POMOĆNE HISTORIJSKE NAUKE I

1.KARTICA

1.Šta je minijatura i od koje riječi dolazi?

Minijatura tumači tekst pomoću figura, pejzaža, arhitekture, simbola i slike. Dolazi od

latinske riječi minium što znači crvena olovna boja. U izvornom značenju ona znači umjetnost

ukrašavanja knjiga posanih rukom. Knjiga mrtvih je ukrašena minijaturama, te papirusi starih

Grka i Rimljana.

2.Šta je karolina i koje su njezine odlike (izgled karakterističnih slova) ?

Dobila je naziv po Karlu Velikom. Održala se od 8. do 12. stoljeća, bilo je to pismo zbijenih

slova. Jako je poznat kartular sv. Petra u selu pisan Karolinom uz primjese Beneventane.

Karakteristična slova su: m, n, u, i, d, h, a, g, imali su lijepe oblike sa puno skraćenica. Od

12.st. u Europi prijelazni tip minuskule koji se odvaja od Karoline i približava gotici, a od

15.st. se koristi Karolina- Gotica.

3. Ko su sastavljači ćirilice, te čega je ona (po nekim znanstvenicima) nadopuna?

Sastavljači ćirilice bili su Ćiril i Metod, a uz njih se spominju PREZVITER KONSTANTIN,

EPISKOP KLIMENT, SIMEUN VELIKI i dr. Ovo pismi je dopuna grčke unicijale.

4. Šta je Talik pismo i zašto su ga Osmanlije koristili?

Talik znači zakočiti, objesiti, zbrojiti. Nastalo je u Iranu, a posebno se razvilo u 16. i 17.st.

Osmanlije su ga koristile za pisanje sidžila i fetvi.

5. Navedite djela o falsificiranju isprava Inocencija III, Lorenza Vale, Nikolausa

Casunasa, Matije Flaciusa Illyricusa (koja su to djela, gdje i kada su izdana)?

Falsificiranje je u srednjem vijeku bila uobičajna pojava do te mjere da su falsificirane i

papinske isprave. Stoga je papa Inocencije III. ( 1198-1216) izdao " Decretum de crimine falsi

"tj. Dekret o zločinu falsificiranja“, u kojemu je dao uputstva kako se može utvrditi falsifikat.

Lorenzo Valla iz Firenze i Nicholaus Casunas su 1440.g. oborili tzv.: "Donatio

Constantiniani", kojemu je car Konstantin na samrti darovao papi Silvestru I i rimskoj kuriji

crkveni teritorij i Zapadno Rimsko Carstvo i dokazali su da su taj falsifikat izradili na

papinskom dvoru sami rimski svećenici. Matija Vlačić - Ilirik ( 1520- 1575 ) je po uzoru na

Vallu, dokazao da su falsifikat i : " Pseudoisidorove dekretalije ", koje je objelodanio u svom

djelu: " Eccleasiastica historia " u Baselu u 13 svezaka 1559-1574.

6. Šta je dan, vrste dana (u diplomatici) - objasnite?

Dani su vrijeme potrebno da se zemlja okrene oko svoje osi. Postoje tri vrste dana: A) dias

naturalis ( prirodni dan )- vrijeme od izlaska do zalaska sunca. B) dias artificialis ( vještački-

umjetni dani )- puni dan i noć zajedno. C) dias civilis ( građanski dani )- vrijeme od ponoći do

ponoći. Stari Rimljani i Kaldejci, a tako i Grci i Rimljani djelili su dan na sate. Rimljani su

djelili noć prema smjenama noćnih straža u četiri virgilije. Sati su im trajali različito. Ljeti

duže, čak i po jedan i pol sat, a zatim zimi čak i samo pola sata.

2.KARTICA

3.KARTICA

1.Šta je to kurijala i koje su njezine odlike (izgled karakterističnih slova) ?

Kurijala je pismo papinske kancelarije od 8-12 st. Slova imaju neobično visok razmak između

redova- duktusi. Nastala je od mlađeg rimskog kurziva. Karakteristična slova: o, e, q, t.

2.Šta je diplomatika i od koje riječi dolazi?

Diplomatika je pomoćna historijska nauka koja se bavi proučavanjem diplomatičih izvora:

isprava, akata, raznih ugovora, izvještaja, sudbenih spisa, registara, kako bi služeći se

vlastitom kritičkom metodom utvrdila njihovu vrijednost kao historijog izvora. Grč. Diploma

= podvostručiti. Zadatak diplomatike je utvrditi autentičnost diplomatskih izvora.

Temeljni zadatak: da odvoji vjerodostojne od falsificiranih isprava. Historijska nauka se

zasniva na pisanim svjdočanstvima: A) narativnim- opširno govore o nekom vremenu i

događaju, B) diplomatičkim- suhoparno govore samo o jednom činu pravnog karaktera

Svaka pravna isprava sadrži historijski i diplomatički tekst. Historijski tekst- čine ona mjesta

u kojima se uspostavlja ili pobija historijska tvrdnja. Diplomatički tekst- cijeli tekst isprave,

protokol, kontekst i eshatokol.

3.Kada je nastala MGH i od kojih se pet dijelova sastoji?

Monumenta Germaniea Historica je zbirka srednjovjekovnih dokumenata, nastala je 1826.g. u

Njemačkoj. Dijelovi su: scriptores, leges, diplomata, antiquitates, epistolae.

4.Šta su to Mandata?

To je isprava u širem smislu. Dokument administrativnog karaktera, naredba koju viša vlast

upućuje nižoj.

5.Šta je Arenga u ispravi (navedite barem jednu aprekaciju)?

Arenga je dio konteksta. Ona je uvodni dio isprave, nazvana još i prologus, exordinum, sadrži

moralnu senteciju, tj. da je opravdano ono što je u povelji naređeno.

6. AB URBE CONDITA?

- era koja počinje osnivanjem Rima.

4.KARTICA

1.Papska (painska) era ?

Papinska era ili " Annus pontificatus ", počinje 781.g., a uveo ju je papa Hadrijan I.

2.Šta su acta ili scripturae?

To su isprave u širem smislu. ( mandata, epistulae, acta ). To su službeni spisi koji prethode

ispravi ili su posljedica spisa tj. dolaze iza isprava. Acta mogu biti molbe, izvještaji, koncepti

ili registracije i ne moraju biti pravne naravi.

3.Vrste skraćenica u diplomatičkim ispravama (navedite barem tri vrste)?

SUSPENZIJE-To su skraćenice, a one postoje zbog uštede vremena i prostora. Ima ih tri

vrste: suspenzije- skraćuje se posljednji dio riječi, kontrakcije- izostavlja se nekoliko slova u

rečenici, slaganje – uzimanje početnih slova u rečenci. kraćenice- nastaju upotrebom znakova.

Točka je najstariji skračenički znak, a i brojevi mogu biti skraćenice, npr.: v = 5, x = 10, L =

50, C = 100, D = 500, M = 1000.

4.Šta su to, gdje i kada napisali Johannes Bollandus i Jean Jacques Mabillon u

paleografiji?

Isusovac Johannes Bollandus napisao je " Acta sanctorum " 1463.g. koja je doprinjela kritici

izvora. Francuski benediktinac Jean Jacques Mabillon je 1681.g. objavio: " De re diplomatica

libri sex ", to je bio odgovor na tvrdnje bolandista da su mnoge isprave, posebni iz vremena

Merovinga i Karolinga, falsifikati. Bernard Montfaucon je objavio: " Paleografica Greaca ".

5.Kada i ko je 'izumio' papir (od cega se proizvodio papir) kao sredstvo pisanja?

Papir je najmlađi papir za pisanje. U procesu usavršavanja njegove proizvodnje ima tri faze:

kineska, arapska i moderna. U početku su kinezi upotrebljavli svilu kao materijal za pisanje,

koja je bila jako skupa. Caj Lin iz 105.g. st.e. proizveo je papir iz mljevenih čahura svilene

bube, s kojih je skinuo svileno predivo, zati od vlakana bambusove trske, stare krpe i stare

ribarske mreže. Tu smjesu stavljao je u kameni mlin samljeo je i namočio u vapno. Dobivenu

kašu ostavljao je sušiti u situ od tankog bambusovog pruća i svilenih niti. Osušeni papir se

kasnije glačao i slagao i po potrebi obrezivao. Nakon toga je na situ ostajao list papira.

Arapi su uz Kineze stalno usavršavali način obrade papira, ali su oni mljeli stare lanene krpe.

Najstariji dokument pisan na papiru je pismo sicilijanske kneginje Adelaide iz 1109. godine

pisano na grčkom i arapskom jeziku. U 13.st. u Italiji se osniva tvornica u gradu Fabrianu

kod Perugie, dok u Njemčkoj prvi dokument na papiru potiče iz 1228.g., ali se prve radionice

osnivaju tek 1320.g. u dolini Mainza i Kelna. Moderna proizvodnja papira nastala je u 18. i

19.st, osnovna sirovina je drvna masa.

6.Šta je to Sulus pismo, a šta Dzeli divani pismo?

Sulus pismo se javlja u 10. i 11.st. Za pisanje se koristi oblik polukruga i iskrivljenih linija.

Osmanlije su ga preuzele preko Dulkadina i njime pisali natpise nad turbetima i džamijama.

Dželi divani pismo se piše vrlo precizno i pažljivo. Koristilo se za pisanje važnih carskih

dokumenata, mirovnih ugovora i sl

5.KARTICA

1.Šta je mjesec i koliko u prosjeku vremenski traje mjesec (kao osnova lunarnog

kalendara)?

Mjesec je veća vremenska jedinica od sedmice. Astronomski gledano, mjesec je vrijeme

potrebno za potpunu izmjenu mjesečevih faza, a što traje u prosjeku 29 dana, 12 sati, 44

minute i 2,98 sekundi. Osnova lunarnog kalendara je mijenjenje broja dana u mjesecu. Za

praktičnu vremensku orijentaciju važan je položaj zemlje i mjeseca u odnosu na sunce, koje se

manifestira u smjeni godišnjih doba. Vrijeme za koje se zemlja okrene oko Sunca naziva se

sunčeva godina, koja traje: 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46,49 sekundi.

Dva načina datiranja dana u mjesecu: a) mos Romanus- rimski- dani se računaju po tome

koliko su udaljeni od jednog od tri orijentaciona dana u mjesecu: KALENDAE, NONAE i

IDAE, b) mos Bononiensis- bolonjski- mjesec se djeli na dva djela, prvi dio se zvao Mensis

Intrans, a drugi dio je Mensis Exiens.

2.Šta je Inskriptio u diplomatskoj ispravi (navedite barem jednu inskripciju)?

Inskripcija sadrži ime i naziv lica koje izdaje ispravu i lice kojemu je ona namijenjena.

Inskripcija je često povezana s devocijom, tj. Posebnim dodatkom na titulu, po milosti Božjoj,

ali isto tako inskripcija može biti povezana sa posebnim pozdravom- salutacijom, te sa

imenovanjem pozdrava kome se povelja izdaje- adresom ili adresatom.

3.Kako je diplomatičar M. Gaboglu podijelio osmanske dokumente ?

VJERSKE: A) SIDŽIL- zbirka dokumenata suca jednog kadiluka, nastala je kao rezultat

njegove sudske djelatnosti u određenom vremenu. Sidžil sadrži dokumenete o objavljenim

sudskim aktivnostima. Sidžil je obično sadržavao sljedeće vrste dokumenata: cjelovite

prijepise službenih akta, koje je upućivala centralna ili lokalna administracija, te prijepise

fermana i drugih sultanskih pisama (sultanske naredbe i instrukcije); B) VAKUFNAME-

(VAKFIJE) jesu isprave o osnivanju vakufa i o njihovom upravljanju. Često su vakufname

pisane arapskim jezikom. Ima ih različitih vrsta. C) FETVA- je pravno rješenje (decizija).

Fetva sadrži pitanje i odgovor na to pitanje. Izdavali su ih muftije, odnosno ŠEJH UL

ISLAMI ILI VJERSKI POGLAVARI CARSTVA. Njima se nešto odobrava ili zabranjuje.

Fetve od državnog značaja su izdavali ŠEJH UL ISLAMI.

SVJETOVNE: A) FERMAN- je sultanova pismena zapovijed koja je potvrđena njegovom

tugrom. Riječ ferman su upotrebljavali Ilhanije nakon prihvatanja islama, od kojih su je

preuzele Osmanlije.

B) BERAT- je arapskog porijekla, znači " napisati list i pismo ". To je isprava sa sultanovom

tugrom kojom se postavlja neki službenik, dodijeljuje posjed, plata ili odlikovanje.

C) TELHIS- je arapskog porijekla, a znači nešto sažeti ili sumirati. U osmanskoj hisoriji ovaj

izraz znači kratki pisani papir za podnošenje izvještaja velikog vezira sultanu.

4.Ko je, gdje i kada osnovao INSTITUT OSSTEREICHISCHE FORSCHE?

Teodor Sichel, djelovao je na Bečkom sveučilištu, 1899. u Munchenu je objavio

"Monumento Paleografica "

5.Šta su to notitiae kao diplomaticke isprave?

To su dokazne isprave, dokumenti u koji ne sudjeluju u pravnim poslovima, već samo

svjedoče o već ranije gotovom i od isprave nezavisno završenom poslu. Nazivali su se još i

breve recordationis, brevis notitia, a u XIII stoljeću prerastaju u punovažnu notarsku ispravu

pod imenom instrumentum.

6.Objasnite od čega se dobijala crna, crvena i zelena tinta za pisanje isprava?

Tinta se pravila od čađi, smole i vode, zvala se još i incaustum ili atramentum. Najčešće se

pisalo samo na jednoj strani. U slavenskim zemljama tinta se nazivala mastilom i crnilom. U

srednjem vijeku upotrebljavalo se crveno, žuto i zeleno mastilo. Crvena tinta se upotrebljavala

za naslove djela ili početke poglavlja, a zvala se malanion kokinum, minium ili rubica.

Rimljani su upotrebljavali tintu rođenu na bazi metalnih soli i malih količina feno sulfata.

Najraniji kodeksi su pisani najtamnijom tintom. Karolinški period- blijeda i crvenkasta tinta,

12. st.- tamna tinta, 14. st. zelenkasta tinta.

6.KARTICA

1.Ko je po legendi izumio Grcko pismo, a ko je i kada dešifrovao grčko pismo

mikenskog doba?

Napravio ga je Kadmo, a dešifrovali su ga Michael Ventris ( 1852.g. ) i John Chadwich. To je

bilo grčko pismo mikenskoga doba.

2.Šta je muhur u diplomatici?

Muhur je imao veliku važnost u osmanskoj državi i društvu. Riječ muhur znači: pečat,

štambilj, stavlja se na mjesto potpisa. To je riječ perzijskog porijekla, a njen oblik na

arapskome znači TEHMIR i MEMHUR. U araspskom jeziku se upotrebljava riječ HATEM.

Muhur se nalazio kod velikog vezira, jedan kod odobaše, a jedan kod žene koja je bila

nadležna za harem.

Tekst muhura se sastojao iz dva djela: podatci o vlasniku muhura i tu se nalazio i poznati bejt

ili stih. Muhuri su sadržavali heraldička obilježja, a to su: cvijeće, sablje, strijele, a pravljeni

su od roga, voska.

3.Kada započinje bizantska era, kada islamska era, a kada židovska era?

BIZANTSKA ILI CARIGRADSKA ERA- je u primjeni od 7.st. Tada se uvodi računanje od

stvaranja svijeta "ab orbe condita", od 5508 god. st.e., a dugo je bila u upotrebi u

pravoslavnim zemljama.

ŽIDOVSKA ILI JEVREJSKA ERA- broji godine od stvaranja svijeta, od 3760 god. st.e.

ISLAMSKA ILI ERA HIDŽRE- započinje seobom poslanika Muhameda iz Meke u Medinu

622.god. i to j početak islamske ere ioli računanja vremena.

4.Kako se zvala prva škola za paleografiju, diplomatiku u Italiji i koja su njena prva dva

naučnika (diplomatičara i paleografa)?

Italijanski naučnik Scipion Maffei razvio je teoriju o genetičkom razvoju latinskog pisma. To

su: majuskul, minuskul i kurziv. Djelo Scipiona Maffeia nastavio je Angelo Fumogalli. U

Firenci je osnovana prva škola za paleografiju 1857. godine, a nju je pohađao Cesare Paoli

koji je i napisao udžbenik: Paleografija, Diplomatika i Hronologija. Luigi Schiaparelli napisao

je veći broj djela o razvoju lat. pisma. Ernesto Monaci 1882. godine pokrenuo je prvi

paleografski časopis: " ARCHIVO PELEOGRAFICO ITALIANO ".

5.Koji je najstariji natpis koji sadrži slova latinske abecede, te kako je napisan?

To je Lapis Niger iz 6. st. st. e. Pronađen je blizu Rimskog foruma 1899.godine. Bio je

napisan kao BUSTRIFEDON i imao je 21 slovo.

6.Šta je Dispositio u diplomatskoj ispravi (navedite barem jednu dispoziciju)?

Dispozicija je pravni čin i najvažniji dio isprave koji sadrži materijalni ili moralni objekt koji

se daje destinatoru. Ona je izraz volje izdavača i odluka u pravnome poslu koji se

dokumentira, odnosno to je izraz očitovanja volje izdavača da se izvrši pravni čin. Dispozicija

obično, kao najduži dio isprave počinje sa riječima: "Sancimus", "Donamus", "Inbemus" i

"Concedimus".

7.KARTICA

1.Šta je to Tugra u diplomatici?

Tugra je znak pisanja Oguz Hana. Riječ dolazi od imena jedne lgendarne ptice i predstavljala

je znak velike vladarske moći Oguza. Tugra se upotrebljavala kod velikih Seldžuka,

anadolskih kneževina, Memluka i Osmanlija. Perzijski izraz za tugru je nišan, a arapski tevki.

Kod Osmanlija tugra znači znak koji objašnjava vladara. Izrazom "alamet i šerif"

upotrebljavanim u fermanima, beratima i menšurama je zamnjenjivana tugra.

Prva tugra kod Osmanlija vezana je za Orhana Gaziju. Sačuvane su dvije njegove tugre. Prva

je datirana mjeseca Rebiu-l-evvela 724, a druga mjeseca Rebiu-l-ahira 749. Obje je objavio

historičar Ismail Hakki. Prva Orhanova tugra se nalazi u biblioteci Beledije u Istanbulu. Tugra

sadrži ime sultana, njegovu titulu, ime oca, želju sa riječima "pobjednik zauvijek" i znaka za

kraj.

2.Šta je Stilus Circumcisionis – kao početak računanja godine?

Godina počinje sa 1.1. ( obrezanje Kristovo ). To je preuzeto od Rimljana, uveo ga je rimski

opat Dionisius Exiguus- Mali po nalogu pape 525. godine. 1.1. počinje Julijanska, a kasnije i

Gregorijanska godina. Isti datum naziva se kršćanska era. Beda Venerabilis 775.godine uvodi

taj datum kao početak godine i u Englesku. Od 7.st. način računanja vremena naziva se Stilus

Circumcisionis od kada je ušao u crkvenu upotrebu, a taj naziv je službeno uveden 1691.

godine bulom pape Inocenta XII.

3.Kako se na latinskom zovu pergamene od teleta, koze i od neoteljenih teladi ili fetusa?

Koža se potapala u kiselini ili vapnnoj otopini da bise lakše skinuli ostaci mesa i dlaka. Onda

se stavljala razapeta na drveni okvir radi sušenja. Premazivana je sa uljem radi elastičnosti, te

nakon glačanja rezana u različite dimenzije. Najfiniji i najskupocijeniji pergament pravio se

od kože fetusa tj. od nerođenog ploda životinje. Dobivao se od kože različitih životinja- teleta,

koze, ovce i po njima je dobivao nazive. U Njemačkoj su najviše u uporabi teleći, a u Italiji

ovčji pergamenti. Slagao se u kodeks i bojio purpurnom bojom. Codices rescripti ili

palipsestoi bio je pergament s kojega se mogao ostrugati prvobitni tekst.

4.Koja su se tri naučnika u južnoslavenskim zemljama prva bavila paleografijom?

U Srbiji je pomoćne historijske nauke predavao Viktor Novak, a 1952. godine napisao je

udžbenik latinske paleografije. U Hrvatskoj je Tadija Smičiklas predavao Pomoćne historijske

nauke, u Zadru ih je predavao Stjepan Antoljak, a Franjo Rački bio je prvi školovani

paleograf. U južnoslavenskim zemljama prvi se paleografijom počeo baviti Johanes Lucius. U

radu iz bizantologije istakao se dubrovčanin Anselmo.

5.Šta je to Beneventana kao diplomatički rukopis (izgled karakterističnih slova)?

Beneventana je srednjovjekovno latinično pismo oblih i uglatih slova, u upotrebi od 8. do 14.

stoljeća. Razvila se od rimskog kurziva u talijanskoj kneževini Beneventu, najvjerojatnije u

samostanu Montecassinu U Dalmaciji, u Zadru, Trogiru i Splitu. Karakteristična slova- a, e, r,

t. Centri u Capui i Monte Cassinu.

6.Šta je Cooroberatio u diplomatičkoj ispravi(navedite barem jednu dispoziciju)?

Koroboracija ( lat. corroboro = osnažiti ) je formula koja sadrži napomenu da je isprava

pokazana raznim licima, svjedocima, kojim se osigurava pravni učinak, trajnost i

svjedočanstvo. Koroboracija je u stvari izjava da je isprava napisana, da ima pečat, potpis,

razne znakove i hirigraf.

8.KARTICA

1.Šta je Sanctio u diplomatičkoj ispravi(navedite barem jednu sankciju)?

Sankcija je formula kojom se izriče kazna onima koji bi nešto učinili protivno odredbama

dispozicije, ali sankcija može biti i nagrada onima koji je izvrše.

Sankcije mogu biti duhovne i vremenske. One su najčešće prijetnje svjetovnim, duhovnim i

zemljskim kaznama za prekršitelje odredbi iz isprave. Sankcija je ušla u isprave pod

utjecajem crkve, a sastoji se od: zakletve onoga koji izdaje ispravu da će je izvršiti, molba da

drugi izvrše odredbe isprave, prijetnje onima koji to ne budu htjeli učiniti ( duhovna prijetnja-

poena spiritualis, vremenska prijetnja ili novčana kazna- poena temporalis).

2. Ko je, kada i gdje počeo sa razvojem paleografije u Češkoj?

Za razvoj paleografije u Češkoj posebno je zaslužan G. Friedrich, profesor fakulteta u Pragu,

koji je izdao prvi slavenski peleografski udžbenik u Pragu 1898. godine pod nazivom:

"Učebna khiha paleografie latinske". Friedrich je objavio i "Monumenta Paleografica

Bohamiae et Moravie" u Pragu 1904. godine, a od 1908. godine do 1930. godine, "Acta

regum Bohamiae selecta".

3. Šta je to Prostagma?

Prostagma je isprava upravnih odredbi ili carevih naredbi. Prostagme imaju samo mjesec i

indikciju, a umjesto potpisa datum, odnosni menologem, koji je vladar osobno sastavljao.

Prostagme su imale najčešće voštane pečate, ali su mogle biti i bez pečata.

4.Koje su tri kategorije sačuvanih papirusnih spomenika?

EGIPATSKI PAPIRUSI- pronađeni 1877. godine kod El- Faijuma. Čuvaju se u kolekciji

kneza Renera u Beču, a drugi u British Museumu u Londonu. HERKULANSKI PAPIRUSI-

pronađeni 1752. godine u vili Grada Herkulanuma.

SREDNJOVJEKOVNI PAPIRUSI- diplome Merovinga iz 7. st., privatni dokumenti i

papinske diplome iz Ravenne od 5-10.st. Papirus je ostao u upotrebi do 11.st.

5.U koja se tri mjesta nalaze najveće zbirke voštanih ploča?

A) najstarija sačuvana zbirka voštanih pločica iz Pompeja ( 127 komada, a datirane su od 15.-

62. g. st. e.)

B) druga sačuvana zbirka je iz Vorospataka u Transilvaniji, gdje je u jednom rudniku zlata

pronađeno 25. tablica ( datirane su od 131. do 167. g. st. e.)

C) Treća sačuvana zbirka je pronađena Egiptu, a potječe iz 2. i 3. st. st. e.)

6.Šta su to Bujurultije?

Bujurultije su dokumenti koje su izdavali niže istance vlasti ( od centralne ). Riječ "

Bujurultija" je osmanskog porijekla, a znači da je nešto naređeno. Važne su za istraživanje

regionalne i lokalne povijesti.

9.KARTICA

1.Šta su Indikcije za potrebe kalendara (objasnite računanje)?

U srednjem vijeku vrši se provjera tačnosti osnovnih dijelova datuma pomoću nekih

dodatnih elemenata, među kojima su najznačajniji indikcije, epakte, konkurente, numeros

arens - zlatni broj. Indikcije su ciklusi od 15 godina, a svaka godina ima određenu indikciju.

Kada se navrši petnaesta indikcija ciklus se ponavlja.

Vrste indikcija koje su postojale jesu: INDICTIO GRAECA (u upotrebi do 1087.), INDICTIO

ROMANA, ONDICTIO BEDANA (nazvana po Bedi Vernabilisu u upotrbi od 850 do 1350) i

INDICTIO SENENSIS.

Ciklus indikcije se pomoću formule računa: x + 3/15; pri čemu je x godina za koju tražimo

indikciju. Toj godini se doda broj 3 i potom se zbir podjeli sa 15. Ostatak koji se dobije

predstavlja tu godinu.

2.Šta je to Publicatio u diplomatičkoj ispravi (navedi barem jednu publikaciju)?

Publicatio ili promulgatio. Publikacija ili promulgacija je javno oglašavanje, odnosno

upozoravanje javnosti na ispravu, kratka je i često se stapa sa adresom, a vezana je za riječi:

stoga, quapropter, proinde i eapropter. Publikacija je dio konteksta isprave.

3. Ko je, gdje i kada u Hrvatskoj objavio prvu latinsku paleografiju (na hrvatskom

jeziku)?

Ivan Žanić, Senj 1884.g.- "O paleografiji srednjovječnoj latinskoj"

4.Šta je to Hrisovulja?

Hrisovulje su isprave na grčkom jeziku. One su privilegije, nazivane na zapadu zlatna bula, a

koje su izdavali vladari i despoti Bizantije, Bugarske, Srbije i zato su hrisovulje dekorativnog

oblika sa snagom zakona, državnih ugovora, darovnica i dodijeljenjih imuniteta. Hrisovulje su

imale protokol, tekst i eshatokol. Hrisovulje imaju lični vladarev potpis, pisane su na

pergamentu. Hrisovuljama se dodavala bilješka činovnika koji je sastavljao i kontrolisao

ispravu, tzv. Kurikloma. Na početku hrisovulje stajao je križ. Hrisovulje su zakonske odluke,

imale su mjesec, indikciju i godinu.

5.Kako je Plinije stariji opisao Pergamenu (kako je opisao njenu proizvodnju)?

Plinije Stariji pergament naziva membrana ili charta pergamina. Taj naziv se prvi puta

spominje 301. g. u Dioklecijanovom ediktu.

6.Šta je to Fetva?

Fetva je pravno rješenje, sadrži pitanje i odgovor na to pitanje. Izdavale su je muftije, odnosno

šejh ul islami. Njima se nešto odobravalo ili zabranjivalo. Npr. Vođenje rata.

10.KARTICA

1.Koji je najstariji sačuvani pergamentni dokument, a koji dukument na papiru (u

Hrvatskoj)?

NA PERGAMENTU - Codex argenteus - najstarija kopija Biblije u sj. Italiji u 6. st. U

Hrvatskoj je najstariji pergamentni kodeks u 7-9.st.- EVANGELANIUM SPALATERE.

NA PAPIRU - pismo kneginje Adelaide iz 1109. godine, pisani na grčkom i arapskom.

Bizantski dokiment na papiru - Momomehova hrisovulja iz 11.st. Hrvatski dokument na

papiru- Trogirski evangeliar iz 1259. godine.

2.Kada počinje,kojim dijelima,razvoj paleografije u Rusiji?

U Rusiji u St. Petrsburgu je 1922.g. objavljen udžbenik paleografije autorice Olge Dobijaš-

Roždestvenskaje koji se zove: " Istorija pisma v srednjem veke ". A.D. Lublinskaja objavila je

više rasprava s područja latinske peleografije pod nazivom: " Latinskaja peleografija " u

Moskvi 1969.godine. Latinskim humanističkim pismom bavio se N.P. Lihačev. Pojedinim

granama latinske paleografije bavio se L.V. Čerepnin.

3.Šta je to Datatio u diplomatičkoj ispravi (navedite barem jednu dataciju)?

Datatio je dio eshatokola. Datacija je formula kojom se označava mjesto i vrijeme sklapanja

pravnoga čina. Formula obićno počinje riječima: " data ", " actum ", " factum", " scriptum ".

Kao datum može se navesti vrijeme redigiranja isprave. U uredima su se isprave datirale na

dva načina: po godinama od prije nove ere, odnosno od 5508. st. e. Formula datiranja bila je

data chronica, tj. vremenskog datuma ili data topica, tj. zemaljopinog datuma.

4.Koja su dva najpoznatija ilumunista i minijaturista iz Dalmacije?

5.Šta je Edikt kao diplomatička isprava?

Edikt je zakonska odredba namijenjena cjelokupnom stanovništvu države ili glavnog grada.

Izraz dolazi od edikata koje je u antičkom Rimu izdavao pretor, a koji su predstavljali važan

izvor rimskog prava. Izdavanje edikata je s vremenom prešlo u ruke careva te se otada gotovo

u pravilu povezuje s monarhijama.

6.Šta su to defteri?

Defteri su osmanski dokumenti, sama riječ defter znači sveska. Grčkog je porijekla, u

osmanski jezik dospjela je preko arapskog i perzijskog jezika. Množina je defatir,

upotrebljava se u istom značenju kao i sidžil. Defteri se djele na: spise visokog savjeta,

katastarske knjige vlade, manji defteri, defteri odredbi, kalendarski, o pločama, primanjima i

kontrolni. Posebna skupina- katastarski popisi stanovništva i poreza.

11.KARTICA

1.Koje su tri vrste feničkog alfabeta (prihvaćena i prerađena od Grka)?

Feničko pismo je prrađeno od Grka. Ima tri vrste: rano, kasno i punsko.

2.Šta su to Loca Credibilia (objasnite njihova značenja)?

Znači vjerodostojna mjesta, to su posebne ustanove koje su postojale u Slavoniji od 13. st. u

kapitolima i samostanima u kojima su se izdavale isprave. U loca crediblia na ispravama su se

izdavali pečati, a sastavljao ih je obično komornik- lektor. On je kasnije imao i svoje pisare za

sastavljanje isprava. Izrađivale su i autentične prijepise izdatih isprava, koje su imale važnost

ako se izgubi originalna isprava. Poznate su bile u kapitolima u Zagrebu, Čazmi, u blizini

Požege, te u samostanima u Topuskom, Zagrebu i Požegi.

3.Na koja je tri načina mogla biti sačuvana isprava (povelja) do danas?

Isprava je do nas mogla doći u tri oblika: kao koncept, kao original i kao kopija. Posebnu

vrstu kopija čine rukopisne knjige.

4.Kada i zašto je izvršena reforma julijanskog kalendara u gregorijanski kalendar?

Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog fizičara i astronoma

Alojzija Liliusa, papa Grgur XIII je 24. februara 1582. objavio reformu do tada postojećeg

julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema

riječima teksta. Reforma kalendara je uvedena jer je julijanski kalendar vremenom gomilao

grešku, tako da je ona dostigla čitavih 10 dana u odnosu na prirodnu godinu. Zbog toga je

poslije 4. oktobra 1582. godine uslijedio 15. oktobar, kako bi se nadoknadilo tih 10 dana, koji

su nagomilani kao greška julijanskog kalendara. Utvrđeno je i da svaka četvrta godina bude

prijestupna, odnosno da se na kraju februara dodaje jedan dan.

5.Koji su temeljni ciljevi latinske paleografije?

Ispravno čitati stare tekstove razriješujući pri tome upotrebljene skraćenice, odrediti vrijeme i

mjesto postanka pisanog spomenika, odrediti originalan tekst, naknadne umetke i eventualne

pogreške.

6.Kada i gdje je napisan prvi paleografski udžbenik?

12.KARTICA

1.Kako se proizvodio papirus u Egiptu i kako je Herodot biljku iz koje se proizvodio

papirus nazivao?

Papirus se u Egiptu proizvodio već u najranije doba. Materijal na kojemu se pisalo radio se od

srca biljke zvane- Cyperus papyrus, a nalazio se u močvarama Gornjeg Nila i u nizinskoj

delti. Herodot ovu biljuku naziva BIBLOS..

PROCES PROIZVODNJE PAPIRUSA: stabljika biblosa naraste i do 4m, srčika se uzima iz

samo onog dijela stabljike koji je rastao pod vodom, otprilike do pola metra.Razne vrste

srčike slagale su se jedna do druge po slojevima, a prvi sloj bi se namazao ljepilom od brašna

ili od kuhanog kruha, te bi se poslije taj list sušio, izravnao i glačao slonovom kosti ili nekom

glatkom školjkom. Takav prvi sloj rezanih vrsti zvao se schedae ili philtra, a preko njih je

poredan novi sloj plagula. Više ovako sljepljenih plagula činile su scapus ili tabak, a

pripremljeni scapus za pisanje zvao se hartes ili charta. Savijen scapus zvao se svitak ili

rotulas, a nazivan je i liber, biblion, tomos ili volumen. Pisalo se pisaljkama od trske, lat.

calamus.

2.Kako su se nazivali starješine kancelarija (pisari) u Dubrovniku, a kako u Bosni?

- U Dubrovniku su se pisari nazivali: dijak, logoteti, kanžilej i gramatik. Izdavale su se

isprave pisane ćirilicom. Dubrovačke isprave su u sankciji imale i zakletvu, datiranje je bilo

na početku isprave. U Bosni su notarske kancelarije postojele od 12.st. Pisari u Bosni su se

nazivali: dijak, pisar, logotet. Bosanske ćirilske isprave su imale: invokaciju, intitulaciju,

inskripciju, zakletvu, dispoziciju, aprekaciju, pisara i datum. Naziv za pisare humske vlastele:

arhidijak, vadvirni dijak, dvorski dijak, logotet.

3.Koji su sudionici (srednjovjekovne isprave) - navedite njihove lat.nazive?

auctor- onaj koji vrši pravnu radnju; darovatelj; oporučitelj; descinatorius- onaj kome je

namijenjen pravni čin; scriptor- pisac isprave.

4.Koliko traje sunčeva godina, ko i kako je formirao julijanski kalendar?

Sunčeva godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 49 sekundi. Julijanski kalendar se temeljio

na netačnoj spoznaji dužine trajanja godine od 365 dana i 6 sati. Papa Grgur XIII je 1576.

formirao komisiju za reformu julijanskog kalendara. Reforma je 24.2.1582. proglašena

papinskom bulom: "Inter gravissimos". Novi gregorijanski kalendar usvojio je sljedeće

promjene: A) prvi dan proljetnog ekvinocija prenosi se sa 11 na 21.3. B) u 1582.g. iz

prošlogodišnjih ostataka prenosi sa sa 5. na 15.10.. C) sunčeva godina traje 365 dana, 5 sati,

48 minuta i 49 sekundi. D) sve tzv. stoljetne godine koje su po julijanskom kalendaru bile

prijestupne postaju obične, a prijestupne su samo one koje su djeljive sa 400 bez ostatka.

Hrvatska je gregorijanski kalendar uvela 1582.g. pomijerajući 22 na 31.10.

5.Šta je to codex (kodeks) u diplomatici i paleografiji i od čega se sastoji?

Kodeks je knjiga pisana rukom, smatra se pretečom štampane knjige. Nalazimo ih već u 1.st.,

poslije se u njih uvode minijature. Sastoji se od listova ili folija, četiri pojedina lista čine

quaterino, tj. svesku od 8 listova i 16 stranica. To je najčešći oblik slaganja kodeksa. Korice

kodeksa su bile tvrde, obično od pergamenta, kože ili drveta obloženog kožom.

6.Šta je to Invocatio, a šta Intitulatio u diplomatičkoj ispravi?

Invokacija se odaziva na Božje ime na različite načine, riječima, ali može i simbolima.

Intitulacija sadrži ime davaoca, pisca ili pisara li notara isprave. Dio su protokola isprave.