1

U okviru projekta U saradnji sa

POJMOVNIK

ENERGIJSKOG

SISTEMA

2

POJMOVNIK

ENERGIJSKOG SISTEMA

U okviru projekta

U saradnji sa

Implementacija

Stavovi i mišljenja izrečeni o ovom dokumentu su isključivo stavovi REIC-a,

a ne Fondacije Heinrich Böll.

Raspoloživo na:

www.reic.org.ba

Sarajevo, novembar 2014

3

POJMOVNIK ENERGIJSKOG SISTEMA

Autori

Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ

Dipl. maš.inž. Dragana Ristić

PP RR EE DD GG OO VV OO RR

Pojmovnik energijskog sistema ima posebne ciljeve:

ispravljaju se neke greške koje se često nalaze u literature, na pr. u 95 % proučene literature se nalazi

objašnjenje da koegeneracija energije predstavlja istovremeno proizvodnju električne energije i toplote, što je

pogrešno. Radi se o istovremnoj proizvodnji toplotne i mehaničke energije. Potvrda je, između ostalog, engleki

akronim CHP (Combined heat and power)

neki termini se zamjenjuju drugim, na pr. nije pravilno reči toplotna pumpa, nego dizalica toplote (jedna te ista

količina energije se podiže na viši temperaturni nivo)

razgraničavaju se pojmovi energetika (proizvodnja energije i operacije energijom) i energija (fizička veličina i

roba ba tržištu); pridjev imenica energije je energijski – na primjer tržište energije / energijsko tržište, a ne

energetsko tržište (ne trguje se energetskim postrojenjima),

daju se najčešće korišteni termini sa adekvatnim prevodim na engleski. Primjer je upravo energetika (privredan

grana), koja se često prevodi sa energetic (što je naučna disciplina), a ne energy industry, kako je pravilno.

Pojmovnik daje integralnu sliku energijskog sistema države, sa komponentama: tehnički sistemi, menadžment, uticaj na

okolinu i governans (vladanje).

4

UU VV OO DD

Ovaj pojmovnik daje objašnjenje osnovnih pojmova vezanih za energijski sistem društva. Samo objašnjenje energijskog

sistema je dato u uvodnom odjeljku Energijski sistem, dok su termini vezani za grane energijskog sistema date u

odjeljcima 1 do 5, a kako je to naznačeno u objašnjenju energijskog sistema i to:

1. tok energije u društvenom sistemu

2. tehnički sistemi, oprema i karakteristike

3. energijski menadžment

4. osnovni zahtjevi koji se postavljaju pred energijski sistem

5. energijski governans

Podjela je vidljiva iz uvodnog objašenja pojma Energijski sistem

Energijski sistem (Energy system) - sistem koji obuhvata:

(1) tok energije izuzete iz prirode u ekonomskom sistemu (države) do emitovanja iste količine energije u prirodu,

(2) tehničke sisteme i odgovarajuću opremu,

(3) energijski menadžment korisnika energije,

(4) osnovne faze toka energije sa aspekta društva, ekonomije i uticaja na okolinu i

(5) energijski governans (djelovanje vlade).

5

II NN DD EE KK SS

A

Adaptacija klimatskim promjenama 21

Akumulacijska hidroleketrana 12

Akumulacijski bazen (jezero) 12

Alternativna goriva 8

Anergija 8

Apsolutna vlažnost zraka 19

B

Baterija 12

Benčarmarking energijske intenzivnosti 17

Biodizel 8

C

Cijena energije 20

Cjenovna elastičnost 21

Crna metalurgija 12

D

Derivacijska hidroelektrana 12

Dim 12

Dimni plinovi 12

Direktiva 20:20:20 21

Distribucija električne energije 8

Distribucijska mreža / sustav 8

Distribuirana proizvodna jedinica 8

Distribuirana proizvodnja 8

E

Efekat Spill over 17

Efekat staklenika 20

Efikasnost / učinkovitost primjene /pretvorbe energije 12

Eko-efikasnost 21

Ekologija 21

Ekologija, industrijska 21

Ekološki otisak 21

Ekonomski instrumenti u zaštiti okoline 22

Eksergija 8

Ekspresor 12

Eksternalije 22

Elektrana 12

Elektrana, geotermalna 12

Električna energija 8

Emisija / zagađivanje / ispuštanje 12

Emisijski faktor / koeficijent 12

Energenti 8

Energetika 8

Energetika, industrijska 17

Energetika, komunalna 22

Energetika, postrojenja 12

Energetske zadruge 20

Energetski izvor 8

Energetski sistem 18

Energija 8

Energija na Zemjlji 9

Energija, konačna 9

Energija, primarna 9

Energija, sekundarna 12

Energijska dohodovnost 22

Energijska efektivnost / svrsishodnost 13

Energijska efikasnost / učinkovitost 13

Energijska ekologija 22

Energijska intenzivnost – privredni subjekt 18

Energijska intenzivnost država 22

Energijska struktura 18

Energijska zajednica 22

Energijske operacije 13

Energijski aspekt 18

Energijski audit / pregled / ocjena / provjera 18

Energijski certifikat 23

Energijski governans 23

Energijski menadžment organizacija 18

Energijski menadžment tehno-energijskih sistemima 18

Energijski održivi razvoj 23

Energijski pregled zgrade 23

Energijski procesi 13

Energijski razred 23

Energijski sistem 13

Energiver 9

Entalpija 9

Entropija 9

ESCO društvo 18

F

Faktor opterećenja 13

Faktor snage 9

Finalna energija 9

Fosilna goriva 9

Fotonaponska (solarna) ćelija 13

Francisova turbina 13

6

G

Gasifikacija 9

Generacija energije 13

Geotermalna elektrana 13

Gorivna ćelija 13

Governans energetskim sistemima 23

Gustoća energije 13

H

Hidroelektrana 9

Hidroelektrana, akumulacijska 13

Hidroelektrana, derivacijska 13

Hidroelektrana, protočna 13

Hidroelektrana, pumpno-akumulacijska / reverzibilna 13

I

Indikatori korištenja energije države, regija svijeta i planete

23

Indikatori korištenja energije poslovnih sistema 23

Indikatori korištenja energije tehničkih sistema 24

Industrijska ekologija 24

Industrijska energetika 18

Industrijska energetika, oprema 13

Ireverzibilni proces 9

Ireverzibilnos 9

Isporuka električne energije 9

Istorijski tok upotreba energije u društvu 18

Izmjenjivač toplote 14

Izvori energije 9

J

Jačanje sposobnosti 24

Javno-privatno partnerstvo - JPP 24

Javno-privatno partnerstvo za siromašne (JPPŠ) 25

K

Kaplanova turbina 14

Klimatizacija 14

Klimatske promjene 20

Klimatski uticaj energije 20

Koeficijent prelaza toplote 14

Kogeneracija energije 14

Kombinirani plinsko-parni ciklus 14

Kompresor 14

Komunalna energetika 25

Konačna energija 10

Kontigentna lokacija vjetroelektrane 10

Konvencija o klimatskim promjenama UN, okvirna 25

Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velike

udaljenosti 25

Korisna energija 10

Korisni oblici energije 10

Korisni volumen akumulacije 10

Krivulja trajanja opterećenja 10

Kvadgeneracija 14

M

Mehanička energija 14

Mehanički rad 14

Menadžment energije na strani potrošnje 25

Mjerila 14

Mreža energijske efikasnosti 19

N

Nafta 10

Najveća raspoloživa izlazna snaga vjetroelektrane 14

Nazivna snaga proizvodne jedinice 14

Nazivni napon mreže 14

Nazivni toplotnii kapacitet 14

Negađul 14

Neumrežena energije 15

Nosilac energije 10

Nosioci energije 10

Nuklearna elektrana 15

Nuklearna energija 10

O

Oblici energije za korištenje 10

Oblici sekundarne energije u domaćinstvima i ustanovama 15

Oblici sekundarne energije u industrijskim pogonima 15

Oblik energije 10

Obojena metalurgija 15

Održivi energijski razvoj države 25

Održivo upravljanje preduzećem sa aspekta energije 19

Okolinski aspekt 19

Okolinski uticaj energije 20

Oprema za industrijsku energetiku 15

Osnovne energijske jedinice 10

Osnovne jedinice u energetici 10

Outsorcing 19

Ovlaštena osoba za energijsko certificiranje zgrada 20

P

Parna turbina 15

7

Pasivna solarna energija 10

Peltonova turbina 15

Plinska turbina 15

Poligeneracija energije 15

Polutant 20

Postrojenja energetike 15

Potencijali i barijere za razvoj energijskog sektora 20

Potrebe za energijom 11

Potrošači / korisnici energije 11

Pouzdanost 15

Prenos električne energije 15

Prenosna mreža 11

Pretvorba energije 11

Pribranska hidroelektrana 15

Prilagođavanje (adaptacija) klimatskim promjenama 25

Primarna energija 11

Princip mrkve i batine 25

Prirodni plin 11

Procesni sistem 15

Procjena životnog ciklusa 15

Proizvodnja električne energije 15

Pumpno-akumulacijska (reverzibilna) hidroelektrana 15

R

Rafinerija nafte 11

Ranjivost na klimatske promjene 25

Rebound efekat 19

Relativna vlažnost zraka 20

Reverzibilan proces 15

S

Sagorijevanje u fluidiziranom sloju 16

Sektor energije 25

Sekundarna energija 16

Sekundarna energija u domaćinstvima i ustanovama, oblici

16

Sekundarna energija u industrijskim pogonima, oblici 16

Sistem energijskog menadžmenta 19

Skladištenje energije 16

Staklenički gasovi 20

Standardni prostorni metar plina 11

Stepen dan 16

Stepen djelovanja 16

Sunčana elektrana 16

Sunčana konstanta 11

Sunčani kolektor 16

Sunčeva energija 11

Sunčevo dozračenje 11

Sunčevo zračenje 11

Suzbijanje klimatskih promjena 25

T

Tehnički sistemi 16

Termički stepen korisnosti 16

Termoelektrana 16

Termoelektricitet 17

Termoelektrični generator 17

Tona ekvivalentne nafte 17

Toplotna energija 11

Toplotna snaga 11

Toplotni kapacitet 11

Trigeneracija 17

Tržište električne energije 26

Turbina, Francisova 17

Turbina, Kaplanova 17

Turbina, parna 17

Turbina, Peltonova 17

Turbina, plinska 17

Turbina, vodena 17

U

Ukapljeni naftni plin 11

Ukapljeni prirodni plin 11

Umrežena finalna energija 26

Unutrašnja energija 11

Unutrašnja kalorička energija 12

Unutrašnja projektna temperatura 17

V

Vanjska projektna temperatura 17

Vjetroelektrana 17

Vlasništvo energetskog sistema 26

Vodena turbine 17

Z

Zagađenost 20

Zagađivanje / ispuštanje / emitovanje 20

Zagađujuća materija 20

Zakupljena snaga 19

Zaštita okoline 26

Zaštita okoline kod elektrana 26

Zaštita prirode 26

Zelena energija 26

Zeleni certifikati 26

8

11 TT OO KK EE NN EE RR GG II JJ EE UU DD RR UU ŠŠ TT VV EE NN OO MM SS II SS TT EE MM UU

Alternativna goriva (Alternative fuel) – goriva koja su alternativa uobičajnim gorivima; najčešće se odnose na goriva za

automobilske motore i tu spadaja sva goriva osim motornog benzina i dizel goriva.

Anergija (Anergy) - energija koja se ne može konvertovati ni u jedan drugi oblik energije i kao takva je beskorisna – v.

eksergija.

Biodizel (Biodiesel) – općeniti, komercijalni naziv za gorivo dobiveno iz bioloških izvora koje se može koristiti u

nemodificiranim dizelskim motorima umjesto uobičajenog plinskog ulja; standardizirano tekuće nemineralno gorivo,

neotrovno, biorazgradiva, a može se proizvoditi iz biljnih ulja, recikliranog otpadnog jestivog ulja ili životinjske masti

procesom transesterifikacije, pri čemu kao sporedni proizvod nastaje glicerol.

Distribucija / Raspodjela električne energije (Electricity Distribution) - djelatnost razvođenja električne energije

visokonaponskom, srednjenaponskom i niskonaponskom distribucijskom mrežom radi njene isporuke kupcima.

Distribucijska mreža / sistem (Distribution Network / System) - mreža / sistem koji se koristi za distribuciju energije – v.

prenosna mreža

Distribucijska proizvodna jedinica (Distributed Generation Unit) - proizvodna jedinica koja je priključena na

distribucijsku mrežu i pod nadležnošću je operatora distribucijskog sistema

Distribucijska proizvodnja (Distributed Generation) - proizvodnja električne energije na lokaciji potrošača. Takvo

postrojenje se priključuje na distribucijski sistem, te se smanjuju gubici električne energije na njenom transport

(izbjegnute transformacije napona i prenos transportnom mrežom)

Eksergija (Exergy) - energija koja se može neograničeno transformirati u mehanički rad i druge energetske oblike. To su

potencijalna, kinetička, električna i mehanička energija (mehanički rad). Potpuna je transformacija moguća samo pomoću

povratljivih (idealnih) procesa.

Električna energija (Electricity) - oblik energije koja se očituje kada se energija elektromagnetskih polja pretvara u neki

drugi oblik energije (toplinsku, mehaničku, kemijsku, rasvjetnu).

Energenti – v. nosioci energije

Energetika (I) (Energy Industry) – privredna grana koja se bavi stvaranjem profita kroz plasiranje na tržište energije u

obliku pogodnom za korištenje (sekundarna energija- standardiziran oblik), a na bazi prirodnih izvora energije (primarna

energija – nestandardizirani oblici). Pored profita u samoj grani, nizvodno uzrokuje društvenu dobrobit i ekonomsku dobit

u drugim privrednim granama. Pored energije, energetske organizacije mogu na tržište plasirati energijske usluge.

Energetika (II) (Energetics) – (i) tehnika primjene i eksploatacije raznih oblika energije, (iii) jedna od triju generičkih

tehnika koje su u funkciji triju drugih tehnika: proizvodne, prenosne i skladišne/akumulacione/pohranske tehnike i (iii)

generički dio tehnike u funkciji proizvodnje, prenosa i skladištenja/akumulacije/pohrane energije za što su potrebni

tehnički sistemi.

Energetika (III) (Energetics) – nauka koja se bavi energijom i energijskim operacijama; Za bavljenje ovom naukom

potrebna brojna osnovna znanja iz invarijantnih nauka: matematike, fizike i hemije te iz njih izvedenih osnovnih tehničkih

nauka poput termodinamike, mehanike fluida i mehanike – v. energijske operacije.

Energetski izvor (Energy source) - Prirodne tvari i pojave koje se uz primjereno tehničko rješenje i

ekonomičnost mogu iskoristiti za dobivanje energije.

Energija (Energy) – (I) fizička veličina koja se ne može direktno ni osjetiti ni izmjeriti. Njena količina se može izračunati iz

odgovarajućih disciplina fizike. Oblici energije su: (1) gravitaciona energija, (2) kinetička energija, (3) toplotna energija,

(4) energija elasticiteta, (5) elektromagnetna energija, (6) kemijska energija, (7) energija zračenja, (8) nuklearna energija

i (9) energija mase. Energija nije nikome ni potrebna. Potrebni su samo učinci/usluge energijom; (II) roba na tržištu.

Energija je pokretač razvoja, učestvuje u svim privrednim oblastima, važan je faktor životnog standarda, kvaliteta života

građana uopšte.

9

Energija na Zemlji (Energy in the Earth) - u svom kruženju u svemirskim razmjerama, dio energije se akumulira na

Zemlji, te se energenti dijele na (i) energiju koju je Zemlja dobila svojim nastankom (geotermalna, nuklearna, rotacija

Zemaljske kugle), (ii) dugo-akumulirajuću (fosilna goriva), (ii) kratko-akumulirajuću (energija akumulirana u bio masi, te

tlu, zraku i vodi), (iv) energiju direktnog sunčevog zračenja i (v) energiju koja se zračenjem odaje u svemir.

Energija, konačna (Final Energy) - izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na raspolaganju (npr. toplina,

električna struja, razna goriva i sl). O načinu njihove primjene pri tome odlučuje korisnik te ih odgovarajućim procesima

pretvara u korisnu energiju. Konačnu energiju stoga čine i primarni (npr. ugljen) i sekundarni izvori (npr. benzin). Pri

procesima pretvorbe, prijenosa i pohrane energije dolazi do gubitaka, odnosno jedan se dio primarne i sekundarne

energije ne može iskoristiti.

Energija, primarna / primarni izvori energije (Primary Energy) - izvori koji se dobivaju direktno iz prirode i koji još nisu

prošli nijedan proces pretvorbe, a mogu biti: (i) fosilni (npr. kameni i mrki ugalj, a nafta, prirodni plin i plinski kondenzat i

sl), (ii) nuklearni (npr. uran, torij itd) i (iii) obnovljivi (Sunčevo dozračenje, vjetrena, energija vodenih tokova, biološkog ili

geološkog porijekla itd).

Energiver (Energyware) – određeni broj nosilaca energije, specificiran na ograničenoj listi. Izbor je u principu slobodan,

ali treba da reflektuje sadašnju energetsku strukturu (sadrži električnu mrežu, centralno grijanje, komercijalna goriva, dok

drugi nosioci energije kao što su sunčevo zračenje, otpaci od hrane, lužina iz proizvodnje celuloze, otpadni papir, mada

su važni, nisu uključeni u listu energivera). Ukratko, energiver je korpa komercijalnih nosilaca energije i uobičajenih

nosilaca energije (električna mreža, sistemi grijanja, goriva...).

Entalpija (Enthalpy) –u termodinamici mjera za unutarnji sadržaj toplotne energije. Ona je funkcija stanja nekog sistema,

a njen prirast odgovara vezanoj ili oslobođenoj toploti/energiji u procesu koji se odvija uz konstantan pritisak.

Entropija (Entropy) - u energetici fizikalna veličina definirana kao omjer količine toplinske energije koja se izmijenjuje

između nekog sistema i njegove okolice i temperature odvijanja izmjene. Svaki sistem ima težnju da povećava svoju

entropiju. Ona se može smanjiti samo uvođenjem energije u sistem i njenim usmjeravanjem, čime se – naravno -

povećava entropija svijeta.

Faktor snage (Power Factor) - faktor snage je kvocijent djelatne i prividne snage. To je mjera koja pokazuje u kojem

iznosu se pored djelatne pojavljuje i jalova snaga.

Finalna energija – v. energija, konačna

Fosilna goriva (Fossil Fuels) - goriva nastala od biljnih i životinjskih ostataka tokom dugotrajnih procesa u Zemljinoj

prošlosti. Najvažnija su fosilna goriva: nafta, naftni škriljci, prirodni plin, ugalj i treset.

Gasifikacija (Gasification) - je proces prevođenja čvrstog u gasovito stanje. (Dovođenje gasa (izgradnja gasovoda) u

neko područje se ne naziva gasifikacija.)

Hidroelektrana (Hydro Power Plant) - elektrana u kojoj se potencijalna energija vodotoka (pada vode) konverira u

električnu energiju.

Ireverzibilni proces (Irreversible Process) - ne može li se neki (termodinamički) sistem, u kojem je izvršen neki proces,

vratiti u početno stanje, a da ne zaostane promjena u okolici, takav je proces ireverzibilan (nepovratljiv).

Ireverzibilnos (Irreversibility) - u termodinamici (ili uopće u prirodi) svojstvo procesa (promjene sistema koje se odvijaju

od nekog početnog do konačnog stanja bilo spontano ili kao rezultat međudjelovanja s okolicom /drugim sistemima/) da

ne može biti obrnut: da se ne može vratiti u prvobitno stanje bez pomoći neke trajne promjene u okolici (u sistemima

okolice).

Isporuka električne energije (Power Supply) - proces u kojem se kupci napajaju električnom energijom putem jednog ili

više obračunskih mjernih mjesta u elektroenergetskom sistemu.

Izvori energije (Energy Sources) - mjesta gdje se u prirodi nalaze energijski resursi, odnosno, prirodni energenti: fosilna

goriva pod zemljom, geotermalna energija, energija okoline, šuma i drugo rastinje, sunčevo zračenje, vjetar, riječni

tokovi, organski otpad.

10

Konačna energija – v. energija, konačna

Kontigentna lokacija vjetroelektrane (Contiguous Wind Power Plant Site) - zemljopisno područje koje sadrži više od

jedne vjetroelektrane s ugovorom o priključenju potpisanim od strane operatora sistema ili DSO operatora, pri čemu je

svaka vjetroelektrana zemljopisno bliska barem jednoj od preostalih vjetroelektrana koja također ima potpisan ugovor o

priključenju s operatorom sistema ili DSO operatorom.

Korisna energija (Useful Energy) - dio nabavljene energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka koji nastaju

pri procesima dobivanja, prerade (proizvodnje), skladištenja/pohrane i prenosa primarnih i sekundarnih izvora te

pretvorbe konačne energije. Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u njemu najprikladnijem obliku – v.

korisni oblici energije.

Korisni oblici energije (Useful Energy Form) - korisnicima je potrebna energija u jednom od sljedećih oblika: mehanički

rad, toplinska, rasvjetna ili kemijska energija, odnosno dva ili više tih, ˝korisnih˝, oblika energije istodobno

Korisni volumen akumulacije (Storage Capacity) - volumen vode sadržan između najnižeg i najvišeg nivo vode u

akumulaciji, predviđen za normalnu eksploataciju akumulacije.

Krivulja trajanja opterećenja (Load Duration Curve) - krivulja na kojoj su vrijednosti opterećenja prikazane na

ordinatnoj osi u ovisnosti o vremenu (na apscisi) tijekom kojeg je ta vrijednost opterećenja bila premašena. Krivulja se

često koristi u analizi i planiranju elektroenergetskog sistema.

Nafta (Crude Oil) - vrsta fosilnog goriva, tamna i viskozna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili

morskog dna. To je vrlo složena smjesa različitih spojeva, pretežno ugljikovodika alkanskog, cikloalkanskog i aromatskog

reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta. Nafta predstavlja sirovinu za proizvodnju pogonskog goriva motora,

a također i kao sirovina u hemijskoj industriji.

Nosilac energije (Energy Carrier) – vidljive i mjerljive manifestacije energije (predmet koji može pasti ili se kretati;

substanca koja ima temeperaturu iznad aposlutne nule ili može goriti ili učestvovati u drugim kemijskim reakcijama, ili biti

podvrgnuta nuklearnim transformacijama, biti anihilirana u kontaktu sa antimaterijom; materijal pod pritiskom; elektricitet i

radijacija)

Nosioci energije (Energy Cariers) – substance (energenti) koji se mogu transportovati do mjesta korištenja i koji se

mogu – u slučaju potrebe – konvertovati u oblik pogodan za korištenje: ugalj, naftni derivati, gas, električna energija,

topla voda i para, ogrijevno drvo. Mogu biti (i): zamjenjivi (gdje kupac može vršiti izbor nosioca energije) i nezamjenjivi

(električna energija ukoliko se koristi za rad električnih i elektronskih uređaja i gdje se efekat ne može postići na drugi

način); (ii): umreženi (gas i električna energija) i neumreženi gdje se može vršiti izbor načina transporta i (iii): (a)

isporučena energija na tržištu, (b) vlastiti potencijali obnovljivih izvora energije i (iii) energija preostala na tržištu zbog

povećanja energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji – „negavati“.

Nuklearna energija (Nuclear Energy) - oblik unutrašnje energije akumuliran u materiji na nivou atomskih jezgara. Njen

iznos se mijenja s promjenom sastava jezgara atoma.

Oblici energije za korištenje (Usefull Energy Forms) - oni nocioci energije koji se nalaze u obliku pogodnom za vršenje

procesnih operacija: električna energija, toplotna energija, mehanička energija – v. energijski procesi.

Oblik energije (Energy Form) – oblik u kome se energija manifestuje. Razlikuje se devet oblika: (1) gravitaciona

energija, (2) kinetička energija, (3) toplotna energija, (4) energija elasticiteta, (5) elektromagnetna energija, (6) kemijska

energija, (7) energija zračenja, (8) nuklearna energija i (9) energija mase.

Osnovne energijske jedinice (Basic Energy Units) - jedinice vezane za parametre energije (toplotna vrijednost, na pr.),

te uticaja energije na okolinu (emisoni faktor na pr. i klimatske promjene (sadržaj karbona na pr.)

Osnovne jedinice u energetici (Basic Energy Industry Unit) – jedinice koje pokazuju uspješnost poslovanja i uticaje na

okolinu vezano za korištenje energije (i) indikatori poslovanja i (ii) indikatori emisije u okolinu i indikatori emisije

stakleničkih gasova.

Pasivna solarna energija (Passive Solar Energy) – korištenje energije sunčevog dozračenja bez korištenja mašinske

opreme, uz korištenje zakona fizike.

11

Potrebe za energijom (Energy Needs) - energija potrebna za obavljanje određene funkcije (usluge) energijom. Potrebe

za energijom su obrnuto proporcionalne veličini energijske efikasnosti.

Potrošači / korisnici energije (Energy Consumers) - osnovne kategorije potrošnje / korištenja energije u državi; podjela

sačinjena prema mjerama za povećanje energijske efikasnosti: (i) zgradarstvo (privatne, poslovne i javne stambene i

nestambene zgrade), (ii) industrija (širok spektar različitih grana (metalurgija, prerada metala, prehrambena i tekstilna

industrija, industrija celuloze i papira itd.), (iii) poljoprivreda (korištenje energije za obradu zemlje, (iv) promet (zemaljski

drumski i šinski, vodeni, zračni) i (v) usluge (hoteli, servisi, obrazovne i naučne ustanove).

Prenosna mreža (Transport Grid) - objekti i postrojenja napona 110 kV, 220 kV i 400 kV.

Pretvorba energije (Energy Conversion) – prelazak energije iz jednog oblika u drugi; opći termin za promjenu oblika ili

stanja energije – v. energijske operacije.

Primarna energija – v. Energija, primarna

Prirodni plin / gas (Natural Gas) - mješavina ugljikovodika proizvedenih iz plinskih ili naftno-plinskih bušotina i to:

metana, etana, propana, butana, pentana, heksana. Navedeni ugljikovodici čine najveći dio sastava proizvedenog

prirodnog plina, a manji dio su drugi ugljikovodici, kemijski elementi i spojevi od kojih su najčešći ugljični dioksid., voda ,

dušik, sumporovodik, i živa.

Rafinerija nafte (Oil Refinery) - industrijsko postrojenje u kojm se preradom nafte dobivaju korisni naftni derivati (benzin,

dizel, lož ulje, petrolej itd.).

Standardni prostorni metar plina (Standard Cubic Meters) - masa plina koja pri 288,15 K i 101,325 mbar ima zapremu

1 m3.

Sunčana konstanta (Solar Constant) - srednja vrijednost energije Sunčeva zračenja što dopire do vanjskog ruba

Zemljine atmosfere (na površinu okomitu na smjer zračenja). Iznosi 1353 ± 21 W/m2

Sunčeva energija (Solar Energy) - energija koja nastaje u unutrašnjosti Sunca za vrijeme termonuklearne fuzije.

Spajanjem četiriju jezgara vodika u helij oslobađa se energija od 1,17∙10-18 kWh za svaku jezgru helija.

Sunčevo dozračenje (Solar Iradiation) – sunčeva energija koja padne u jednici vremena pod pravim uglom ili u toku

godine na jediničnu površinu.

Sunčevo zračenje (Solar Radiation) - opći naziv za energiju koju Sunce emitira u svemir.

Toplotna energija (Heat Energy) - prelazni oblik energije, postoji samo u trenucima kada se jedan ili više stalnih oblika

energije (unutrašnja energija, kinetička i potencijalna energija) ili mehanički rad, električna energija ili radnja trenja

pretvaraju u unutrašnju kaloričku energiju a ova, zbog time izazvanih razlika u temperaturi, u toplinsku energiju koja

prelazi sa sistema više na sistem (okolicu) niže temperature do trenutka izjednačavanja temperatura.

Toplotna snaga (Heat Power) - omjer između proizvedene toplotne energije i vremena utrošenog za njezinu

proizvodnju. Izražava količinu krajnje topline prenesene na termalni vektor. Jedinica za snagu je vat = džul sekunda

Toplotni kapacitet (Heat Capacity) - toplotno svojstvo tvari izraženo omjerom između količine akumulirane topline i

pripadne promjene temperature. Ovisi o tvari od koje je tijelo izgrađeno i o njegovoj masi; mijenja se s temperaturom i

tlakom. Da bi se dobila veličina koja ne ovisi o masi tijela, već samo o tvari od koje je tijelo izgrađeno.

Ukapljeni naftni plin (Liquefied Petroleum Gas) - smjese ugljikovodika koje su kod standardnog stanja (283,15 K;

101,325 bar) u plinovitom obliku. Kod nižih pritisaka (0,8 - 8 bar), ili kod nižih temperatura lagano prelazi u kapljevito

stanje.

Ukapljeni prirodni plin (Liquefied Natural Gas) - Obični prirodni plin ukapljen podhlađivanjem kroz tehnološki proces na

(minus) -162°C 111,15 K.

Unutrašnja energija (Internal Enery) - svi oblici energije pohranjeni na razini sistema (tijela) kao cjeline (energija

mirovanja /tijelo mase m posjeduje energiju jednaku umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti) koja je potencijalno

12

raspoloživa za transformaciju u druge oblike energije/, potencijalna i kinetička energija /mehanička energija/), molekula

(unutrašnja kalorička energija), atoma (kemijska energija) i atomskih jezgara (nuklearna energija) čine zajedno

unutrašnju energiju.

Unutrašnja toplotna energija (Internal Heat Energy) - oblik unutrašnje energije akumuliran u tvari na nivou molekula.

2 TEHNIČKI SISTEMI, OPREMA I KARAKTERISTIKE

Akumulacijska hidroleketrana – v. Hidroelektrana, akumulacijska

Akumulacijski bazen (jezero) (Reservoir) – mjesto (prostor) gdje se prikuplja voda potebna za rad hidroelektrane

Baterija (Battery) - baterija, električna, u običajnom smislu, uređaj za proizvodnju električne energije neposrednim

pretvaranjem kemijske u električnu energiju. U širem smislu pojam obuhvata također sunčane ili fotoelektrične baterije,

termoelektrične baterije i nuklearne baterije, u kojima se proizvodi električna energija neposredno iz svjetlosne energije,

toplinske energije, odnosno energije čestica emitiranih iz atomske jezgre.

Crna metalurgija (Ferrous matelurgy) - proizvodnja legura željeza, ugljika, s primjesama drugih metala (čelik, gvožđe)

Derivacijska hidroelektrana - v. hidroleketrana derivacijska

Dim (Smoke) – aerosol sastavljen od dimnih plinova i čvrstih i tečnih produkata neporpunog sagorijevanja

Dimni plinovi (Flue Gas) - plinovi koji nastaju kao rezultat izgaranja goriva, a ispuštaju se kroz dimnjak – v. dim

Efikasnost / učinkovitost primjene /pretvorbe energije () - tehnički pojam koji pokazuje koliki se udio primarne ili

sekundarne energije može pretvoriti u korisnu, odnosno koliki su gubici u cijelom procesu pretvorbe. Brojčano se

iskazuje omjerima koji se nazivaju stupnjevima djelovanja ili stupnjevima iskoristivosti (ovisno o sistemu koji se

promatra).

Ekspresor (Expressor) - dvo-vijčana turbina koja u rashladnim i kriogenim uređajima i toplotnim pumpama tečnu fazu

prevodi u dvofazni (tekuće-gasovito) sistem, čime se povećava efikasnost ovih uređaja.

Elektrana (Power Plant /Power Station) - postrojenje za proizvodnju električne energije.

Elektrana, geotermalna (Geotermal Power Plant) - postrojenje u kojem se unutrašnja kalorička energija, nastala

transformacijom nuklearne energije za vrijeme procesa polaganog prirodnog raspadanja radioaktivnih elemenata koji se

nalaze u Zemljinoj kori (u prvom redu urana, torija i kalija), i unutrašnja kalorička energija od nastanka Zemlje, pretvaraju

u električnu energiju.

Emisija / zagađivanje / ispuštanje (Emission, Release) – ispuštanje u okolinu materija ili energije koji mogu zagaditi

okolinu; tehnička karakteristika postrojenja ili mjera za opterećenje prostora.

Emisijski faktor / koeficijent (Emission Factor) - količina određene zagađujuće materije koja se emitira po jedinici

određene vrste goriva, sirovine ili proizvoda.

Energetsko postrojenje (Industry Energy Plant) - postrojenja koja omogućavaju ekstrakciju energenata iz prirode i

njihovu pretvorbu u tržišne, standardizirane oblike energije: rudnici uglja, postrojenja za eksploataciju nafte i zemnog

gasa, termoelektrane i rafinerije, postrojenja za oplemenjavanje uglja, postrojenja za transport uglja, nafte i gasa, te za

prenos i distribuciju električne energije

Energija, sekundarna ili sekundarni izvori energije (Secundary Energy) - izvori koji su raznim tehničkim postupcima

pretvorbe dobiveni iz primarnih (npr. koks, briketi, obogaćeno nuklearno gorivo, benzin, loživo ulje, električna struja,

toplota itd). Tim se procesima pretvorbe mijenjaju kemijske ili fizikalne pojavnosti primarnih izvora, što je nužno jer se

većina izvora, u obliku u kojem je dobivena iz prirode, ne može izravno iskorištavati.

13

Energijska efektivnost / svrsishodnost (Energy Effectiveness) - društvena mjera korištenja energije (na primjer:

potrošnja energije po stanovniku) – v. energijska efikasnost

Energijska efikasnost / učinkovitost (Energy Efficiency) - tehno-ekonomka mjera uspješnosti korištenja energije kod

potrošača (zgrada, industrija, promet ...); isporuka usluge uz manju potrošnju energije, ili povećanje obima usluge uz istu

količinu energije. Cilj povećanja energijske efikasnosti je povećanje ekonomičnosti korištenja energije, očuvanje prirodnih

resursa, te smanjenje uticaja na okolinu i smanjenje emisije stakleničkih gasova cilju suzbijanja (mitigation) klimatskih

promjena; – v. energijska efektivnost (na primjer: potrošnja energije po jedinici površine stana) - v. energijska

efektivnost.

Energijske operacije (Energy Operations) - u energijskom sistemu se može pojaviti jedna ili više od ukupno pet

mogućih energijskih operacija: (i) skladištenje energije (nosilaca energije), (ii) transport (i distribucija) energije, (iii)

razmjena energije (prelazak istog obila energije sa jednog medija na drugi), (iv) transformacija energije (promjena

potencijala određenog nosioca energije i (v) konverzija energije (prelazak energije iz jednog oblika u drugi) – v. energijski

sistemi.

Energijski procesi (Energy Processes) - faze energijskih operacija u životnom ciklus energije (1) ekstrakcija / korištenje

prirodnih resursa i dobivanje primarne (nestandardizirani oblici) energije, (2) proizvodnja sekundarne energije

(standardizirani, tržišni oblici energije), (3) prenos (transport) i raspodjela (distribucija) energije, te isporuka korisnicima

finalne energije (4) prevođenje energije kako je nabavljena u oblike koji su potrebni korisnicima (korisna energija), (5)

obavljanje tehničke funkcije energijom, (6) obavljanje društvene funkcije energije i (7) trajni gubitak iskoristivih oblika

energije.

Energijski sistem (Energy System) – tehnički sistem gdje su ulaz energija i, a izlaz koristiva i nekoristiva energija

Faktor opterećenja (Load Factor) - omjer prosječnog opterećenja u nekom vremenu i maksimalnog opterećenja koje se

pojavilo u tom vremenu; primjerice, elektroenergetika, omjer električne energije proizvedene u promatranoj godini i

električne energije koja bi se bila proizvela da je elektrana kroz cijelu tu godinu bila pod maksimalnim opterećenjem

Fotonaponska (solarna) ćelija (Photovoltaic (Solar) Cell) - poluvodička komponenta koja pretvara energiju sunčevog

zračenja u električnu energiju.

Francisova turbina – v. turbina, Francisova

Generacija energije (Energy Generation) – način proizvodnje energije iz ubutrašbje energije stišljivog fluida - v.

kogeneracija, trigeneracija, kvadgeneracija I poligeneracija

Geotermalna elektrana – v. Elektrana, geotermalna

Gorivna ćelija (Fuel Cell) - elektrokemijski uređaj koji kemijsku energiju goriva direktno pretvara u električnu energiju.

Gustoća energije () - omjer energijske vrijednosti goriva i volumena kojeg gorivo zauzima (biomasa).

Hidroelektrana, akumulacijska (Storage Hydropower Plant) - hidroelektrana čiji je akumulacijski bazen takav da je

trajanje punjenja dotocima vode dulje od nekoliko sedmica

Hidroelektrana, derivacijska (Diversion type of Hydropower Plant) - strojarnica elektrane smještena znatno niže od

brane i s akumulacijom je spojena cijevima.

Hidroelektrana, protočna (Run-of-river Hydropower Plant) - hidroelektrana koja koristi protok vode u rijeci, takav kakav

jest, s vrlo malim akumulacijskim bazenom.

Hidroelektrana, pumpno-akumulacijska / reverzibilna (Pumped-Storage Hydropower Plant) - hidroelektrana koja

raspolaže donjim i gornjim akumulacijskim bazenom, pomoću kojih je moguće ili obavljati proizvodnju ili crpiti vodu iz

donjeg u gornji bazen. Opremljena je reverzibilnom vodnom turbinom koja može raditi i kao pumpa (najčešće u vrijeme

niskih opterećenja u sistemu).

Industrijska energetika, oprema (Industrial Energy Equpment) - prema koja omogućuje pretvorbu tržišnih oblika

energije u oblike energije pogodne za proizvodnu djelatnost: (i) postrojenja za dobavu energije: naftovodi, toplovodi,

14

kamioni/vozovi cisterne, dalekovodi (ii) postrojenja za pretvorbu energije u druge vidove ili potencijale (kotlovi,

kompresori, transformatori, sistemi za hlađenje), (iii) distribucioni i skladišni uređaji (distribucija pare, komprimiranog

zraka, električne energije, akumulatatori toplote) i (iv) potrošni uređaji (motori, pogonske grupe, rasvjeta, gr ijanje,

procesna toplota i (v) oprema za odstranjivanje otpadne energije (dimnjaci i ispusti u zrak i vodu; oprema za odvoz i

tretman otpada koji sadrži energiju).

Izmjenjivač toplote (Heat Exchanger) - uređaj za prenošenje toplote s jednog fluida (tekućine ili plina) na drugi, pri

čemu su dva fluida fizički odvojena.

Kaplanova turbina – v. turbine, kaplanova

Klimatizacija (Climatization) - stvaranje stalne pogodne atmosfere u zatvorenim prostorima: održavanje željene

temperature (grijanje ili hlađenje), vlažnosti (odvlaživanje i ovlaživanje) i čistoće (čišćenje) zraka radi osiguravanja uvje ta

za udoban boravak i rad ljudi te uvjeta za rad nekog uređaja, odvijanja procesa i slično.

Koeficijent prelaza toplote (Heat Transfer Factor) - upotrebljava se u proračunima toplote koja se izmijenjuje između

tekućine (ili plina) i krute stijenke uz koju se ona giba.

Kogeneracija energije (Energy Cogeneration / Combined Heat and Power Generation) - istovremena proizvodnja

mehaničke i toplotne energije u jedinstvenom procesu. U praksi se dalje vrši konverzija mehaničke energije u električnu

energiju, te se nepravilno pod kogeneracijom smatra istovremena proizvodnja toplotne i mehaničke energije - v.

trigeneracija, kvadgeneracija i poligeneracija.

Kombinirani plinsko-parni ciklus (Combined-cycle Gas Turbine) - proces u kojem se otpadna toplina iz plinske turbine

koristi za pokretanje parne turbine, povećavajući termički stupanj korisnosti cjelokupne elektrane.

Kompresor (Compressor) - uređaj kojim se vrši povećanje pritiska gasnih fluida. Razlikuju se klipni i vijčani kompresori.

Kvadgeneracija (Kvad-generation) – pojam vezan za gasifikaciju uglja, pri čemu se generirani gas koristi za

istovremena proizvodnja mehaničke i toplotne energije, pri čemu se toplotna energija koristi i za grijanje i za hlađenje, a

uz korištenje i toplotne energije nastale gasifikacijom uglja.

Mehanička energija (Mechanical Energy) - zajednički naziv za sumu kinetičke, gravitacijske, potencijalne, elastične

potencijalne i rotacijske energije sistema (tijela).

Mehanički rad (Mechanical Work) - količina energije izmijenjene između sistema i okoline (drugih sistema). Ne uključuje

energiju izmijenjenu posredstvom toplotne energije.

Mjerila (Measures) - uređaji zakonskog mjeriteljstva: brojila potrošnje električne energije ili gasa – v. inteligentno mjerilo

Najveća raspoloživa izlazna snaga vjetroelektrane (Maximum Available Wind Power Plant Output) - najveći iznos

izlazne snage koji vjetroelektrana može injektirati u stacionarnim uvjetima uz zadane uvjete vjetra.

Nazivna snaga proizvodne jedinice (Nominal Power of Production Units) - trajna snaga proizvodne jedinice koja je

utvrđena uvjetima priključka proizvodne jedinice na mrežu, odnosno prema kojoj je jedinica dimenzionirana. Ako je

dvojbena, mora se odrediti nakon izgradnje postrojenja, uz normalne pogonske uvjete. Nazivna snaga jedinice u

spojnom procesu je električna nazivna snaga.

Nazivni napon mreže (Nominal Grid Voltage) - napon kojim se mreža označava i naziva. Pogonski napon je trenutna

vrijednost napona, koja se razlikuje od nazivnog napona za dopušteno odstupanje. Standardni nazivni napon i javnih

električnih mreža su: 0,4, 10, 20, 35(30), 110, 220 i 400 kV

Nazivni toplotni kapacitet (Nominal Heat Capacity) - maksimalna količina toplotne energije po jedinici vremena koju

kotao kontinuirano proizvodi tijekom sagorijevanja goriva.

Negađul (Negajoule) – popularan naziv za energiju na tržištu koja potiče od uštede energije kod postojećih potrošača,

nastale povećanjem njihove energijske efikasnosti.

15

Neumrežena energije (Off-grid Energy) – bilo koji oblik energije, posebo električna energija i gas čija doprema nije

vezana za javna društva za prenos I isporuku energije.

Nuklearna elektrana (Nuclear Power Plant) - termoelektrana u kojoj se toplinska energija proizvodi u nuklearnoj reakciji

Oblici sekundarne energije u domaćinstvima i ustanovama - v. Sekundarna energija u domaćinstvima i ustanovama,

oblici

Oblici sekundarne energije u industrijskim pogonima – v. Sekundarna energija u industrijskim pogonima

Obojena metalurgija (Nonferrous metalurgy) - proizvodnja bakra, cinka, aluminija i ostalih metala koji se ne baziraju na

željezu, kao i njihovih legura.

Oprema za industrijsku energetiku – v. industrijska energetika, oprema

Parna turbina – v. turbina, parna

Peltonova turbine – v. Turbina, Peltonova

Plinska turbina – v. turbine, plinska

Poligeneracija energije (Poli-generation) – istovremena proizvodnja mehaničke i toplotne energije korištenjem dav ili

više izvora energije

Postrojenja energetike – v. energetika, postrojenja

Pouzdanost (Reliability) - u energetici, u kvantitativnim (matematičkim) procjenama, matematička vjerojatnost

zadovoljavajućeg ponašanja (rada, djelovanja, funkcioniranja) nekog sistema (podsistema, uređaja, komponente, osobe)

uz definirane radne uvjete tijekom predviđenog vremena.

Prenos električne energije (Electricity Transmission) - djelatnost transporta električne energije međusobno povezanom

prijenosnom mrežom visokog napona radi njene isporuke u distribucijsku mrežu ili isporuke krajnjim kupcima na visokom

naponu

Pribranska hidroelektrana (River Hidropower Plant) - vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje je strojarnica

smještena ispod same brane.

Procesni sistem (Process System) – tehnički sistem gdje su ulaz energija i materijal za procesiranje, a izlaz procesirani

materijal i nekoristiva energija.

Procjena životnog ciklusa (Life Cycle Assessment) - (i) na okolinu: zbir okolinskih uticaja u cijelom životnom ciklusu

proizvoda ili usluge (ekstrakcija energenata i sirovina iz zemlje, procesiranje primarnih energenata i drugih materijala,

proizvodnja uz korištenje energije, transport i distribucija, korištenje proizvoda i odlaganje u prirodu ili povrat u primjenu)

svedeno na jedinicu funkcije proizvoda i (ii) troškova: zbir troškova u istom ciklusu zadovoljenja date potrebe. Procjena

se odnosi na tok energenata i tok opreme za energijske procese.

Proizvodnja električne energije (Power Generation) - kemijski ili fizikalni proces pretvorbe goriva ili obnovljivih izvora

energije u električnu energiju

Pumpno-akumulacijska (reverzibilna) hidroelektrana – v. hidroelektrana, pumpno-akumulacijska

Reverzibilan proces (Rebersible Process) - ako se neki (termodinamički) sistem, u kome je izvršen neki proces, vratiti u

početno stanje, a da ne zaostane nikakva promjena u okolini, takav je proces reverzibilan (povratljiv). U termodinamici (ili

uopće u prirodi) svojstvo procesa (promjene sistema koje se odvijaju od nekog početnog do konačnog stanja bilo

spontano ili kao rezultat međudjelovanja s okolicom /drugim sistemima/) da može biti obrnut; da prolazi kroz ista stanja u

obratnom smjeru vraćajući se u početno stanje a da nigdje ne ostane nikakav vidljiv trag o izvršenoj i opet opozvanoj

promjeni stanja: bez uzrokovanja bilo kakvih promjena u sistemima (sistemu i okolici).

16

Sagorijevanje u fluidiziranom sloju (Fluidized Bed Combustion) - tehnologija koja se koristi u tzv. čistim

termoelektranama na ugljen. U tom procesu čestice krutog goriva lebde u fluidiziranom sloju na mlazovima zraka koji

struji odozdo. Rezultat toga je turbulentno miješanje plinova i krutih čestica, uslijed koje se postižu bolji prijenos topline i

veća učinkovitost procesa izgaranja.

Sekundarna energija – v. energija, sekundarna

Sekundarna energija u domaćinstvima i ustanovama, oblici (Secundary Energy Forms in Hoseholds and Offices) –

oblici energije koji se primjenjuju za (i) procese grijanja prostora, (ii) grijanje vode, (iii) pripremu (kuhanje, pečenje...) i

čuvanje (hladnjaci, zamrzivači) hrane i (v) za pogon uređaja u domaćinstvima (samo električna energija);

Sekundarna energija u industrijskim pogonima, oblici (Secundary Energy Forms in Industrial Plants) – oblici

energije koji se se primjenjuju u industriji: (i) mehanička energija za pogon raznovrsnih mašina (npr. alatne mašine), (ii)

toplotna energija različitih temperaturnih nivoa za razne tehnološke procese (npr. topljenje, žarenje, sušenje itd.), (iii)

niskotemperaturna toplotna energija za zagrijavanje proizvodnih i administrativnih prostorija (sezonska potreba u

hladnom periodu), (iv) svjetlosna energija za osvjetljenje proizvodnih i administrativnih prostorija, kao i fabričkog kruga,

(v) električna energija za elektrolizu, galvanizaciju, rad elektronskih uređaja, itd.

Skladištenje energije (Energy Storage) - proces spremanja ili pretvaranja energije u drugi oblik radi kasnije upotrebe.

Sistemi za skladištenje energije uključuju baterije, akumulacijske hidroelektrane, zamajce, komprimirani gas i materijale

velikog toplotnog kapaciteta.

Stepen dan (Degree-day) - zbir dnevnih odstupanja vanjske temperature od unutrašnje projektne temperature u

zgradama u sezoni grijanja kada je vanjska temperatura niža od temperature koja zahtijeva grijanje; stepen dan je mjera

potrošnje energije za grijanje u datom periodu.

Stepen korisnosti (Coeficient of Performance) - u energetici, bezdimenzijski broj koji izražava omjer korisne energije

dobivene od nekog stroja ili uređaja i dovedene (utrošene) energije potrebne da bi se dobila korisna energija;

Sunčana elektrana (Solar Power Plant) - postrojenje u koj se energija Sunčevog dozračenja pretvara u električnu

energiju.

Sunčani kolektor (Solar collector) - dio uređaja u kojem se iskorištava Sunčevo zračenje za pripremu tople vode te za

grijanje i klimatizaciju.

Termički stepen korisnosti (Thermal Efficiency) - omjer neto proizvedene električne energije i toplinske energije

utrošenog goriva.

Tehnički sistemi (Technical Systems) - Postrojenja koja vrše pretvorbu energije ili procesiranje materijala uz pomoć

energije: (i) Energijski: sistem koji omogućuje pretvaranje ulaza u izlaz, gdje je ulaz energija, a izlaz iskoristiva i

nekoristiva (ili neiskorištena) energija; (ii) Procesni: sistem kojim se uz pomoć energije vrši termička obrada određenog

materijala; ulaz su energija i materijal, a izlaz procesirani materijal i nekoristivi (ili neiskorišteni) oblici energije, (iii)

Složeni tehnički sistemi – sistemi koji u sebi sadrže više energijskih sistema, te imaju više energijskih ulaza i izlaza; (iv)

Kombinovani – sistemi koji u sebi sadrže i energijske i procesne sisteme;

Termoelektrana (Thermal Power Plant) - elektrana u kojoj se električna energija proizvodi pretvorbom iz toplotne

energije. Toplotna energija može biti dobivena iz raznih izvora (ugalj, nafta, plin, nuklearno gorivo, ili čak energija

solarnog dozračenja).

TEHNI? KO-ENERGIJSKI

SISTEM

OKOLINA SISTEMA

energija

iskoristiva

energija

nekoristiva

energija

(gubitak)emisije

materijal

proizvod

OKOLINA SISTEMA

energija

iskoristiva

energija

nekoristiva

energija

(gubitak)emisije

materijal

proizvodENERGIJSKI

SISTEM

TEHNI? KO-ENERGIJSKI

SISTEM

OKOLINA SISTEMA

energija

iskoristiva

energija

nekoristiva

energija

(gubitak)emisije

materijal

proizvod

OKOLINA SISTEMA

energija

iskoristiva

energija

nekoristiva

energija

(gubitak)emisije

materijal

proizvodENERGIJSKI

SISTEM

17

Termoelektricitet (Thermo-electricity) - pojava koja omogućuje direktnu pretvorbu toplinske energije u električnu ili

obratno.

Termoelektrični generator (Termo-electric generator) - uređaj koji omogućuje neposrednu pretvorbu toplotne energije u

električnu (bez intermedijarnog pretvaranja u mehaničku energiju u turbinama).

Tona ekvivalentne nafte (Ton of Oil Equivalent – toe) - tradicionalna mjerna jedinica koja se koristi u statističko-

komparativne svrhe. Jednaka je količini energije koja se oslobađa izgaranjem jedne tone sirove nafte (primjer 3 t lignita

odgovara ppribližno jednoj toni ekvivalentne nafte).

Trigeneracija (Three-generation) – istovrmenea proizvodnja mehaničke i toplotne energije, pri čemu se toplotna energija

koristi i za grijanje i za hlađenje.

Turbina, Francisova (Francis Turbine) - vrsta reakcione vodne turbine čiji se rotor sastoji od zakrivljenih lopatica,

između kojih struji voda. Uslijed strujanja vode preko zakrivljenih ploha lopatica, dolazi do djelovanja sile koja okreće

rotor.

Turbina, parna (Steam Turbine) - rotacijski stroj koji pretvara energiju suhe pregrijane pare pod pritiskom u mehaničku

energiju rotacije.

Turbina, plinska (Gas Turbine) - rotacijski stroj koji pretvara energiju plinova nastalih izgaranjem nekog goriva u

rotacijsku mehaničku energiju

Turbina, Kaplanova (Kaplan Turbine) - vrsta reakcione vodne turbine propelerskog tipa, s mogućnošću zakretanja

lopatica rotora i statora. Osobito je pogodna za lokacije s malim padom i velikim protokom vode

Turbina, Peltonova (Pelton Turbine) - vrsta akcione vodne turbine kod koje snažna struja vode kroz sapnice djeluje na

lopatice rotora u obliku dvostruke žlice, koje se nalaze na obodu rotorskog kola. Peltonove turbine pogodne su za

lokacije s visokim hidrauličkim padom i malim protokom.

Turbina, vodena (Water Turbine) - rotacijski stroj koji kinetičku energiju vode pretvara u rotacijsku mehaničku energiju.

Unutrašnja projektna temperatura (Inside Design Temperature) - željena temperatura u stanbenom ili poslovnom

prostoru premo kojoj se projektuju sistemi grijanja i hlađenja.

Vanjska projektna temperatura (Outside Design Temperature) - minimalna temperatura u sezoni grijanja, prema kojoj

se dimenzionišu postrojenja za grijanje stambenog i poslovnog prostora ili maksimalna temperatura u odnosu na koju se

projektuju uređaji za hlađenje; vanjska projektna temperatura je mjera snage uređaja za grijanje ili hlađenje.

Vjetroelektrana (Wind Power Plant) - postrojenje za pretvorbu energije vjetra u električnu energiju, uključujući sva

pojedinačna postrojenja koja su povezana s proizvodnjom električne energije iz energije vjetra, poput jedne ili više

vjetroturbina, trafostanice i električnog ožičenje, te upravljačkih i drugih građevina ili objekata koji služe pogonu

vjetroelektrane

Vodena turbine - v. turbina, vodena

33 EE NN EE RR GG II JJ SS KK II MM EE NN AA DDŽŽMM EE NN TT

Benčarmarking energijske intenzivnosti (Energy Intensity Benchmarking) – poređenje energijske efikasnosti više

privrednih subjekata koji imaju isti proizvodni program. v. Mreža energijske efikasnosti.

Efekat Spill over / Efekat preljevanja (Spill over efekt) - v. rebound efekt

Energetika, industrijska (Industrial Energy) – pogoni u prerađivačkoj industriji koji koriste energiju nabavljenu na tržištu

u standardiziranom obliku i pretvaraju je u oblike energije pogodne za dato industrijsko preduzeće, gdje se pomoću nje

vrši procesiranje sirovina do poluproizvoda ili gotovog proizvoda.

18

Energetski sistem (Energy Industry Sistem) - poslovni sistem koji se sastoji od energijskih i procesnih sistema i

menadžmenta; Izlazi energetskog sistema su: (i) dobit (finansijski rezultat poslovanja), (ii) dobrobiti (društvena korist) i

(iii) uticaji na okolinu u na klimatske promjene. Energetski sistemi kao proizvođači i prodavači energije su sastavni dio

energijskog sistema države – v. Energijski sistem i Procesni sistem. Veza između energetskog i energijskog sistema je

data na slici.

Energijska intenzivnost – privredni subjekt (Energy Intensity – Economy Entity) - odnos utroška energije i

proizvodnjem koja može biti iskazana naturalnim ili novčanim jedinicama – v. benčmarking energijske efikasnosti.

Energijska struktura (Energy Mix) – struktura korištenih oblika energije: primjer zemni gas 80%, tečna goriva 20%)

Energijski aspekt (Energy Aspect) – one aktivnosti u organizaciji koje imaju veze sa potrošnjom energije; energijski

aspket se često odnosi na radna mjesta na kome se nalaze lica koja nus edukovana za bavljenje energijom (primjer:

energijski aspekt: prozračivanje učionica ili bolničkih soba)

Energijski audit / pregled / ocjena / provjera () - ispitivanje kako menadžment upravlja energijskim i energetskim

procesima u energetskom ili industrijskom preduzeću. Postoje dva nivoa audita: (i) šetnja (razgledanje), (ii) ocjena (na

bazi podataka, sa i bez mjerenja).

Energijski menadžment organizacija () - dio sistema menadžmenta i za njega je odgovorno najviše rukovodstvo.

Sadrži: (i) usmjerenja organizacije prema efikasnom korištenju energije; (ii) izrada okvirnih programa realizacije

usmjerenja; (iii) izrada operativnihprograma realizacije usmjerenja; (iv) izrada i sprovođenja godišnjih programa

energijske efikasnosti; (v) uvođenje sistema mjerenja , praćenja i izvještavanja o efikasnosti korištenja energije; (vii)

osiguranje sredstava za ulaganje u energijsku efikasnost i stalno ocjenjivanje isplativostiinvestitora; (vii) saradnja u okviru

privrednih komora, udruženja poslodavaca i drugih udruženja privrede; (viii) uspostava sistema edukacije i benčmarkinga

energijske efikasnosti na unutar privrednih udruženja, škola, zdravstvenih ustanova, hotela i drugih. Cilj energijskog

menadžmenta je otkrivanje uzroka nepotrebnih gubitaka energije – v. Menadžment energijske efikasnosti

Energijski menadžment tehno-energijskih sistemima () - u okviru upravljanja energetskim sistemima, vrši se tako da

realni stepen korisnosti ne bude manji od projektovanog (li specifični utrošak veči od projektovanog), te uvođenje

inovacija – posebno kroz povezivanje pojedinačnih sistema da bi ukupni (tehnički) stepen korisnosti bio veći, čak i od

projektovanog;

ESCO društvo (Energy Service COmpany) – Društvo za energijske usluge ili Društvo za usluge energijom. ESCO

društva posebnu aktivnost imaju na povećanju efikasnosti korištenja energije. ESCO princip je prodaja energijskih

usluga, umjesto energije ) po cijeni koja je srazmjerna efektu koji se dobije korištenjem energije. Primjenjuje se već 35

godina, kako za usluge toplotnom energijom (isporuka ugodnog ambijent), tako i za usluge električnom energijom

(usluga rada).

Industrijska energetika – v. energetika, industrijska

Istorijski tok upotreba energije u društvu (Historical Changes in Energy Use in Society) - istorijski gledano čovjek je

koristio energiju slijedećim redosljedom: (i) za grijanje prostora, (ii) za pripremu hrane, (iii) kao pomoć udovima – vršenje

rada, (iv) pomoć čulima – mjerenja; (v) pomoć mozgu (računalo). Tri su revolucije korištenja energije: (1) Zamjena

akumulatora sunčeve energije (poljoprivredne (prehrambene) biljke umjesto šuma), što se naziva poljoprivrednom

revolucijom, (2) Ovladavanje energijom kao pomoć udovima (vršenje rada), što se zove industrijskom revolucijom, te (3)

Ovladavanje energijom kao pomoć čulima i pomoć mozgu, što se naziva informatička revolucija. Ustvari, uzročno

ENERGETSKI

SISTEM TEHNIČKO-

ENERGIJSKI

SISTEM

promjena

kvaliteta sredine

energija

ekonomska

dobit

društvena

dobrobit

MENADŽ-

MENT

ENERGETSKI

SISTEM TEHNIČKO-

ENERGIJSKI

SISTEM

promjena

kvaliteta sredine

energija

ekonomska

dobit

društvena

dobrobit

MENADŽ-

MENT

19

gledajući u sva tri slučaja, radi se o energijskoj revoluciji sa manifestacijama na području poljoprivrede, industrije i

informatike.

Menadžment energijske efikasnosti (Energy efficiency management) – menadžment dijela organizacije koja koristi

energiju za proizvodni proces, sa aspekta energije. Ovaj dio se izdvaja iz Menadžmenta energije jer su u organizaciji

najveće neracionalnosti u korištenjue energije, jer su tu prisutna različiota zanimanja koja nemaju dovoljno znanja o

efikasnom korištenju energije.

Mreža industrijske energijske efikasnosti (Industrrial Energy Efficiency Network) – Mreža povezanih industrijskih

preduzeća sa istim ili sličnim proizvodnim programom koja omogućuje širenje znanja i razmjenu informacija o energijskoj

efiksnosti proizvodnih procesa. Dvaka članica mreže može da poredi svoju energijsku efikasnost sa drugim preduzećima

iz mreže, kao i sa efikasnosti preduzeća na nivou najboljih raspoloživih tehnologija) – v. benčmarking

Održivo upravljanje preduzećem sa aspekta energije (Sustainable Energy Management in Company) - aktivnosti čiji

je cilj kontinualno opadanje energijske intenzivnost i rasta eko-efikasnost djelatnosti i proizvoda u cijelom životnom

ciklusu (što znači da raste funkcionalnost, trajnost i vrijednost proizvoda, i opada potrošnja resursa po jedinici

proizvodnje ili jedinici ostvarene dobiti); ne smatra se održivim opadanje energijske intenzivnosti u jednom preduzeću

ukoliko ona raste u životnom ciklusu;

Okolinski aspekt (Environmental Aspect) - one aktivnosti u organizaciji koje imaju veze sa uticajem na okolinu; obihvata

sve funkcije organizacije: nabava, projektovanje, proizvodnja, prodaja ...)

Outsourcing (poseban vid ESCO kompanija) (Outsourcing) - upravljanje postrojenjem industrijske energetike za

potrebe proizvodnog preduzeća od strane kvalifikovane kompanije, gdje se efekat ekonomski povećanja energijske

efikasnosti dijeli između vlasnika postrojenja i upravljača.

Rebound efekat (Rebound Effect) - razlika između predviđenih i stvarnih ušteda energije prilikom provođenja mjera u

cilju poboljšanja energijske efikasnosti. Također se može definisati i kao tendencija za većom potrošnjom energije koja je

uzrokovana poboljšanjima u energijskoj efikasnosti, što dovodi do smanjenja ranijih troškova vezanih za potrošnju

energije. Rebound efekat se može prokazati obrascem:

Rebound efekat se može posmatrati u vremenskim okvirima (kratkoročno, srednje i dugoročno), kao i u sistemskim

okvirima (domaćinstvo, firma, sektor, državna ekonomija). Rebound efekat može biti direktan, indirektan i

makroekonomski. Može se kretati od 0% do 100%. Veličina rebound efekta nam pokazuje u kojoj mjeri su sprovedene

mjere u cilju poboljšanja energijske efikasnosti ispunile planirana očekivanja i dale željene rezultate – v. spill over.

Sistem energijskog menadžmenta (Energy Management System) - proces upravljanja energijskim učinima opštine,

preduzeća ili konkretnog objekta, počev od analize postojećeg stanja, procesa nabavke i proizvodnje energenata

/energije, sve do finalnog korišćenja energije. Ako se ovako definisano upravljanje tokovima energije vrši organizovano,

struktuirano, sistematično i trajno, onda u organizaciji postoji uspostavljen sistem energijskog menadžmenta; sistema

upravljanja u organizaciji koja koristi energiju kako bi se povezala radna mjesta i procesi koji imaju veze sa potrošnjom

energije. – v. energijski aspekt.

Zakupljena snaga (Subscribed Demand) - snaga definirana ugovorom koju potrošač ne smije premašiti.

44 OO SS NN OO VV NN II ZZ AA HH TT JJ EE VV II KK OO JJ II SS EE PP OO SS TT AA VV LL JJ AA JJ UU PP RR EE DD EE NN EE RR GG II JJ SS KK II

SS II SS TT EE MM

Apsolutna vlažnost zraka (Absolute Humidity) - maksimalna količina vodene pare koju može primiti kubni metar zraka

(u gramima). Apsolutna vlažnost zraka raste s porastom temperature – v. Relativna vlažnost zraka.

20

Efekat staklenika (Greenhouse Effect) - naziv kojim se opisuje učinak zagrijavanja Zemljine površine uslijed

zarobljavanja dugovalnog zračenja od strane stakleničkih plinova u atmosferi. Staklenički plinovi mogu nastati prirodnim

putem ili uslijed ljudskih aktivnosti (antropogeni).

Energetske zadruge (Energy Cooperatives) - udruženje ljudi iz lokalnih zajednica, koji udružuju vlastite finansijske i

materijalne resurse, kako bi uspostavili vlasništvo nad proizvodnjom energije iz lokalnih obnovljivih izvora energije.

Klimatske promjene (Climate change) – promjena klime nastala globalnim zagrijavanjem atmosfere zbog porsta

koncentracija stakleničkih gasova / gasova staklene bašte.

Klimatski uticaj energije (Energy Climate Impact) – konverzija energije iz fosilnih goriva prouzrokuje emisiju

stakleničkih gasova (ugljen-dioksid), što izaziva klimatske promjene.

Okolinski uticaj energije (Energy Environmental Imapct) - konverzija energije iz fosilnih goriva prouzrokuje troposfersko

zagađivanje zraka (poluatnti/zagađujuće materije: čvrste čestice, sumpordioksid, azotni oksidi itd.).

Ovlaštena osoba za energijsko certificiranje zgrada (Persons Authorized to Energy Certification of Buildings) – osobe

ovlaštena od strane nadležnog državnog tijela za izdavanje certifikata; te osobe moraju proći edukaciju i ispunjavati

kriterije koje je nametnulo nadležno državno tijelo.

Polutant (Polluatnt) – zagađujuća materija; materije koje mogu zagaditi zrak, vodu i tlo.

Potencijali i barijere za razvoj energijskog sektora (Potentials and Barriers for Development of Energy Sector) –

faktori koji podstiču i koji ograničavaju razvoj energijskog sektora. I potencijali i barijere mogu biti: (i) prirodni, (ii) tehnički,

(iii) ekonomski potencijal (koji uključuje okolinski aspekt), (iv) ekološki potencijal, (v) tržni potencijal i (vi) društveni

potencijal. Svaki potencijal je niži od prethodno nabrojanih. Tako je tehnički potencijal niži od prirodnog, jer sve što je

prirodno raspoloživo, nije tehnički izvedivo. Isto tako sve što je tehnički izvodivo, nije ekonomično. Itd. Na kraju, najniži je

društveni potencijal. I zato je potrebno institucionalno jačanje (capacity building). Što se barijera tiče, analogno, svaki

potencijal ima višu barijeru od prethodnog potencijala, jer se barijere sabiraju. Klasična energetika uvijek polazi od

potencijala i savladava barijere. Sa druge strane uvođenje energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije se realizira

na bazi savladavanja barijera – od društvenih, prema tehničkim.

Relativna vlažnost zraka (Relative air humidity) - broj koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja stvarno

postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi taj zrak na toj temperaturi mogao primiti da bi

bio zasićen.

Staklenički gasovi (Greenhouse Gases GHG) - gasovi koji su prozirni za solarno zračenje (vidljivi dio spektra), ali

neprozirni za dugovalno (infracrveno) zračenje, čime doprinose efektu staklenika. Uključuju vodenu paru, ugljični dioksid,

troposferski ozon, metan, didušični oksid i druge. troatomni i višeatomni gasovi koji porastom koncentracije u atmosferi

izazivaju porast temperature u atmosferi - globalno zagrijavanje – v. Klimatske promjene.

Zagađenost - stanje ambijeta (zrak, voda, tlo); predstavljeno je koncentracijom zagađujuće materije u ambijentalnom

mediju. Umjesto termina zagađenost preporučje se termin: kvalitet zraka ili vode, ili sadržaj zagađujućih materija u tlu.

Zrak, voda i tlo se smatraju zagađenim ukoliko je koncentracija ppolutanata / zagađujućih materija veća od graničnih

vrijednosti zagađenosti (kvaliteta ambijenta).

Zagađivanje / ispuštanje / emitovanje (Pollution) - kontolirano (kroz cijev) ili nekontrolisano izbacivanje spusnih gasova

koji u sebi sadrže primjese koje mogu biti štetne ili opasne.

Zagađujuća materija (Pollutant) - primjesa u dimnim gasovima koja može biti štetna ili opasna i regulisana je propisima.

55 EE NN EE RR GG II JJ SS KK II GG OO VV EE RR NN AA NN SS

Cijena energije (Energy Price) - jedinična cijena nosioca energije energije na tržištu primarne ili sekundarne energije.

Cjena nafte na svjetskom tržištu je rezultat ponude i potražnje energije, i reper je za određivanje cijene drugih nosilaca

energije – v. Troškovi energije. ???

21

Adaptacija klimatskim promjenama - v. Prilagođavanje klimatskim promjenama.

Cjenovna elastičnost (Price Elasticity) - pokazuje kako tržište racionalizacijom potrošnje energije reaguje na porast

cijena finalnih energenata (u idealnom slučaju CE = -1; ukoliko nema odgovora tržišta onda iznosi 0 (nula). Niže se daje

obrazac za izračunavanje cjenovne elastičnosti, s primjerom.

Direktiva 20:20:20 (Directive 20:20:20) - direktiva EU koja nalaže da se u 2020.-oj godini na nivou članica EZ osigura

da troši 20 % energije iz obnovljivih izvora energije i toliko snizi emisija stakleničkih gasova. Svaka pojedinačna zemlja

ima svoje ciljeve zavisno od njenih potencijala i barijera– vidi potencijali i barijere. Potencijal obnovljivih izvora energije u

Bosni i Hercegovini 2020. godine iznosi 80%, a obaveza 20 % u potrošnji ukupne količine energije. .

Ekologija (Ecology) - nauka koja proučava načela koja upravljaju vremenskim i prostornim modelima koji ujedinjavaju

pojedine organizme; moderna ekologija prvenstveno bavi slijedećim bitnim problemima: (i) veličinskim i vremenskim

odnosima među živim organizmima, (ii) prenosom materije i energije unutar i između trofičnih slojeva u ekosistemu, (iii)

interakcijama i granicama rasta populacija i životnih zajednica u kompeticiji za resursima, (iv) pojavom i ekstinkcijom

vrsta, populacija i zajednica, (v) heterogenošću populacija i biodiverzitetom u odnosu na vrijeme i na prostor, (vi)

strukturom biološhih zajednica, (vii) tokovima i posljedicama evolucije uslijed specijskih interakcija i (viii) evolucijom

životnih ciklusa i drugim pojavama u ekosistemima.

Ekologija, energijska (Energy ecology) - energijska ekologija – nauka koja izučava prirodne tokove energije na Zemlji i

uklapanje u njih antropogenih tokova energije. Izučava period od (i) nastanka atmosfere, (ii) isključivanja karbona iz

atmosfere (školjke), (iii) dugotrajne akumulacije (fosilna goriva), (iv) isključivanje karbona kroz padavine (pH padavina

5,6) i absorpciju u tlo, preko (v) antropogene sječe šuma u mlađem neolitu i razvoj poljoprivrede i (vi) industrijskog i

urbanog razvoja na bazi ekstenzivnog korištenja energije, do (vii) savremenog fenomena brzih klimatskih promjena i

njegov uticaj na društvo i prirodu; Energijska ekologija nije samostalna nauka. Ona objedinjuje dijelove gotovo svih

drugih nauka: biloških, društvenih, tehničkih).

Ekologija, industrijska (Industrial ecology) - proučava tokove materijala i energije kroz industrijske sisteme; globalna

industrijska ekonomija se može modelirati kao mreža industrijskih procesa koji vade resurse iz Zemlje i transformiraju te

resurse u robu koja se može kupiti i prodati da bi se zadovoljile potrebe čovječanstva. Industrijska ekologija nastoji

izmjeriti tokove materijala i dokumentirati industrijske procese na kojima funkcionira moderno društvo. Industrijski ekolozi

su često zabrinuti utjecajem industrijskih aktivnosti na okolinu, korištenjem prirodnih resursa i sa problemima upavljenjem

otpadom. Industrijska ekologija je mlada, ali rastuća višedisciplinarna naučna grana koja udružuje aspekte konstruiranja,

ekonomije, sociologije, toksikologije i prirodnih nauka. Industrijska ekologija je bila definisana kao "sistemski-zasnovan,

višedisciplinaran diskurs koji nastoji razumjeti nepredviđeno ponašanje složenih integriranih ljudsko-prirodnih sistema".

Naziv proizlazi iz ideje da bi se trebali koristiti analogijom sa pirodnim sistemima kao pomoć u razumjevanju kako

konstruirati održive industrijske sisteme.

Eko-efikasnost (Eco-Efficiency) - odnos dobiti i dobrobiti prema troškovima i okolinskim opterećenjima (izraženo

novčanim jedinicama);

Ekološki otisak (Ecological Footprint) - odnos između ljudskih zahtjeva i regenerativne sposobnosti biosfere, odnosno

mjera kolika površina zemlje, u globalnim hektarima, je potrebna za smještaj infrastrukture (kuća, tvornica, cesta, ...),

korištenje obnovljivih izvora (usjevi, riba, drvo, ...) i recikliranje otpada. Ekološki otisak čovječanstva je danas za cca 50

% veći od ukupnog Zemljinog biokapaciteta (koji iznosi 11.9 milijardi gha ili 1.8 gha po osobi). Drugim riječima,

22

čovječanstvu je već sada potreban drugi planet kao bi zadovoljio potražnju za namirnicama, energijom i drugim prirodnim

sirovinama. Razvijene zemlje obično imaju puno veće zahtjeve prema Zemljinom ekosistemu od siromašnih, manje

razvijenijih zemalja.

Ekonomski instrumenti u zaštiti okoline (Economic Instruments in Environmental Protection) – (i) uplitanje države u

tržište preko mehanizama kao što su: (a) porezi i nameti na stvaranje polutanata/nečistoća; (b) dozvole za ispuštanje

polutanata/nečistoća kojima se može trgovati; (c) sistemi pologa-povrata (kao kod staklenih boca)¸ (d) kompenzacije kao

nagrade za okolinsku djelotvornost¸ (e) stimulacije za uštedu resursa; (f) diferencijalne cijene (kao što je to nekad bilo

kod benzina s olovom i bez njega); (g) posebne odredbe za amortizaciju te ukidanje subvencija; te (h) zapreka tržišnim

aktivnostima; (ii) svaki instrument čiji je cilj podstaknuti promjenu ponašanja privrednih subjekata internalizacijom

troškova okoline ili troškova iscrpljivanja prirodnih izvora putem promjene sistema poticaja kojima se ti subjekti izlažu

(radije nego nametanjem standarda, odnosno tehnologije) predstavlja ekonomski instrument. Internalizacia troška znači

djelovanje takvog instrumenta države da se trošak nanesen drugome doživljava kao vlastiti trošak.

Eksternalije (Externality) - okolinski, društveni i ekonomski učinci proizvodnje nekog dobra ili usluge koji se ne

odražavaju direktno u tržišnoj cijeni tog dobra ili usluge.

Energetika, komunalna (Household&Services Energy) – snabdijevanje domaćinstava i poslovnog prostora pogodnim

oblicima energije, imajući na umu, pored profitnih, i socijalne ciljeve.

Energijska dohodovnost (Energy Income .......?.) - mjera odnosa povećanja bruto društvenog proizvoda (GDP) i

ukupne potrošnje energije u državi (P). Ova vrijednost mora biti veća od 1 (jedan). Obrazac i primjer dati niže (indeksi 1 i

2 se odnose na protekli i sadašnji vremenski presjek):

Energijska ekologija – v. ekologija, energijska

Energijska intenzivnost država (Energy Intensity - State) tehničko-ekonomski pojam koji pokazuje koliko se primarne i

sekundarne energije troši po jedinici nacionalnog (društvenog) proizvoda po stanovniku neke države ili područja. Manja

intenzivnost pri tome znači bolje iskorištavanje energije.

Energijska zajednica (Energy Community) -osnovni usmjerivač energijskog razvoja države, uspostave potrebne

infrastrukture u državama Jugoistočne Evrope je Energijska zajednica. Ugovor o osnivanju Energijske zajednice stupio

na snagu 1.jula 2006 . Ugovor o osnivanju Energijske zajednice obuhvata: (i) stranke / strane Ugovora (države

Jugoistočne Evrope. države kandidate, države posmatrače i države koje čine Evropsku uniju. Cilj energijske zajednice je

pomak ka održivosti korištenja energije, s posebnim osvrtom na tranziciju razumijevanja energije / energetike bivšim

socijalističkim zemljama, kao i udrugim članicama. Osnovni cilj Energijske zajednice je stvaranje stabilnog regulatornog i

tržišnog okvira u sektoru energije. Da bi se ostvario ovaj cilj, glavni instrument Ugovora o energijskoj zajednici je

implementacija ključnih dijelova zakonodavstva EU u oblastima: (i) električna energija i zemni gas, uključujući i sigurnost

snabdijevanja / opskrbu, (ii) regulisanje zaštite okoline (ograničenja emisije, zaštita prirode), (iii) promocija obnovljivih

izvora energije, (iv) promocija energijske efikasnosti i (v) politika konkurencije bio goriva. Ishodi te politike su: (1)

podsticaji za investiranje (u Jugoistočnu Evropu), (2) jedinstveno evropsko tržište energije, uključujući i umrežene, (3)

sigurnost u sektoru proizvodnje i u sektoru potrošnje i (4) poboljšanje okolinske situacijeČlanice Energijske zajednice su:

27 država Evropske unije te Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i UNMIK-Kosovo. Status

zemalja posmatrača imaju: Gruzija, Moldavija, Norveška, Turska i Ukrajina. Organizacionu strukturu Energijske

zajednice čine: Ministarsko vijeće, Stalna grupa, Regulatorni odbor, Forum i Sekretarijat. Sjedište Sekretarijata

Energijske zajednice je u Beču, u Austriji.

23

Energijski certifikat (Energy certificate) – dokument koji prikazuje svojstva nekog objekta ili uređaja. U oblasti

zgradarstva, osim općih podataka (vrsti objekta, lokaciji, orjentaciji, površini, volumenu, godini izgradnje, faktoru oblika),

sadrži i energijski razred objekta, podatke o licu koje je izdalo certifikat, njenu referentnu i stvarnu kl imu, podatke o

termo-tehničkim sistemima objekta (izvorima energije, načinu grijanja i hlađenja, vrstama ventilacije, korištenju

obnovljivih izvora energije itd.) podatke o potrebnoj i isporučenoj energiji i emitovanju CO2, podatke o koeficijentu

prolaska toplote za određene građevinske dijelove (stvarne i dopuštene), prijedlog ekonomski opravdanih mjera za

poboljšanje energijskih svojstava objekta, kao i pojašnjenje tehničkih pojmova, uključujući listu propisa i normi za

određivanje podataka navedenih u energijskom certifikatu.; Kod kućanskih uređaja, energijski certifikat (energijska

naljepnica) kao temeljna oznaka sadrži osnovne tehničke podatke o proizvođaču, vrsti, tipu i modelu kućanskog uređaja,

razredu energijske efikasnosti, te potrošnji energije kao vrijednosti specifične za pojedinu vrstu, tip i model kućanskog

uređaja (pećnica, frižider, zamrzivač, perilica i sušilica za suđe i veš te njihove kombinacije, klimatizacijske uređaje i

električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže i sl.). Energijske oznake imaju zadatak da pomognu kupcu da

napravi pravilan izbor pri kupovini kućanskog uređaja sve u cilju efikasnog korištenja energije i smanjenja procenta

potrošnje električne energije u domaćinstvu.

Energijski governans (Energy governance) - aktvnosti vlade države u vezi energije. Uključuje: ne samo suzbijanje

klimatskih promjena, nego i mjere adaptacije klimatskim promjenama. Elementi energijskog governansa su: (i)

usaglašavanje politika (a) zaštite okoline i suzbijanja klimatskih promjena; (b) sigurnosti u snabdijevanju i (c)

ekonomičnosti putem međuresornog tijela; (ii) izrada okvirnih programa realizacije politika; (iii) izrada operativnih

programa realizacije politika; (iv) razvoj i primjena statistike sektora energije i promjena klime na svim nivoima

jedinstvenom metodologijom; (v) djelovanje ekonomskih instrumenata u cilju postizanja ciljeva iz okvirnih i operativnih

programa; te (vi) međunarodna saradnja.

Energijski governans (Energy Governance) - upravljanje državom sa aspekta energije; ovladavanje potencijalima i

rušenjem barijera kako slijedi: (i) priodni, (ii) tehnički, (iii) ekonomski, (iv) tržišni i (v) društveni; u praksi zemalja u tranziciji

zanemaruju se tržišni društverni potencijali i barijere;

Energijski održivi razvoj (Energy sustainable development) - podrazumijeva održivi razvoj države sa naglaskom na

energiju (potrebe > korištenje > nabava > proizvodnja). Model održivog energijskog razvoja se zasniva na korištenju

energijskih usluga (efikasno i efektivno korištenje energije). Potrošnja energije inicira njenu proizvodnju. Mora postojati

uravnoteženje između proizvodnje i potrošnje energije, uzimajući u obzir i vremenske i prostorne razlike između

korištenja i proizvodnje energije, posebno kod električne energije.

Energijski pregled zgrade (Energy Audit of Building) – nezaobilazna stavka kojom se vrši pregled zgrade da se

ustanovi njeno stanje, slojevi zida i ako nema potrebne dokumentacije, pod time mislimo na tlocrte i presjeke zgrade, da

se zgrada izmjeri i ponovo napravi njeni nacrti.

Energijski razred (Energy class) – energetskim razredom se zovu kategorije kojima dijelimo zgrade po njihovom

godišnjoj potrošnji topline. Postoji više energetskih razreda, te su klasificirani slovima od A (u novije vrijeme i A+) pa sve

do slova G. Najviši razred je A razred, i to su najpovoljnije zgrade koje troše minimalno topline, dok je G najnepovoljniji

razred energetske učinkovitosti. A razred je za visokorazvijene zemlje u kojima je energetska učinkovitost jedna od

najvažnijih grana građevine.

Governans energetskim sistemima (Energy Industry) - država integralno upravlja energijskim sistemom, sistemima

industrijske energetike i sistemima komunalne energetike u cilju porasta dobrobiti i dobit države i preduzeća i smanjenja

okolinskih uticaja (konvergiranje u pravcu održivosti) primjenjujući postulat: cijena energije treba stalno da raste, a

troškovi korištenja energije ne smiju da rastu; ona to ostvaruju primjenom dva instrumenta; (i) batina poskupljenje

energije (ekonomski destimulansi) i (ii) mrkva (stimulansi za uvođenje efikasnijih i manje zagađujućih tehno-energijskih

sistema); važan je postulat – subvencije za energente u državi su pogubne – treba podsticati smanjenje energijske

intenzivnosti ili povećanje energijske efikasnosti.

Indikatori / pokazatelji korištenja energije (Indicators of use of energy) – Pokazatelji uspješnosti konverzije energije u

dobit preduzeća ili društveni proizvod države, kao i uticaja na okolinu i klimatske promjene; najčešće korišten je

pokazatelj zavisnosti društvenog proizvoda od utroška primarne energije iskazane u tonama ekvivalentne nafte

(energijska intenzivnost)

Indikatori korištenja energije poslovnih sistema (Energy indicators in business): (i) energijska intenzivnost (odnos

utroška energije prema ostvarenoj dobiti – na nivou preduzeća, privredne grane ili države) – (a) fizička energijska

intenzivnost gdje se dobit mjeri fizičkim pokazateljima, (b) ekonomska energijska intenzivnost, gdje se dobit mjeri

24

ekonomskim (finansijskim) pokazateljima; (ii) energijska dohodovnost (odnos povećanja GDP u povećanja potrošnje

energije i (iii) uticaj industrijskog preduzeća na okolinu (emisije u sredinu, iscrpljivanje energijskih resursa, naknade za

eksploataciju energijskih resursa i za zagađivanje)

Indikatori korištenja energije tehničkih sistema (Energy indicators of technical systems): (i) stepen korisnosti /

energijska efikasnost (odnos iskoristive energije i energije koja je ušla u sistem – bezdimenzionalni broj), (ii) koeficijent

specifične otrošnja energije (odnos proizvedenog oblika energije koja je izašla iz sistema prema ulaznoj energiji

(kWh/MJ); (iii) stepen efektivnosti (odnos stvarnog i planskog stepena korisnosti sistema, (iv) stepen gubitaka (odnos

nekoristive (ili neiskorištene) energije koja izlazi iz sistema i energije koja ulazi u sistem), (v) specifična emisija (jedinica

mase emisije date zagađujuće materije u odnosu na jedinicu mase energenta ili proizvoda, ili količine ulazne ili iskoristive

energije iz sistema);

Industrijska ekologija – v. Ekologija, industrijska.

Jačanje sposobnosti (Capacity building) - poduzimanje širokg spektra mjera da se poboljšaju sposobnosti organizacije;

najčšće se radi o vladinim organizacijama.

Javno-privatno partnerstvo - JPP (Public–private partnership - PPP) - suradnja između javnog i privatnog partnera kod

planiranja, izrade, financiranja i upravljanja projektima; u zavisnosti o stupnju uključenosti javnog i privatnog sektora u

projektiranje, izgradnju, održavanje, finansiranje, operacionalizaciju, upravljanje, kao i alokaciju rizika kod pružanja javnih

usluga i/ili izgradnje javne infrastrukture, JPP obuhvaća sljedeće modele: (i) Privatno-Finansiranje (FO: Finanse Only):

Privatni sektor, najčešće banke i fondovi, neposredno finansiraju izgradnju javne infrastrukture. Svi troškovi finansiranja

idu na teret javnog sektora, koji snosi i sve rizike izgradnje i eksploatacije, (ii) Projektiraj-Pobjedi u nadmetanju-Izgradi

(DBB: Design-Bid-Build): Javni partner određuje zahtjeve projekta, osigurava njegovo finansiranje i projektiranje.

Postupkom javne nabave odabire najpovoljnijeg privatnog ponuđača, koji je odgovoran za izgradnju. Javni partner pruža

uslugu, održava objekt i vlasnik je izgrađenog objekta, (iii) Projektiraj-Izgradi-Održavaj (DBM: Design-Build-Maintain):

Privarni sektor, po zahtjevima i specifi kacijama javnog sektora, projektira, gradi i održava infrastrukturu, najčesce uz

unaprijed ugovorenu fi ksnu cijenu, dime se troškovni rizik i rizik kvalitete i održavanja izgrađenog, prenosi na privarni

sektor. (iv) Izvedi-Održavaj (OM: Operate-Maintain): Privarni sektor osnovem ugovorenih uvjeta, pruža uslugu koristeći

javna dobra ili javnu imovinu, pri čemu vlasništvo ostaje u rukama javnog sektora. Po svojoj prirodi, OM modeli predstavljaju

tzv. outsourcing ugovore, (v) Operativna licenca (OL: Operation License): Privarni sektor dobiva dozvolu od javnog

sektora da pruža javnu uslugu, najčešće ograničenog trajanja, (vi) Projektiraj-Izgradi-Izvedi (DBO: Design-Build-Operate):

Privarni sektor, po zahtjevima i specifi kacijama javnog sektora, projektira i gradi javno dobro, najčesce po fi ksnoj cijeni,

a finansiranje i troškove fi nanciranja snosi javni sektor. Po završetku gradnje, privarni partner uzima objekt u dugoročan

zakup i koristeći ga pruža uslugu, (vii) Izgradi-Izvedi-Prenesi (BOT: Build-Operate-Transfer): Privarni sektor, po

projektima javnog sektora, gradi javno dobro i koristeći ga pruža uslugu. Privarni partner kao pružatelj usluge (pod

kontrolom javnog sektora) naknadu za pruženu uslugu naplaćuje od javnog sektora i/ili krajnjih korisnika. Istekom

višegodišnjeg zakupa, javno se dobro vraća javnom partneru, (viii) Projektiraj-Izgradi-Finansiraj-Izvedi (DBFO: Design-

Build-Finanse-Operate): Privarni sektor projektira, osmišljava, gradi i fi nancira realizaciju javnog dobra i uzima ga u

dugoročan najam. Upravlja pružanjem usluge i koristi javno dobro ugovoreni broj godina, (ix) Izgradi-Posjeduj-Izvedi-

Prenesi (BOOT: Build-Own-Operate-Transfer): Privarni sektor, po projektima javnog sektora, gradi javno dobro, zadržava

ga u vlasništvu i posjedu za ugovoreno vrijeme trajanja aranžmana i koristeći ga pruža uslugu. Privarni partner kao

pružatelj usluge naknadu za pruženu uslugu naplaćuje od javnog sektora i/ili krajnjih korisnika. Istekom ugovorenog roka,

vlasništvo nad javnim dobrom se prenosi javnom partneru bez naknade, (x) Zakupi-Razvij-Izvedi (LDO: Lease-Develop-

Operate): Privarni partner javno dobro uzima u zakup, tehnološki i funkcionalno ga razvija i unapređuje, i upravlja

njegovim korištenjem, (xi) Izgradi-Zakupi-Izvedi-Prenesi (BLOT: Build-Lease-Operate-Transfer): Privarni partner gradi

javno dobro i uzima ga u zakup. Vlasništvo ostaje u javnom sektoru, a privarni sektor koristeći zakupljeni javni objekt

pruža uslugu. Istekom ugovorenog roka, posjed nad javnim dobrom se vraća javnom partneru; (xii) Kupi-Posjeduj-Izvedi-

Prenesi (BmOOT: Buy-Own-Operate-Transfer): Privatni sektor kupuje javno dobro, koristi ga ugovoreni broj godina i

pruža uslugu. Istekom ugovorenog roka vlasništvo se bez naknade prenosi na javni sektor, (xiii) Projektiraj-Izgradi-

Finansiraj-Posjeduj-Izvedi-Prenesi (DBFOOT: Design-Build-Finanse-Own-Operate-Transfer): Privatni sektor projektira,

osmišljava, gradi i fi nancira realizaciju javnog projekta, upravlja pružanjem usluge i koristi javno dobro, koje je njegovo

vlasništvo, ugovoreni broj godina. Istekom ugovorenog roka, vlasništvo nad javnim dobrom se prenosi javnom partneru

bez naknade, (xiv) Izgradi-Posjeduj-Izvedi (BOO: Build-Own-Operate): Privatni sektor gradi i upravlja javnim dobrom u

svom vlasništvu, bez obaveze da se imovina transferira javnom sektoru. Kontrola nad uslugama privatnog sektora

najčešće se provodi i regulira od strane javnih vlasti i (xv) Kupi-Izgradi-Izvedi (BBO: Buy-Build-Operate): Privatni sektor

kupuje javno dobro, unapređuje ga i njime upravlja, pružajući usluge javnom sektoru ili krajnjim korisnicima. Istekom

ugovorenog roka, privatni sektor zadržava svoja vlasnička prava nad dobrom javne namjene.

25

Javno-privatno partnerstvo za siromašne (JPPŠ) (Pro Poor Public Private Partnership - PPPP) – saradnja javnnog i

privatnog sektora umsjerena na iskorjenjivanju siromaštva na lokalnom nivou

Komunalna energetika – v. energetika, komunalna

Konvencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih država, okvirna (United Nations Framework Convention of

Climate Change - UNFCCC) - osnov za saradnju u oblasti klimatskih promjena. Evropska unija koja je stranka

Konvencije, kao i svaka pojedinačna zemlja u okviru EU obaveze iz Konvencije reguliše direktivama / preporukama, koje

se opet implementiraju kroz zakonodavstvo pojedine države.

Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velike udaljenosti (LRTAP - Convention on Long-range

Transboundary Air Pollution) - osnov međunarodnih sporazuma u oblasti troposferskog zagađivanja čije su stranke

Evropska unije i zemlje EU pojedinačno. Evropska unija obaveze iz Konvencije reguliše direktivama (usmjerenjima) na

bazi kojih se donosi okolinsko zakonodavstvo u svakoj pojedinačnoj državi.

Menadžment energije na strani potrošnje (Energy Demand-Side Management) - postupak upravljanja potrošnjom

energije, općenito u svrhu optimiranja raspoloživih i planiranih proizvodnih resursa.

Održivi energijski razvoj države (Sustainable Energy Development in State) - vid razvoja koji se zasniva na (a)

efikasnom korištenju energije, (b) uravnoteženosti potrošnje i proizvodnje energije i sigurnosti u snabdijevanju, (c)

snižavanju emisije troposferskih i stakleničkih gasova saglasno nacionalnim mogućnostima i ciljevima, a u okviru

međunarodne saradnje i pomoći i (d) uspostavom odgovarajućeg institucionalnog uređenja i infrastrukture.

Prilagođavanje (adaptacija) klimatskim promjenama (Climate Change Adaptation) – prilagođavanje prirodnih ili

ljudskih sistema, kao odgovor na stvarne ili očekivane klimatske podražaje ili njihove uticaje, što izaziva štetu ili smanjuje

korisne mogućnosti. Postoje više tipova prilagođavanja, uključujući anticipativnu, autonomnu i planiranu adaptaciju: (i).

Anticipativna (proaktivna) adaptacija - prilagođavanje koje se odvija prije opaženih uticaja klimatskih promjena, (ii)

Autonomna (spontana) adaptacija - prilagođavanje koje ne predstavlja svjestan odgovor na klimatske podražaje, ali je

potaknuta ekološkim promjenama u prirodnim sistemima, kao i na tržištu ili promjenama dobrobiti u ljudskim

sistemima.(iii) Planirana adaptacija - prilagođavane koja je rezultat namjernih političkih odluka, koje se temelje na svijesti

da su uvjeti promijenjeni ili će se uskoro promijeniti i da su potrene akcije da se država vraća, održava ili postiže željeno

stanje.

Princip mrkve i batine (Principle of Carrot and Stick) – energijski governans koji se svodi na dva pravila: (1) cijena

energenata treba stalno da raste i da su projekcije rasta cijene poznate kupcima energenata i (2) troškovi dobivanja i

korištenja energije ne smiju da rastu. Cilj je postizanje stanja ponude i potražnje energije da se cjenovna elastičnost se

opribliži vrijednopsti -1 (minus jedan) – v. cjenovna elastičnost.

Ranjivost na klimatske promjene (Climate change vulnerabilnost) - (i) nivo do kog je sistem osjetljiv i nije u

mogućnosti da se nosi sa negativnim učincima klimatskih promjena, (ii) klimatske varijabilnosti i ekstremi. Ranjivost je

funkcija karaktera, veličine i brzine klimatskih promjena i varijacija kojim je sistem izložen, njegove osjetljivosti, kao i

njegove sposobnosti prilagođavanja.

Sektor energije (Energy Sector) - najznačajniji sektor u privrednom razvoju države. Pokreće razvoj svih privrednih

djelatnosti, utiče na povećanje društvenog proizvoda i utiče na komfor i standard življenja.

Suzbijanje klimatskih promjena (Climate Change Mitigation) - predstavlja aktivnosti kojima se regulišu uzročnici

klimatskih promjena: albedo, emisije (abatement), absorpcija, ponori (sink), kako bi se smanjio povratni efekat

infracrvenog zračenja. Suzbijanje klimatskih promjena se svodi na upravljanje koncentracijom stakleničkih gasova u

atmosferi. Sastoji se sastoji u usmjeravanju razvoja, na primjer da li graditi termoelektranu ili hidroelektranu ili do

potrebnih količina energije doći podizanjem efikasnosti korištenja energije postojećih potrošača. Za klimatske promjene

odgovorno je ministarstvo čiji je resor privredne grane energija i industrija (proizvodnja i snabdijevanje).

Tarifni sistem (System of Tarrifs) - sistem obračunavanja isporučene robe i/ili usluga kupcima kod kontinuirane

prodaje. Tarifnim sistemom se određuju: (i) osnovni tarifni elementi za obračunavanje vrednosti robe i/ili usluge kupcima,

(ii) kriterijumi i merila za određivanje nivoa cena i (iii) načela i kriterijumi za određivanje tarifnih stavova i način utvrđivanja

i korišćenja računskih elemenata kod formiranje cene; Tarifni sistemi primenjuju se kod: Elektrodistribucija. Sistem

daljinskog grejanja; Vodovod i kanalizacija; Poštanski sistem; Telekomunikacione usluge; Javni prevoz, Aerodromske

usluge, Druge javne usluge.

26

Tarifna usmjerenja (Tarrif Policy) – Svaki tarifni sistem, bez obzira na tip energenta (oblik energije) zasniva se na dva

osnovna načela/principa: (i) svaki potrošač snosi troškove koje je izazvao svijim načinom korištenja energije i ( ii) svaki

potrošač mora biti potsaknut da racionalno troši energiju, uključujući pomoć korisniku da to kontinualno čini.

Tržište električne energije (Electricity Market) - tržište na kojem postoji konkurencija u proizvodnji i/ili opskrbi električne

energije (za razliku od monopolistički ustrojenog elektroenergetskog sektora), budući da subjekti mogu birati od koga će

nabaviti električnu energiju.

Umrežena finalna energija (Grid Final Energy) – finalna energija koja se do krajnjih potrošača transportuje putem

dalekovoda (elektrićna energija) ili gasovoda (gas), tj do koje se ne može doći drugim putem.

Vlasništvo energetskog sistema (Ovnership of energy production system) – Otvaranje tržišta umrežene energije ne

zatjeva nužno privatizaciju energetskih sistema – važno je da se oni ponašaju tržišno. Javno vlasništvo u manje

razvijenom zemljama je poželjno, jer omogućuje, ipak, političke intervencije u još neizgrađenom društvenom I privrednom

sistemu. Ukoliko je javno preduzeće pod uticajem političkih partija I pojedinaca, privatizacija nema alternative.

Privatizacija, bez jasnioh državnih pravila tržišnog natjecanja može biti promašaj.

Zaštita okoline (Environmental Protection) - (a) se svodi (a to se često ne prepoznaje) na konflikt u pogledu zahtjeva za

korištenje prostora. Taj konflikt treba regulirati po zakonski prihvaćenoj metodologiji, po poznatoj proceduri i uz

uvažavanja stavova svih zainteresiranih i pogođenih strana, (b) uticaji na okolinu se ograničavaju na principu održivog

razvoja države, ali i uz uvažavanje međunarodnih zahtjeva i sporazuma; ukoliko se radi o manje razvijenoj zemlji iza

međunarodnih okolinskih zahtjeva treba da stoji potrebna pomoć u znanjima, tehnologiji, opremi i novcu. Naravno, da bi

se pomoć dobila, potrebno ju je tražiti.

Zaštita okoline kod elektrana (Power Plants Environmental Protection) – sistem mjera za regulisanje uticaja na okolinu

pri proizvodnji električne energije. Kod termoleketrana odnosi se, prvenstveno na primjenu tehničkih mjera. Kod

hidroelektrana se ona sastoji u iznalaženje načina multifunkcionalnog korištenja prostora i njegovih resursa. Kod malih

hidroelektrana radi se o integralnom uređenju prostora i rješavanju različitih potreba uže lokalne zajednice.

Zaštita prirode (Nature Protection) – Sve odgovarajuće aktivnosti i mjere koje imaju za cilj spriječavanje štetnih

aktivnosti, oštećenja ili zagađivanja prirode, smanjenje ili eliminisanje nastale štete i obnova rirode i dovođenje u

prvobitno stanje. Pod pojmom prirode u ovom kontekstu se podrazmijevaju divlje biljne i životinjske vrste, minerali, fosili i

prirodna geografska (kopnena ili vodena) područja, odnosno svi dijelovi okoline (okoliša, životne sredine) u kojoj čovjek svojim djelovanjem još uvijek nije izvršio značajan negativni uticaj. Zaštićena područja su najčešći način ili alat na koji se vrši zaštita prirode. Na ovaj način se direktno štite biljne vrste a zaštitom prirodnih staništa se stvaraju osnovni preduslovi za zaštitu životinjskih vrsta. Pored toga se upražnjava i direktna zaštita određenih biljnih i životinjskih vrsta, a najčešće se primjenjuje kombinacija ova dva načina.

Zelena energija (Green Power) - Popularni naziv za energiju proizvedenu iz čistih, obnovljivih izvora energije. U zelenu

energiju spadaju bio masa (biljnog i životinjskog porijekla, te organski otpad), intermitenti (vjetar, sunce i korištenje plime

i osjeke), geotermalna energija i hidroenergija (objekti snage ispod 20 MW).

Zeleni certifikati (Green Certificates) - okolinski atribut električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

27

t/f: +387 33 613 193

info@reic.org.ba

www.reic.org.ba

Topal Osman Paše 32B, 71000 Sarajevo, BiH