%vol.

Na koji su način povezani nadmorska visina i količina organske tvari u tlu?

Poredaj vrste od onih ispod kojih se stvara najkiseliji prema vrstama sa

najmanje kiselim humusom (jela, ariš, lipa, bukva, jasen, smreka i bor, hrast,

javor i grab)

Kako su zaštićeni od nepovoljnih uvjeta pupovi kod hemikriptofita?

Koju klimu ima dio Hrvatske iznad 1200 m nadmorske visine?

Grupirajte više biljke prema načinu preživljavanja u nepovoljno godišnje

doba.



opće i specifične

Usvojiti znanja o interakcijama između biljaka i okoliša te načinima prilagodbe

biljaka utjecaju abiotičkih i biotičkih ekoloških čimbenika. Cilj je kolegija

povezati ekološki čimbenike i rasprostranjenost biljaka i biljnih zajednica.

kompetencije (cilj)


sati/tjedan

ukupno

2 2

30 30


Obvezna literatura

GRAČANIN, M., ILIJANIĆ, LJ., 1977: Uvod u ekologiju bilja, Školska knjiga,

Zagreb.

ŠEGULJA, N., HRŠAK, V., 1988: Priručnik za fitocenološka i ekološka

istraživanja vegetacije. Mala ekološka biblioteka Hrvatskog ekološkog društva,

Zagreb.

ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J., 1994: Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i

ekologije bilja. PMF, Zagreb.


ŠEGOTA, T., FILIPČIĆ, A., 1996: Klimatologija za geografe. Školska knjiga,

Zagreb.

CRAWLEY, J. M. 1997. Plant Ecology. Blackwell Science.

VUKELIĆ, J., RAUŠ, Đ., 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u

Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.

Naziv kolegija EKOLOGIJA ŽIVOTINJA

Šifra BBO528


Semestar Peti


Nositelj kolegija dr. sc. Stjepan Krčmar , prof.

Suradnici na kolegiju dr.sc. Alma Mikuška, viši asistent

Davorka Hackenberger, asistent Obujam/bodovi 2 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati uvjete života i pojam ekoloških čimbenika.

Objasniti pojam ekološke valencije, životnog staništa, ekološke niše.

Razvrstati i povezati djelovanje klimatskih čimbenika na životinjske

organizme.

Analizirati i usporediti biotičke čimbenike: neutralizam, kompeticija,

mutualizam, komensalizam, parazitizam, amensalizam i predatorstvo.

Sažeti čimbenike kretanja životinjskih populacija, objasniti populacijske

teorije

Shvatiti strukturu životne zajednice i odnose ishrane.

Analizirati osnovne kategorije odnosa između sastavnih komponenti

ekološkog sustava.

Objasniti stvaranje i razlaganje organske tvari u ekološkom sustavu.

Skicirati tok energije u ekološkom sustavu.

10. Objasniti organsku produkciju ekološkog sustava i definirati čimbenike

sukcesija.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Pojam ekološkog sustava.

Uvjeti života i pojam ekoloških čimbenika.

Ekološka valencija, životno stanište, životni oblik, ekološka niša.

Klimatski čimbenici: toplina, svjetlost, voda, zračna strujanja, makroklima,

ekoklima, mikroklima.

Klimatska pravila i fenološke pojave.

Edafski čimbenici.

Analiza i usporedba biotičkih čimbenika.

Ekologija populacije.

Čimbenici kretanja životinjskih populacija.

Životna zajednica.

Odnosi ishrane.

Ekološki sustav.

Tvari i energija u ekološkom sustavu.

Sukcesije i preobražaji ekološkog sustava.

15. Grupiranje i klasifikacija ekoloških sustava.


kompetencije

Odjel za biologiju


profesora iz biologije uz pomoć asistenata


Odjel za biologiju


profesora iz biologije uz pomoć asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Definirajte što je ekološka valencija i potkrijepite to primjerima.

Objasnite kako ekološki čimbenici djeluju na organizme.

Objasnite što je piramida energije.

Napišite jednadžbu za prvi zakon rasta populacije.

Imenujte glavne kategorije interspecijskih odnosa.

Napišite jednadžbu za energetsku bilancu jednog trofičkog stupnja.

Navedite metode za mjerenje primarne produkcije.

Nabrojite pet općih značajki predatora.

Objasnite čimbenike sukcesija.

10. Nacrtajte i opišite bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Analiza djelovanja abiotičkih čimbenika na životinjske organizme.

Usporedba i analiza biotičkih čimbenika.

Temeljne spoznaje o ekologiji populacije, životnoj zajednici, te ekološkom

sustavu u jednom funkcionalno dinamično povezanom obliku u kakvom se

nalaze u prirodi.


(sati/tjedan)

Ukupno

2 2

30 30


Obvezna literatura Price W.P. 1997. Insect Ecology. John Wiley & Sons. Inc. New York 874 pp.

Schowalter T.D. 2006. Insect ecology. Elsevier Inc. 482 pp.

Preporučena literatura Lambert M. and Williams J. 1988. Animal ecology, Franklin Watts, 370

pp.

Naziv

kolegija EVOLUCIJA

Šifra BBO629


Semestar Šesti

Status

kolegija Obvezni

Nositelj

kolegija dr.sc. Jasna Vidaković, prof.

Suradnici na

kolegiju

dr.sc. Dubravka Čerba, viši asistent

Barbara Vlaičević, asistent

Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik

Obujam/

bodovi 4 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati pojmove: evolucija, mikroevolucija i makroevolucija.

Objasniti promjene koje su se događale tijekom geoloških razdoblja (raspored kopna,

plutanje kontinenata, tektonski poremećaji i klimatske promjene).

Povezati mehanizme koji dovode do evolucijskih promjena, s posebnim naglaskom na

važnost promjena u okolišu.

Primijeniti saznanja iz odslušanih botaničkih i zooloških kolegija i povezati s

evolucijskom ekologijom – razumjeti pojmove ekološka ništa, inter- i intraspecijski

odnosi.

Uočiti važnost anatomije, morfologije i fiziologije organizama kao pokazatelja

evolucijskih srodstvenih odnosa i prilagodbi na životne uvjete.

Saznati o važnosti fosila koji su jedan od dokaza evolucije.

Povezati važnost masovnih izumiranja te adaptivnih radijacija koje slijede nakon njih.

Primijeniti saznanja iz odslušanih botaničkih i zooloških kolegija u povezivanju

povećanja strukturalne složenosti od jednostavnih životinjskih i biljnih organizama sve

do vrste Homo sapiens, odnosno Angiosperma.

Sažeti i prezentirati usvojena saznanja kako bi mogli objasniti značaj evolucijske misli.

Na temelju saznanja o evoluciji čovjeka aktivno promicati toleranciju među ljudima.

Sadržaj

kolegija

(nastavne

cjeline)


Definicija pojmova evolucija, mikroevolucija i makroevolucija.

Postanak svemira i Sunčevog sustava, postanak planeta Zemlje.

Pregled geoloških razdoblja, raspored kopna, plutanje kontinenata, tektonski poremećaji

i klimatske promjene.

Mehanizmi evolucije: adaptacije, nasljeđivanje i varijacije, prirodna selekcija, mutacije i

genetički drift.

Evolucijska ekologija: kompeticija, ekološke niše, klasifikacija interspecijskih

interakcija.

Geografske varijacije vrsta, specijacija, izumiranje vrsta.

Dokazi evolucije: biogeografija, komparativna anatomija, komparativna embriologija,

molekularna biologija; metode datiranja starosti fosila, procesi fosilizacije, fosili kao

dokazi evolucije.

Adaptivna radijacija i masovna izumiranja.

Teorije o postanku Protozoa i mnogostaničnih organizama (Fungi, Plante, Animalia).

Evolucija čovjeka.

Sadržaj seminara:

Frekvencija gena u populaciji.

Nasljeđivanje i izvori genetičke varijabilnosti.

Komparativni i eksperimentalni modeli adaptacija.

Djelovanje selekcije u populaciji.

Spolna selekcija i spolna kompeticija.

Interspecijska interakcija, mehanizmi izolacija.

Filetički gradualizam.

Model isprekidane ravnoteže.

Uvjeti u

kojima se

stječu

kompetencije

Odjel za biologiju



Provjera i

vrjednovanje

Odjel za biologiju


asistenata

Primjer

provjere i

vrjednovanja

1. Kako glasi definicija evolucije?

2. Što je mikroevolucija?

3. Objasnite pojam genetski drift.

4. Zaokružite točan odgovor. Slika desno prikazuje:

a) alopatričku specijaciju

b) simpatričku specijaciju

c) parapatričku specijaciju

5. Zaokružite točan odgovor. Direktna selekcija:

a) je tip prirodne selekcije koji dovodi do isticanja ekstremnih

fenotipova u odnosu na one fenotipove koji se nalaze oko srednje vrijednosti

b) predstavlja promjene u okolišu koje djeluju tako da počinje dominirati određeni fenotip

unutar populacije

c) je oblik prirodne selekcije pri kojoj dolazi do izražaja fenotip koji predstavlja srednje

vrijednosti određene osobine

d) je tip umjetne selekcije koji dovodi do isticanja ekstremnih fenotipova u odnosu na one

fenotipove koji se nalaze oko srednje vrijednosti

6. Što su fosili?

7. Nabrojite i opišite 3 metode relativnog određivanja starosti stijena i fosila.

8. Zaokružite slovo T ako je tvrdnja točna, odnosno N ako je netočna:

1) Homologne su strukture znak morfološke divergencije. T N

2) Slični obrasci embrionalnog razvoja često su dokaz

evolucijskih srodstvenih odnosa. T N

3) Analogne strukture su strukture istog podrijetla, ali različite funkcije. T N

4) Razvoj krila kod sisavaca, ptica i gmazova rezultat su

divergentne evolucije. T N

9. Nabrojite kronostratigrafske jedinice.

10. Kada je formiran sunčev sustav?

11. Što su stromatoliti? Zašto su važni u proučavanju evolucije?

12. Koja su 4 moguća koraka kemijske evolucije?

13. Tko je predložio Teoriju o endosimbiozi? Koje zajedničke značajke povezuju prokariote s

plastidima i mitohondrijem?


a) Ediakaran faunu čine fosili jednostaničnih organizama iz razdoblja

pretkambrija. T N

b) Fosili predstavnika ediakaran faune ukazuju na pojavu mnogostaničnih

organizama prije milijardu godina. T N

c) Ediakaran faunu čine fosili mnogostaničnih organizama. T N

d) Fosili predstavnika ediakaran faune pronađeni su samo u Australiji. T N

15. Nabrojite periode paleozoika.

16. Zaokružite točan odgovor. Kloroplasti biljaka i zelenih alga razvili su se iz pretka tipa:

a) Heliobacterium s klorofilom c.

b) Anacystis s klorofilom b.

c) Prochloron s klorofilom b.

d) Anacystis s fikobilinima.

17. Koji su prvi fotosintetički organizmi naselili kopno? Kada se to, prema fosilnim

nalazima, dogodilo?

18. Koje su sličnosti zelenih alga i recentnih kopnenih biljaka (na molekularnom i staničnom

nivou)?

19. Koji su organizmi najstariji poznati kralježnjaci?

20. Što je Cooksonia i kako je izgledao ovaj organizam?

21. Što su Tracheophyta? Navedite nekoliko njihovih prilagodbi.

22. Što su Labyrinthodontia? Navedite neke predstavnike.


a) Eustenopteron i akantostega su imali slično kukovlje. T N

b) Eustenopteron i akantostega su imali bočnu prugu. T N

c) Eustenopteron i akantostega nisu imali rep s repnom perajom. T N

d) Eustenopteron i akantostega su primarno bili pentadaktilni organizmi. T N

24. Navedite 4 anatomske značajke Cotylosauria.

25. Zaokružite slovo ispred točne tvrdnje.

a) Najpoznatiji predstavnik Pelicosauria je Dimetrodon.

b) Kornjače imaju anapsidni tip lubanje.

c) Therapsida su sisavcima slični gmazovi.

d) Gimnosperme su evoluirale iz progimnosperma.

d) Tvrdnje pod a) i c) su točne.

e) Tvrdnje pod b) i c) su točne.

f) Sve tvrdnje su točne.

26. Navedite barem pet osobina prvih sisavaca.

27. Što je Sinodelphys szalayi?

28. Koje promjene u anatomiji hominina su bile važne za razvoj dvonožnog hodanja?

29. Navedite spoznaje o vrsti Homo erectus.


a) Zadnje ledeno doba završilo je prije oko 10000 godina. T N

b) U razdoblju zadnjeg ledenog doba pojavile su se kritosjemenjače. T N

c) Zadnje ledeno doba imalo je vrhunac u epohi Pleistocena kada je ledeni

pokrivač bio intenzivnije razvijen na južnoj hemisferi. T N

d) Morske struje i zračne mase su čimbenici važni za pojavu i širenje leda. T N

e) Stvaranje ledenog pokrivača važno je za otvaranje migracijskih puteva. T N

f) Prema Milankovićevoj teoriji tri parametra Zemljine orbite su naročito

važna u objašnjavanju periodičkog hlađenja Zemlje. T N

Opća i

posebna

znanja koja

se stječu na

kolegiju/

opće i

specifične

kompetencije

(cilj)

Aktivno korištenje stranih jezika u pretraživanju i izboru nastavnih sadržaja.

Na temelju pročitane literature stječu sposobnost pisanja seminarskog rada.


sati/tjedan

ukupno

2 1

30 15

Način

polaganja

ispita

Pismeni i usmeni

Obvezna

literatura Mayr, E. (1998). To je biologija. Znanost o živom svijetu. Dom svijet, HPM, Zagreb.

Preporučena

literatura

Parker, S., Bernor, R.L. (ED), (1996). Fossils. The practical guide to paleontology.

Greenwich.; Futuyma, D.J., (1998). Evolutionary biology. Sinauer Associates Inc.,

Sunderland.; Janković, I., Karavanić, I., (2009). Osvit čovječanstva. Početci našega biološkog

i kulturnog razvoja. Školska knjiga.

Naziv kolegija ZOOGEOGRAFIJA

Šifra BBO637


Semestar Šesti


Nositelj kolegija dr.sc. Enrih Merdić, izv.prof.

Suradnici na kolegiju dr. sc. Irena Labak, viši asistent

dr. sc. Olga Jovanović, naslovni asistent



Ishodi učenja


Definirati areal

Povezati povijesne razloge i sadašnje rasprostranjenje životinja

Razvrstati različita životinjska područja

Analizirati otočnu, reliktnu, faunu zatvorenih bazena

Integrirati znanja pojedinih područja u sveobuhvatno znanje o

rasprostranjenosti životinja

Razlikovati životinjske karakteristike prema geografskom rasprostranjenju

Prepoznati najvažnije predstavnike faune pojedinih područja

Znati odgovoriti na pitanje: Zašto sjeverni mjedvjedi ne jedu pingvine

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Osnovni pojmovi i definicija zoogeografije. Ekološka, povijesna i regionalna

zoogeografija. Povijest zoogeografije. Areal, aktivno i pasivno raseljavanje

životinja i prepreke kod raseljavanja životinja. Fauna, endemi, relikti, rijetke i

unesene vrste. Centri rasprostranjenja. Zasićena ili kontinentalna fauna. Fauna

zatvorenih bazena. Otočna i reliktna fauna. Povijesna zoogeografija: geološka

podjela zemljine povijesti, Wegnwrova teorija, fauna pleistocena i holocena u

Hrvatskoj. Regionalna zoogeografija: Antartogaea. Notogaea: životinjski

svijet Novog Zelanda, Australije i Tihooceanskih otočja). Neogaea: životinjski

svijet Amazonske prašume, Ande, Srednje Amerike i Galapagoskih otočja.

Artogaea: životinjski svijet Madagaskara, Afrike, Indije i Indokine, Arktika,

Sjeverne Amerike, Azije i Europe. Zoogeografija u Hrvatskoj


kompetencije

Nastava se izvodi na Odjelu za biologiju u učionici, praktikumu i

kompjutorskoj učionici

Nastavu izvode profesor, dva asistenta i dva stručna savjetnika


Studenti imaju kolokvij svaki drugi dan i to ono gradivo koje su čuli na

predhodnim predavanjima i praktikumu.

Na kraju tjedna je veliki tjedni kolokvij (polovica gradiva)

Ukupno postoje dva velika kolokvija

Ukoliko studenti polože oba kolokvija oslobođeni su pisanja pismenog dijela

ispita.

Primjer provjere i

vrjednovanja

Definicija faune

Fauna zatvorenih bazena

Diferencijacija faune

Što je areal

Zoogeografska podjela svijeta

Koje su opasnosti za južnopolarni životinjski svijet

Koja su područja u Palearktiku



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Upoznavanje životinjskog svijeta različitih kontinenata, otoka i oceana. U

okviru seminara studenti će samostalno savladavati predviđene sadržaje.


sati/tjedan

ukupno

2 1 1

30 15 15

Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz tri dijela: praktični (gradivo praktikuma) te pismeni i usmeni.

Obvezna literatura

UDVARDY, M., 1969: Dymanic Zoogeography. Van Nostrand Reinhol, New

York.

MAXLEY, S., 1989: Veliki atlas životinja. Mladinska knjiga, Ljubljana-

Zagreb.

Preporučena literatura LOMOLINO, M., RIDLE R., BROWN J. 2010: Biogeography. Elswere London-

Paris-New York

Naziv kolegija GEOBOTANIKA

Šifra BBO632


Semestar Šesti


Nositelj kolegija dr.sc. Oleg Antonić, izv.prof. Obujam/bodovi 5 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati i usporediti različite strategije biljnih vrsta s obzirom na njihovo

širenje u prostoru.

Objasniti okolnosti nastanka biljnih endema i potkrijepiti objašnjenja

primjerima.

Definirati životne oblike biljaka i razvrstati ih s obzirom na pojavljivanje u

karakterističnim tipovima vegetacije.

Nabrojati florna carstva na Zemlji i staviti ih u evolucijski i ekološki kontekst.

Nabrojati florne elemente na području Hrvatske i potkrijepiti ih primjerima.

Raščlaniti područje Hrvatske na tipove vegetacije uvažavajući osnovne

ekološke gradijente.

Analizirati utjecaj čovjeka na prostornu distribuciju biljnih vrsta.

Navesti osnovne postavke u planiranju zaštite biljnih vrsta i potkrijepiti ih

primjerima.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Rasprostranjivanje biljaka: autohorija, alohorija, kozmopoliti, neofiti. Endemi:

postanak endema, paleoendemi, relikti, neoendemi, endemičnost flore. Areali,

disjunkcije. Životni oblici biljaka. Florni elementi. Florna carstva. Glavne etape

razvoja biljnog svijeta pod utjecajem promjena u geološkoj prošlosti Zemlje.

Ekološki gradijenti u prostornim distribucijama biljnih vrsta. Prikaz vegetacije

Zemlje i Europe. Biljnogeografski položaj i raščlanjenje vegetacije Hrvatske.

Utjecaj čovjeka na areale biljnih vrsta. Zaštita biljaka u svijetu, Europi i

Hrvatskoj: crvene liste, planovi zaštite vrsta i staništa.

Sadržaj seminara:

Student će samostalno izabrati i obraditi temu iz sljedećih područja: florne

značajke pojedinih kontinenata, država, područja; značajke areala konkretnih

biljnih vrsta, rodova, porodica i viših taksona; zaštita rijetkih i ugroženih biljnih

vrsta na primjerima iz svijeta i Hrvatske; flora i vegetacija odabranog staništa u

Hrvatskoj.

Uvjeti u kojima se

stječu kompetencije

Odjel za biologiju


Provjera i

vrjednovanje

Odjel za biologiju


Primjer provjere i

vrjednovanja

Nabroji tipove rasprostranjivanja biljnih vrsta i procijeni za pojedini tip brzinu

širenja vrste u prostoru.

Kako disjunkcije areala utječu na razvoj endemizma?

Koji su životni oblici biljaka tipični za močvarno stanište? Navedi primjere.

Kakva je rasprostranjenost porodice Fagaceae na Zemlji, i za koja su staništa

vrste iz te porodice najčešće vezane?

Gdje su na Zemlji najzastupljenije vrste iz porodice Poaceae?

Objasni rasprostranjenost roda Picea u geografskom i ekološkom prostoru.

Opiši tipove visinske zonacije vegetacije u Hrvatskoj s obzirom na pripadnost

makroklimatskoj zoni.

Navedi staništa rijetkih biljnih vrsta u Hrvatskoj koja su najugroženija

utjecajem čovjeka.

Opća i posebna Cilj kolegija je usvajanje temeljnih znanja o načinima rasprostranjivanja biljaka, te

znanja koja se stječu

na kolegiju / opće i

specifične

kompetencije (cilj)

o zakonitostima prostorno-vremenskog rasporeda biljaka na Zemlji i u Hrvatskoj.


sati/tjedan

ukupno

2 1

30 15


Obvezna literatura

Preporučena

literatura

Naziv kolegija TERENSKA NASTAVA 3 – ZOOLOGIJA


Nositelj kolegija dr. sc. Stjepan Krčmar , prof.

Suradnici na kolegiju dr.sc. Tomislav Bogdanović, viši asistent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Shvatiti zoogeografske značajke nizinske Hrvatske.

Prepoznati kolonije pojedinih vrsta ptica.

Nabrojati najkarakterističnije životinjske vrste naplavnih vodenih staništa.

Analizirati biologiju pojedinih vrsta (dnevna i sezonska dinamika pojedinih

populacija).

Usporediti faunu panonske i gorske Hrvatske.

Objasniti utjecaj nadmorske visine na distribuciju pojedinih vrsta.

Sažeti prilagodbe pojedinih životinjskih vrsta na klimatske uvjete.

Prepoznati karakteristične životinjske vrste gorske Hrvatske.

Imenovati karakteristične životinjske vrste sjevernog hrvatskog primorja.

Primjeniti apsolutne i relativne metode za procjenu gustoće populacije.

Postaviti različite klopke za uzorkovanje faune, te izraditi biološke zbirke.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Upoznavanje sa faunističkim značajkama Parka prirode Lonjsko polje.

Upoznavanje sa herpetofaunom, ornitofaunom, i teriofaunom gorske

Hrvatske na osnovi posjeta Nacionalnom parku Risnjak, Snježniku, Park

šumi Golubinjak, i Vrajžem prolazu..

Upoznavanje sa faunom sjevernog hrvatskog primorja na osnovi posjeta

otoku Krku (Punat, Košljun, Baška), Crikvenici i Driveniku .

Postavljanje različitih klopki za uzorkovanje kukaca u okolici mjesta Sunger.

5.Prepariranje, determinacija i izrada bioloških zbirki.

Analiza faune sitnih sisavaca u okolici mjesta Sunger na osnovi uzorkovanja

različitim klopkama.

Upoznavanje sa špiljskom faunom na osnovi posjeta špilji Lokvarki.

Studentska prezentacija svakodnevnih zapažanja, te rezultata uzorkovanja.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora

iz biologije i viši asistent


Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora

iz biologije i viši asistent

Primjer provjere i

vrjednovanja

Navedite vrste vodozemaca tipičnih za zapadni dio panonske regije.

Nabrojite pet vrsta ptica iz Gorskog kotara.

Navedite nekoliko vrsta gmazova iz sjevernog hrvatskog primorja.

Opišite apsolutne metode za procjenu gustoće populacije.

Opišite relativne metode za procjenu gustoće populacije.

Skicirajte i objasnite pet različitih metoda za uzorkovanje kukaca.

Nabrojite najkarakterističnije vrste kralježnjaka savske poplavne nizine

(Lonjsko polje).

Objasnite važnost i potrebu izrade bioloških zbirki.

Nabrojite regionalne endeme Istre.

10. Navedite dvije vrste ptica gnjezdarica bukovih šuma.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Samostalno određivanje i obrada prikupljenog materijala (skupina kralježnjaka i

beskralježnjaka), istraživanje pojedinih mikrostaništa i upoznavanje

funkcionalne povezanosti organizama i okoliša.


sati/tjedan 2

ukupno 30


Obvezna literatura

Garms H. & Borm L. 1981. Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana, 550 pp.

Zahradnik J. 1990. Insects. Aventinum Nakladitelstvi, Prague. 319 pp.

Schneider – Jacoby M. & Ern H. 1993. Park prirode Lonjsko polje. Hrvatsko ekološko

društvo Zagreb, 135 pp.

Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P., Zanella D. 2006. Crvena

knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu

prirode RH, 253 pp.

Antolović J., Frković A., Grubešić M., Holcer D., Vuković M., Flajšman E., Grgurev

M., Hamidović D., Pavlinić I., Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga sisavaca Hrvatske.

Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 127 pp.

Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z., Tvrtković

N. 2006. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni

zavod za zaštitu prirode RH, 95 pp.

Belančić A., Bogdanović T., Franković M., Ljuština M., Mihoković N., Vitas B. 2008.

Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu

prirode RH, 132 pp.

Jardas I., Pallaoro A., Vrgoč N., Jukić-Peladić S., Dadić V. 2008. Crvena knjiga

morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 396

pp.

Biološka raznolikost Hrvatske. Fauna. Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja.

2008. DZZP, Zagreb

Ozimec R., Bedek J., Gottstein S., Jalžić B., Slapnik R., Štamol V., Bilandžija H.,

Dražina T., Kletečki E. Komerički A., Lukić M., Pavlek M. 2009. Crvena knjiga

špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 371

pp.


Zahradnik J. 1991. Bees and Wasps. Aventinum Nakladitelstvi, Prague. 192 pp.

Wachman E. und Saure C. 1997. Netzflügler, Schlamm und Kamelhalsfliegen. Natur

Buch Verlag, Augsburg, 159 pp.

Haupt J. und Haupt H. 1998. Fliegen und Mücken. Natur Buch Verlag, Augsburg, 351

pp.

IZBORNI PREDMETI

Naziv kolegija ANATOMIJA I MORFOLOGIJA KUKACA

Status kolegija Izborni

Šifra BBZ40


Semestar Treći

Nositelj kolegija dr.sc. Stjepan Krčmar, prof.

Suradnici na kolegiju dr. sc. Alma Mikuška, viši asistent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Opisati vanjski izgled tijela kukca.

Nabrojati redove iz razreda kukaca.

Razlikovati i opisati različite oblike usnih organa kukaca.

Prepoznati i opisati različite oblike krila kukaca.

Nacrtati i objasniti građu člankovite noge kukaca prema funkcionalnim

prilagodbama.

Navesti i opisati građu prsa i zatka kukca.

Nabrojati i razlikovati razvojne stadije kukaca.

Primijeniti ključeve za determinaciju različitih skupina kukaca.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Strukturno i funkcionalno ustrojstvo kukaca.

Uvod u morfološko anatomske osobitosti glavnih redova kukaca .

Morfološko anatomske značajke glave kukaca.

Usni organi kukaca.

Pregled različitih tipova ticala kukaca.

Morfološko anatomske odlike prsa kukaca.

Morfološko anatomske odlike noge i krila kukaca.

Morfološko anatomske odlike zatka kukaca.

Prikaz različitih ključeva za determinaciju pojednih skupina kukaca.


kompetencije

Odjel za biologiju


profesora iz biologije i viši asistent


Odjel za biologiju


profesora iz biologije i viši asistent

Primjer provjere i

vrjednovanja

Navedite razvojne stadije u životu kukaca.

Opišite građu ticala kukca.

Opišite građu krila kukaca.

Opišite građu usnih organa za bodenje i sisanje.

Nacrtajte i opišite člankovitu nogu kukca.

Opišite građu zatka kukca.

Opišite građu organa za sisanje.

Opišite građu usnih organa za grizenje.

Nabrojite tri osnovna položaja glave kukaca prema uzdužnoj osi tijela.

Objasnite građu kutikule u kukaca.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Usvajanje znanja o anatomskim i morfološkim odlikama glavnih redova

kukaca.


(sati/tjedan) 1 1

ukupno 15 15


Obvezna literatura

Steinmann H. and Zombori L. 1985. An atlas of insect morphology. Akademiai

kiado, Budapest, 253 pp.

Romoser W.S. and Stoffolano J.G. 1988. The science of entomology. WCB

McGraw-Hill, 605 pp.


Habdija I., Primc-Habdija B., Radanović I., Špoljar M., Matoničkin-

Kepčija R., Vujčić-Karlo S., Miliša M., Ostojić A., Sertić-Perić M. 2011.

Protista-Protozoa, Metazoa-Invertebrata. Alfa, Zagreb, 584 pp.

Naziv kolegija BIOLOGIJA MORA

Šifra BBZ43


Semestar Treći

Status kolegija Izborni Nositelj kolegija dr.sc. Goran Palijan, docent Suradnici na kolegiju Anita Galir Balkić, asistent Obujam/bodovi 2 ECTS Jezik Hrvatski

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz biologije mora:

o važnijim biotičkim oceanskim sustavima (estuariji, stjenovite i pješćane

obale, pelagijal, kontinentalna podina, duboko more, šume mangrova i

smeđih alga, koraljni grebeni, polarna područja) i organizmima koji ih

nasanjuju. o načinima nastanjivanja organizama u oceanskim ekosustavima o prilagodbama organizama pojedinom staništu

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline) Upoznavanje s kolegijem (…)


kompetencije

Fakultet Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju (docent ili više) iz biologije

(razina 8.1 i 8.2 prema HKO) uz pomoć asistenta iz biologije

Provjera i vrjednovanje Fakultet Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć

asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

1. Supralitoral obuhvaća zonu:

a) plime i oseke b) morskih cvjetnica c) prskanja valova d) niti jedan odgovr nije točan

2. Koje su funkcionalne skupine organizama pomičnih sedimenata?

3. Livade morskih cvjetnica važne su jer:

a) ublažavaju djelovanje valova b) usporavaju morske struje c) akumuliraju organski materijal d) svi odgovori su točni

4. Želatinozni zooplankton:

a) ima veliki udio vode u organizmu b) hrane se piko- i nanoplanktonom c) predatori su d) značajan su izvor detritusa

5. Lecitotrofne ličinke imaju:

a) manje jaja s više žumanjka b) puno jaja s manje žumanjka c) manje jaja malo žumanjka d) puno jaja s puno žumanjka

6. Stenohalini organizmi:

a) toleriraju promjene saliniteta

b) toleriraju promjene temperature c) slabo toleriraju promjene temperature d) niti jedan odgovor nije točan

7. Objasnite izraz: fizoklistne ribe.

8. Koje su najzastupljenije skupine unutar dubokomorskih bentoskih

zajednica (s obzirom na način ishrane) i zašto?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

CILJ: Studenti će se upoznati s osnovnim abiotičkim i biotičkim čimbenicima

koji određuju prostornu i vremensku raspodjelu biljnih i životinjskih

organizama u moru kao i temeljnim metodama kvalitativnih i kvantitativnih

istraživanja. Poseban cilj seminara je da studenti samostalno obrade i izlože

odabranu temu iz područja biologije mora s posebnim osvrtom na djelovanje

čovjeka. Nastava Predavanja Seminari Vježbe

(sati/tjedan) ukupno

1 1 15 15

Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Nybakken J.W. i Bertness M.D. (2005) Marine biology

Naziv kolegija ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE

Šifra BBZ48


Semestar Treći


Nositelj kolegija dr.sc. Enrih Merdić, izv.prof.



Ishodi učenja


Definirati potrebe zaštite životinja

Nabrojati kategorije zaštite

Prepoznati važnost istraživanja zbog dobivanja validnih podataka

Povezati domaću zaštitu s međunarodnom legislativom

Objasniti razloge ugroženosti pojedinih kategorija ugroženosti

Analizirati djelatnost čovjeka koja ugrožava životinje

Usporediti ugorženost i zakonsku zaštitu

Odlučiti djelovati zaštitarski i to obrazovanjem šireg kruga ljudi

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Razlozi ugroženosti životinjskih vrsta. Modeli zaštite. Određivanje kriterija

ugroženosti. Mehanizmi zaštite putem međunarodnih konvencija i dogovora s

posebnim osvrtom na EU legislativu (odnose se na Direktivu o staništima i

Direktivu o pticama). Akcijski planovi zaštite pojedinih životinjskih vrsta.

Zakonodavni okvir Republike Hrvatske. Pregled zaštićenih životinjskih vrsta

svijeta i Hrvatske.


kompetencije

Nastava se izvodi na Odjelu za biologiju u učionici, praktikumu i

kompjutorskoj učionici

Nastavu izvodi profesor

Provjera i vrjednovanje Tijekom izvođenja kolegija studenti imaju izlaganje seminarskog rada koji je

postavljen tako da povezuju dobiveno znanje.

Primjer provjere i

vrjednovanja

Koji su ciljevi kategorija i kriterija IUCN-a

Navedite kriterije za ugroženu vrstu.

Nabroj zaštićene prirodne vrijednosti – zaštićena pordučja

Nabroj razloge ugroženosti riba

Koji je hrvatski naziv za Elaphe situla i koji su razlozi ugroženosti

Koja ekološka skupina ptica je najugroženija i zašto

Kako je zaštićen vuk



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Određivanje kriterija ugroženosti i upoznavanje sustava zaštite životinjskih

vrsta, te prepoznavanje istih.


sati/tjedan

ukupno

1 1

15 15

Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz dva dijela: seminarski rad i usmeni.

Obvezna literatura

RADOVIĆ, J. (UR.), 1999: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za

zaštitu prirode i okoliša.

Preporučena literatura CRVENE KNJIGE POJEDINIH SKUPINA ŽIVOTINJA

Naziv kolegija HEMATOFAGNI ČLANKONOŠCI (ARTHROPODA)

Šifra BBZ41

Studij Prediplomski studij biologije

Semestar Četvrti



Suradnici na kolegiju Davorka K. Hackenberger, asistent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati skupine hematofagnih člankonožaca.

Sažeti parazitizam kao ekološki pojam.

Razlikovati morfološke i anatomske osobitosti hematofagnih člankonožaca.

Prepoznati biološke značajke hematofagnih člankonožaca.

Nacrtati i objasniti razvojne cikluse hematofagnih člankonožaca.

Shvatiti vektorsku ulogu hematofagnih člankonožaca u širenju uzročnika

zaraznih bolesti.

Razlikovati simptome nekih bolesti koje uzrokuju bakterije, rikecije, virusi

i protozoe a čiji su vektori hematofagni člankonošci.

Odrediti pojedine skupine hematofagnih člankonožaca.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Sistematika hematofagnih člankonožaca iz potkoljena: Cheliceriformes

(kliještari), Crustacea (rakovi) i Hexapoda (šesteronošci).

Morfološko anatomske osobitosti hematofagnih člankonožaca iz

potkoljena: Cheliceriformes (kliještari), Crustacea (rakovi) i Hexapoda

(šesteronošci).

Razvojni ciklusi hematofagnih člankonožaca.

Ekološke odlike: sezonska dinamika, ekološke niše, interakcija domadar-

ektoparazit.

Parazitizam kao ekološki pojam.

Vektorska uloga hematofagnih člankonožaca u širenju uzročnika zaraznih

bolesti.

Bolesti koje uzrokuju: bakterije- tularemija; spirohete- povratna groznica;

rikecije- pjegave groznice, Marsejska groznica, rovovska groznica, šikarska

groznica, pjegavac; virusi- papatači groznica, žuta groznica, denga;

protozoe-malarija.

Postupci i literatura za determinaciju pojedinih skupina hematofagnih

člankonožaca.


kompetencije

Odjel za biologiju




Odjel za biologiju



Primjer provjere i

vrjednovanja

Nabrojite četiri hematofagne porodice podreda Nematocera u redu

dvokrilaca (Diptera).

Objasnite što je fakultativni parazitizam.

Napišite latinsko ime uši glave, uši odjeće, te stidne uši.

Navedite morfološka obilježja po kojem se razlikuju Glossinidae ce-ce

muhe od ostalih porodica Diptera (dvokrilci).

Usporedite pojmove autogene i anautogene vrste.

Objasnite gdje se odvija spolni a gdje nespolni ciklus uzročnika malarije.

Navedite morfološka obilježja koja isključivo pripadaju člankonošcima.

Pojasnite pojam trorodni krpelji.

Navedite osnovnu morfološku razliku između porodica Argasidae i

Ixodidae.

Zaokružite latinski naziv uzročnika povratne groznice među ponuđenim

odgovorima.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Sistematika i vektorska uloga hematofagnih člankonožaca u jednom

funkcionalno – dinamično povezanom obliku u kakvom se nalaze u prirodi.


(sati/tjedan)

ukupno

1 1

15 15


Obvezna literatura

Lane R.P. and Crosskey R.W. 1993. Medical Insects and Arachnids. Chapman

& Hall, London, 722 pp.

Lehane M. 2000. Biology of blood sucking insects. Chapman & Hall, London

226 pp.


Price P.W. 1997. Insect Ecology. John Wiley & Sons, Inc. New York 874 pp.

Habdija I., Primc-Habdija B., Radanović I., Špoljar M., Matoničkin-Kepčija R.,

Vujčić-Karlo S., Miliša M., Ostojić A., Sertić-Perić M. 2011. Protista-Protozoa,

Metazoa-Invertebrata. Alfa, Zagreb, 584 pp.

Naziv kolegija FITOBIOLOGIJA

Šifra BBZ54


Semestar Četvrti


Nositelj kolegija dr.sc. Ljiljana Krstin, docent i dr.sc. Ivna Štolfa, docent

Suradnici na kolegiju Rosemary Vuković, asistent

Zorana Katanić, asistent Obujam/bodovi 6 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Spoznati važnost funkcionalne biljne hrane u svakodnevnoj prehrani

Definirati i opisati najvažnije antioksidanse u biljkama i spoznati njihovu

važnost za zdravlje ljudi

Definirati osnovne biološke aktivne tvari u biljkama i opisati njihovo

djelovanje i primjenu

Odrediti sadržaj najvažnijih antioksidansa u biljnim ekstraktima te utvrditi

njihovu antioksidativnu aktivnost

Odrediti antimikrobno djelovanje biljnih ekstrakata na humane/biljne

patogene

Prakticirati teorijsko znanje o dobivanju pripravaka i čistih spojeva te o

njihovoj biološkoj aktivnosti

Primijeniti ekološki prihvatljive principe uzgoja i zaštite biljaka s ciljem

očuvanja zdravlja čovjeka i smanjenja opterećenja okoliša

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Biljke kao funkcionalna hrana i njihova važnost za ljudsko zdravlje

Antioksidansi u hrani i biotehnološke metode za postizanje veće kvalitete

hrane

Dijetoterapija i nutritivna genetika kao suvremeni načini prevencije bolesti

i održavanja zdravlja.

Ljekovito i začinsko bilje

Biološki aktivne tvari u biljkama

Upotreba biljaka u alternativnoj i komplementarnoj medicini

Kultura biljnog tkiva u proizvodnji biološki aktivnih tvari

Zakonodavstvo na području biljnih lijekova, dodataka prehrani i kozmetici

s posebnom namjenom vezano uz regulativu u EU i RH

Organski principi i standardi u uzgoju biljne hrane

Ekološki prihvatljive metode zaštite bilja.

Biljke kao energetska sirovina Uvjeti u kojima se stječu

kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenata


Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenata

Primjer provjere i

vrjednovanja

Što je funkcionalna hrana?

Objasnite što su antioksidansi i koja je njihova uloga u održavanju zdravlja

čovjeka?

Koja je primarna primjena kulture kosmatog korijenja?

Koje medicinski značajne bioaktivna supstance sadrži biljka Catharanthus

roseus?

Mehanizam djelovanja taksola.

Navedite metode ekstrakcije i separacije biološki aktivnih spojeva.

Što je nitratna direktiva?



Timski rad u izradi seminara i vještina u njegovoj prezentaciji.


opće i specifične

kompetencije (cilj)


sati/tjedan

ukupno

3 1 1-2

45 15 20

Način polaganja ispita Seminar, pismeni, usmeni

Obvezna literatura

Kuštrak D (2005) Farmakognozija-fitofarmacija.Golden Marketing-Tehnička

knjiga d.d., Zagreb.

Handa SS, Singh SP, Longo KG, Rakesh DD (2008) Extraction Technologies

for Medicinal and Aromatic Plants. INTERNATIONAL CENTRE FOR

SCIENCE AND HIGH TECHNOLOGY, Trst.

Joy PP, Thomas J, Mathew S, Skaria BP (1998) Medicinal plants. KERALA

AGRICULTURAL UNIVERSITY

Zdravi vrt (2010) Mozaik knjiga, Zagreb.


Guo M (2009) Functional Foods: Principles and Technology. CRC Press

Hrvatska poljoprivredna komora - Ekološka poljoprivreda

(http://www.komora.hr/?page=publikacije,27)

Bidlack WR, Rodriguez RL (2011) Nutritional Genomics - The Impact of

Dietary Regulation of Gene Function on Human Disease. CRC Press

Nitratna direktiva -

http://www.zm.gov.lv/doc_upl/950799_binnenwerk_en(2).pdf

http://www.taylorandfrancis.com/books/search/author/m_guo/

http://www.taylorandfrancis.com/books/search/author/wayne_r_bidlack/

http://www.taylorandfrancis.com/books/search/author/raymond_l_rodriguez/

Naziv kolegija BIOLOGIJA PROTOZOA

Šifra BBZ43


Semestar Četvrti

Status kolegija Izborni Nositelj kolegija dr.sc. Goran Palijan, docent

Suradnici na kolegiju Anita Galir Balkić, asistent

Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik Obujam/bodovi 2 ECTS Jezik Hrvatski

Ishodi učenja

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz biologije protozoa: - o povijesti istraživanja protozoa - o klasifikaciji protozoa - o načinima hranjenja protozoa - o polimorfnim životnim ciklusima protozoa - o utjecaju zagađenja na zajednice protozoa Determinirati odabrane vrste slatkovodnih praživotinja.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline) Upoznavanje s kolegijem


kompetencije

Odjel za biologiju Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenta

i stručnog suradnika

Provjera i vrjednovanje Fakultet Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć

asistenta iz biologije

Primjer provjere i

vrjednovanja

Kako glasi klasična klasifikacija protozoa temeljena na organelima za

kretanje te navedite barem 5 značajki protozoa.

Navedite koji su načini prijenosa nametnika te navedite po dva

predstavnika za svaki oblik prijenosa

Koja je dominantna skupina protozoa morskog sedimenta?

Navedite funkcionalne hranidbene skupine protozoa.

Objasnite kretanje kod Apicomplexa. Opća i posebna znanja


opće i specifične

kompetencije (cilj)

CILJ: Usvojiti znanja o specifičnostima predstavnika podcarstva Protozoa, a u

svezi s prilagodbama na ekstremne životne uvjete kao i njihova evolucijska

povezanost sa čovjekom. Poseban cilj praktikuma je savladavanje osnovnih

vještina i znanja potrebnih za rad na terenu i laboratoriju. Nastava Predavanja Seminari Vježbe

(sati/tjedan) ukupno

1 1 15 15


Obvezna literatura Fenchel T.M. (1996) Ecology of Protozoa: The Biology of Free-Living

Phagotrophic Protists

Naziv kolegija EKOFIZIOLOGIJA ALGA

Šifra BBZ37


Semestar Četvrti



Suradnici na kolegiju mr.sc. Vesna Peršić, asistent


Ishodi učenja


Odrediti koncentracije fotosintetskih pigmenata fitoplanktona.

Objasniti principe znanstvene metode određivanja potencijala alga i njenu

primjenu.

Piripremiti hranjivi medij za laboratorijski uzgoj alga.

Odrediti stupanj trofije i toksiciteta vode.

Procijeniti kakvoću vode za ocjenu opće ekološke funkcije voda.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Fotosintetski pigmenti alga. Alge kao ekološki indikatori. Ciklus fosfora i

dušika. Potreba algi za fosforom i dušikom u kopnenim vodama. Nutrienti i

eutrofikacija kopnenih voda. Hranidbeni elementi i razvoj algi. Priprema i

sastav hranidbenih otopina za uzgoj algi u laboratorijskim uvjetima.

Laboratorijski biotestovi. Miniaturizirani biotest.


Određivanje asimilacijskih pigmenata fitoplanktona. Mjerenje potencijala rasta

alga (AGP) kulture alga Chlorella kessleri i Selenastrum capricornutum.

Određivanje bioprodukcije, stupnja trofije i toksiciteta vode metodom

miniaturiziranog biotesta.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije

uz pomoć asistenta


Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije

uz pomoć asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Nabroji obvezne skupne pokazatelje koji se koriste za procjenu kakvoće vode

za ocjenu opće ekološke funkcije voda?

Koje su prednosti, a a koji nedostaci minijaturiziranog biotesta?

Nabrojite barem tri metode koje se koriste za procijenu ograničavajućih

nutrijenata za rast i razvoj fitoplanktona?

Navedite četiri stupnja onečišćenja voda prema KM sistemu indikatora.

Koji se parametri koriste za izračunavanje indeksa trofičkog stanja prema

Carlsonu?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Cilj kolegija je objasniti principe znanstvene metode određivanja potencijala

rasta alga kao i primjenu te metode te razvijanje praktičnih vještina za

laboratorijski uzgoj alga.


sati/tjedan

ukupno

1 1

15 15


Obvezna literatura

SCHEFFER, M., 2001: Ecology of Shallow Lakes. Kluwer Academic Publishers,

Dordrecht, Boston, London.

VOLLENWEIDER, R., KEREKES, J., 1982: OECD: Eutrophication of Waters.

Monitoring, Assessment and Control, Paris.

Preporučena literatura GOPAL, B., WETZEL, G., 2004: Limnology in Developing Countries. Volume 4.

International Association of Theoretical and Applied Limnology. International

Scientific Publications, New Delhi.

SCHUBERT, L. E., 1984: Algae as ecological Indicators. Acad. Press, Inc.,

London, Orlando, San Diego, New York, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo.

Naziv kolegija FITOPLANKTON

Šifra BBZ36


Semestar Četvrti


Nositelj kolegija dr.sc. Melita Mihaljević, docent

Suradnici na kolegiju dr.sc. Filip Stević, viši asistent

Vanda Cvijanović, stručni suradnik Obujam/bodovi 2 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati pojam fitoplankton

Primijeniti usvojena temeljna znanja o ekologiji slatkovodnog

fitoplanktona

Analizirati kvalitativni i kvantitativni sastav fitoplanktona

Razlikovati vrste fitoplanktona

Definirati strukturu i sezonsku dinamiku fitoplanktonskih zajednica

Objasniti horizontalnu i vertikalnu distribuciju fitoplanktona.

Objasniti najvažnije abiotičke i biotičke čimbenike koji utječu na razvoj

fitoplanktona

Procijeniti stupanj trofije i kakvoću vode

Koristiti stručnu literaturu i standardne ključeve za determinaciju

fitoplanktona.

Izraditi trajne preparate.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Fitoplankton – definicija, podjela, osnovne energetske značajke u vodenim

ekološkim sustavima.

Prilagodbe na planktonski način života.

Fitoplanktonske zajednice – struktura i sezonska dinamika u različitim

tipovima slatkovodnih ekoloških sustava.

Horizontalna i vertikalna distribucija fitoplanktona.

Fotosintetska aktivnost fitoplanktona.

Utjecaj nutrijenata na razvoj fitoplanktona.

Trofičke interakcije: fitoplankton – zooplankton – ihtiofauna.

Fitoplankton kao indikator trofičkog stanja vodenih ekoloških sustava.

Sadržaj vježbi: Kvalitativna i kvantitativna analiza fitoplanktona.

Utvrđivanje biomase svježe tvari fitoplanktona.

Analiza sadržaja klorofila-a, -b i –c u uzorcima fitoplanktona.

Saprobiološka analiza fitoplanktona.

Upotrebe rezultata analiza u svrhu trofičke ocjene vodenih ekoloških

sustava.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenta i

stručnog suradnika


Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Fitoplankton kao primarni producent u jezerima - objasnite u kontekstu

energetskog protoka.

Direktni i indirektni pokazatelji količine fitoplanktona. Nabrojite i objasnite

analize za utvrđivanje.

Objasnite čimbenike koji utječu na razvoj fitoplanktona.

Fitoplankton kao pokazatelj stupnja trofije – objasnite na primjeru

odabranog jezera.

Sezonske sukcesije fitoplanktona – objasnite na primjeru odabranog jezera.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Razvijanje sposobnosti samostalnog rada.

Istraživanje na terenu i razvijanje praktičnih vještina uzorkovanja.

Mikroskopiranje s ciljem razvijanja sposobnosti promatranja i uočavanja.

Priprema i izrada svježih i trajnih mikroskopskih preparata.


sati/tjedan

ukupno

1 1

15 15

Način polaganja ispita praktični i usmeni ispit

Obvezna literatura

REYNOLDS, C. S., 1984: The Ecology of Freshwater Phytoplankton.

Cambridge University Press, Cambridge.

REYNOLDS, C. S., 2006: Ecology of Phytoplankton. Cambridge University

Press, Cambridge.


SOMMER, U. (EDS), 1989: Plankton Ecology: Succession in Plankton

Communities. Springer Verlag, Berlin.

SOMMER, U., 1984: Planktologie. Springer Verlag, Berlin.

HINDAK, F. (EDS), 1978: Slatkovodne riasy. Slovenske pedagogicke

nakladatelstvo, Bratislava.

VILIČIĆ, D., 2003: Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Sveučilište u

Zagrebu, PMF, Zagreb, 196 pp.

VILIČIĆ, D., 2002: Fitoplankton Jadranskog mora. Biologija i taksonomija.

Sveučilište u Zagrebu, PMF, Zagreb, 247 pp.

Naziv kolegija GENETIČKO INŽENJERSTVO

Šifra BBZ49


Semestar Peti


Nositelj kolegija dr.sc. Ljiljana Krstin, docent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati i opisati temeljne pojmove iz tehnologije rekombinantne DNA.

Opisati osnovne tehnike i metode u kloniranju biljaka i životinja.

Samostalno rješavati problemske zadatke iz područja genetičkog

inženjerstva.

Koristiti odgovarajuće računalne programe za analizu slijeda nukleinskih

kiselina i izradu filogenetskih stabala.

Razlikovati prednosti i nedostatke transgenih organizama.

Analizirati mogućnosti primjene genske terapije.

Raspravljati o etičkim pitanjima vezanim uz primjenu genetičkog

inženjerstva.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Prokariotska i eukariotska DNA: razlike u mehanizmima regulacije genske

aktivnosti

Nuklearna i ekstranuklearna DNA

Fragmentiranje DNA: restrikcijske nukleaze, restrikcijsko mapiranje

Odvajanje molekula DNA po veličini: gel elektroforeza

Određivanje slijeda nukleotida DNA

Hibridizacija nukleinskih kiselina in vitro i in situ

Kloniranje DNA: plazmidski i viralni vektori


kompetencije

Fakultet

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docent ili iz biologije uz pomoć

asistenta


Fakultet

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docent ili iz biologije uz pomoć

asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Navedite genetičke osnove u regulaciji biosintetskih procesa.

Što je restrikcijska karta i kako je konstruirati?

Koji enzimi se koriste u kloniranju gena?

Navedite osnovne tehnike koje su omogućile razvoj tehnologija

rekombinantne DNA.

Što su plazmidni vektori?

Objasnite postupak dobivanja transgenih biljaka.

Što je transfekcija?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Sažimanje, objašnjavanje i prezentiranje rezultata znanstvenih istraživanja.


(sati/tjedan)

ukupno

2

30


Obvezna literatura

DELIĆ, V., 1997: Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji. PMF, Zagreb.

VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc.

New York.

Preporučena literatura WINNACKER, E.L., 1987: From genes to clones: introduction to gene

technology. VCH Verlagesellschaft mbH, Weinheim – New York.

IKIĆ, D., PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1989: Onkogeni i faktori rasta. Globus,

Zagreb.

PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1992: Molekularna onkologija. Globus, Zagreb.

ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D.,

1994: Molecular biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New

York – London.

BROWN, T.A., 1994: DNA sequencing: the basics. IRL Press, Oxford.

BLACKBURN, G.M., GAIT, M.J., 1996: Nucleic acids in chemistry and biology.

2nd ed. Oxford University Press.

FOSTER, G.D., TWELL, D., 1996: Plant gene isolation: principles and practice.

John Wiley&Sons, Chicester – New York.

HUGES, M.A., 1996: Plant molecular genetics. Longman, Edinburgh gate,

Harlow.

BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed. Freeman

& Co, New York.

Naziv kolegija EKSPERIMENTALNE BIOKEMIJSKE TEHNIKE

Šifra BBZ39


Semestar Peti



Suradnici na kolegiju Rosemary Vuković, asistent



Ishodi učenja


objasniti temeljne principe najčešćih biokemijskih tehnika koje se koriste u

proteomici i genomici

primjeniti stečeno znanje o tehnikama izolacije, pročišćavanja i

identifikacije proteina

izabrati odgovarajući modelni organizam u određenom biokemijskom

istraživanju

izabrati optimalne tehnike i metode u dizajniranju vlastitog eksperimenta

samostalno izvoditi neke od tehnika i metoda koje se koriste u suvremenim

biokemijskim istraživanjima

planirati i provoditi eksperimente na temelju određenog problema

dokumentirati, predstaviti, raspraviti i kritički procjeniti dobivene rezultate

koristiti originalne publikacije u području biokemije

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Eksperimentalni sustavi

Spektrometrija u proučavanju proteina

Sedimentacijske tehnike

Kromatografske tehnike

Elektroforetske tehnike

Identifikacija proteina

Radioaktivnost

Bioinformatika

Klinička biokemija


kompetencije

Odjel za biologiju




Odjel za biologiju



Primjer provjere i

vrjednovanja

Pomoću koje metode možete proučavati interakcije između proteina?

Objasnite princip.

Navedite prednosti disk elektroforeze u odnosu na kontinuiranu

elektroforezu.

Koje osobine čine Saccharomyces cerevisiae jednim od najvažnijih

modelnih organizama za istraživanje bioloških procesa u eukariota.

Navedite razlike između monoklonskih i poliklonskih protutijela.

Objasnite princip ELISE (indirektne i sandwich).

Kojim je tehnikom moguće odrediti Mr proteina?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Cilj kolegija je stjecanje vještina i znanja o biokemijskim tehnikama, osobito o

preparativnim i analitičkim tehnikama za proučavanje proteina. Po završetku

kolegija studenti stječu dobre teorijske i praktične preduvjete za sudjelovanje u

biokemijskim istraživanjima.


sati/tjedan

ukupno

2 1

30 15

Način polaganja ispita Seminarski rad, pismeni, usmeni

Obvezna literatura

HOLME, D. J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry. 3rd. Addison



Biochemistry. 4th., Cambridge University Press, Cambridge.


WILSON, K., GOULDING, K. H. (EDS), 1991: A Biologist´s Guide to

Principles and Techniques of Practical Biochemistry. 3rd. Edward Arnold,

London, New York.

Naziv kolegija ULTRASTRUKTURA STANIČNIH ORGANELA

Šifra BBZ38


Semestar Peti


Nositelj kolegija dr.sc. Vera Cesar, izv. prof.







Ishodi učenja


Objasniti spoznaje o načinima preparacije i promatranja staničnih struktura

Adekvatno koristiti metode fiksacije i dehidracije tkiva

Izdvojiti prikladne tehnike kontrastiranja

Napraviti ultratanke preparate

Prakticirati naučeno teoretsko znanje o staničnoj ultrastrukturi

Analizirati dobivene fotografije pojedinih struktura

Staviti u odnos strukturu i funkciju staničnih struktura

Prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano

znanstveno zaključivanje

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Ultrastruktura biomembrana: lipidni dvosloj, membranski proteini i njihove

funkcije u transportu kroz biomembranu. Strukturna i funkcionalna povezanost

jezgre i endoplazmatskog retikuluma: analiza elektronsko-mikroskopskih

snimaka, transport molekula iz jezgre i u nju. Ultrastruktura Golgijevog aparata

i njegovih produkata. Mitohondriji i plastidi: posebnosti ultrastrukture pod

utjecajem različitih čimbenika. Citoskelet i diferencijacija stanica.


Fiksacija živog materijala, priprema blokića, rezanje na ultramikrotomu,

odlazak na Institut "Ruder Boškovic" i rad s elektronskim mikroskopom,

interpretacija mikrofotografija. Zaključivanje.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni ili redoviti profesor uz

pomoć asistenata


Odjel za biologiju


pomoć asistenata

Primjer provjere i

vrjednovanja

Koje su temeljne razlike između TEM i SEM mikroskopa?

Kako se vrši preparacija materijala za TEM?

Opišite izradu prereza na ultramikrotomu?

Koja je funkcija OsO4?

Opišite ultrastrukturu biomembrana?

U kojoj mjeri TEM olakšava zaključivanje o procesima u stanici?

Može li se na temelju TEM mikrofotografija zaključivati o promijenjenoj

strukturi kloroplasta?

Koje strukturne promjene kloroplasta su najčešće?

Koje biljne strukture se mogu precizno determinirati isključivo SEM-om?

Koja je izuzetno vrijedna primjena SEM-a u praksi?



opće i specifične

kompetencije (cilj)

CILJ: Spoznaje o načinima preparacije i promatranja staničnih struktura

doprinose razumijevanju njihova funkcioniranja što je cilj kolegija.


sati/tjedan

ukupno

1 1

15 15


Obvezna literatura


J. D., 1994: Molecular

biology of the cell. 3rd. Garland Publishing, Inc., New York - London.


BOWES, B. G., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing,

London.

RUZIN, S. E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University

Press, New

York, Oxford.

VOET, D., VOET J. G., 2004: Biochemistry. 3rd. John Wiley & Sons, Inc.,

New York.

Naziv kolegija KOPNENI KRALJEŽNJACI HRVATSKE

Šifra BBZ44


Semestar Peti



Suradnici na kolegiju dr.sc. Milorad Mrakovčić, prof.


Ishodi učenja


Nabrojati vrste gmazova i vodozemaca na području istočne Hrvatske s

posebnim osvrtom na rijetke vrste.

Usporediti i navesti značajke faune gmazova i vodozemaca kontinentalnog

i sredozemnog dijela Hrvatske.

Navesti migratorne vrste u ornitofauni Hrvatske.

Sažeti značajke teriofaune Hrvatske.

Nabrojati rijetke , ugrožene i endemične vrste u fauni kralježnjaka

Hrvatske.

Shvatiti važnost vlažnih, travnatih i stepskih područja, kao i starih šuma za

očuvanje biološke raznolikosti.

Usvojiti značaj međunarodnih konvencija za zaštitu životinja i njihovih

staništa.

Definirati potrebu poštivanja Zakona o zaštiti prirode s posebnim

naglaskom na faunu kralježnjaka.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Faune vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Pregled ornitofaune močvarnih staništa od međunarodnog značaja u

Hrvatskoj.

Ornitofauna gorskih i planinskih staništa Hrvatske.

Teriofauna Hrvatske.

Specifičnosti faune kralježnjaka otoka hrvatskog Jadrana.

Rijetke, ugrožene i endemične vrste.

Ugrožena staništa.

Uloga međunarodne konvencije u zaštiti životinja i njihovih staništa.

Uloga i važnost Zakona o zaštiti prirode s posebnim naglaskom na

kralježnjake.

Ekonomski aspekti zaštite kralježnjaka u Hrvatskoj.


kompetencije

Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog

profesora


Odjel za biologiju

Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog

profesora

Primjer provjere i

vrjednovanja

Navedite hrvatsko i latinsko ime žabe koja na prstima ima proširenja u

obliku jastučića, što nam ukazuje na arborealni način života.

Nabrojite vrste zmija otrovnica (iz skupine Solenoglypha) koje žive u

Hrvatskoj (hrvatski i latinski naziv).

Navedite hrvatski i latinski naziv reda ptica koji je najbrojniji vrstama,

kako u Hrvatskoj tako i u Svijetu.

Navedite kako se naziva dvopapkar (hrvatski i latinski naziv) za čije je

mlado karakterističan prugasti tip obojenosti.

Opišite biologiju krtice.

Napišite latinsko ime tekunice i ukratko objasnite ekološke značajke.

Navedite osnovnu vrijednost Kopačkog rita za zajednicu ptica.

Opišite oplodnju repaša.

Navedite osnovne biološke značajke istočne Slavonije.

Navedite latinsko ime guža koji nazivamo smičalina, a dolazi u Slavoniji.



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Temeljne spoznaje o fauni i ekologiji kopnenih kralježnjaka: vodozemaca,

gmazova, ptica i sisavaca Hrvatske.


sati/tjedan

Ukupno

1 1 -

15 15 -


Obvezna literatura

Garms H. & Borm L. 1981. Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana, 550

pp.

Schneider – Jacoby M. & Ern H. 1993. Park prirode Lonjsko polje. Hrvatsko

ekološko društvo Zagreb, 135 pp.

Mihaljević M., Getz D., Tadić Z., Živanović B., Gucunski D., Topić J.,

Kalinović I., Mikuska J. 1999. Kopački rit. Pregled istraživanja i bibliografija.

HAZU, Zagreb-Osijek, 188 pp.

Antolović J., Frković A., Grubešić M., Holcer D., Vuković M., Flajšman E.,

Grgurev M., Hamidović D., Pavlinić I., Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga

sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH,

127 pp.

Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z.,

Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske.

Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 95 pp.

Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N. Nikolić T. 2006. Staništa. Priručnik za

inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. DZZP, Zagreb 64 pp.

Purger J. J. 2007. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave.

Sveučilište u Pečuhu, Pečuh, 248 pp.


Mikuska J., Mikuska T., Romulić M. 2002. Ptice. Vodič kroz biološku

raznolikost Kopačkog rita. Matica hrvatska Osijek, 112 pp.

Springer O., Mihaljević M., Getz D., Božičević S., Bognar A., Topić J., Merdić

E., Krčmar S. 2003. Kopački rit Park prirode. MZOPU RH, Zagreb, 155 pp.

Mikuska J., Mikuska T., Mikuska A., Bogdanović T., Romulić M. 2006.

Gmazovi-Reptiles. Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Kratis,

Sveta Nedjelja, 64 pp.

Purger J.J. 2008. Biodiversity studies along the Drava river. University of Pécs,

Pécs, 328 pp.

Naziv kolegija FOTOSINTEZA

Šifra BBZ45


Semestar Šesti


Nositelj kolegija dr.sc. Ivna Štolfa, docent

Suradnici na kolegiju Zorana Katanić, asistent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Opisati molekularnu organizaciju fotosintetskog aparata i regulaciju

fotosinteskih procesa

Integrirati dosadašnja znanja o procesu fotosinteze

Razlikovati ciklički i neciklički transport elektrona

Definirati glavne enzime i produkte u Calvinovom ciklusu

Sintetizirati sličnosti i razlike u fotosintezi C3, C4, CAM i vodenih biljaka

Objasniti pojam fotoinhibicije i ulogu pigmenata ksantofila

Razjasniti mehanizme regulacije fotosinteze u uvjetima stresa

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Fotosinteza i evolucija

Molekularna organizacija tilakoidnih membrana: fotosintetski pigmenti,

fotosustavi, elektron-transportni lanac

Reakcije na svjetlu

Reakcije u tami: Calvin-ov ciklus

Karakteristike fotosinteze kod C4, CAM i vodenih biljaka

Utjecaj okolišnih činitelja na fotosintezu

Regulacija fotosinteze u uvjetima stresa: fotoinhibicija, utjecaj temperature,

manjak vode, prisustvo soli, teških metala i herbicida.


kompetencije

Fakultet

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta ili iz biologije uz

pomoć asistenta


Fakultet

Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta ili iz biologije uz

pomoć asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

Opišite neciklički i ciklički tok elektrona i glavne razlike među njima!

Navedite enzime Calvinovog ciklusa!

Navedite glavne karakteristike fotosinteze kod C4 biljaka!

Navedite razlike i sličnosti C4 i CAM fotosinteze!

Što je fotoinhibicija?

Što je nefotokemijsko gašenje?

Opišite ksantofilski ciklus!

Opišite glavne učinke niskih temperatura na procese fotosinteze!



opće i specifične

kompetencije (cilj)

Samostalnost u obradi i prezentaciji seminarskih tema.

Sposobnost pretraživanja i analiziranja aktualnih znanstvenih radova iz

opisane tematike.

Samostalnost u laboratorijskom radu


(sati/tjedan)

ukupno

1 1

15 15


Obvezna literatura Raghavendra, A. S., 2000: Photosynthesis: a comprehensive treatise.

Cambridge University Press, Cambridge.

Preporučena literatura Heldt, H.–W., 1999: Plant Biochemistry and Molecular Biology. Oxford

University Press Inc., New York, Oxford.

Naziv kolegija TOKSIKOLOGIJA

Šifra BBZ46

Studij Sveučilišni preddiplomski studij biologije

Semestar

Nositelj kolegija dr.sc. Branimir K. Hackenberger, docent

Suradnici na kolegiju Mirna Velki, asistent


Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Definirati osnovne pojmove u toksikologiji.

Objasniti mehanizme toksičnosti.

Opisati odgovor organskih sustava na izloženost ksenobioticima

Objasniti toksični učinak pesticida.

Objasniti toksični učinak metala.

Objasniti toksični učinak otapala i para.

Objasniti toksični učinak radijacije i radioaktivnih tvari.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)

Uvod s kratkim pregledom posvijesnog razvoja toksikologije

Principi toksikologije

Mehanizmi toksičnosti

Toksikološki rizik, procjena i upravljanje

Absorpcija, distribucija i ekskrecija otrova

Biotransformacija ksenobiotika

Toksikokinetika

Akutna, subakutna, subkronična i kronična toksičnost

Kemijska kancenogeneza

Genetička toksikologija

Razvojna toksikologija

Odgovor organskih sustava na izloženost ksenobioticima

Imunotoksikologija

Toksični učinak pesticida

Toksični učinak metala

Toksični učinak otapala i para

Toksični učinak radijacije i radioaktivnih tvari

Animalna i biljna toksinologija

Aplikativne toksikologije

Toksikologija hrane

Analitička i forenzička toksikologija

Klinička toksikologija

Toksikološka legislativa


kompetencije

Odjel za biologiju


asistenta


Odjel za biologiju


asistenta

Primjer provjere i

vrjednovanja

1. Koja je temeljna razlika između otrova i toksina, navedite primjer?

2. Definirajte slijedeće pojmove:

a. LOAEL:

b. Biotransformacija:

c. Antagonizam:

d. Genotoksično:

e. Teratogeno:

3. Navedite dva tipa spojeva koji dovode do inhibicije serinskih esteraza

(AChE, BChE)

4. Objasni koncept doza-odgovor. Nacrtajte standardnu krivulju odnosa

doza-efekt i označite 4 najvažnije točke koje ju opisuju.

5. ppb je kratica za:

a. µg/kg

b. mg/kg

c. ng/kg

d. ng/L

e. mg/mL


koja se stječu na kolegiju

/opće i specifične

kompetencije (cilj)

Studenti će moći opisati i objasniti mehanizam djelovanja različitih

toksikanata na organske sustave.


sati/tjedan

ukupno

1 1

15 15

Način polaganja ispita

Svaki student dobiva seminar u kojem mora detaljno objasniti toksični učinak

nekog pesticida ili metala.

Student je dužan, uz uspješno napravljen seminar, pristupiti pismenom i

usmenom dijelu ispita.

Obvezna literatura

Klaassen, C. D., (2008): Casarett and Doull's toxicology – the basic science of

poisons, McGraw-Hill Companies, Inc.

Marquardt, H., Schafer, G. S., McClellan, D. R., Welsch, F. (editors), (1999):

Toxicology, Academic Press, San Diego


Klaasen, D. C., (2001): Toxicology. McGraw-Hill, New York.

Wallace Hayes, A., (2001): Principles and Methods of Toxicology. Taylor &

Francis, Philadelphia - London.

Naziv kolegija BILJNOGEOGRAFSKE ZNAČAJKE ISTOČNE HRVATSKE

Šifra BBZ47


Semestar Šesti

Status kolegja Izborni

Nositelj kolegija dr.sc. Oleg Antonić, izv.prof. Obujam/bodovi 2 ECTS

Jezik Hrvatski

Ishodi učenja


Razumjeti geološku povijest istočne Hrvatske i njezine posljedice na današnje

ekološke uvjete.

Razumjeti utjecaj reljefa na edafske uvjete, kao i na klimatske uvjete u gorskom i

vodni režim u nizinskom području istočne Hrvatske.

Razumjeti utjecaj hidrološke dinamike na vegetacijske sukcesije u istočnoj

Hrvatskoj.

Razumjeti utjecaj čovjeka na prostornu razdiobu vegetacije u istočnoj Hrvatskoj.

Smjestiti vegetaciju istočne Hrvatske u širi fitogeografski i ekološki kontekst.

Raščlaniti vegetaciju istočne Hrvatske na osnovne tipove, s obzirom na

prevladavajuće ekološke gradijente.

Opisati areale biljnih vrsta i zajednica u istočnoj Hrvatskoj, s posebnim težištem

na rijetkim i ugroženim biljnim vrstama i staništima.

Prepoznati glavne negativne antropogene utjecaje na rijetke i ugrožene vrste i

staništa.

Sadržaj kolegija

(nastavne cjeline)


Geografska pripadnost istočne Hrvatske panonskoj regiji. Reljef i geomorfološka

regionalizacija područja: zapadna Slavonija, slavonsko gromadno gorje, Požeška

zavala, slavonska Podravina, Baranja, đakovačko-vinkovačka i vukovarska lesna

zaravan, nizina Bosuta, slavonska Posavina. Klima, vode, geološka podloga i tlo.

Fitogeografski položaj, klimazonalna vegetacija. Prikaz vegetacije istočne Hrvatske

po tipovima: šumska, travnjačka, vodena i močvarna, korovna i ruderalna. Areali

biljnih vrsta i zajednica u istočnoj Hrvatskoj, s osvrtom na rijetke i ugrožene vrste i

njihova staništa.

Sadržaj vježbi:

Floristička i vegetacijska obrada konkretnih lokaliteta tipičnih za floru i vegetaciju

istočne Hrvatske.

Uvjeti u kojima se

stječu kompetencije

Odjel za biologiju


Provjera i

vrjednovanje

Odjel za biologiju


Primjer provjere i

vrjednovanja

Opiši geološku povijest istočne Hrvatske nakon zadnje oledbe.

Koje se makroklimatske zone susreću na području istočne Hrvatske i kako se to

očituje u prisustvu flornih elemenata na tom području?

Kako proces meandriranja rijeke utječe na prostornu razdiobu vegetacijskih

tipova u istočnoj Hrvatskoj s obzirom na položaj u odnosu na glavno riječno

korito?

Na koji je način povezan reljef s rasprostranjenošću tipova vegetacije u istočnoj

Hrvatskoj?

Poredaj vrste drveća prema toleranciji na uvjete prekomjernog vlaženja u

Spačvanskom bazenu: poljski jasen, obični grab, hrast lužnjak, bijela topola, hrast

lužnjak, bijela vrba, crna joha.

Usporedi aktualnu prostornu distribuciju vegetacije na području istočne Hrvatske

s hipotetskom bez utjecaja čovjeka.

Opiši aktualnu vegetaciju područja Kopačkog rita i poveži je s glavnim

ekološkim gradijentima koji je uvjetuju.

Nabroji najugroženije biljne vrste na području istočne Hrvatske i opiši njihova

staništa.

Opća i posebna

znanja koja se

stječu na kolegiju/

opće i specifične

kompetencije (cilj)

Cilj kolegija je usvajanje temeljnih znanja o ekološkim (geološkim, hidrološkim,

klimatskim) uvjetima koji uvjetuju prostorni raspored flore i vegetacije u istočnoj

Hrvatskoj, te s fitogeografskim i vegetacijskim značajkama tog područja.


sati/tjedan

ukupno

1 1

15 15

Način polaganja

ispita Usmeni

Obvezna literatura

Preporučena

literatura

preuzeti ovdje.

Documents

Transcript of preuzeti ovdje.