SVEUČČČČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽŽŽŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

1

POTROŠNJA, ŠTEDNJA I INVESTICIJE

POTROŠNJA I ŠTEDNJA

� Potrošnja i štednja su ključne za razumijevanje ekonomskog rasta i konjunkturnih ciklusa

� Potrošnja utječe na nacionalni proizvod i dohodak� Zemlje koje više troše svog dohotka, manje investiraju i ostvaruju relativno skromne stope rasta

� Zemlje koje manje troše a više štede i investiraju ostvaruju brzi rast dohotka i produktivnosti

� Kada izdaci za potrošnju i investicije ubrzano rastu, ukupna proizvodnja također raste

� POTROŠNJA- ŠTEDNJA- INVESTICIJE- RAZVOJ.....

� POTROŠNJA KUĆĆĆĆANSTAVA je trošenje na finalna dobra i usluge. Štednja kućanstava je dio dohotka koji nije utrošen na potrošnju

� OSOBNA POTROŠNJA (C)- trajna potrošna dobra- potrošna dobra- usluge

BDP i osobna potrošnja (RH i SAD)

9.873 6.728 68,22000. 153.548 92.331 60,1

9.269 6.250 63,31999. 146.237 88.395 60,4

8.781 5.856 66,71998. 140.612 86.769 61,7

8.318 5.529 66,51997. 123.811 77.028 62,2

BDP C C/BDPGod. BDP C C/BDP

USA (mlrd USD)RH ( mlrd kn)

� Udio ukupnog trošenja namijenjen prehrani pada kada dohodak raste

� Trošenje na odjeću, rekreaciju i automobile raste brže kada dohodak raste

� Trošenje na luksuzna dobra raste brže od dohotka kada dohodak raste

� Štednja raste vrlo brzo s rastom dohotka

� ŠTEDNJA je dio dohotka koji nije potrošen. Ona je jednaka dohotku umanjenom za potrošnju

� Od svih dobara najvažnije luksuzno dobro je štednja

� Bogati štede više nego siromašni, a siromašni ne štede

� DOHODAK JE PRIMARNA ODREDNICA POTROŠNJE I ŠTEDNJE

ŠTEDNJA I POTROŠNJA DOMAĆINSTVA

+1 64028 36030 000G

+1 17027 83029 000F

+76027 24028 000E

+40026 60027 000D

+15025 85026 000 C

025 00025 000 B

-11024 11024 000 A

Neto štednja (+)ili smanjenje štednje (-)

PotrošnjaRaspoloživi dohodak (u USD)

FUNKCIJA POTROŠNJE

� POVEZUJE POTROŠNJU I DOHODAK

MODEL JEDNOSTAVNE REPRODUKCIJE

� Y = C� C = f(Y)� Povećanje dohotka za 100 jedinica rezultiralo je

povećanjem potrošnje za 100 jedinica.� Omjer prirasta potrošnje i porasta domaćeg proizvoda

– granična sklonost potrošnji = 1.� Povećanje ponude (proizvodnje) izaziva jednako

povećanje potrošnje.� To je proces jednostavne reprodukcije u kojemu se

uvijek reproducira ista proizvodnja i potrošnja..NEMA RAZVOJA.

Krivulja ravnoteže

Y=CC

Y

∆C

∆Y

Y=C∆∆∆∆Y

∆∆∆∆C

Y

Ctg kuta= ∆∆∆∆c/ ∆∆∆∆y

∆∆∆∆C

∆∆∆∆Y

� Y=C+I

� C=αααα+ββββ*Y

� C=f(Y)

� 0<ββββ<1

� αααα = autonomna sklonost potrošnji; odsječčččak na ordinati tj.dio potrošnje neovisan o dohotku Y

� ββββ = graniččččna sklonost potrošnji; dio potrošnje ovisan o dohotku Y

� Primjer: C=50+0.8Y

Krivulja potrošnje

C

C

Y

∆C=80

∆Y=100

100

400

C=

200

300

50+0,80Y∆C/∆Y = granična

sklonostpotrošnji

� Prosječna sklonost potrošnji = C/Y� Pokazuje koji se dio od dohotka prosječno

troši.

� Granična sklonost potrošnji = ΔC/ ΔY

� Pokazuje kako potrošnja REAGIRA na promjenu dohotka.

� To je dodatni iznos koji ljudi potroše kada dobiju dodatni dolar (kunu) dohotka.

Y=C

A C/Y=1

C/Y < 1C/Y>1

C/Y=50+0,8Y

Y

C

� U točki A prosječna sklonost potrošnji jednaka je jedan.

� Lijevo od točke A prosječna sklonost potrošnji je veća od 1.

� Desno do točke A prosječna sklonost potrošnji je manja od 1.

� S porastom dohotka prosječna sklonost potrošnji postaje sve manja i teži graničnoj sklonosti potrošnji kao svojoj graničnoj vrijednosti.

� Što je veći dohodak to je manja razlika između prosječne i granične sklonosti potrošnji.

� ELASTIČNOST POTROŠNJE NA DOHODAK� = odnos granične i prosječne sklonosti

potrošnji

� εc,Y= β/ (C/Y)

� Pokazuje za koliko će se postotaka povećati osobna potrošnja C, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.

FUNKCIJA ŠTEDNJE

� POVEZUJE ŠTEDNJU I DOHODAK

� Y= C+S� S=Y-C

� Prosječna sklonost štednji� Granična sklonost štednji� Elastičnost štednje na promjenu dohotka…pokazuje za koliko će

se povećati štednja S, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.

GRANIČČČČNA SKLONOST ŠTEDNJI

� REAGIRANJE ŠTEDNJE NA PROMJENU DOHOTKA

� DIO DODATNOG DOHOTKA KOJI SE KORISTI ZA DODATNU ŠTEDNJU

POTROŠNJA I ŠTEDNJA

470/100=0,47+1640530/1000=

0,53

2836030000G

410/100=0,41+1170590/1000=

0,59

2783029000F

360/100=0,36+760640/1000=

0,64

2724028000E

250/1000=0,25+400750/1000=

0,75

2660027000D

150/1000=0,15+150850/1000=

0,85

2585026000C

110/1000=0,110890/1000=

0,89

2500025000B

-1102411024000A

Graniččččna sklonost štednji

Neto štednja

Graniččččna sklonost potrošnji

Izdaci za potrošnjuRaspoložžžživi dohodak (poslie poreza)

Vari-jante

AUTONOMNA POTROŠNJA

� Ne ovisi o domaćem proizvodu već o:- očekivanjima u kretanju cijena- imetku (bogatstvu potrošača)

- utjecaju propagande i dr.

PROSJEČČČČNA SKLONOST POTROŠNJI

C/Y� To je odnos između potrošnje i dohotka i pokazuje koji se

dio dohotka prosječčččno potroši. � Kretanje prosječčččne sklonosti potrošnji zavisi od razine

dohotka.� S porastom dohotka Y prosječčččna sklonost potrošnji postaje

sve manja� Višak potrošnje iznad dohotka potrošačččči financiraju

smanjenjem svojih prijašnjih ušteda ili zadužžžživanjem� Kad je dohodak većććći od ravnotežžžžnog ostvaruje se

ŠTEDNJA

Primjer:

� Zadana je funkcija potrošnje C=40+0.6Y� Nacrtajte funkciju potrošnje.� Koliko iznosi potrošnja za nacionalni proizvod od 1000

jedinica?� Koliko iznosi granična sklonost potrošnji i objasnite.� Izračunajte funkciju štednje i nacrtajte je.� Koliko iznosi štednja za nacionalni proizvod od 1000

jedinica?� Koliko iznosi granična sklonost štednji i objasnite.� Izračunajte elastičnost štednje na dohodak za

prethodni primjer dohotka od 1000 jedinica.

I model sumarno

� MODEL Y = C…model jednostavne ekonomije bez investicija i štednje

� Graniččččna sklonost potrošnji ββββ = 1..sve što se proizvede to se i potroši

� Prosječčččna sklonost potrošnji C/Y=1� Elastiččččnost potrošnje za dohodak = graniččččna sklonost potrošnji / prosječčččna sklonost potrošnji = 1/1 = 1

� Investicije I nema� Štednja S nema

II model sumarno

� 2. MODEL …makroekonomski model sa osobnom potrošnjom i investicijamaY = C + I

� C=αααα+ ββββ*Y� Y=C+S� I=S� Graniččččna sklonost potrošnji ββββ� Prosječčččna sklonost potrošnji Y/C� Elastiččččnost potrošnje za dohodak = graniččččna sklonost

potrošnji / prosječčččna sklonost potrošnji� Štednja S = Y-C

II model sumarno

� Graniččččna sklonost štednji (1- ββββ)� Prosječčččna sklonost štednji S/Y� Elastiččččnost štednje na dohodak = graniččččna

sklonost štednji / prosječčččna sklonost štednji

� MULTIPLIKATOR = 1/(1- ββββ)…ovaj multiplikator pokazuje kako jediniččččno poveććććanje investicija utječččče na poveććććanje (ili smanjenje) domaććććeg proizvoda.

Model

� Y=C+I� C=α+β*Y� Egzogene-zadane varijable su I, α i β� Endogena varijable su Y i C

INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR

INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR

� Autonomna promjena investicija (I) utjecat će na promjenu domaćeg proizvoda (Y)

� Svaka jedinica investicija multiplicirati će se 1/1- βputa u dohodak

a) β= ∆C/ ∆Yb) 1/(1- ∆C/ ∆Y)c) ∆C/ ∆Y + ∆S/ ∆Y = 1d) ∆S/ ∆Y = 1- ∆C/ ∆Y

Investicijski multiplikator =1/(1- ∆∆∆∆C/ ∆∆∆∆Y) =1/ ∆∆∆∆S/ ∆∆∆∆Y

� Jediniččččno poveććććanje investicija poveććććat ćććće domaćććći proizvod za iznos multiplikatora

� Isto tako jediniččččno smanjenje investicija smanjit ćććće domaćććći proizvod za iznos multiplikatora

� Investicijski multiplikator djeluje u oba pravca

� Ne samo da se autonomna promjena investicija multiplicira u dohodak nego se u dohodak multiplicira za veliččččinu investicijskog multiplikatora i svaka promjena bilo koje komponente autonomne potrošnje (izvoz, budžžžžetska potrošnja ili autonomna osobna potrošnja)

� To značččči da se jediniččččna promjena bilo koje komponente autonomne potrošnje multiplicira u dohodak za veliččččinu investicijskog multiplikatora 1/1- ββββ.

300400100n=∞∞∞∞

75

56,25

42,19

31,64

23,73

17,80

13,35

ΣΣΣΣ259,96

100

75

56,25

42,19

31,64

23,73

17,80

ΣΣΣΣ346,61

100

0

0

0

0

0

0

1

2

3

4

5

6

7

∆∆∆∆C∆∆∆∆Y∆∆∆∆IRazdoblje

C=50+0,75Y

C=50+0,75Y

C+I=150+0,75Y

l

Y=C+I

Y

100

200

300

400

500

C+I

100 200 300 400 500

A

B

C=50+0,75Y

C+I=150+0,75Y

l

Y=C+I

Y

100

200

300

400

500

C+I

100 200 300 400 500

A

BC

D

E

F

G

HI

KJ

I Y ∆∆ C Y C Y∆∆ ∆∆ ∆∆ ∆∆ ∆∆

RASPROSTIRANJE MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA� povećanje autonomnih investicija uvjetuje povećanje

dohotka upravo za iznos tih autonomnih investicija ∆ I ∆Y� Povećanje dohotka sa svoje strane inducira

povećanje osobne potrošnje∆C ∆Y

� Ovo povećanje potrošnje inducira povećanje dohotka ∆C ∆Y

� Svako daljnje povećanje dohotka i potrošnje sve je manje i manje

Aplikacija multiplikatora na ekonomsku politiku

� Ako je ravnotežni proizvod manji od potencijalnog proizvoda (Y<Ymax) u privredi je prisutan recesijski jaz i potrebno je poveććććatineku od komponenta agregatne potražnje (npr.autonomne investicije) za (Ymax-Y)/(1:(1-β)), odnosno (Ymax-Y)/multiplikator.

� Cilj je da se ravnotežni i potencijalni proizvod izjednače.

Aplikacija multiplikatora na ekonomsku politiku

� Ako je ravnotežni proizvod veći od potencijalnog proizvoda (Y>Ymax), u privredi je prisutan inflacijski jaz i potrebno je smanjiti neku od komponenta agregatne potražnje (npr.autonomne investicije) za (Y-Ymax)/(1:(1- β)), odnosno (Y-Ymax)/multiplikator.

� Cilj je da se ravnotežni i potencijalni proizvod izjednače.

Paradoks štednje

� Što je veća granična sklonost štednji to je manji multiplikator.

� Što je manji multiplikator to će isto povećanje autonomne potrošnje u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultirati manjim povećanjem domaćeg dohotka pa dakle i štednje i obrnuto.

� Primjer: ako se poveća sklonost štednji, zbog primjerice neizvjesnosti glede krize iz iste veličine autonomnih investicija rezultirati će manji dohodak a posljedično i štednja.

Primjer:

� Zadan je model:� C=0.75Y+150� Y=C+I

� Izrazite endogenu varijablu Y u ovisnosti o egzogenoj varijabli I.� Izrazite endogenu varijablu C u ovisnosti o egzogenoj varijabli I.� Koliko iznosi investicijski multiplikator i komentirajte!� Definirajte i objasnite funkciju štednje.� Koliko iznosi granična sklonost štednji i komentirajte!� Koliki bi domaći proizvod rezultirao iz autonomnih investicija od

100 jedinica?

� Kolika bi osobna potrošnja rezultirala iz autonomnih investicija od 100 jedinica?

� Ukoliko je potencijalni domaći proizvod 1500 jedinica što je potrebno učiniti da se otkloni BDP jaz – izračunajte i objasnite na primjeru.

� Ukoliko je Ukoliko je potencijalni domaći proizvod 800 jedinica što je potrebno učiniti da se otkloni BDP jaz – izračunajte i objasnite na primjeru.

NACIONALNO PONAŠANJE POTROŠAČČČČA

� Ono što nije utrošeno, tj. ono što je ušteđeno raspoložžžživo je naciji za investicije

� Investicije su pogonska snaga dugoroččččnog ekonomskog rasta

ODREDNICE POTROŠNJE

� Glavni faktori koji djeluju na ponašanje potrošača su:

� Tekući raspoloživi dohodak� Permanentni dohodak /dugoročni trend rasta

dohotka/� Imetak i ostali utjecaji

/VEĆI IMETAK VODI VEĆOJ POTROŠNJI/

NACIONALNA FUNKCIJA POTROŠNJE

� Razina raspoloživog dohotka je osnovna odrednica razine nacionalne potrošnje

� Jedan od najstabilnijih empirijskih pravilnosti u makroekonomiji je da potrošači uvijek štede 7% svojeg raspoloživog dohotka

� Veza između ŠTEDNJE- INVESTICIJA-EKONOMSKOG RASTA

� Kada nacija mnogo štedi povećava se zaliha kapitala i ona ostvaruje brzi rast potencijalne proizvodnje

STOPE NACIONALNE ŠTEDNJE (1960-1989)

� JAPAN 20,7� Z. NJEMAČČČČKA 14,0

� FRANCUSKA 13,6� KANADA 9,9� V. BRITANIJA 7,4� SAD 7,2

Teorije funkcije potrošnje

� Teorija apsolutnog dohotka� Teorija relativnog dohotka� Teorija permanentnog dohotka� Teorija životnog ciklusa

� Zajedničko je svih teorijama da osobnu potrošnju promatraju kao, ceteris paribus, funkciju raspoloživog dohotka.

� Odnosno kao zbroj svih osobnih primanja umanjen za transferne rashode stanovništva (uglavnom direktne poreze).

� Osim tekućeg dohotka na potrošnju utječu i tokovi dohotka u prijašnjim razdobljima akumulirani u imetku (bogatstvu) bilo realnom (nekretnine, trajna potrošna dobra) ili financijskom (gotovina, depoziti, vrijednosnice).

Teorija apsolutnog dohotka

� To je Keynesova teorija koja tvrdi da potrošač određuje dio dohotka koji troši i da udio potrošnje u dohotku opada s rastom dohotka.

� On je definirao pojam prosječne i granične sklonosti potrošnji.

� U kratkom roku je prosječna sklonost potrošnji veća od granične sklonosti.

� S porastom dohotka opada udio osobne potrošnje u dohotku, a povećava se udio štednje.

� Istraživanja Kuznetsa 1946.godine na temelju vremenskih nizova 1869- 1938.g. pokazala su da je u dugom roku granična sklonost potrošnji jednaka prosječnoj, pa je dugoročna funkcija potrošnje pravac koji prolazi kroz ishodište.

� U dugom roku C/Y ne opada nego je konstantna.� To je suprotno zaključku teorije apsolutnog dohotka.� Neslaganje ove teorije s empirijskim nalazima

objašnjava se različitim faktorima: migracijom stanovništva sa sela u grad, promjena dobne strukture stanovništva, akumulacija bogatstva u vremenu.

Teorija relativnog dohotka

� Autor James Duesenberry, 1949.� On tvrdi da dio dohotka koji kućanstvo odvaja

za potrošnju ovisi o odnosu njegova dohotka i dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj razini dohotka kućanstva.

� To je efekt potrošnje koji potječe od imitiranja susjeda zove se “demonstracijski efekt”.

� Zato osobe s nižim dohotkom imaju veću prosječnu sklonost potrošnji C/Y.

� Ako dohodak jednog kućanstva ostane isti, dok se dohoci ostalih obitelji povećaju, njegov će se realni položaj pogoršati.

� Da bi sačuvao svoj relativni životni standard nepromijenjen obitelj će povećati udio potrošnje u svom dohotku.

� Dakle, u kratkom roku tekuća potrošnja ne mora ovisiti o tekućem dohotku.

� U privredi je poznati ratchet effect (zaporacefekt) koji kombinira kratkoročno i dugoročno ponašanje potrošnje.

� Taj efekt štiti privredu da ne sklizne potpuno natrag i da ne izgubi sav dohodak koji je ostvarila tijekom prethodnog booma.

� U razdoblju recesije kad dohodak opada potrošnja opada sporijim tempom nego raste u razdoblju booma kad dohodak raste.

Teorija permanentnog dohotka

� Milton Friedman kao egzogenu varijablu uzima permanentni dohodak ili očekivani umjesto tekućeg dohotka.

� Teorija je aktivna 1980 i 1990- tih godina 20.st.

� PERMANENTNI DOHODAK je prosječni dohodak koji potrošač smatra permanentnim.

� To je prosječni dohodak koji potrošač očekuje da će primiti u budućem razdoblju.

� Dohodak kućanstva u nekoj godini po Friedmanu se dijeli na permanentni i tranzitorni.

� On i potrošnju dijeli na permanentnu i tranzitornu.

� Ukupna je potrošnja u dugom roku funkcija permanentnog dohotka.

� Ciklička odstupanja od trenda čitave privredne aktivnosti uvjetuju i ciklička odstupanja ostvarena od permanentnog dohotka i potrošnje.

� U godinama booma ostvareni je dohodak veći od permanentnog.

� U recesijskim je godinama obrnuto.

Teorija životnog ciklusa

� Ando i Modigliani potrošnju koju potrošačostvari za svog života smatraju funkcijom dohotka koji potrošač u svom životu ostvari.

� I ova je teorija kao i Friedmanova okrenuta prema budućnosti.

� Potrošnja je funkcija očekivanog dohotka koji potrošač očekuje da će ostvariti iz svih izvora: rada i imetka (realnog ili financijskog) tijekom svog života.

� Ova se teorija temelji na mikroekonomskoj teoriji ponašanja potrošača.

� Potrošač nastoji maksimizirati svoju funkciju blagostanja uz uvjet da sadašnja vrijednost njegove potrošnje bude jednaka sadašnjoj vrijednosti dohotka koji će on ostvariti u svom životu.

� U početku i na kraju života tipični potrošač više troši nego zarađuje.

� U sredini života on više zarađuje nego što troši i akumulira za starost.

� Potrošač najviše troši u svojoj aktivnoj dobi.

� Što god je viši udio mladog i/ili starog stanovništva u ukupnom, to je vjerojatnije da će agregatna štednja biti manja i obratno.

� Što je produktivnost rada sadašnjeg aktivnog stanovništva veća nego prijašnjeg, to nacionalna štednja raste.

INVESTICIJE I INVESTIRANJE

� INVESTIRATI- transformirati ekonomska dobra u oblik, koji omogućava povećanje dohotka

� INVESTICIJE-- U NAJŠIREM SMISLU: sva ulaganja materijalnih i novčanih

sredstava u privrednim i neprivrednim djelatnostima ili pretvaranje tih sredstava u vrijednosne papira i druge pravne naslove za dobivanje dohotka.

- U ŠIREM SMISLU: dio domaćeg proizvoda odnosno nacionalnog dohotka, koji se ulaže u fiksne i opticajne fondove

- U UŽŽŽŽEM SMISLU: ulaganja u stalnu i tekuću imovinu

- U NAJUŽŽŽŽEM SMISLU: samo ulaganja u stalnu imovinu

POTROŠNJA I ŠTEDNJA

� Funkcija potrošnje vezuje razinu potrošnje s razinom raspoloživog dohotka

� Funkcija štednje vezuje štednju s raspoloživim dohotkom� Ono što nije utrošeno tj. ono što je ušteđeno- raspoloživo

je naciji za investicije, a investicije čine pogonsku snagu dugoročnog ekonomskog rasta

� Potrošnja i štednja su ključne za razumijevanje ekonomskog rasta i konjunkturnih ciklusa

IZVORI ZA INVESTICIJE

A) AKUMULACIJA-osnovne karakteristike

-dobrovoljna i prisilna-naturalna i financijska-namjerna i nenamjerna-radna akumulacija

-oblici akumulacije prema nosiocima-osobna štednja i radna

akumulacija- -akumulacija individualnih

proizvođača-državna /javna/ akumulacija-akumulacija poduzeća-akumulacija iz inozemstva

B) AMORTIZACIJA-za zamjenu postojeććććih stvari i prava (osa)-za nabavku novih stvari i prava (osa)-za druge svrhe kao ; -plaććććanje dospjelih otplata po investicijskim kreditima-plaććććanje udjela u troškovima investicije-za zajedniččččka ulaganja (osa i tos)

C) DOPUNSKI IZVORI INVESTICIJA-inozemna sredstva

(uvezena akumulacija)- krediti-inozemne pomoći,

donacije i sl.

DVOJAKA ULOGA INVESTICIJA

� U kratkom roku utječu na proizvodnju i zaposlenost preko agregatne potražnje

� U dugom roku utječu na proizvodnju i zaposlenost putem utjecaja na agregatnu ponudu

KADA PODUZEĆĆĆĆA INVESTIRAJU

� PODUZEĆA KUPUJU KAPITALNA DOBRA KADA OČČČČEKUJU DA BI IZ TOG PODHVATA MOGLI ZARADITI PROFIT TJ. DA PRIHODBUDE VEĆI OD TROŠKOVA INVESTIRANJA

O ČČČČEMU OVISE INVESTICIJSKE ODLUKE ?

� POTRAŽNJI ZA PROIZVODNJOM KOJA PROIZVODI NOVE INVESTICIJE

� KAMATNJAKU I POREZIMA KOJI ODREĐUJU TROŠKOVE INVESTIRANJA

� OČEKIVANJIMA PODUZEĆA O STANJU PRIVREDE

ODREDNICE INVESTICIJA

� Promjene u investiranju imaju snažan utjecaj na agregatnu potražnju

� Agregatna potražnja utječe na proizvodnju i zaposlenost

� Investicije vode k akumulaciji kapitala� Time se povećava potencijalni proizvod i potiče

ekonomski rast u dugom roku

INVESTICIJE SU FUNKCIJA KAMATNJAKA

� I = f (r)� dI/dr < 0� Realni kamatnjak se sagledava kao razlika

između nominalnog kamatnjaka i očekivane stope inflacije.

� Investicije su:� - opadajuća funkcija nominalnog kamatnjaka� - rastuća funkcija stope očekivane inflacije

KAMATNJAK I INVESTICIJE

KRIVULJA POTRAŽNJE ZA INVESTICIJAMA

PRINOS PO %INVEST.-KAMATNA 20STOPA(r)

5

10

15

INVESTICIJSKO TROŠENJE (I)

10 20 30 40 50 mi.$

� AGREGATNE INVESTICIJE SU OPADAJUĆA FUNKCIJA KAMATNJAKA.

� TA SE KRIVULJA NAZIVA – KRIVULJA GRANIČNE EFIKASNOSTI INVESTICIJA.

� ONA JE JEDNAKA KRIVULJI GRANIČNE EFIKASNOSTI KAPITALA KADA SU TROŠKOVI NABAVKE KAPITALNIH DOBARA KONSTANTNI.

� Metode odabira projekata:� METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI� METODA GRANIČNE EFIKASNOSTI

INVESTICIJA

METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

� Oni projekti čija je sadašnja vrijednost budućih dohodaka veća od njihovih troškova ekonomski su opravdani.

� SV = R0+R1/(1+r)+R2/(1+r)2+…+Rn/(1+r)n-T� Ri – dohodak od investicija u razdoblju

i=1,2,…n� T-troškovi investicijskog projekta� SV-sadašnja vrijednost razlike svih očekivanih

dohodaka i ukupnih troškova

� Svi projekti čija je SV>0 ekonomski su opravdani za realizaciju.

� Ako je više projekata, kriterij je SV sa većom vrijednosti.

INTERNA STOPA RENTABILNOSTI

� INTERNA STOPA RENTABILNOSTI ILI GRANIČNA EFIKASNOST INVESTICIJA = to je kamatnjak uz koji bi sadašnja vrijednost neto-dohotka ili dobiti od investicijskog projekta bila jednaka nuli.

� 0 = R1/(1+j)+R2/(1+j)2+…+Rn/(1+j)n-T� Samo projekti čija je granična efikasnost

investicija veća od tržišnog katnjaka tj. j>r ekonomski su opravdani za izbor.

� Ukoliko se rezultati ove dvije metode razlikuju, ekonomski je opravdanije rangirati projekte prema kriteriju sadašnje vrijednosti.

INVESTICIJSKI PROCES

� POSLJEDICA INVESTIRANJA (I) PRIKAZUJE SE KAO PROCES IZMEĐU POČETKA I ZAVRŠETKA INVESTICIJE

� Počinje s prvim rashodom- izdacima za nabavku vezanim za predmet investiranja

� Slijede prihodi- posljednji prihod iz invest. projekta može biti likvidacijska dobit

OBILJEŽŽŽŽJA INVESTIRANJA

� KOMPONENTE USPJEHA (uspjeh je vezan uz ostvarenje profita)

� KOMPONENTE LIKVIDNOSTI (investicija mora doprinijeti jačanju likvidnosti poduzeća)

� KOMPONENTE RIZIKA

- rizik uspjeha

- rizik likvidnosti

CILJEVI INVESTICIJA

� LIKVIDNOST� SIGURNOST� RENTABILNOST

LIKVIDNOST

� Likvidnost omogućuje da je poduzeće platežno sposobno.

� APSOLUTNA LIKVIDNOST- je sposobnost da je imovina u primjeni kao platežno sredstvo ili se u njega može pretvoriti

� RELATIVNA LIKVIDNOST-- statička likvidnost se mjeri u određenom trenutku- dinamička likvidnost ne odnosi se na jedan trenutak već to znači da likvidnost

mora biti dobra u svakom trenutku jer inače prijeti razvoju poduzeća

SIGURNOST - /RIZIK/

� Dobit se neće ostvariti u očekivanim okvirima� Dobit uopće neće biti ostvarena� Dogoditi će se gubitak

RENTABILNOST

� POKAZATELJ ODNOSA DOBITI I ULOŽENOG KAPITALA

- rentabilnost ukupnog kapitala- rentabilnost vlastitog kapitala- rentabilnost prometa