Ova analiza je izra ke agencije za me - nestovise.org · PRILOG 1: KLASIFIKACIJA ZANIMANJA VEZANIH...

Ova analiza je izrađena u okviru projekta „Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini“, finansiranog sredstvima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Analizu pripremio Centar za razvoj i podršku (CRP):Almir Zulić, dipl.oec. Mr. sc. Edin Zahirović, dipl.oec

Saradnici: Alma Anić, Nataša Stanković,Amir Zahirović,Mirza Mehmedinović,Ivan Badža.

Izdavač: UG Nešto Više

Tiraž: 500

Štampa: Raster d.o.o., Mostar

Stavovi izraženi u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Američke agencije za međunarodni razvoj niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

LISTA SKRAĆENICA

PPP sektor- Poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački sectorILO – Međunarodna organizacija radaUNDP BiH – Razvojni program ujedinjenih nacija u BiHUSAID – Američka agencija za međunarodni razvojEU – Europska unijaFBIH – Federacija Bosne i HercegovineRS – Republika SrpskaHNK – Hercegovačko-neretvanski kantonZHK – Zapadnohercegovački kantonIPARD – Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvojREDAH – Regionalna razvojna agencija HercegovineKDBiH 2010 – Klasifi kacija djelatnos Bosne i Hercegovine 2010SKZ BiH– Standardna klasifi kacija zanimanja u Bosni i HercegoviniGDP – Gross Domes c ProductBDP – Bruto domaći proizvodFAO – Organizacija ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu

SADRŽAJ

SAŽETAK 7

UVOD 9

1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 11

1.1. Ciljevi i obuhvat istraživanja 11

1.2. Prikupljanje podataka 11

1.3. Analiza i obrada podataka 12

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 13

2.1. Socio-ekonomska analiza regije Hercegovina 13

2.1.1. Prirodne karakteris ke 14

2.1.2. Demografske karakteris ke 16

2.1.3. Ekonomski razvoj 17

2.1.4. Makroekonomski pokazatelji 17

2.1.5. Obrazovanje 19

2.1.6. Potencijali za razvoj poljoprivrede 21

2.2. Potražnja za zanimanjima i kompetencijama u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru regije Hercegovina 25

2.2.1. Analiza tržišta rada poljoprivrednog sektora regije Hercegovina 25

2.3. Analiza obrazovne ponude u poljoprivrednom sektoru regije Hercegovina 30

2.3.1. Analiza upisne poli ke u srednjem i visokom obrazovanju 30

2.3.2. Analiza obrazovnih programa 36

2.3.3. Klasifi kacija zanimanja u poljoprivrednom sektoru 38

2.4. Analiza usklađenos ponude i potražnje za poljoprivredna zanimanja u regiji Hercegovina 39

3. ANALIZA ANKETE POSLODAVACA PPP SEKTORA REGIJE HERCEGOVINA 41

3.1. Metodologija provođenja ankete 41

3.1.1. Cilj i predmet istraživanja 41

3.1.2. Zadaci 42

3.1.3. Anketa 42

3.1.4. Prikupljanje podataka i realizacija 42

3.1.5. Uzorak 43

3.1.6. Obrada podataka i prikaz rezultata anke ranja 43

3.1. Rezulta analize 43

3.2.1. Status vlasništva poslovnih subjekata 45

3.2.2. Analiza zaposlenos prema pravnim subjek ma 45

3.2.3. Analiza potreba za dodatnim zapošljavanjem 46

3.2.4. Analiza potreba za specifi čnim zanimanjima vezanim za poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački sektor 48

3.2.5. Analiza ponude radne snage sa specifi čnim zanimanjima vezanim za poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački sektor regije Hercegovina 50

ZAKLJUČAK 57

PRILOZI 60

PRILOG 1: KLASIFIKACIJA ZANIMANJA VEZANIH ZA POLJOPRIVREDNI U PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKI SEKTOR 60

PRILOG 2: PRIMJER PLANA I PROGRAMA SREDNJIH POLJOPRIVREDNIH ŠKOLANA PODRUČJU REGIJE HERCEGOVINA 74

PRILOG 3: STUDIJSKI NASTAVNI PLANOVI AGROMEDITERANSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU 75

PRILOG 4: STUDIJSKI NASTAVNI PLANOVI NA AGRONOMSKOM I PREHRAMBENO TEHNOLOŠKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U MOSTARU 78

PRILOG 5: ANKETNI UPITNIK 82

PRILOG 6: BAZA PODATAKA ANKETIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA PODRUČJU REGIJE HERCEGOVINA 83

7Analiza obrazovnih i mogućnosti zapošljavanja u sektoru poljoprivrede hercegovačkog regiona

SAŽETAK

Istraživanje i procjena stanja na tržištu rada poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog (PPP) sektora Regije Hercegovina ima za cilj da analizira stepen usklađenosti obrazovne ponude sa potrebama tržišta rada ovog sektora.

Na temelju provedenih istraživanja utvrđena je značajna neuravnoteženost između ponude i potražnje radne snage. Razlog tome se dijelom može pronaći u općem ekonomskom stanju u kojem se nalazi Regija Hercegovina, dok se najvećim uzrokom ovakvog stanja smatraju strukturni problemi koji opterećuju regionalno tržište rada.

Suštinu strukturnog problema, s jedne strane, predstavlja kadar koji je kroz obrazovni sistem već stekao određene vještine i kvalifikacije i nalazi se na tržištu rada, ali ne posjeduje kvalifikacije i vještine koje odgovaraju potrebama poslodavaca te ostaje dugoročno nezaposlen. S druge strane, postoji jaz između obrazovnih politika i potreba tržišta rada poljoprivrednog sektora, jer obrazovne politike ne reguliraju broj kvalifikacija i vrste vještina budućih generacija učenika i studenata u skladu s potrebama tržišta rada, kreirajući tako dugoročni problem za razvoj ove regije.

Naime, tokom 2013. g. u okviru poljoprivrednog sektora Regije Hercegovina registrirana je nezaposlenost na razini od 38,72%, odnosno evidentirano je 1.305 nezaposlenih, što predstavlja najveći nivo nezaposlenosti u posljednje tri godine. Situaciju dodatno komplicira registrirani trend smanjenja broja zaposlenih u poljoprivrednom sektoru Regije Hercegovina, koji je zabilježio pad za 16,97% u posljednje tri godine.

Ovakvi trendovi, praćeni neplanskim obrazovanjem kadra, gdje se u narednih 5 godina očekuje završetak školovanja za preko 1.000 učenika i studenata sa zanimanjima vezanim za PPP sektor, dodatno destabiliziraju tržište rada i uzrokuju dugoročnu strukturnu neravnotežu ponude i potražnje radne snage.

Također, promatrajući rezultate ankete poslodavaca poljoprivrednog i prehrambeno–prerađivačkog sektora vidljivo je da će u narednom periodu nastati potražnja za zapošljavanjem novih 253 radnika. S druge strane, procjene su da će u narednih 10 godina odlazak u mirovinu oko 330 radnika poljoprivrednog sektora generirati dodatnu potražnju radne snage.

Uzimajući u obzir prethodno analizirane trendove procijenjene ponude radne snage od preko 2.350 lica i nivo potražnje koja je tek nešto više od 580 radnika, vrlo je jasna ozbiljnost problema strukturne nezaposlenosti ovog sektora. Odnosno, tek svaki četvrti stanovnik regije sa zanimanjem vezanim za poljoprivredni sektor imat će priliku da se zaposli u struci za koju se obrazovao.

Ovaj problem dodatno usložnjava činjenica da 65,71% anketiranih poslodavaca smatra da je kvaliteta i razina znanja raspoložive radne snage na tržištu rada Regije Hercegovina nezadovoljavajuća.

8 Analiza obrazovnih i mogućnosti zapošljavanja u sektoru poljoprivrede hercegovačkog regiona

Kao najčešći problem navodi se nezadovoljstvo praktičnim znanjima svršenih srednjoškolaca i studenta, kao i činjenica da obrazovanje ne prati potrebe poslodavaca za specifičnim znanjima. Iako je analizom obrazovnih programa utvrđeno da đaci i studenti tokom školovanja provedu značajno vrijeme prakticirajući svoje znanje iz oblasti poljoprivrede, izgleda da ono ipak nije dovoljno da bi im omogućilo ravnopravno konkurirati na tržištu rada. Uzroci ovakvog stanja se mogu traži u nezainteresiranos učenika da usvoje zadovoljavajući nivo prak čnih znanja i vješ na znanja, ali i u nekvalitetnoj izvedbi prak čne nastave.

Osnovne preporuke ove analize su:

• U rješavanje problematike nekvalitetne i nezadovoljavajuće razine praktičnog znanja aktivno uključiti institucije i nevladine organizacije koje nude programe prekvalifikacije i neformalnog obrazovanja;

• U okviru strategija razvoja, pažljivim i dugoročnim planiranjem izgradnje ljudskih resursa utjecati na upisne kvote, kao i na vrste obrazovnih programa koji će se nuditi u budućnosti;

• Izmjenama obrazovnih politika staviti obrazovne institucije u funkciju lokalnog ekonomskog razvoja;

• Iskoristiti trend potražnje za bio-proizvodima i dostupnost nezagađenog tla na području Regije Hercegovina i afirmirati organsku proizvodnju hrane koja će biti u mogućnosti apsorbirati kadar osposobljen za ovakav vid proizvodnje.


UVOD

U svijetlu loših privatizacijskih poduhvata, loše investicijske klime i posrnule industrijske proizvodnje, poljoprivreda, iako mali, i dalje ostaje važan sektor za zapošljavanje nove i apsorpciju viška radne snage u drugim privrednim sektorima.

Povoljni klimatski uslovi i relativno niske cijene sirovina daju poljoprivredi u Bosni i Hercegovini jasnu konkurentsku prednost nad drugim zemljama. Poljoprivredna sezona u BiH počinje ranije nego u većini evropskih zemalja (naročito u regiji Hercegovine), cijene transporta su relativno niske, a cijene zemljišta i radne snage su povoljnije nego u drugim zemljama južne Evrope. Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi iz 2013. godine, oko 2,3 procenata zaposlenih u zvaničnom sektoru apsorbira sektor poljoprivrede1.

Ipak, ekonomski najaktivniji segment stanovništva – i segment za koji je najvjerojatnije da ima kapacitet i kreditnu sposobnost da razvije stabilne ruralne biznise – nedovoljno je uključen u poljoprivredu i ruralni razvoj. S druge strane, velika neusklađenost obrazovne ponude sa zahtjevima tržišta rada iziskuje strukturne i korjenite promijene u obrazovanju koje će biti efikasne jedino ako se usklade sa dugoročnim planiranjem razvoja poljoprivrednog sektora.

U kontekstu gore navedenog, Udruženje građana „Nešto Više“ je krenulo u realizaciju projekta „Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini“, financiranog od strane USAID programa, koji ima za cilj da osnaži poljoprivredni sektor u regiji Hercegovine i ojača vezu između poljoprivrednih biznisa i pružalaca usluga, kroz:

• Analizu prilika i izazova sa kojima se susreće sektor agrobiznisa u regiji Hercegovine.• Unaprjeđenje kapaciteta malih i srednjih poduzeća (MSP) i jačanje konkurentnosti

poljoprivrednika i ostale radne snage, posebice mladih i žena, kroz kreiranje infrastrukture koja omogućuje intenzivni razvoj njihovih kapaciteta.

• Izgradnju efektivnih partnerstva između Agribiznis centra za profesionalni razvoj (ACPD), akademskih institucija (univerziteta i srednjih škola), poslodavaca (MSP), poljoprivrednika, organizacija civilnog društva i vladinih institucija u čijim su nadležnostima poljoprivreda i zapošljavanje.

Kao dio navedenih aktivnosti predviđena je izrada analize obrazovnih i mogućnosti zapošljavanja u sektoru poljoprivrede regije Hercegovina, koja traži odgovore na pitanja: Koliko je razvijen sektor poljoprivrede i vezanog prehrambeno-prerađivačkog sektora u regiji Hercegovina? Imamo li dovoljno kadrova da bi se zadovoljila potražnja? Koliko je sektor poljoprivrede i prerade stvorio radnih mjesta? Da li postoji manjak kadrova u ovom sektoru? Da li obrazovna politika odgovara strategiji razvoja ovog sektora? Šta je to što se treba promijeniti, a šta podržati u stvaranju stručnih profila iz oblasti poljoprivrede u skladu sa mogućnostima i prirodnim karakteristikama podneblja regije Hercegovina?

1 Anketa o radnoj snazi 2013, Agencija za sta s ku BiH, Sarajevo 2013


Analiza i rezultati istraživanja predstavljeni su u sljedećim cjelinama:• Metodologija istraživanja• Analiza stanja u regiji Hercegovina • Anketa poslodavaca PPP sektora regije Hercegovina;• Zaključci i preporuke.

Prva cjelina se odnosi na opis metodologije i obuhvata prikaz nekoliko koraka u procesu izrade analize stanja, uključujući ciljeve i obuhvat istraživanja, prikupljanje podataka, te analizu i obradu prikupljenih podataka.

U drugoj cjelini se govori o socio-ekonomskoj analizi, zatim o analizi potražnje za zanimanjima i kompetencijama, obrazovnim ponudama i usklađenosti ponude i potražnje za poljoprivredna zanimanja u PPP sektoru regije Hercegovina. Sve prethodno navedene analize izvršene su na osnovu podataka prikupljenih iz statističkih godišnjaka, te primarnih i sekundarnih podataka dobivenih od Zavoda za Zapošljavanje RS - filijala Trebinje, Službi za zapošljavanje H-NK, ZHK i Kantona 10 (Kanton Livno), statističkih zavoda FBiH i RS, srednjih škola, univerziteta, ministarstava, udruženja, privrednih komora i ostalih institucija.

U trećoj cjelini prikazani su rezultati analiziranih podataka dobivenih anketiranjem poslodavaca PPP sektora regije Hercegovina. Prikaz rezultata podrazumijevao je korištenje više tabelarnih i grafičkih prikaza, kao i sažetaka objašnjenja osnovnih nalaza do kojih se došlo anketiranjem poslodavaca.

U posljednjoj, četvrtoj cjelini, prezentiraju se nalazi do kojih se došlo u istraživanju i daju se preporuke za buduće aktivnosti ključnih aktera ekonomskog razvoja regije Hercegovina koje bi vodile ka usklađivanju obrazovne ponude sa potrebama tržišta rada PPP sektora.


1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

1.1. Ciljevi i obuhvat istraživanja

Tokom februara/veljače i marta/ožujka 2014. godine na području regije Hercegovina sprovedeno je istraživanje koje je imalo za cilj da sagleda trenutnu situaciju u pogledu usklađenosti obrazovne ponude u odnosu na iskazane potrebe tržišta rada u poljoprivrednom i prerađivačko-prehrambenom sektoru.

U skladu sa postavljenim ciljem definirani su i konkretni zadaci istraživanja:- Analizirati socio-ekonomsku situaciju, obrazovnu ponudu i postojeće stanje na tržištu

rada regije Hercegovina;- Sprovesti anketu među poslodavcima PPP sektora i utvrditi njihove potrebe za

zapošljavanjem dodatne radne snage;- Izraditi i usvojiti odgovarajuće zaključke i preporuke za usklađivanje obrazovne ponude

sa potrebama tržišta rada PPP sektora regije Hercegovina.

Istraživanje je prostorno obuhvatilo regiju Hercegovina koja uključuje 23 općine: Grad Mostar, Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, Prozor – Rama, Ravno, Stolac, Grude, Ljubuški, Posušje, Široki Brijeg, Kupres, Livno, Tomislavgrad, Berkovići, Bileća, Gacko, Istočni Mostar, Nevesinje, Trebinje i Ljubinje.

1.2. Prikupljanje podataka

Prilikom prikupljanja i analiziranja sekundarnih izvora podataka korištena je desk research metoda, dok su se primarni podaci prikupljali putem anketnog upitnika.

Anketni upitnik sačinjavao je pored općih pitanja o poslodavcima i pitanja o zainteresiranosti za upošljavanje novih radnika, mogućnosti pronalaženja adekvatne radne snage na tržištu rada i njihovo zadovoljstvo stečenim znanjem novouposlenih radnika. Upitnik je sadržavao pitanja: (a) zatvorenog tipa sa ponuđenim odgovorima i (b) pitanja otvorenog tipa sa mogućnošću slobodnog izražavanja mišljenja ispitanika.

U svrhu istraživanja potreba poslodavaca PPP sektora uzeti su u obzir podaci iz dostupnih baza poslovnih subjekata (poslovnih imenika) i to prvenstveno iz baze podataka Regionalnog informativnog centra Udruženja za ekonomski razvoj Hercegovine REDAH2, koji su provjereni i usklađeni sa bazom poslovnih subjekata biznis portala Ekapija3, bazom poslovnih subjekata Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta4, bazom privrednih društava i poduzetnika Privredne komore Republike Srpske5, kao i registrom poslovnih subjekata pravosudnog portala u BiH6. 2 Dostupno via h p://ric.redah.ba/index.php?str=213 Dostupno via h p://ekapija.ba/bs/Registar4 Dostupno via h p://isrmsp.gov.ba/?page_id=475 Dostupno via h p://www.business-rs.ba/Pretraga.aspx6 Dostupno via h p://bizreg.pravosudje.ba


U procesu pregledanja i filtriranja poslovnih subjekata, istraženo je 20.489 poslovnih subjekata na području regije Hercegovina. Od tog broja identificiran je uzorak od 436 poduzeća ili 2,12% koji su odgovarali kriteriju pretrage prema KDBiH 2010, odnosno pripadnosti nekoj od oblasti/grana/razreda djelovanja u PPP sektoru. Nakon identificiranja uzorka od 436 poduzeća, pristupilo se prikupljanju primarnih podataka putem telefonskih intervjua. Dio ispitanika je zahtijevao da na pitanja odgovori pismenim putem (e-poštom/faksom), što im je i omogućeno. Od ukupnog broja intervjuiranih poduzeća, njih 92 je dalo odgovore na postavljena pitanja.

1.3. Analiza i obrada podataka

Analiza podataka obuhvatila je usporedbu dobivenih rezultata o potrebama tržišta rada sa rezultatima istraživanja obrazovne ponude PPP sektora regije Hercegovina. Tokom analize korištene su statističke funkcije programa Microsoft Excel, dok su se usporedne analize prikazale grafički i tabelarno. Metodom sinteze i dedukcije došlo se do zaključaka i preporuka o akcijama koje je potrebno poduzeti kako bi se stanje na tržištu rada vezanog za PPP sektor poboljšalo, i na taj način omogućio brži razvoj konkurentnosti PPP sektora, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.


2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1. Socio-ekonomska analiza regije Hercegovina

Hercegovina predstavlja prirodnu, klimatsku i geografsku cjelinu južnog dijela Bosne i Hercegovine. Iako još uvijek nema jedinstvenog stava šta i ko čini regiju, ipak za potrebe ove analize, regiju Hercegovina ćemo opisati kao geografsko-ekonomski prostor koji se administrativno prostire na tri kantona Federacije BiH i Republiku Srpsku, a čine je 23 općine: Grad Mostar, Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, Prozor – Rama, Ravno, Stolac, Grude, Ljubuški, Posušje, Široki Brijeg, Kupres7, Livno, Tomislavgrad, Berkovići, Bileća, Gacko, Istočni Mostar, Nevesinje, Trebinje i Ljubinje.

Površina regije Hercegovina je 12.075,17 km2 što je oko 23,58% površine BiH. Od toga je 68,69% u dijelu FBiH, a 31,31% u RS-u.

Slika 1. Mapa Regije Hercegovina

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

7 Nema jedinstvenog stava o tome da li Kupres pripada Hercegovačkoj ili Srednje Bosanskoj regiji. U svrhu ove analize, mi ćemo ga smatra dijelom regije Hercegovine, što se može potvrdi izjavama objavljenim na zvaničnoj web stranici ove općine.


2.1.1. Prirodne karakteristike

Klima

U regiji Hercegovina visina od 700 m.n.m. predstavlja razdjelnicu niske i visoke Hercegovine, koja nije jasno vidljiva jer je karakterizira veći broj humova, brda i nižih planina.

Niska Hercegovina ima izmijenjeno primorsku, submediteransku klimu koju karakteriziraju duga, sušna i topla ljeta, blage jeseni/proljeća sa povremenom kišom i kratke vjetrovite zime, bez mnogo snijega i sa dužim kišnim periodima.

Visoka Hercegovina ima modificiranu i blažu varijantu kontinentalne klime, srednjoeuropskog tipa, koju karakteriziraju duge i hladne zime sa mnogo snijega, kišna i vjetrovita proljeća/jeseni i kratka ljeta sa kratkim pljuskovima kiša.

Prosječna srednja godišnja temperatura zraka niske Hercegovine se kreće oko 15,5 0C sa više od 200 sunčanih dana u toku godine i padavinama sa prosjekom od 1.400 l/m2.

Niska Hercegovina, odnosno primorsko i submediteransko područje zauzima jug regije presječen tokovima Neretve i Trebišnjice na jugu i jugoistoku, i Buškim jezerom na jugozapadu. Blizina Jadranskog mora ima presudan utjecaj na temperaturu zraka, količine padavina i druga klimatska ispoljavanja. Ovo područje ima posebno obilje svjetlosti i veliki broj sunčanih dana tokom godine. To su klimatske karakteristike koje pogoduju poljoprivredi, a posebno razvoju stakleničko-plasteničke proizvodnje, razvoju vinograda i proizvodnji voća i povrća na otvorenom. Vegetacijski period traje do 300 dana, dužina bezmraznog perioda je 283 dana, a najmanja 211 dana. Termički koeficijent iznosi 8,8, a heliotermički 5,9 što ukazuje na veoma povoljne toplotne i svjetlosne uvjete za poljoprivredne kulture. Sa preko 1.500 l/m2 godišnje, ima obilje padavina, ali je njihov vremenski raspored nepovoljan jer više kiše padne izvan nego unutar vegetacijske sezone, što vrlo često uzrokuje poplave, koje u pojedinim slučajevima poprimaju razmjere katastrofe. Mrazovi tijekom vegetacije su rijetki, ali kada se dese obično su praćeni visokim, pa i pogubnim štetama8.

Visoka Hercegovina, odnosno planinsko i kontinentalno područje je drugi, sjeverniji dio regije koju čini šarolik klimatski prostor u kojemu se na malim rastojanjima susreću uski utjecaji submediteranskog juga, te široka područja planinske i kontinentalne klime. Najveći dio ovog prostora se karakterizira kroz njegova nepregledna brdska i planinska prostranstva. Ovisno o nadmorskim visinama i lokalitetima, godišnji prinosi oborina su znatni i kreću se između 1.100 i 1.500 l/m2, ali su neravnomjerno raspoređeni tijekom godine što, kao i u slučaju klimatskih obilježja niske Hercegovine, donosi periodične smjene poplava i sušnih godina te bavljenje poljoprivredom čini rizičnim. Ipak, predjeli visoke Hercegovine pogoduju uzgoju kontinentalnog voća, krompira i kupusa9.

8 Strategija razvoja poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ/K 2012. – 2017. 9 Industrija voća i povrća u BiH, Publikovano od strane UNDP BiH, 2013.; izvor: h p://komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/05/fruit-and-vegetable-industry.pdf


Hidrografija

Vodni režim Regije Hercegovina dominantno zavisi od oborina koje manje padaju tijekom vegetativnog perioda, a više u jesensko-zimskom periodu. Oborine, zbog nereguliranih kraških vodotoka, vodom više snabdijevaju more nego kraška polja, pa su tako nedovoljno iskorištene za poljoprivredu. Ipak, njihovo obilje formiralo je bogatu mrežu vodotoka i njihovih akumulacija, koji predstavljaju značajan resurs kada je riječ o poljoprivredi.

Najveća i najduža rijeka ovog regiona je Neretva, koja teče u dužini od 225 km i vodom snabdijeva veći dio regiona. Druga po veličini je Trebišnjica, rijeka ponornica, koja protiče kroz izrazito plodno Popovo polje i predstavlja vodnu žilu kucavicu ovog dijela regije.

U Neretvu i Trebišnjicu se ulijevaju sve rijeke hercegovačke regije, izuzev onih iz dijela Kantona 10 koje su pritoke Cetine. Najveća akumulacija vode nalazi se u općini Livno, u jezeru Buško Blato površine 56,70 km2, koje stvaraju manje rijeke, potoci i dio podzemnih voda10. Značajno je pomenuti i vještačku akumulaciju Bilećkog jezera na rijeci Trebišnjici, zatim dva prirodna planinska jezera Boračko jezero i Blidinje i jedno nastalo od rijeke u Hutovom Blatu (općina Čapljina).

Vode regije su “čiste” i iznad prosjeka, te predstavljaju neprocjenjiv resurs u poljoprivredi. Iako se iz prethodno elaboriranog može zaključiti da područje Hercegovine raspolaže obiljem vode, regija je ipak poznata kao “suho i žedno”područje. Razlog je nedostatak financijskih sredstava za realiziranje projekata navodnjavanja poljoprivrednih površina, čime bi se znatno popravili dobiveni rezultati i vodoopskrbe.

Tlo i šume

Od ukupne površine tla regije Hercegovina oko 44% se nalazi pod šumama, dok ostatak predstavljaju kraške površine, livade i pašnjaci .

Šume niske Hercegovine karakteriziraju rastinje tipa šikare-makija, dok se u predjelu visoke Hercegovine nalaze značajne površine listopadnih i crnogoričnih šuma, sa drvetom dobre kvalitete. Na području raste endemska vrsta bijeloga bora-munika koje je postojano, lijepo, kompaktne strukture i lako obradivo drvo.11

Tipovi tla koji se mogu naći u niskoj Hercegovini su pretežno crvenica, dok izuzetno kvalitetna i plodna crnica prevladava u planinskim predjelima Hercegovine.

10 Socio-ekonomski pregled Mostarske Ekonomske Regije, REDAH, 2003 11 Ibid. 10


2.1.2. Demografske karakteris ke

Prema preliminarnim podacima posljednjeg popisa stanovništva iz oktobra 2013. godine, na području regije Hercegovina živi 483.032 stanovnika12, odnosno 12,5% od ukupnog broja stanovnika BiH. Većina stanovnika regije živi na teritoriji FBiH, dok u RS živi 15,06%, odnosno 72.769 osoba. Broj stanovnika koji živi u urbanim centrima je mnogo veću u odnosu na ruralne dijelove, na šta ukazuje i činjenica da je svaki četvrti stanovnik regije nastanjen u Gradu Mostaru (113.169 stanovnika).

Slika 2. Učešće broja stanovnika regije u ukupnom broju stanovnika BiH u 2013. god.

Izvor: Proračun autora na bazi sta s čkih podataka en tetskih agencija i zavoda za sta s ku.

Gustoća naseljenosti iznosi 40 stanovnika/km2, što je značajno manje u odnosu na gustoću naseljenosti BiH koja iznosi 74,04 st/km2. Poređenja radi, u 1991. godini prosječna naseljenost regije se kretala 44,08 st/km2, što ukazuje na umanjenje od 4,08 st/km2, što je najvećim dijelom uzrokovano ratnim događanjima devedesetih godina prošlog stoljeća.

Ukupan broj domaćinstava na području regije kreće se oko 133.661, dok je prosječan broj članova jednog domaćinstva 3,61.

Tabela 1: Demografska obilježja Regije Hercegovina

Dio regije Hercegovina Broj stambenih jedinica

Broj domaćinstava

Broj članova po jednom domaćinstvu

FBiH 153.873 112.051 3,66RS 31.416 21.610 3,37Total (Hercegovina) 185.289 133.661 3,61

Izvor: Proračun autora na bazi sta s čkih podataka en tetskih agencija i zavoda za sta s ku.

12 Agencija za sta s ku BiH: h p://www.bhas.gov.ba; pristupljeno: 01.02.2013.


2.1.3. Ekonomski razvoj

Najrazvijenije industrijske grane u regiji Hercegovina su: metalurgija i metaloprerada, građevinarstvo, poljoprivreda, proizvodnja energije, šumarstvo i drvoprerađivačka industrija, te prehrambena industrija. Oko 80% ukupnih ekonomskih aktivnosti u oblasti proizvodnje i izvoza su aktivnosti velikih i srednjih poduzeća, od kojih je najznačajniji Aluminij d.d. Mostar koji upošljava preko 850 radnika i ostvaruje izvoz u vrijednosti od preko 300 mil. KM13.

Međutim, posljedice ratnih aktivnosti, lošeg procesa privatizacije, te globalne ekonomske krize razorile su industrijsku proizvodnu sferu u regiji Hercegovina. Mala poduzeća koja su nastala iz propasti velikih sistema uglavnom nemaju kvalitetnu razvojnu funkciju. Sve analize ukazuju da za transformaciju iz malog u srednje poduzetništvo poduzeća moraju biti uvjetovana boljom kadrovskom strukturom, prepoznatljivim i kvalitetnim proizvodom, odgovarajućim poticajima države u fiskalnoj i carinskoj politici, te klasterskim organizacijskim oblikom proizvodnje i jakom vezom sa akademskom zajednicom kroz forme tehnoloških centara i parkova. Međutim, slaba materijalna i financijska sposobnost akademske zajednice, uz zastarjelu opremu i nedovoljno iskustvo u suradnji s privrednicima, čini je slabom kadrovskom karikom u procesu razvoja malog i srednjeg poduzetništva regije14.

Ipak regija Hercegovina posjeduje značajne potencijale i za razvoj malih i srednjih poduzeća, naročito u oblasti poljoprivrede, ali i drugih privrednih grana. Kao i u ostatku BiH, ekonomski oporavak u ovoj regiji će zavisiti od brzine i nivoa razvoja malih i srednjih poduzeća. Stvaranje uslova za njihov nastanak i razvoj kroz davanje poticaja i ukidanje prepreka za efikasno poslovanje predstavlja jedan od ključnih faktora njihovog razvoja.

2.1.4. Makroekonomski pokazatelji

Period od 2000. godine do 2008. godine u Bosni i Hercegovini bio je obilježen ekonomskim rastom i makroekonomskom stabilnošću, dok su u periodu od 2009. do 2013. godine globalna recesija u svjetskoj ekonomiji i odsustvo strukturnih reformi u BiH prouzrokovali pad ekonomske aktivnosti. To je direktno utjecalo na pad domaće potrošnje, pad investicija, smanjenje vanjske potražnje, usporavanje trgovine i građevinske aktivnosti, kao i smanjenje industrijske proizvodnje. U 2012. godini, obim industrijske proizvodnje smanjen je za 4,4%, obim izvoza za 3,2%, a broj zaposlenih je smanjen za 0,8%. Prema statističkim proračunima Eurostata, Bosna i Hercegovina se nalazi na posljednjem mjestu sa bruto domaćim proizvodom (GDP) po stanovniku od 6,709 KM, što je 28% od prosjeka EU (za 2012. godinu).

Ovakvi negativni trendovi su neminovno doveli do stagnacije ekonomskog rasta i smanjenja broja zaposlenih, odnosno povećanja stope nezaposlenosti u BiH i u 2012. godini.

Makroekonomska situacija regije Hercegovina ne prednjači u odnosu na BiH.

13 Strategija razvoja poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ/K 2012. – 2017 14 Ibid. 13


Ukupan bruto domaći proizvod (GDP) ostvaren na području regije Hercegovina u 2012. godini iznosio je oko 3.211,47 mil. KM15, što je 12,04% u odnosu na nominalni GDP BiH (25.654 mil. KM). Bruto domaći proizvod za područje regije koje pripada FBIH u 2012. godini je iznosio oko 2.619 mil. KM, dok je za područje RS procijenjena vrijednost u visini od 591 mil. KM.16

Tabela 2: GDP na području Regije Hercegovina

Dio Regije Hercegovina Stanovništvo GDP(u hilj. KM)

GDPpo stanovniku (u

hilj. KM)1 2 3 4

FBiH16 410.263 2.619.760,00 6,39RS17 72.769 591.707,00 8,13

Ukupna Regija Hercegovina 483.032 3.211.467,00 6,65

Izvor: Proračun autora na bazi sta s čkih podataka en tetskih zavoda za sta s ku.

U 2012. godini neto prosječna plaća na području regije Hercegovina iznosila je 830,27 KM. Visina prosječne neto plaće u dijelu regije koja pripada FBiH iznosila je 835,40 KM, dok je iznos od 826,14 KM zabilježen u dijelu regije koji pripada RS. Visina prosječne plaće regije Hercegovina ne odstupa značajno od visine entitetskih prosjeka neto plaća za 2012. godinu, koje iznose 830 KM u FBIH i 818 KM u RS.

Zapošljavanje

Kretanja na tržištu rada usko su povezana sa trendovima ekonomskog razvoja i kretanjima privrede u cjelini. U posljednjih pet godina bilježi se konstantan rast nezaposlenih lica registriranih na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. 17

Registrirana stopa nezaposlenosti u BiH u decembru 2013. iznosila je 44,5% i nalazi se na istom nivou u odnosu na prethodnu godinu18.

Međutim, prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2013. godinu19, radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) u BiH je činilo 1.133.000 osoba, dok je broj neaktivnih iznosio 1.465,00 osoba. U okviru radne snage zaposlenih je bilo 822.000, dok je nezaposlenih osoba 311.000.

Anketna stopa nezaposlenosti na nivou BiH za 2013. godinu iznosi 27,5% i manja je u odnosu na 2012. za 0,5%.

Situacija po pitanju zaposlenosti u regiji Hercegovina ne odstupa značajno u odnosu na BiH. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku, u 2013. godini, na području regije Hercegovina broj radno sposobnog stanovništva iznosio je 162.824.

15 Proračun autora na bazi podataka dobivenih od en tetskih sta s čkih zavoda 16 Proračun za FBiH su izvršeni na bazi proračuna Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2012.godinu17 Proračun za RS su izvršeni na bazi sta s čkih podataka iz 2010. objavljenih u okviru projekta ANALITIKA provedenog od strane Centra za društvena istraživanja, h p://www.mojemjesto.ba , pristupljeno 24.02.201418 Agencija za sta s ku BiH: www.bhbas.ba; pristupljeno: 26.02.2014. 19 Anketa o radnoj snazi 2013. izvor: www.bhbas.ba


Broj zaposlenih lica na području regije u decembru 2013. godine iznosio je 84.769, dok je broj nezaposlenih lica registriranih na zavodima i službama za zapošljavanje regije u istom period iznosio je 66.13320. Registrirana stopa nezaposlenosti u regiji je krajem 2013. godine iznosila 43,82%. U dijelu regije koja pripada FBiH registrirana je nezaposlenost u visini od 42,59%, dok u dijelu koji pripada RS ona dostiže razinu od 49,37%21.

Međutim, iako je registrirana nezaposlenost u dijelu regije koja pripada RS u 2013. godini veća u odnosu na dio koji pripada FBIH, ona bilježi blagi pad za 7,4% u odnosu na isti period prethodne godine. S druge strane, registrirana nezaposlenost u dijelu regije koja pripada FBiH za isti period bilježi rast u visini od 3,8%.

Ako se promatra kvalifikaciona struktura nezaposlenih, najviše je osoba srednje stručne spreme III i IV stepena (44.332 ili 67,04%), te nekvalificiranih (4.528 ili 19,42%).

Udio osoba sa visokim i višim obrazovanjem u ukupnoj nezaposlenosti posljednjih godina bilježi trend rasta i u 2013. godini dostiže svoju najveću razinu u visini od 11,62%.

Tabela 3: Kvalifikaciona struktura lica koja traže posao u regiji Hercegovina za 2013.Kvalifi kacija FBiH RS Regija Hercegovina

0 - NSS ukupno 0,08% - 0,07%1 - NKV ukupno 20,14% 16,63% 19,42%2 - PKV ukupno 1,48% 0,92% 1,37%3 - KV ukupno 36,31% 36,82% 36,42%4 - SSS ukupno 30,31% 31,81% 30,62%5 - VKV ukupno 0,37% 0,98% 0,49%6 - VŠS ukupno 3,75% 2,51% 3,50%7 - VSS ukupno 7,55% 10,33% 8,12%UKUPNO 100% 100% 100%

Izvor: Proračun autora na osnovu podataka Federalnog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske

Rezultati Ankete o radnoj snazi za 2013. su dostupni samo za državni i entitetski nivo, te je bilo nemoguće izvršiti proračun nivoa nezaposlenosti prema ILO22 metodologiji za regiju Hercegovina.

2.1.5. Obrazovanje

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je izuzetno složen, decentraliziran, nerijetko nekomplementaran, s odsustvom adekvatne vertikalne i horizontalne odgovornosti i koordinacije.

Mada Ministarstvo civilnih poslova koordinira ovu oblast na nivou BiH, obrazovanje je u nadležnosti kantona na nivou Federacije BiH, odnosno na nivou entiteta u Republici Srpskoj, te u Brčkom u nadležnosti Vlade Brčko Distrikta. 20 Podaci objavljeni na web stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske; pristupljeno: 14.02.2014 21 Proračun autora na osnovu objavljenih podataka sta s čkih zavoda FBiH i RS 22 ILO – Međunarodna organizacija rada


Ovakav decentraliziran sistem onemogućava jednoobrazan pristup obrazovnim politikama, pojačava razlike u razvoju ljudskih potencijala u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, te generira niz problema u hijerarhiji nadležnosti, odgovornosti i koordinacije.

Kompleksnost ustroja obrazovanja na državnom nivou BiH preslikava se i na regiju Hercegovina.

Obrazovanje u dijelu regije koji pripada FBiH nalazi se u nadležnosti tri kantona/županije: Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona 10, dok je obrazovanje u dijelu regije koji administrativno pripada Republici Srpskoj u nadležnosti entitetskog ministarstva obrazovanja. S tim u vezi, sve odluke vezane za osnovno, srednje i visoko obrazovanje donose se na kantonalnim nivoima, odnosno na nivou entiteta kada je riječ o RS.

Infrastrukturu srednjeg obrazovanja na teritoriji regije Hercegovina čini mreža srednjih škola, i to 51 javna škola i tri privatne srednje škole. Nastava se u srednjim školama organizira u 880 odjeljenja; pohađa je 21.655 učenika, a izvodi 508 nastavnika23.

Slika 3: Broj upisanih učenika u 2012/2013. školskoj godini u Regiji Hercegovina


Kada je riječ o visokom obrazovanju na području regije Hercegovina, ono se odvija u skladu sa Bolonjskim procesom i organizuje se u tri ciklusa:

• prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija ili ekvivalenta, koji se vrednuje sa najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova;

• drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta, i vrednuje se sa 60, odnosno 120 ECTS bodova, tako da u zbiru sa prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova;

• treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta.

Područje regije Hercegovina po broju visokih škola, fakulteta i univerziteta ne zaostaje od ostatka Bosne i Hercegovine. Naime, na ovom području je aktivno pet univerziteta/sveučilišta u čijem sastavu djeluje 26 fakulteta. Pored univerziteta/sveučilišta na području regije egzistiraju i tri visoke škole. Ukupan broj upisanih studenata u ovim visokoškolskim ustanovama u školskoj 2012./2013. godini iznosio je 14.418, od čega je 13.856 studenata na univerzitetima i visokim školama u dijelu regije koja pripada Federaciji BiH.

23 Proračun autora na bazi podataka objavljenih od strane Federalnog zavoda za sta s ku i Republičkog zavoda za sta s ku Republike Srpske


Slika 4: Upisani studenti u školskoj 2012./2013. godini u Regiji Hercegovina


S druge strane, koncept cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih, koje uključuje prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i stručno osposobljavanje na području Regije Hercegovina se organizira kroz specijalne programe srednjih škola i fakulteta, te kroz obrazovne procese u okviru obrazovnih centara, udruženja i nevladinih organizacija. Najistaknutiji centri za obrazovanje koji egzistiraju na ovom području su: Obrazovni centar Mostar, Centar za obrazovanje Široki Brijeg i Centar srednjih škola Trebinje.

2.1.6. Potencijali za razvoj poljoprivrede

Prema istraživanjima koje je proveo UNDP BiH u 2013. godini, Bosna i Hercegovina jeste jedna od najruralnijih zemalja u Evropi i nalazi se na četvrtom mjestu, iza Crne Gore, Irske i Finske.

Obzirom na klimatske i orografske uslove može se reći da BiH ima relativno dobre uslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje, naročito njeni južni dijelovi koji zbog klimatskih uslova imaju dužu poljoprivrednu sezonu. Kao i u drugim zemljama u regiji Zapadnog Balkana, u BiH je prisutan trend promjene prioriteta potrošača pri kupovini hrane i poljoprivrednih proizvoda. Oni svoj budžet namijenjen za hranu preraspoređuju ka hrani sa višim nivoom vrijednosti, kao što su voda, povrće, te proizvodi životinjskog porijekla, prema tome, tržište za te proizvode raste24.

Na području Regije Hercegovina, temeljem izvršene kategorizacije zemljišta po upotrebnoj vrijednosti, utvrđeno je da su zastupljene sve kategorije poljoprivrednog zemljišta izuzev I kategorije. U okviru utvrđenih kategorija zemljišta poljoprivrednih površina najzastupljenija je VII kategorija, potom VI, V, IVb, III pa II, a najmanje je zastupljena IVa kategorija. Svakako da su za poljoprivrednu proizvodnju, prioritetno oraničnu, namijenjene I-IV kategorije zemljišta poljoprivrednih površina, dok se V i VI kategorija zemljišta, prisojnih inklinacija i nižih

24 Studija o poli ci poljoprivrednog sektora u BiH, Svjetska banka, maj 2010. godine, str 1.; izvor: h p://siteresources.worldbank.org/INTBOSNIAHERZ/Resources/AgriculturalSectorPolicyNoteForBHbos.pdf


nadmorskih visina, može koristiti u voćarstvu, vinogradarstvu i livadarstvu, a zemljišta VII i VIII kategorije kao pašnjačke površine25.

Klimatski uslovi regije nude prirodne prednosti za iznošenje poljoprivrednih proizvoda na tržište ranije i u toku dužeg perioda. Analiza podataka o najnižim dnevnim temperaturama u toku perioda od 1993. do 2011. godine otkriva više dana bez mraza u odnosu na susjedne regije, sa najnižom dnevnom temperaturom iznad 00 i mogućnosti početka sjetve već početkom marta/ožujka. To je posebice važno za financijski isplativu proizvodnju ranog povrća i voća. Te odlike bi mogle da daju regiji Hercegovina komparativnu prednost za proizvode sa intenzivnim učešćem radne snage, čime bi se mogla iskoristiti duga sezona rasta. Takvi proizvodi uključuju rano i kasno sezonsko voće i povrće, dok prisutnost veće površine pašnjaka i livada u sjevernom dijelu regije Hercegovina ukazuje na potencijal za uspješnu proizvodnju stoke i mliječnih proizvoda.

Dostupnost nezagađenog tla (nisu se koristile enormno visoke koncentracije mineralnih gnojiva, a pesticidi su po jedinici objekta najmanje korišteni u Evropi) i postojanje domaćih certifikacijskih kuća za organsku proizvodnju s jedne strane i rasta potražnje za bio-proizvodima s druge, regiju Hercegovina dobro pozicionira za iskorištavanje trenda koji se među potrošačima pojavio u odnosu na organsku proizvodnju hrane.

Obzirom na povoljan geografski položaj i blizine morskih luka i autoputova koji se kroz Hrvatsku prostiru i do krajnjeg juga Dalmacije, Regija Hercegovina ima izuzetnu komparativnu prednost kada je u pitanju transport i plasman poljoprivrednih proizvoda na visoko razvijena tržišta Europske Unije.

Poljoprivredno zemljište i radna snaga su relativno jeftini, posebice u usporedbi sa južnom Evropom. Prema rezultatima istraživanja radne snage i statističkim podacima entitetskih zavoda i službi za statistiku, u 2012. godini je na području regije Hercegovina zabilježeno da poljoprivreda apsorbira oko 1,7 procenata radne snage u zvaničnom sektoru, a zajedno sa prerađivačkom industrijom apsorpcija se kreće i preko 17%. S druge strane, čak 40 posto radne snage u nezvaničnom sektoru apsorbira poljoprivreda, što ukazuje da ona ostaje i dalje važan sektor za zapošljavanje, bez obzira na pad broja stanovnika radne dobi u ruralnim oblastima26.

Međutim, potrebno je naglasiti da 36% ruralnih domaćinstava imaju “mala gospodarstva” i time zadovoljavaju značajan udio svojih potreba za hranom, ali generiraju veoma malo novčanih prihoda. Tek 13% ruralnih domaćinstava mogu se smatrati poljoprivrednim dobrima na kojima ljudi imaju puno zaposlenje, ili im je to dodatna djelatnost u kojoj proizvode značajne količine za prodaju. Ipak, i ova domaćinstva više od tri četvrtine svojih prihoda ostvaruju izvan poljoprivrede. Manje od 1% domaćinstava moglo bi se klasificirati kao “komercijalne farme” i mogle bi biti predmetom IPARD27 mjera za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i marketinških aktivnosti28.

25 Strategija razvoja poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ/K 2012. – 2017 26 Anketa o radnoj snazi 2013. 27 IPARD – Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj28 Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit i stvarnost, Izvještaj o humanom razvoju za BiH za 2013. godinu, UNDP BiH; izvor: h p://www.ba.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publica ons /NHDR/2013/NHDR2013/BiH_NHDR_Brochure.pdf


Izazovi razvoja poljoprivrede

Sektor poljoprivrede u predratnom periodu bio je veoma značajna komponenta u ekonomskoj strukturi BiH, ali i u regiji Hercegovina. Kao rezultat ratnih stradanja, u poljoprivredno–prehrambenom sektoru načinjena je ogromna šteta koja se kreće i do 4,5 milijardiUSD29. Procjenjuje se da je 50% vinograda i ostale poljoprivredne proizvodnje regije Hercegovina uništeno tokom ratnih dejstava30.

Sporo i nedovoljno prestrukturiranje, niska konkurentnost domaće proizvodnje, neusklađenost zakonodavstva i standarda sa EU, nefunkcionalan i nedovoljan institucionalni kapacitet, izostanak jedinstvene agrarne politike na državnom nivou doveli su poljoprivredno-prehrambeni sektor BiH, ali i regije Hercegovina u nezavidnu situaciju.

Iako postoje značajni resursi i potencijali za razvoj, udio agro-prehrambenog sektora u GDP se konstantno smanjuje i na nivou BiH je u 2012. godini iznosio oko 8%, što je značajno manje u odnosu na period iz 1998. kada je iznosio 15,1%.

Situaciju u poljoprivrednom i prehrambeno prerađivačkom sektoru dodatno usložnjava liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima. Ona će stvoriti konkurentnije poslovno okruženje, dok će članstvo Hrvatske u EU (države koja sa susjednom Srbijom uvozi najviše poljoprivrednih proizvoda iz BiH) dodatno otežati izvoznu poziciju BiH, ali i regije Hercegovina kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi. Stoga regija Hercegovina, bilježi znatan trgovinski deficit u kojem je pokrivenost uvoza izvozom tokom 2012. godine iznosila nešto više od 52%. Ukoliko se ne dese značajne promjene u politici stimulacije poljoprivredne proizvodnje i izvoza poljoprivrednih31 proizvoda, ovakav trend će se zadržati i u budućnosti.

Međutim, na trgovinski deficit poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog sektora ne utječe samo politika. Uslijed promjene potreba potrošača razvili su se novi tržišni segmenti na kojima domaći proizvođači i prerađivači poljoprivrednih proizvoda nisu konkurentni. Prema izvještaju o konkurentnosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda u BiH32, jedan od najvećih problema predstavlja kvaliteta proizvoda. Drugi značajan faktor koji utječe na nekonkurentnost poljoprivrednih proizvođača predstavlja neriješena vlasnička struktura (u gruntovnim zabilješkama zemljište se vodi na dalekim precima) i usitnjenost posjeda. Naime, procjenjuje se da u BiH ima oko 515.000 poljoprivrednih gazdinstava. Od ukupnog broja gazdinstava, preko 50% njih, odnosno 250.000 farmi ima veličinu manju od 2ha. Ukoliko se na ovaj broj dodaju i farme veličine 2-5ha, tada taj broj raste do 400.000 što predstavlja više od 80% farmi čija je veličina manja od 5ha. Tek nešto više od 20.000 gazdinstava ili 4% od ukupnog broja ima površinu veću od 10ha33.

29 Analiza konkurentnos poljoprivredno prehrambenih proizvoda u BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH, novembar 2010. godine, str. 5 30 K. Šoljić, J. Pavličević i Z. Milas: Mogućnos razvoja poljoprivrede u južnoj Hercegovini, Agronomski glasnik 1/2007, Hrvatsko agronomsko društvo , Zagreb, 2007. godine, str. 77. 31 Višestruko manja izdvajanja iz vladinih budžeta za subvencije u poljoprivredi, u poređenju na zemlje okruženja. 32 Analiza konkurentnos poljoprivredno prehrambenih proizvoda u BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH, novembar 2010. godine, str. 22 33 DG-AGRI: Study on the State of Agricult ure in Five Applicant Countries, Bosnia and Herzegovina Country Report, Final Dra ,2006


Stoga je izuzetno važno da se u narednom periodu posebna pažnja obrati na okrupnjavanje posjeda i jačanje kapaciteta proizvođača u cilju primjene standarda sigurnosti i kvaliteta hrane u skladu sa EU regulativama. Poljoprivredni proizvođači i prerađivači u regiji Hercegovina moraju da se konsolidiraju i integriraju i vertikalno i horizontalno kako bi unaprijedili standarde kvaliteta, smanjili troškove, te potakli konkurentnost.

Klimatske promjene također predstavljaju prijetnju za produktivnost a samim tim i konkurentnost poljoprivrede na području regije Hercegovina. Suvremena istraživanja ukazuju na to da će BiH, a samim time i regija Hercegovina biti pod jačim utjecajem ekstremnih događaja kao što su suše, poplave i toplotni talasi, u odnosu na druge zemlje u regionu34. Obzirom da se tek 0,5% plodne zemlje ili 0,8% obradive zemlje navodnjava potrebno je posebnu pažnju posvetiti ovom načinu osuvremenjivanja poljoprivredne proizvodnje35.

Jedan od mnogih izazova sa kojima se suočava poljoprivredni sektor u regiji Hercegovina jeste i dugi period modernizacije. Struktura poljoprivrednog sektora je slična strukturi poljoprivrednog sektora južne Evrope od prije 30 godina, a prinosi su u općem slučaju mnogo niži nego u EU danas36. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje neminovno mora voditi ka povećanju produktivnosti i prinosa po jedinici površine, po grlu i po uloženom radu, čime će se utjecati i na povećanje prihoda i plaća unutar ovog sektora.

Modernizaciju poljoprivredne proizvodnje mora pratiti i odgovarajuća politika stimulacije stanovništva da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom na području regije Hercegovina. Naime, ekonomski najaktivniji segment stanovništva – i segment za koji je najvjerojatnije da ima kapacitet i kreditnu sposobnost da razvije stabilna poljoprivredna gazdinstva – nedovoljno je uključen u poljoprivredu. Situaciju dodatno usložnjavaju migracije ruralnog stanovništva ka urbanim područjima, što čini da udio stanovništva koji živi u ruralnim područjima u svakom naraštaju pada za oko 10%. Gradovi više ne mogu apsorbirati svo stanovništvo koje dolazi sa sela, te je potrebno iskoristiti povoljne prirodne i klimatske uslove za bavljenje poljoprivredom i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima učiniti eksplicitnim ciljem politike ruralnog razvoja regije Hercegovina37.

Stoga povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivrednogi prehrambeno prerađivačkog sektora predstavlja jedan od ključnih izazova ali i ciljeva ruralnog razvoja.

34 Bae g, M., M. Wild i D. Imboden., A climate change index: Where climate change may be most prominent in the 21st century Geophys. Res. Le ., 34, L01705, 200735 N. Mićić, G. Trbić, V. Todorović, S. Marković: Analiza ranjivos sektora voće i povrće na sušu u sjeveroistočnoj BiH, Centar za razvoj i podršku, Tuzla, 2011. godine; izvor: h p://www.crp.org.ba36 Studija o poli ci poljoprivrednog sektora u BiH, Svjetska banka, maj 2010. godine; izvor: h p://siteresources.worldbank.org/INTBOSNIAHERZ/Resources/AgriculturalSectorPolicyNoteForBHbos.pdf37 Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit i stvarnost, Izvještaj o humanom razvoju za BiH za 2013. godinu, UNDP BiH: izvor: h p://www.ba.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publica ons /NHDR/2013/NHDR2013/BiH_NHDR_Brochure.pdf


2.2. Potražnja za zanimanjima i kompetencijama u Poljoprivrednom iprehrambeno-prerađivačkom Sektoru regije Hercegovina

U svrhu analize potražnje za zanimanjima i kompetencijama u PPP sektoru regije Hercegovina obrađeni su sekundarni podaci prikupljeni od entitetskih zavoda za statistiku i sljedećih službi i zavoda za zapošljavanje:

• Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona, • Služba za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona,• Služba za zapošljavanje Kantona 10 i • Zavoda za zapošljavanje – filijala Trebinje.

Zbog ograničenosti informacijskog sustava statističkih zavoda entiteta u BiH i njihove nemogućnosti prikaza broja zaposlenih lica isključivo u prehrambeno-prerađivačkom sektoru po pojedinim kantonima i općinama, podaci o zapošljivosti radnika u PPP sektoru regije analizirati će se u okviru djelatnosti poljoprivreda, lov, i ribolov.

Također, zbog ograničenosti informacijskog sustava zavoda i službi za zapošljavanje, podaci o nezaposlenim licima koja posjeduju zanimanja vezana za poljoprivredni sektor analizirati će se samo za 2013. godinu.

2.2.1. Analiza tržišta rada poljoprivrednog sektoraRegije Hercegovina

Zaposlenost

Tržište rada, kao nerazdvojni element tržišne privrede, u osnovi predstavlja razmjenu rada između zainteresiranih subjekata na određenom prostoru ili nivou, a gdje se susreću ponuda i potražnja radne snage, odnosno ponuda i potražnja rada. Specifičnosti tržišta definiraju rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog čega je potrebno da tržište bude regulirano i organizirano, ali i da ima određeni stupanj slobode.

Ukoliko se u kontekstu prethodno rečenog promatra tržište rada poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog sektora regije Hercegovina, tada se ponuda i potražnja radne snage odnosi na ukupan broj aktivnog stanovništva ove regije koje učestvuje u ovom segmentu tržišta. To znači da će se analizom obuhvatiti sve registrirane zaposlene i nezaposlene osobe koje posjeduju zanimanja vezana za PPP sektor.

Međutim, uslijed nemogućnosti dobivanja izdvojenih podataka o broju zaposlenih u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, analiza kretanja broja zaposlenih obuhvatit će samo poljoprivredni sektor. U tom kontekstu naredna tabela nam pokazuje potražnju za radnicima na tržištu rada, gdje je vidljiv trend smanjenja zaposlenih u poljoprivrednom sektoru regije Hercegovina u posljednje tri godine. Broj zaposlenih u ovom sektoru je u 2012. godini manji čak za 16,97% u odnosu na 2010. godinu, što predstavlja zabrinjavajući podatak.


Tabela 4: Trend smanjenja zaposlenih u poljoprivrednom sektoru Regije Hercegovina za period 2010 – 2012

Regija HercegovinaPoljoprivreda, šumarstvo i ribolov

2010 2011 2012HNK 868 801 810ZHK 214 161 113Kanton 10 1.045 997 879RS 360 323 263UKUPNO 2.487 2.282 2.065

Izvor: Izračun autora na osnovu sta s čkih podataka en tetskih zavoda za sta s ku

Ovakav pad zaposlenosti u poljoprivrednom sektoru uvjetovan je mnogim faktorima uključujući nerentabilnu proizvodnju, premala poljoprivredna gazdinstva, visoke cijene proizvoda, nekonkurentna domaća proizvodnja, generalna ekonomska kriza, kao i usporeni privredni rast u BiH koji je u 2012. godini zabilježio nultu stopu rasta38.

Neto plaće zaposlenih u poljoprivrednom sektoru

Prosječna neto plaća u poljoprivrednom sektoru za 2012. godini iznosila je 648,49 KM, što je za 21,5% manje od prosječne plaće regije. Iako su primanja u poljoprivrednom sektoru regije ispod prosjeka, ipak je izmjeren pozitivan trend kretanja prosječnih neto plaća ovog sektora na godišnjoj razini od 1,8% za period 2009. - 2012.

Slika 5: Trend povećanja prosječne neto plaće PPP sektora za 2009. - 2012.


Komparirajući prosječne plaće PPP sektora regije Hercegovina sa zabilježenom ponderiranom razinom plaća u ruralnom dijelu ostatka BiH (733 KM), uočiti ćemo da je prosjek regije i u ovom slučaju niži za 11,53%.

38 Evropska Banka za obnovu i razvoj (EBRD): h p://www.ebrd.com


Manje plaće ovog sektora od prosječnih, manja aktivnost stanovništva u poljoprivrednoj proizvodnji između ostalog, značajno utječu i na smanjenje učešća poljoprivrede u BDP-u, koji je u 2012. iznosio je tek 6,3%39, što je najmanji udio u BDP-u zabilježen od 2008. godine.

Nizak prosjek plaća u poljoprivredi uzrokuje i smanjenu aktivnost i nezainteresiranost ruralnog stanovništva da se bavi ovom djelatnošću. Prema podacima UNDP BiH, udio stanovništva koje se bavi poljoprivredom čini se da opada za oko 50 posto sa svakom generacijom40.

Ipak, ukoliko se poljoprivreda vrati u žižu interesiranja ključnih donosioca odluka u BiH, ovaj trend bi se mogao ublažiti ako ne i zaustaviti. Potrebno je poljoprivredu učiniti konkurentnijom na domaćem i inozemnom tržištu i na taj način osigurati povoljne uvijete za njen dalji razvoj ali i rast plaća u ovom sektoru.

Nezaposlenost

Broj registriranih nezaposlenih lica sa zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor u regiji Hercegovina bilježi rast u posljednje tri godine.

Naime, prema podacima službi i zavoda za zapošljavanje regije Hercegovina u prosincu/decembru 2013. godine zabilježeno je 1.305 nezaposlenih lica sa zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor, dok je taj broj za isti period u 2012. godine iznosio 1.187, što predstavlja povećanje broja nezaposlenih za 9,94%. S druge strane, učešće nezaposlenih lica u ukupnoj aktivnoj radnoj snazi poljoprivrednog sektora regije Hercegovina41 iznosi 38,72%, što je manje u odnosu na ukupnu nezaposlenost regije koja iznosi 43,82%.

U kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih najviše je registriranih lica sa srednjom stručnom spremom i to 768 (58,85%), zatim lica sa višom i visokom stručnom spremom 273 (20,92%), dok je kvalificiranih radnika 264 (20,23%).

Kada je riječ o strukturi zanimanja, najviše je registrirano nezaposlenih poljoprivrednih tehničara, čak 606 što čini 46,43% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih lica sa zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor u regiji Hercegovina. Zatim slijede 167 inženjera agronomije (12,8%), 114 ratara (8,73%), itd.

Struktura ukupnog broja nezaposlenih lica sa zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor predstavljena je u slijedećoj tabeli.

39 Agencija za sta s ku BiH: izvor: h p://www.bhas.ba/tematskibilteni/Tematski%20Bilten%20BDP%202005-2012.pdf; pristupljeno 28.02.2014. 40 Analiza konkurentnos poljoprivredno prehrambenih proizvoda u BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH, novembar 2010. godine 41 Ukupna radna snaga poljoprivrednog sektora obuhvata ukupan broj zaposlenih i nezaposlenih lica u ovom sektoru


Tabela 5: Struktura nezaposlenih lica sa zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor uRegiji Hercegovina

REGIJA HERCEGOVINA

ZANIMANJA H-NK ZHK KANTON 10 RS UKUPNO

1 2 3 4 5 6

KV ratar 26 0 76 12 114kemijski laborant 48 0 0 0 48mesar 29 0 0 5 34voćar 0 0 0 12 12cvjećar 22 0 1 3 26stočar 0 0 4 3 7prehrambeni proizvođači 0 0 0 8 8mehaničar polj. Mehanizacije 0 4 0 11 15SSS poljoprivredni tehničar 374 87 58 87 606prehrambeni tehničar 0 0 54 3 57kemijski tehničar 37 0 0 0 37ratarski tehničar 24 0 12 9 45vinogradski tehničar 12 0 0 0 12veterinarski tehničar 0 0 0 1 1stočarski tehničar 0 0 10 0 10VŠS i VSS inženjer agronom 141 0 23 3 167Inženjer tehnologije 0 0 0 17 17dip.ing prehrambene tehnologije 15 0 2 10 27dip.ing agronomije 0 1 11 40 52Veterinary 8 0 0 2 10

UKUPNO 736 92 251 226 1305

Izvor: Izračun autora na osnovu podataka dobivenih od Službi za zapošljavanje HNK, ZHK i Livanjskog kantona i Zavoda za zapošljavanje – Filijala Trebinje

Ovdje je također važno istaći i trend brisanja lica sa evidencije službi i zavoda za zapošljavanje uslijed zasnivanja radnog odnosa42. Zbog nedostatka podataka za Kanton 10 i dio regije Hercegovina koja pripada RS, naredni podaci se odnose samo za Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački kanton.

U ova dva kantonau decembru/prosincu 2013. godine, sa evidencije službi za zapošljavanje H-NK i ZHK brisano je 16 lica sa zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor i takav trend zaposlenosti je nepromijenjen u posljednje tri godine. Najviše je zaposleno lica sa zanimanjem poljoprivredni tehničar (12), dok su zanimanja preostalih četiri zaposlena: kemijski tehničar (1), rukovalac polj. mašinama (1), vinogradski tehničar (1) i inženjer agronom (1). Ovo ukazuje na činjenicu da svaki 43. poljoprivredni tehničar ima priliku da se zaposli, dok je prilika za

42 Prema podacima i izjavama službi za zapošljavanje HNK i ZHK


zapošljavanje zanimanja poput cvjećara, prehrambenih tehničara, ratara, mesara, inženjera agronomije, inženjera prehrambene tehnologija i ostalih još više nepovoljnija.

Obzirom na prethodno analizirane podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti u poljoprivrednom sektoru regije Hercegovina, možemo zaključiti da postoji veliki disbalans u frekvencijama zapošljavanja i broja registriranih nezaposlenih lica sa poljoprivrednim zanimanjima.

Odnosno, na tržištu rada regije Hercegovina prisutno je smanjenje potražnje za zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor.


2.3. Analiza obrazovne ponude u poljoprivrednom Sektoru regije Hercegovina

U svrhu analize obrazovne ponude u poljoprivrednom sektoru regije Hercegovina obrađeni su podaci prikupljeni od srednjih i visokih škola, kao i univerziteta koji obrazuju kadar za zanimanja vezana za PPP sektor a registrirani su za rad na području regije.

U cilju usporedbe postojećih zanimanja i onih koja se stječu nakon završetka školovanja u regiji Hercegovina, obrađeni su podaci o standardnim klasifikacijama zanimanja za BiH iz 2008. godine i na osnovu toga je napravljena baza zanimanja vezanih za PPP sektor (vidi prilog 1).

2.3.1. Analiza upisne politike u srednjem i visokom obrazovanju

Obrazovanje predstavlja ključnu determinantu tržišta rada i predstavlja najvažnije obilježje konkurentnosti radne snage. Razvoj znanja, posebice unutar obrazovnog sektora i sektorskih zanimanja, jedan je od faktora razvoja konkurentnosti temeljene na domaćem znanju. Međutim, posjedovanje stručnog znanja i kvalifikacija samo po sebi nije dovoljno. Zaposleni danas moraju biti sposobni stvarati, analizirati i transformirati informacije, djelotvorno komunicirati te organizirati i koordinirati poslovne aktivnosti. Sve se više traže razvijene komunikacijske sposobnosti, informatička znanja, te sposobnosti i spremnost za daljnje učenje i usavršavanje.

Obrazovanje u BiH, ali i u regiji Hercegovina suočava se sa nizom strukturnih, financijskih i programskih izazova. Možda jedan od najvećih jeste i nemogućnost obrazovnog sistema da programe obrazovanja prilagodi zanimanjima koja se traže na sve zahtjevnijem tržištu rada.

Srednje obrazovanje

Srednje obrazovanje na području regije Hercegovina odvija se u 51 javne škole i tri privatne srednje škole, od kojih sedam škola organizira nastavu u obrazovanju i pripremi učenika za rad u poljoprivredi i prehrambeno prerađivačkoj industriji. Srednje škole koje organiziraju ovakav vid nastave nalaze se u dijelu regije koji administrativno pripada FBiH, dok je u dijelu koji pripada Republici Srpskoj u planu otvaranje srednjih poljoprivrednih škola u Bileći i Trebinju. Prema planiranim programima ove dvije škole će obrazovati učenike za zanimanja poljoprivrednog i prehrambenog tehničara.

Ukupan broj upisanih učenika u poljoprivredno-prehrambenim srednjih školama u 2013. godini iznosi 506, što čini 2,31% od ukupnog broja srednjoškolaca u regiji Hercegovina.


Slika 6: Broja učenika poljoprivredno-prehrambenih srednjih škola u odnosu na ukupan broj srednjoškolaca regije Hercegovina u 2013.


Tabela 6: Lista srednjih škola sa poljoprivredno-prehrambenim smjerovimaNaziv ustanove Zanimanja Broj učenika

JU Srednja teks lna i poljoprivredna škola Mostar

- Poljoprivredni tehničar (IV stepen) - Polukvalificirani cvjećar (III stepen)

18

11JU Srednja škola Konjic - poljoprivredni tehničar (IV stepen) 118JU Srednja škola Čapljina - poljoprivredni tehničar-opći (IV stepen) 98JU Srednja strukovna škola Tomislavgrad - poljoprivredni tehničar (IV stepen) 78JU Srednja strukovna škola Ljubuški - agroturistički tehničar (IV stepen) 176

Srednja škola sa pravom javnos „Obrazovni Centar“ Mostar

- Veterinarski tehničar (IV stepen) - Prehrambeni tehničar (IV stepen) - Agroturistički tehničar (IV stepen) - Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut (IV

stepen)

6

Srednja strukovna škola s pravom javnos „Centar za obrazovanje“ Široki Brijeg

- Poljoprivredni tehničar (IV stepen) - Prehrambeni tehničar (IV stepen)

Nedostupni

UKUPNO 506

Izvor: Izračun autora na osnovu podataka dobivenih od srednjih škola i centara za obrazovanje

Visoko obrazovanje

Kao što je već navedeno u socio-ekonomskoj analizi, visoko obrazovanje na području regije Hercegovina organizirano je kroz rad pet univerziteta/sveučilišta i tri visoke škole.


Tabela 7: Lista visokoobrazovnih institucija u Regiji Hercegovina

Mjesto/Regija Naziv visokoškolske ustanove Broj upisanih studenata u 2012. godini

Trebinje

Univerzitet u Istočnom Sarajevu – Studijski Centar Trebinje

• Fakultet za proizvodnju i menadžment

• Akademija likovne umjetnosti

Univerzitet za poslovni inžinjering i menadžment Banja Luka - Studijski centar Trebinje

• Ekonomski fakultet

• Pravni fakultet

Visoka škola za turizam i hotelijerstvo

562

Hercegovačko Neretvanki kanton/županija

Univerzitet „Džemal Bijedić“ Mostar

• Agromediteranski fakultet

• Ekonomski fakultet

• Fakultet humanističkih nauka

• Fakultet informacijskih tehnologija

• Građevinski fakultet

• Mašinski fakultet

• Nastavnički fakultet

• Pravni fakultet

Sveučilište u Mostaru Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Ekonomski fakultet Filozofski fakultet Fakultet prirodoslovno-matema čkih i odgojnih znanos Fakultet strojarstva i računarstva Akademija likovnih umjetnos Medicinski fakultet Pravni fakultet Fakultet zdravstvenih studija Građevinski fakultet Farmaceutski fakultet Sveučilište/Univerzitet „Hercegovina“ Mostar

• Fakultet za menadžment resursa CKM

• Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije

• Fakultet društvenih znanosti

Visoka škola „Logos“ Mostar

Visoka škola za turizam i menadžment Konjic

13.856

UKUPNO 14.418Izvor: Izračun autora na osnovu podataka en tetskih zavoda za sta s ku


Od prethodno navedenih visokoškolskih ustanova, Agromediteranski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru organiziraju nastavu (studijske programe) vezanu za obrazovanje kadrova u PPP sektoru. Od ukupnog broja upisanih studenata na visokoškolske ustanove regije u akademskoj 2012./2013. godini 4,73% ili 682 studenta su bila upisana na ova dva fakulteta.

Slika 7: Broj studenata upisanih na studijske programe vezane za PPP sektor u odnosu na ukupan broj studenata u 2012./2013.


Agromediteranski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar

U okviru Univerziteta „Džemal Bijedić“ 1997. godine formiran je Agromediteranski fakultet sa ciljem da u agroekološkim uslovima submediteranskog dijela BiH razvija specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju.

Nastava na fakultetu se odvija prema Bolonjskom procesu, a dodiplomski studij organiziran je u dva smjera i to: 1. voćarsko-vinogradarski i 2. povrtlarsko-cvjećarski, nakon čega se stiče zvanje bachelor-inženjer poljoprivrede (180 ECTS).

Nakon završenog dodiplomskog studija, studenti imaju priliku upisati i postdiplomski studij koji je organiziran u dvije studijske grupe: 1. Ekologija i upravljanje okolišem i 2. Voćarstvo, nakon čega studenti stječu zvanje magistar poljoprivrednih nauka (300 ECTS).

Na akademskoj 1997./1998. godini nastavu je pohađalo samo 14 studenata, dok je taj broj kasnije rastao da bi u akademskoj 2012./2013. godini dostigao nivo od 194 upisana studenta od čega 164 redovnih i 30 vanrednih.

Međutim, broj upisanih studenata u 2012. godini je manji za 34,89% u odnosu na akademsku 2009./2010., odnosno zabilježen je trend smanjenja broja upisanih studenata na Agromediteranski fakultet u posljednje četiri godine, što se može vidjeti iz sljedeće tabele:


Tabela 8: Upisani studenti na Agromediteranskom fakultetu u periodu 2009. – 2013. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013.

Redovni 241 246 178 164Vanredni 57 59 49 30UKUPNO 298 305 227 194


Slika 8: Trend upisa studenata na Agromediteranski fakultet za period 2009. – 2013.

Izvor: Izračun autora na osnovu podataka en tetskih zavoda za sta s ku

Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru

Agronomski i prehrambeno tehnološki fakultet je visokoškolska institucija Sveučilišta u Mostaru koja obrazuje i usavršava kadrove za potrebe poljoprivredne i prehrambene industrije. Nastao je 1994. godine kao rezultat naraslih potreba za obrazovanjem kadrova u poljoprivredi.

Nastava na ovom fakultetu se također odvija prema Bolonjskom procesu a dodiplomski studij organiziran je u dva preddiplomska studija i to: 1. Agronomija i 2. Prehrambena tehnologija, nakon čega se stiče zvanje 1. bachelor agronomije općeg smjera (180 ECTS) i 2. bachelor prehrambene tehnologije (180 ECTS).

Nakon završenog dodiplomskog studija, studenti imaju priliku upisati i diplomski studij koji je organiziran u tri studijska smjera: 1. Bilinogojstvo, 2. Agroekonomika i 3. Prehrambeno inženjerstvo, nakon čega studenti stječu zvanje magistar agronomije, odnosno magistar prehrambenog inženjerstva (300 ECTS).

Za razliku od Agromediteranskog fakulteta, trend upisa studenata na Agronomski i prehrambeno tehnološki fakultet bilježi konstantan rast. U školskoj 2012./2013. godini upisano je 488 studenta, što je za 35,55% uvećanje u odnosu na 2009./2010.


Tabela 9: Upisani studenti na Agronomskom i prehrambeno tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u periodu 2009. – 2013.

2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013.Redovni 289 373 419 484Vanredni 71 36 17 4UKUPNO 360 409 436 488

Izvor: Agronomsko i prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostar

Slika 9: Trend upisa studenata na Agronomski i prehrambeno tehnološki fakultetSveučilišta u Mostaru za period 2009. – 2013.

Izvor: Agronomsko i prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostar

Iz prethodno analiziranih podataka, bez obzira na razlike između fakulteta, može se zaključiti da sveukupni trend upisa studenata na studije vezane za PPP sektor u regiji Hercegovina bilježi rast u posljednje četiri godine. Naime, ukupan broj upisanih studenata na oba fakulteta u akademskoj 2012./2013. iznosio je 682, što predstavlja uvećanje za za 2,86% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno uvećanje za 3,65% u odnosu na akademsku 2009./2010. godinu. Ovakve projekcije nam govore da će u naredne četiri godine tržište rada biti bogatije za nešto više od 600 inženjera agronomije i prehrambene industrije.

Obrazovanje odraslih

Obrazovanje odraslih u dijelu regije koji administrativno pripada RS obavlja se na osnovu Zakona o obrazovanju odraslih Republike Srpske, dok takav zakon u dijelu regije koji pripada FBiH još uvijek nije donesen. Obrazovanje odraslih na području regije Hercegovina organizira se kroz specijalne programe srednjih škola, fakulteta i obrazovnih centara, dok se neformalne edukacije provode kroz aktivnosti i projekte implementirane od strane udruženja i nevladinih organizacija.

Najznačajniji centri za prekvalifikaciju i doobuku, sa formalnim programima obrazovanja u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije su:

1. Obrazovni centar Mostar i 2. Centar za obrazovanje Široki Brijeg


koji imaju formalne programe osposobljavanja i prekvalifi kacije u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru.

Udruženja i nevladine organizacije također periodično, u okviru svojih mogućnosti i programskih aktivnosti, organiziraju neformalni program stručnog osposobljavanja u oblasti poljoprivrede i agrobiznisa. Neki od njih su:

1. Centar za ruralni razvoj i poljoprivredu Hercegovine2. UG „Nešto Više“3. NVO "Centar za razvoj Hercegovine" Trebinje4. Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar5. Savez poljoprivrednih udruženja Općine Jablanica6. Savez poljoprivrednih udruženja Općine Konjic

2.3.2. Analiza obrazovnih programa

Analiza obrazovnih programa srednjih škola

Analizom plana i programa poljoprivrednih srednjih škola regije Hercegovina utvrđeno je da sve poljoprivredne škole u svom planu i programu, pored općih predmeta, imaju i strukovne predmete poput poljoprivredne botanike, uzgoj biljaka, zemljište i njeno uređenje, ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo, vinarstvo, itd. (prilog 2).

Međutim, niti jedna škola nije imala zaseban predmet koji bi obrađivao suvremene načine organske poljoprivredne proizvodnje, iako u BiH prema analizama Svjetske banke i Organizacije ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO UN), postoje odlični preduvjeti za njen razvoj.

Također, u analiziranim planovima i programima srednjih škola nije bilo predmeta koji bi specifično ukazivali na adaptaciju poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, iako se predviđa da će BiH u narednom periodu biti pod značajnim utjecajem ovih promjena. Naime, predviđanja su da će klimatske promijene u najvećoj mjeri utjecati na poljoprivredni sektor, zahtijevajući njegovu prilagodbu u smislu poljoprivredne opreme i prakse, kao i dodatnog rada na odabiranju i uvođenju novih sorti prilagođenih novonastalim klimatskim uvjetima43.

Zanimljivo je istaći da prema planu i programu učenici u prve tri godine ukupno provedu 240 sati na praksi (80 sati na godišnjem nivou). Praktična nastava se izvodi po potrebi poslova u poljoprivredi i organizira se većinom u ljetnom periodu. Ukoliko se radi o četverogodišnjem programu obrazovanja, praktična nastava u završnim razredima se svodi na razinu od 40 sati godišnje i namijenjena je izradi završnog rada (maturski rad).

Prethodno navedena analiza navodi nas na zaključak da učenici srednjih škola tokom školovanja imaju priliku da provedu značajno vrijeme prakticirajući svoje znanje iz oblasti poljoprivrede.

43 S. Radušin, S. Oprašić, M.Cero, I. Abdurahmanović, G. Vukmir: Drugi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u BiH skladu sa okvirnom konvencijom ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Sarajevo, juni 2013., str. 76.; izvor: h p://www.un.ba/upload/documents/BiH_SNCBiH_BHS-L.pdf


Međutim, istraživanja stavova poslodavaca ukazuju na činjenicu da oni nisu zadovoljni praktičnim znanjima koje posjeduju kandidati za posao44. Uzroci njihovom nezadovoljstvu se mogu tražiti u nezainteresiranosti i neafirmiranosti učenika da usvoje zadovoljavajući nivo znanja, odnosno nekvalitetnoj izvedbi praktične nastave.

Analiza studijskih programa

Analizom plana i programa studijskih programa Agromediteranskog i Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta utvrđeno je da u svom planu i programu ovi fakulteti obrađuju strukovne predmete poput agrarne botanike, uzgoj biljaka, poljoprivredna mehanizacija, pedologija, melioracije, vrtlarstvo, rasadničarstvo, pčelarstvo, berba, pakovanje i čuvanje povrća i cvjeća, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo, vinarstvo, itd. (za detaljan pregled studijskih programa vidjeti priloge 3 i 4).

Na studijskim smjerovima oba fakulteta izučavaju se predmeti poput specijalnog povrtlarstva, organske proizvodnje povrća, proizvodnje povrća u zatvorenom prostoru, što predstavlja preduvjet stvaranja kadrova koji će moći odgovoriti suvremenim izazovima razvoja poljoprivrede, naročito regije Hercegovina.

Ovo posebice ima vrijednost kada govorimo o granama organske proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, koji imaju visoku tržišnu vrijednost po jedinici proizvodnje. Razvoj tržišta i sve veća potražnja za organski proizvedenom hranom generira sve veću potražnju za obrazovnim profilima koji se mogu nositi sa izazovima ove proizvodnje.

Također je analizom utvrđeno da se na oba fakulteta, u okviru zasebnih predmeta izučava agroklimatologija, odnosno agrometeorologija. Ovi predmeti obrađuju teme klimatskih promjena i prijeke potrebe adaptacije poljoprivredne proizvodnje na ove promijene. Stoga studenti imaju priliku da usvoje gradivo koje će moći primijeniti u praksi, odnosno steći znanja za koja poslodavci objektivno imaju potrebu.

Analizom studijskog plana i programa fakulteta također je utvrđeno da se preko 45% nastave izvodi putem vježbi i praktične nastave, što ukazuje da studenti pored teorijske osnove imaju priliku da steknu i praktična znanja u oblasti poljoprivrede i prehrambene proizvodnje.

Međutim, kao što je to slučaj i sa srednjim obrazovanjem, poslodavci nisu zadovoljni praktičnim znanjima koje posjeduju kandidati za posao45. I ovdje se uzroci nezadovoljstva poslodavaca mogu tražiti u nezainteresiranosti i neafirmiranosti studenata da usvoje zadovoljavajući nivo praktičnog znanja, odnosno nedovoljno kvalitetnoj izvedbi praktične nastave.

44 Federalni zavod za zapošljavanje: Analiza tržišta rada i zapošljavanja u FBiH u 2012. godini sa procjenama za 2013. godinu; izvor: www.fzzz.ba45 Ibid. 44


2.3.3. Klasifikacija zanimanja u poljoprivrednom sektoru

Diversifikacija zanimanja na tržištu rada regije Hercegovina sve je izraženija. Prema klasifikaciji zanimanja iz 2008. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano 3.806 standardnih zanimanja, od kojih se 320 (8,4%) može svrstati kao zanimanja vezana za PPP sektor (za listu zanimanja vezana za PPP sektor vidi prilog 1).

Slika 10: Broj zanimanja prema standardnoj klasifikaciji zanimanja u BiH iz 2008. godine

Izvor: Agencija za sta s ku BiH

Međutim, u pogledu vrste zanimanja koje se stječu kroz obrazovni sistem u regiji Hercegovina, srednjoškolci i studenti se školuju za tek 11 od ukupno 320 zanimanja registriranih u standardnoj klasifikaciji.

Čak i kada uspješno završe školovanje i steknu određena znanja u okviru ovih 11 zanimanja, mladi se suočavaju sa ozbiljnim primjedbama poslodavaca na njihovu kvalificiranost i obučenost. Naročito je istaknut problem kod srednjeg usmjerenog obrazovanja koje daje usko specijalizirane vještine za potencijalni „prvi posao“, ali ne i dovoljno široko obrazovanje za buduće promjene poslova i zanimanja46.

46 Povezanost potražnje ekonomije i ponude obrazovanja u BiH, CEPOS, Sarajevo, 2005.


2.4. Analiza usklađenosti ponude i potražnjeza poljoprivredna zanimanja u regiji Hercegovina

Jedan od makroekonomskih ciljeva svake zemlje predstavlja puna zaposlenost radne snage.

Međutim, do pune zaposlenosti, bez obzira o kojem privrednom sektoru je riječ, skoro je nemoguće doći. Samo dio radno sposobnog stanovništva je spremno da konkurira na sve većem i zahtjevnijem tržištu rada. Zbog toga je od izuzetne važnosti da se konstantno analiziraju i uspoređuju trendovi ponude i potražnje na tržištu rada kako bi se moglo ispravno pristupiti planiranju obrazovnih programa i njihovih ishoda kao ključnih determinanti tržišta rada.

Svaka takva analiza mora uzeti u obzir prirodan odlijev u mirovinu, ali i razvojne potrebe tako da neki od programa koji možda pokazuju viškove mladih po radnom mjestu mogu u stvarnosti biti nedovoljni za srednjoročne planove razvoja. Upravo ove principe ćemo primijeniti tokom analize potražnje i ponude radne snage u poljoprivrednom sektoru regije Hercegovina.

U kontekstu prethodno rečenog, procjena odlijeva radne snage u mirovinu može se izvršiti na osnovu analize dobne strukture zaposlenih u poljoprivrednom sektoru. Takvom analizom došli smo do zaključka da broj zaposlenih osoba starosne dobi od 50-64 godine participira sa 15,92% od ukupnog broja zaposlenih u ovom sektoru. Odnosno, procijenjeno je da će u poljoprivrednom sektoru, u narednih 10 godina nastati potražnja za zapošljavanjem novih 330 radnika po osnovu odlaska istog broja zaposlenih u mirovinu.

Slika 11: Učešće radnika dobi 55-64 u ukupnom broju zaposlenih PPP sektora regije Hercegovina u 2012

Izvor: Izračun autora na osnovu podataka en tetskih zavoda za sta s ku

S druge strane, ponuda radne snage je mnogo veća od potražnje, što se može zaključiti iz sljedećeg:

• Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u 2013. godini nalazi se 1.305 nezaposlena sa zanimanjima vezanim za poljoprivredu, a prisutan je i trend njihovog rasta.

• Broj učenika srednjih poljoprivrednih škola upisanih u 2012./2013. godinu iznosio je 500, dok je studije na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u


Mostaru i Agronomskog i prehrambeno-tehnološki fakulteta Sveučilišta u Mostaru u istoj akademskoj godini upisalo 682 studenta.

To znači da će se u narednom petogodišnjem periodu na tržištu rada naći preko 1.000 svršenih srednjoškolaca i studenata sa zanimanjima vezanim za poljoprivredni sektor.

Uzimajući u obzir prethodno analizirane trendove, procijenjena ponuda radne snage u sektoru poljoprivrede regije Hercegovina u narednih pet godina dostići će razinu od preko 2.350 lica, što je mnogo zabrinjavajuće u odnosu na procjenu generirane potražnje.

Stoga postoji prijeka potreba da se pažljivim i dugoročnim planiranjem izgradnje ljudskih resursa utječe na upisne kvote, kao i na vrste obrazovnih programa koji će se nuditi u budućnosti. Na taj način se može dugoročno utjecati na uravnoteženje ponude i potražnje radne snage poljoprivrednog sektora te staviti obrazovne institucije u funkciju lokalnog ekonomskog razvoja regije.


3. ANALIZA ANKETE POSLODAVACA PPP SEKTORA REGIJE HERCEGOVINA

3.1. Metodologija provođenja ankete

3.1.1. Cilj i predmet istraživanja

Primarni cilj anketiranja poslodavaca prehrambeno-prerađivačkog sektora regije Hercegovina je stjecanje realnog uvida u stanje na tržištu rada, obzirom da se metodom desk research-a nije moglo doći do potrebnih podataka. Obzirom da mišljenja, ocjene i sugestije poslodavaca bitno utječu na izvođenje neophodnih objektivnih zaključaka i davanje preporuka, njihovim anketiranjem bi se potvrdila vjerodostojnost cjelokupne analize.

Predmet istraživanja su poslodavci koji po klasifikaciji djelatnosti pripadaju prehrambeno-prerađivačkoj industriji ili koji raspolažu sa poljoprivrednim infrastrukturnim resursima i kapacitetima na području regije Hercegovina. Za određivanje relevantnosti poslovnih subjekata za ovo istraživanje korištena je Klasifikacija djelatnosti u BiH iz 2010. godine (KDBiH 2010). Poslovni subjekti relevantni za ovu analizu se nalaze u nekoj ili više slijedećih oblasti/grana/razreda djelovanja:

• Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima • Skupljanje nekul viranih šumskih plodova i proizvoda, osim šumskih sor menata • Ribolov i akvakultura • Proizvodnja prehrambenih proizvoda • Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda • Prerada i konzerviranje riba, ljuskara i mekušaca • Prerada i konzerviranje voća i povrća • Proizvodnja biljnih i živo njskih ulja i mas • Proizvodnja mliječnih proizvoda • Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizvoda• Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača • Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda • Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje • Proizvodnja pića • Proizvodnja vina • Proizvodnja duhanskih proizvoda • Proizvodnja eteričnih ulja • Proizvodnja strojeva za poljoprivredu i šumarstvo • Proizvodnja strojeva za industriju hrane, pića i duhana• Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama • Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima • Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom • Cestovni prijevoz robe • Skladištenje i pomoćne djelatnos u prijevozu • Skladištenje robe • Istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanos ma • Veterinarske djelatnos


3.1.2. Zadaci

Shodno postavljenim ciljevima, utvrđeni su konkretni zadaci:

• Izraditi bazu podataka o poslodavcima poljoprivredne i vezane prehrambeno-prerađivačke industrije;

• Utvrditi trenutnu zaposlenost i potrebu poslodavaca za dodatnim zapošljavanjem radne snage;

• Identificirati potrebne kvalifikacije i zanimanja vezana za PPP sector;• Ocijeniti mišljenje poslodavaca o kvalifikacijama raspoložive radne snage i obrazovne

ponude regije Hercegovina• Usvojiti odgovarajuće zaključke i preporuke za usklađivanje ponude i potražnje na tržištu

rada PPP sektora regije Hercegovina.

3.1.3. Anketa

U anketi su korištena pitanja zatvorenog tipa sa ponuđenim modalitetima odgovora, osim uvodnih informativnih pitanja, uz napomenu da je poslodavcima ostavljena mogućnost da ponude i vlastite odgovore na skoro svako pitanje.

Pored općih pitanja o poslodavcima upitnik je sadržavao pitanja o broju trenutno zaposlenih lica, zainteresiranosti poslodavaca za upošljavanje novih radnika, mogućnosti pronalaženja adekvatne radne snage na tržištu rada i njihovo zadovoljstvo stečenim znanjem novo uposlenih radnika.

3.1.4. Prikupljanje podataka i realizacija

Anketiranje poslodavaca je izvršeno tokom mjeseca marta/ožujka 2014. godine.

Anketu su telefonskim putem vršili prethodno obučeni i pripremljeni anketari. U nekoliko slučajeva poslodavci su zahtijevali da anketu popune pismenim putem (putem emaila ili fax-om) što im je omogućeno. Rezultati anketiranja su dati u formi gotovih izvještaja, u tabelarnom obliku, kao i grafikona, tako da mogu poslužiti potencijalnim korisnicima i za druge različite namjene. Mada nisu metodološki usklađeni, dobiveni rezultati su usporedivi sa podacima drugih izvora, kao što su statistički izvještaji, studije i dr.

3.1.5. Uzorak

Za odabir uzorka primijenjena je kombinacija klasterskog i prigodnog uzorka. Uzorak je činilo 436 poduzeća ili 2,12% koji su odgovarali kriteriju pretrage prema KDBiH 2010, odnosno pripadnosti nekoj od oblasti/grana/razreda djelovanja u PPP sektoru. Od ukupnog broja intervjuiranih poduzeća njih 92 je dalo odgovore na postavljena pitanja.


3.1.6. Obrada podataka i prikaz rezultata anketiranja

Prikupljeni podaci su odmah po anketiranju unošeni u već pripremljenu bazu podataka u tabelarnom kalkulatoru (Excel). Tokom unošenja, podaci su analizirani i provjeravani sa stanovišta kompletnosti podataka, pri čemu se razmatralo da li su dostavljeni podaci dovoljni za analizu stavova svakog pojedinog poslodavca.

Obradom prikupljenih podataka dobiveni su određeni pokazatelji koji predstavljaju ilustraciju stanja, kao i očekivanih promjena među poslodavcima poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog sektora regije Hercegovina u 2014. godini. Podaci su statistički obrađeni u tabelarnom kalkulatoru Microsoft Excel 2010, dok su rezultati prikazani grafički i tabelarno.

3.2. Rezultati analize

Istraživanjem je obuhvaćen uzorak od 436 poslodavca prehrambeno-prerađivačkog sektora regije Hercegovina od kojih je 92 ili 21,10% učestvovalo u anketiranju. Uzimajući u obzir da telefonska anketa prema nekim autorima ima odziv od 10-ak %, možemo reći da u ovom slučaju odziv poslodavaca predstavlja prilično dobar rezultat. Osnovni razlog nemogućnosti dobivanja podataka od poslovnih subjekata jeste činjenica da više od polovine poslovnih subjekata nema aktivne kontakt podatke (broj telefona, faxa, e-pošte) u bazama poslovnih subjekata ili kod telekom operatera. Navedeno je prikazano na narednoj slici.

Slika 12: Rezultati anketiranja poslodavaca

Izvor: Proračun autora na bazi podataka dobivenih anke ranjem

Od 92 anketirana poslodavca regije Hercegovina, njih 15 je registrirano sa sjedištem u Republici Srpskoj, dok je 77 poslodavaca registrirano na području regije koje administrativno pripada Federaciji BiH, što je u relativnom odnosu prikazano na narednoj slici.


Slika 13: Struktura anketiranih poslodavaca regije Hercegovina prikazana prema administrativnoj pripadnosti entitetima


Tabela 10: Broj anketiranih poslodavaca prema mjestu registracije sjedištaprivrednog subjekta

Općina Broj poslodavacaGrad Mostar 11Čitluk 10Ljubuški 10Čapljina 9Posušje 8Trebinje 8Livno 7Grude 5Bileća 3Nevesinje 3Široki Brijeg 3Tomislavgrad 3Jablanica 2Konjic 2Kupres 2Prozor - Rama 2Stolac 2Ljubinje 1Ravno 1UKUPNO 92


U prethodnoj tabeli dat je pregled privrednih subjekata obuhvaćenih anketom poslodavaca. Najviše poslodavaca, 60,8%, koncentrirano je na području šest općina, i to: Grada Mostara, Čitluka, Ljubuškog, Čapljine, Posušja i Trebinja što ukazuje na visok intenzitet poljoprivredne i prehrambeno-prerađivačke aktivnosti na ovim područjima. Preostalih 39,2% anketiranih poslodavaca je disperzirano na 13 općina regije Hercegovina, dok sa područja općina Berkovići, Istočni Mostar, Gacko i Neum nismo imali anketiranih poslodavaca.


3.2.1. Status vlasništva poslovnih subjekata

Analiza poslodavaca poljoprivrednog i vezanog prehrambeno prerađivačkog sektora uzima u obzir status vlasništva nad poslovnim subjektima. Najveći broj anketiranih poslovnih subjekata je u privatnom vlasništvu i iznosi preko 70%. Samo mali dio poslovnih subjekata je još uvijek u državnom i mješovitom vlasništvu i uglavnom se odnosi na veterinarske stanice. Naredna slika prikazuje strukturu anketiranih poslovnih subjekata prema statusu vlasništva.

Slika 14: Struktura anketiranih poslodavaca PPP sektora regije Hercegovina prikazanaprema statusu vlasništva poslovnog subjekta


3.2.2. Analiza zaposlenosti prema pravnim subjektima

Anketirani poslodavci su naveli da ukupno zapošljavaju 2.100 radnika, od čega je 1.733 (82,52%) radnika zaposleno na puno radno vrijeme, dok je 367 (17,48%) zaposleno sezonski. Naredna slika prikazuje strukturu zaposlenih prema vrsti zasnovanog radnog odnosa.

Slika 15: Struktura zaposlenih u PPP sektoru prema vrsti zasnovanog radnog odnosa



Promatrajući strukturu zaposlenih prema entitetima, može se uočiti da je frekvencija zapošljavanja radnika veća u poduzećima u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH. Naime, 15 poslodavaca iz RS zapošljava 29% od ukupnog broja radnika koje zapošljavaju anketirani poslodavci.

Nadalje, ukoliko promatramo strukturu zaposlenih prema veličini poduzeća47, vidljivo je da frekvencija zapošljavanja dostiže svoju najveću vrijednost kod mikro i malih poslodavaca (86). Upravo oni zapošljavaju 48,86% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod anketiranih poslodavaca. Srednja poduzeća, njih pet, absorbuju 32,10% zaposlenih, dok jedno veliko poduzeće apsorbuje 19,05% zaposlenih. Navedeno je prikazano na narednoj slici.

Slika 16: Broj zaposlenih prema veličini anketiranih poslodavaca


Najznačajniji poslodavci koji zapošljavaju najveći broj radnika su: Swisslion d.o.o. Trebinje (400 zaposlenih), MEGGLE d.o.o. Posušje (180 zaposlenih) i ZVEČEVO-LASTA d.d. Čapljina (160 zaposlenih). Ova tri privredna subjekta zajedno generiraju 35,24% radnih mjesta od ukupnog broja radnika kojeg zapošljavaju anketirani poslodavci.

3.2.3. Analiza potreba za dodatnim zapošljavanjem

Cilj ovog dijela analize jeste prikaz potreba za dodatnim zapošljavanjem koje imaju poslodavci u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na području regije Hercegovina. Naime, 38 anketiranih poslodavaca (38,57%) odgovorilo je pozitivno na pitanje da li imaju potrebe za dodatnim zapošljavanjem radnika u narednom periodu. Zabrinjavajući je podatak da se 61,43% poslodavaca izjasnilo da nema potrebe za dodatnim zapošljavanjem radnika. Kao razlog nezapošljavanja većina ih je navela nepovoljnu ekonomsku situaciju u državi.

47 Poduzeća se prema veličini razvrstavaju na: mikro (do 10 zaposlenih), male (10-50), srednje (50-250) i velike (preko 250). Izvor podataka: M. Mlinarić, K. Bačić: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u FBiH 2009. -2010., Inženjerski biro d.d., decembar 2008., str. 11.


Slika 17: Potrebe za dodatnim zapošljavanjem u PPP sektoru regije Hercegovina


S druge strane, poslodavci koji su se pozitivno izjasnili po pitanju dodatnog zapošljavanja, u narednom periodu planiraju zaposliti 253 radnika. Najveći broj radnika se planira zaposliti u proizvodnji mliječnih proizvoda (24,9%), zatim u: biljnoj i stočarskoj proizvodnji, lovstvu i uslužnim djelatnostima povezane s njima (15,41%), preradi i konzerviranju voća i povrća (11,85%), proizvodnji pekarskih proizvoda i proizvoda od brašna i kolača (8,7%), nepoznatim djelatnostima48 (7,5%), proizvodnji ostalih prehrambenih proizvoda (5,13%) i trgovini na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim životinjama (5,13%). Potrebe za dodatnim zapošljavanjem prema djelatnosti koju poslodavac obavlja detaljno su prikazane u narednoj tabeli.

48 Od ukupnog broja anke ranih poslodavaca, pet se nisu izjasnila o djelatnos koju obavljaju, dok je njih troje iskazalo potrebu za zapošljavanjem 19 radnika.


Tabela 11: Prikaz potreba za dodatnim zapošljavanjem radnika u PPP sektoru regije Hercegovina prema vrsti djelatnosti koju poslodavci obavljaju

Vrsta djelatnos Potreban

broj radnika

10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda 6301 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima 3910.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća 3010.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača 22*Nepoznata djelatnost 1910.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda 1346.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama 1310.6 Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizvoda 1011.02 Proizvodnja vina 910.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje 811.0 Proizvodnja pića 846.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima 675 Veterinarske djelatnos 646.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom 510.4 Proizvodnja biljnih i živo njskih ulja i mas 2UKUPNO 253


Zanimljivo je istaći da je potreba za zapošljavanjem radnika značajno manja u dijelu regije Hercegovina koji administrativno pripada RS (16,2%) u odnosu na dio u FBiH. Ovakav odnos je i za očekivati s obzirom da se 83,7% poslodavaca nalazi upravo u dijelu regije koji administrativno pripada Federaciji BiH.

3.2.4. Analiza potreba za specifičnim zanimanjima vezanim zapoljoprivredni i prehrambeno-prerađivački sektor

Cilj ovog dijela analize jeste utvrditi strukturu i broj traženih zanimanja u PPP sektoru regije Hercegovina. Prilikom anketiranja poslodavci se nisu izjasnili o kvantitetu potrebnih zanimanja i broju radnika prema njihovoj stručnoj spremi, stoga ćemo podatke o potrebnim zanimanjima prikazati prema pojedinom poslodavcu. Broj poslodavaca koji je iskazao potrebe za zapošljavanjem određenih zanimanja može se uzeti kao ponder za razinu minimalne potražnje datog zanimanja na tržištu rada PPP sektora regije Hercegovina.

Dakle, prema rezultatima istraživanja sprovodnog za potrebe ove analize, 29 poslodavaca, ili 32% od ukupnog broja anketiranih u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru regije Hercegovina iskazali su potrebe za angažiranjem radnika sa visokom stručnom spremom. S druge strane, 27 poslodavaca, ili 29,54% od ukupnog broja anketiranih, iskazalo je potrebu za zapošljavanjem kvalificiranih i polukvalificiranih radnika, dok je 23 poslodavca, ili 25%, spremno zaposliti radnike sa srednjom stručnom spremom. Prethodno navedeno prikazano je na narednoj slici.


Slika 18: Broj poslodavaca PPP sektora regije Hercegovina koji planiraju zaposlitidodatnu radnu snagu


Najtraženija tri zanimanja u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru su: inženjeri agronomije kojih potražuje 13,04% anketiranih poslodavaca, inženjeri tehnologije raznih profila kojih potražuje 9,8% anketiranih poslodavaca i veterinari kojih potražuje 7,6% poslodavaca. Detaljan prikaz ostalih traženih zanimanja i broj poslodavaca koji ih potražuju dat je u narednoj tabeli.

Tabela 12: Vrste zanimanja i broj anketiranih poslodavaca PPP sektora regije Hercegovinakoji su iskazali potrebu za njihovim zapošljavanjem

Naziv zanimanja Broj poslodavaca inženjer agronomije 12inženjer tehnologije raznih profi la 9veterinari 7poljoprivredni i kemijski tehničari 6vozači i rukovaoci radnim mašinama 6berači i obična radna snaga 5radnici ekonomske struke 5pekari 4trgovci 3skladištari 3mesari 3farmaceu 2stočari 1kuhari 1ugos telji 1zanatlije 1Izvor: Proračun autora na bazi podataka dobivenih anke ranjem.


3.2.5. Analiza ponude radne snage sa specifičnim zanimanjimavezanim za poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački sektorregije Hercegovina

U okviru ovog poglavlja razmatra se kvaliteta ponude radne snage na tržištu rada poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog sektora regije Hercegovina. Najprije će biti analizirana mogućnost poslodavaca da pronađu odgovarajuće profile na tržištu rada, dok drugi aspekt analize uzima u obzir zadovoljstvo poslodavaca stečenim znanjima ponuđene radne snage nakon završenog školovanja.

Dakle, prema rezultatima analize 71,43% anketiranih poslodavaca je odgovorilo da, ukoliko imaju potrebu, na tržištu rada mogu pronaći radnike odgovarajućih zanimanja. S druge strane, 28,57% poslodavaca je suprotnog mišljenja, što je prikazano na narednoj slici.

Slika 19: Stavovi poslodavaca o dostupnosti odgovarajuće radne snage na tržištu radaregije Hercegovina


Najveći broj poslodavaca koji smatraju da mogu pronaći odgovarajuće zanimanje na tržištu rada bavi se trgovinom na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim životinjama, odnosno obavljaju djelatnost proizvodnje vina. Naime, 19 poslodavaca od 21 koji su registrirani za obavljanje ove dvije djelatnosti izjavili su da mogu pronaći odgovarajuće zanimanje na tržištu rada regije Hercegovina. Također je zanimljivo istaći da svih šest poslodavaca koji su registrirani za proizvodnju mliječnih proizvoda imaju mišljenje da se potrebna zanimanja mogu pronaći na tržištu rada.

S druge strane, najnezadovoljniji poslodavci sa ponudom zanimanja na tržištu rada regije Hercegovina su oni koji obavljaju slijedeće djelatnosti:

• trgovinu na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima; • biljnu i stočarsku proizvodnju, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima; i• proizvodnju pripremljene hrane za životinje.

Detaljan prikaz stavova i mišljenja poslodavaca o mogućnostima pronalaska odgovarajućeg zanimanja na tržištu rada regije Hercegovina prikazan je u narednoj tabeli.


Tabela 13: Stavovi poslodavaca o mogućnostima pronalaska odgovarajućih zanimanja na tržištu rada regije Hercegovina

Vrsta djelatnos koji obavljaju poslodavci Mogućnost pronalaska

odgovarajuće radne snageDA NE UKUPNO

46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama 10 1 11

11.02 Proizvodnja vina 9 1 10

10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda 7 1 8

10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda 6 0 6

75 Veterinarske djelatnos 6 2 8

10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača 5 1 6

46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima 5 4 9

10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća 4 1 5

11.0 Proizvodnja pića 4 2 6

*Nepoznata djelatnost 4 1 501 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima 3 2 5

10.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje 3 2 546.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom 3 0 3

10.1 Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda 2 1 3

10.4 Proizvodnja biljnih i živo njskih ulja i mas 1 0 1

10.6 Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizovoda 0 1 1

UKUPNO 72 20 92


Iako većina poslodavaca smatra da se odgovarajuća zanimanja i radna snaga mogu pronaći na tržištu rada, ipak 65,71% anketiranih poslodavaca nije zadovoljno kvalitetom stečenog znanja radne snage koja im se nudi. Oni su također nezadovoljni obrazovnim sistemom i smatraju da trenutni način obrazovanja kadra za zanimanja vezana za poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački sektor nije efikasan i ne kreira kvalitetnu konkurentnu radnu snagu. Kao najčešći problem navodi se nezadovoljstvo praktičnim znanjima svršenih srednjoškolaca i studenta, kao i da obrazovanje ne prati potrebe poslodavaca za specifičnim znanjima. Određeni broj anketiranih poslodavaca stajališta je da se uključivanjem nevladinog sektora u rješavanje ove problematike mogu učiniti značajni koraci u poboljšanju konkurentnosti mlade radne snage na tržištu rada.

Na narednoj slici prikazana je struktura broja nezadovoljnih poslodavaca kvalitetom i razinom znanja ponuđene radne snage u odnosu na ukupan broj anketiranih poslodavaca.


Slika 20: Učešće broja nezadovoljnih poslodavaca kvalitetom i razinom znanja ponuđene radne snage u odnosu na ukupan broj anketiranih poslodavaca regije Hercegovina


Stečenim znanjem najnezadovoljniji su proizvođači vina. Iako su se izjasnili da za njihove potrebe mogu pronaći odgovarajuća zanimanja na tržištu rada, sedam od ukupno deset (70%) poslodavaca koji su registrirani za obavljanje ove djelatnosti nezadovoljni su kvalitetom i razinom znanja ponuđene radne snage. Za njima ne zaostaju ni proizvođači ostalih prehrambenih proizvoda gdje pet od ukupno osam (62,5%) anketiranih poslodavaca nije zadovoljno kvalitetom i razinom znanja ponuđene radne snage. U grupu nezadovoljnih ubrajaju se i proizvođači pića, mliječnih proizvoda i pekarskih proizvoda, gdje je u svakom od ova tri klastera zabilježeno da četiri od šest (66,66%) anketiranih poslodavaca nisu zadovoljni kvalitetom i razinom stečenog znanja ponuđene radne snage.

S druge strane, ponuđenom radnom snagom su najzadovoljniji poslodavci koji obavljaju veterinarsku djelatnost. Naime, šest od osam (75%) poslodavaca koji obavljaju ovu djelatnost zadovoljno je kvalitetom i razinom stečenog znanja ponuđene radne snage (veterinara).

U ostalim djelatnostima broj zadovoljnih i nezadovoljnih poslodavaca je manje više izjednačen.

U sljedećoj tabeli detaljno je prikazan odnos zadovoljnih i nezadovoljnih poslodavaca kvalitetom i razinom stečenog znanja ponuđene radne snage na tržištu rada regije Hercegovina.


Tabela 14: Odnos zadovoljnih i nezadovoljnih poslodavaca kvalitetom i razinom stečenog znanja ponuđene radne snage prema vrsti djelatnosti koju obavljaju

Vrsta djelatnos koju obavlja poslodavac Zadovoljstvo kvalitetom ponuđene radne snageDA NE UKUPNO

11.02 Proizvodnja vina 3 7 10

10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda 3 5 8

46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama 6 5 11

46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima 4 5 9

10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda 2 4 6

10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača 2 4 6

10.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje 1 4 5

11.0 Proizvodnja pića 2 4 6

* Nepoznata djelatnost 0 5 501 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima 2 3 5

10.1 Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda 0 3 3

10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća 3 2 5

75 Veterinarske djelatnos 6 2 8

10.4 Proizvodnja biljnih i živo njskih ulja i mas 1 146.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom 2 1 3

10.6 Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizovoda 1 0 1

UKUPNO 37 55 92

Zaključak


ZAKLJUČAK

Istraživanje i procjena stanja na tržištu rada imalo je za cilj da sagleda trenutnu situaciju u pogledu usklađenosti obrazovne ponude i potrebe tržišta rada u poljoprivrednom i prerađivačko-prehrambenom sektoru.

Na temelju provedenih istraživanja desk research metodom i telefonskim anketiranjem poslodavaca poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog sektora regije Hercegovina došlo se do sljedećih zaključaka:

Na tržištu rada poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog sektora utvrđen je značajan debalans između ponude i potražnje radne snage. Razlog tome se dijelom može pronaći u općem ekonomskom stanju u kojem se nalazi regija Hercegovina, dok se najvećim uzrokom ovakvog stanja smatraju strukturni problemi koji opterećuju regionalno tržište rada.

Naime, tokom 2013. godine u okviru PPP sektora regije Hercegovina registrirana je nezaposlenost na razini od 38,72%, odnosno evidentirano je 1.305 nezaposlenih, što predstavlja najveći nivo nezaposlenosti u posljednje tri godine.

S druge strane, pad broja zaposlenih u poljoprivrednom sektoru regije Hercegovina za 16,97% u posljednje tri godine ukazuje na alarmantnu situaciju.

Ovakvi trendovi, praćeni neplanskim obrazovanjem kadra u poljoprivrednom sektoru, gdje se u narednih pet godina očekuje završetak školovanja za preko 1.000 učenika i studenata sa zanimanjima vezanim za PPP sektor, dodatno destabiliziraju tržište rada i uzrokuju dugoročnu strukturnu neravnotežu ponude i potražnje radne snage.

Također, promatrajući rezultate ankete poslodavaca poljoprivrednog i prehrambeno–prerađivačkog sektora vidljivo jeda će u narednom periodu nastati potražnja za zapošljavanjem novih 253 radnika. S druge strane, procijene su da će u narednih deset godina odlazak u mirovinu oko 330 radnika poljoprivrednog sektora generirati dodatnu potražnju radne snage. Međutim, iako nezanemariv ovaj nivo potražnje za radnom snagom neće biti dovoljan za stabilizaciju tržišta rada PPP sektora regije Hercegovina.

Strukturnu i dugoročnu nezaposlenost dodatno usložnjava činjenica da i pored toga što se na tržištu rada mogu naći odgovarajuća zanimanja, ipak kvaliteta i razina znanja nije na zadovoljavajućem nivou. Čak 65,71% anketiranih poslodavaca smatra da je kvaliteta i razina znanja ponuđene radne snage na tržištu rada nezadovoljavajuća.

Kao najčešći problem navodi se nezadovoljstvo praktičnim znanjima svršenih srednjoškolaca i studenta, kao i da obrazovanje ne prati potrebe poslodavaca za specifičnim znanjima. Iako je analizom obrazovnih programa utvrđeno da đaci i studenti tokom školovanja provedu značajno vrijeme prakticirajući svoje znanje iz oblasti poljoprivrede, izgleda da ono ipak nije dovoljno da bi mogli ravnopravno konkurirati na tržištu rada.


Uzroci ovakvom stanju se mogu tražiti u nezainteresiranosti i neafirmiranosti učenika da usvoje zadovoljavajući nivo znanja, ali i u nekvalitetnoj izvedbi praktične nastave.

Preporuke:

• Preporuka poslodavaca je da se u rješavanje problematike nekvalitetne i nezadovoljavajuće razine praktičnog znanja radne snage u PPP sektoru aktivno uključe nevladine organizacije i programima neformalnog obrazovanja ojačaju konkurentnost mladih na sve zahtjevnijem tržištu rada.

• Potrebno je u okviru strategija razvoja, pažljivim i dugoročnim planiranjem izgradnje ljudskih resursa utjecati na upisne kvote, kao i na vrste obrazovnih programa koji će se nuditi u budućnosti. Na taj način premostiti jaz koji postoji između obrazovnih politika i potreba tržišta rada PPP sektora regije Hercegovina.

• Izmjenama obrazovnih politika staviti obrazovne institucije u funkciju lokalnog ekonomskog razvoja, naročito u oblasti razvoja poljoprivrednog i prehrambeno-prerađivačkog sektora.

• Iskoristiti trend potražnje za bio-proizvodima i dostupnost nezagađenog tla na području regije Hercegovina i afirmirati organsku proizvodnju hrane koja će biti u mogućnosti apsorbirati visoko obrazovani kadar, koji je imao priliku izučavati ovaj način poljoprivredne proizvodnje na studijskim programima univerziteta regije Hercegovina.

Prilozi


PRILOG 1: KLASIFIKACIJA ZANIMANJA VEZANIH ZA POLJOPRIVREDNI U PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKI SEKTOR

Standardna klasifi kacija zanimanja BiH-2008 Klasifi kacija zanimanja BIH-2008

Br. Opis Šifra Opis

1 Direktor proizvodnje poljoprivrednog poduzeća 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I

ŠUMARSTVU

2 Direktor proizvodnje i poslovanja lovno-uzgojnog poduzeća 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I

ŠUMARSTVU

3 Direktor proizvodnje i poslovanja šumarskog poduzeća 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I

ŠUMARSTVU

4 Direktor proizvodnje ribarskog poduzeća 1312 DIREKTORI PROIZVODNJE U RIBARSTVU I AKVAKULTURI/RIBOGOJSTVU

5 Direktor proizvodne i opera vne jedinice poduzeća u prerađivačkoj djelatnos 1321 DIREKTORI PROIZVODNJE U PRERAĐIVAČKIM

DJELATNOSTIMA

6 Direktor malog poljoprivrednog poduzeća 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

7 Direktor malog povrtlarskog poduzeća 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

8 Direktor malog rasadnika 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

9 Direktor malog poduzeća za poljoprivredne radove 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I

ŠUMARSTVU

10 Direktor malog lovno-uzgojnog poduzeća 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

11 Direktor malog lovišta 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

12 Direktor malog šumarskog poduzeća 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

13 Direktor malog šumarskog rasadnika 1311 DIREKTORI PROIZVODNJE U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU

14 Direktor malog ribarskog poduzeća 1312 DIREKTORI PROIZVODNJE U RIBARSTVU I AKVAKULTURI/RIBOGOJSTVU

15 Direktor malog proizvodnog poduzeća 1321 DIREKTORI PROIZVODNJE U PRERAĐIVAČKIM DJELATNOSTIMA

16 Inženjer kemijske tehnologije 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

17 Tehnolog prerade mesa i ribe 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

18 Tehnolog prerade mlijeka i mliječnih proizvoda 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

19 Tehnolog mlinarstva i prerade brašna 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

20 Tehnolog proizvodnje šećera, škroba i derivata 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

21 Tehnolog konditorske proizvodnje 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

22 Tehnolog proizvodnje biljnih ulja i mas 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI




23 Tehnolog prerade voća, povrća i bezalkoholnih pića 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI

TEHNOLOZI

24 Tehnolog proizvodnje gotove hrane 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

25 Tehnolog proizvodnje vina, alkohola i sirćeta 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

26 Tehnolog proizvodnje piva 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

27 Tehnolog proizvodnje stočne hrane 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

28 Tehnolog prerade duhana 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

29 Tehnolog proizvodnje vitamina i hormona 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

30 Tehnolog proizvodnje enzima 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

31 Tehnolog obrade otpadnih voda 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

32 Inženjer prehrambene tehnologije 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

33 Tehnolog pakovanja 2141 INŽENJERI U INDUSTRIJI I PROIZVODNJI

34 Inženjer drvne tehnologije 2141 INŽENJERI U INDUSTRIJI I PROIZVODNJI

35 Kineziolog 2250 VETERINARI

36 Agronom za ratarstvo 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

37 Agronom za povrtlarstvo 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

38 Agronom za voćarstvo 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

39 Agronom za vinogradarstvo i vinarstvo 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

40 Agronom za proizvodnju duhana 2145 HEMIJSKI TEHNOLOZI, PREHRAMBENI TEHNOLOZI

41 Agronom za hor kulturu 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

42 Agronom za zaš tu bilja 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

43 Agronom za melioracije 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

44 Agronom stočarstva 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

45 Agronom peradarstva 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

46 Agronom ribarstva 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU




47 Agronom kunićarstva 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

48 Agronom pčelarstva 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

49 Agronom savjetodavne službe 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

50 Inženjer agronom 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

51 Inženjer šumarstva 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

52 Organizator lova 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

53 Istraživač u poljoprivredi 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

54 Samostalni istraživač u poljoprivredi 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

55 Istraživač u šumarstvu 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

56 Samostalni istraživač u šumarstvu 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

57 Šumarski inspektor 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

58 Poljoprivredni inspektor 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

59 Lovni inspektor 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

60 Ribarski inspektor 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

61 Veterinar kirurg 2250 VETERINARI

62 Veterinar za reprodukciju živo nja 2250 VETERINARI

63 Veterinar kućnih ljubimaca 2250 VETERINARI

64 Veterinar za zdravstvenu zaš tu živo nja 2250 VETERINARI

65 Veterinar opće prakse 2250 VETERINARI

66 Veterinar Epizo olog 2250 VETERINARI

67 Veterinar internist 2250 VETERINARI

68 Veterinar parazitolog 2250 VETERINARI

69 Veterinar mikrobiolog 2250 VETERINARI

70 Veterinar na poslovima kvaliteta i higijene 2250 VETERINARI




71 Veterinar tehnolog u animalnoj proizvodnji 2250 VETERINARI

72 Veterinar na poslovima dera zacije, dezinfekcije 2250 VETERINARI

73 Veterinar 2250 VETERINARI

74 Veterinar specijalizant 2250 VETERINARI

75 Istraživač veterine 2250 VETERINARI

76 Samostalni istraživač veterine 2250 VETERINARI

77 Veterinarski inspektor 2250 VETERINARI

78 Tehničar agrokemikalija 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

79 Tehničar prerade mesa i ribe 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

80 Mljekarski tehničar 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

81 Tehničar prerade voća, povrća i sokova 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

82 Tehničar proizvodnje biljnih ulja 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

83 Tehničar mlinarstva i prerade brašna 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

84 Tehničar proizvodnje stočne hrane 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

85 Tehničar konditorske proizvodnje 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

86 Tehničar proizvodnje šećera 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

87 Tehničar proizvodnje škroba 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

88 Tehničar dijetetske proizvodnje 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

89 Tehničar prerade kafe, kafovina i čajeva 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

90 Tehničar proizvodnje voda i gaziranih napitaka 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

91 Tehničar proizvodnje piva 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

92 Tehničar proizvodnje vina 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

93 Tehničar proizvodnje jakih alkoholnih pića 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

94 Tehničar proizvodnje enzima 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU




95 Tehničar prerade duhana 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

96 Prehrambeni tehničar 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

97 Prehrambeni predradnik 3116 TEHNIČARI ZA HEMIJSKU TEHNOLOGIJU

98 Tehničar za drvo 3119 TEHNIČARI TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE STRUKE, D.N.

99 Predradnik u preradi drveta 3119 TEHNIČARI TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE STRUKE, D.N.

100 Veterinarski laboratorijski tehničar 3240 Veterinarski tehničari/tehničarke i pomoćnici/pomoćnice

101 Ratarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

102 Povrtlarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

103 Vrtlarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

104 Poljoprivredni tehničar za melioraciju 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

105 Voćarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

106 Vinogradarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

107 Hor kulturni tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

108 Tehničar zaš te bilja 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

109 Stočarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

110 Peradarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

111 Ribarski tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

112 Poljoprivredni tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

113 Šumarski tehničar 3143 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U ŠUMARSTVU

114 Čuvar šume, lugar 3143 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U ŠUMARSTVU

115 Lovni tehničar 3143 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U ŠUMARSTVU

116 Ratarski poslovođa 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

117 Voćarski poslovođa 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

118 Vinogradarski poslovođa 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI




119 Vrtlarski poslovođa 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

120 Poslovođa za parkove i nasade 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

121 Stočarski poslovođa 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

122 Nadzornik uzgajališta divljači 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

123 Poslovođa uzgoja riba i školjaka 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

124 Poslovođa u šumarstvu 3143 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U ŠUMARSTVU

125 Nadzornik lovišta 3143 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U ŠUMARSTVU

126 Poljoprivredni tehničar savjetodavac, asistent 2132 SAVJETNICI U AGRONOMIJI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

127 Tehničar savjetodavac za zdravu hranu 2265 STRUČNJACI ZA DIJETALNU I ZDRAVU PREHRANU

128 Tehničar savjetodavac za dijetnu hranu 2265 STRUČNJACI ZA DIJETALNU I ZDRAVU PREHRANU

129 Veterinarski tehničar 3240 VETERINARSKI TEHNIČARI I POMOĆNICI

130 Veterinarski tehničar za trihinoskopiju 3240 VETERINARSKI TEHNIČARI I POMOĆNICI

131 Veterinarski tehničar za vještačko osjemenjavanje 3240 VETERINARSKI TEHNIČARI I POMOĆNICI

132 Veterinarski tehničar za pelcovanje živo nja 3240 VETERINARSKI TEHNIČARI I POMOĆNICI

133 Veterinarski tehničar za poslove dera zacije 3240 VETERINARSKI TEHNIČARI I POMOĆNICI

134 Ratar 6111 POLJOPRIVREDNICI, RATARI I POVRTLARI

135 Voćar 6112 UZGAJIVAČI DRVEĆA I GRMLJA

136 Vinogradar 6112 UZGAJIVAČI DRVEĆA I GRMLJA

137 Podrumar,vinogradar 6112 UZGAJIVAČI DRVEĆA I GRMLJA

138 Rasadničar 6114 UZGAJIVAČI MJEŠOVITE RASTINJSKE PROIZVODNJE

139 Ratar za navodnjavanje 6111 POLJOPRIVREDNICI, RATARI I POVRTLARI

140 Vrtlar 6113 VRTLARI I UZGAJIVAČI HORTIKULTURE

141 Vrtlar,specijalizirani 6113 VRTLARI I UZGAJIVAČI HORTIKULTURE

142 Vrtlar za parkove 6113 VRTLARI I UZGAJIVAČI HORTIKULTURE




143 Vrtlar za nasade 6113 VRTLARI I UZGAJIVAČI HORTIKULTURE

144 Cvjećar 6112 UZGAJIVAČI DRVEĆA I GRMLJA

145 Cvjećar – aranžer 6112 UZGAJIVAČI DRVEĆA I GRMLJA

146 Uzgajivač gljiva 6111 POLJOPRIVREDNICI, RATARI I POVRTLARI

147 Uzgajivač ljekovitog bilja 6112 UZGAJIVAČI DRVEĆA I GRMLJA

148 Sjemenar 6113 VRTLARI I UZGAJIVAČI HORTIKULTURE

149 Uzgajivač goveda 6121 STOČARI

150 Rukovalac laktofrizom 6121 STOČARI

151 Uzgajivač ovaca 6121 STOČARI

152 Uzgajivač koza 6121 STOČARI

153 Uzgajivač konja 6121 STOČARI

154 Uzgajivač svinja 6121 STOČARI

155 Stočar 6121 STOČARI

156 Trener konja 6121 STOČARI

157 Peradar 6122 PERADARI

158 Uzgajivač ostalih živo nja 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

159 Pomoćni uzgajivač živo nja 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

160 Uzgajivač puževa 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

161 Uzgajivač žaba 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

162 Uzgajivač glista 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

163 Uzgajivač pasa 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

164 Uzgajivač mačaka 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

165 Uzgajivač živo nja za krzno 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

166 Uzgajivač kunića za meso 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.




167 Uzgajivač p ca 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

168 Uzgajivač laboratorijskih živo nja 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

169 Uzgajivač ukrasnih riba 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

170 Uzgajivač divljači 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

171 Uzgajivač šumske dlakave divljači 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

172 Uzgajivač pernate šumske divljači 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

173 Pčelar 6123 PČELARI, SVILOGOJCI

174 Uzgajivač svilene bube 6123 PČELARI, SVILOGOJCI

175 Sokolar 6129 UZGAJIVAČI ŽIVOTINJA D.N.

176 Ratar i stočar 6130 POLJOPRIVREDNICI PROIZVODNJE MJEŠOVITIH USJEVA I UZGOJA ŽIVOTINJA

177 Šumski rasadničar 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

178 Šumski uzgajivač 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

179 Šumski sjekač 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

180 Pilar drva za ogrjev 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

181 Šumski mjerač drveta 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

182 Osmatrač šumskih požara 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

183 Operator na provođenju mjera gazdovanja 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

184 Hor kulturni tehničar 3142 LABORATORIJSKI TEHNIČARI U POLJOPRIVREDI

185 Ugljar 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

186 Šumski radnik na des laciji drveta tradicionalnom tehnikom 6210 ŠUMARI I SRODNA ZANIMANJA

187 Uzgajivač ribe i školjki 6221 RIBARI I SRODNA ZANIMANJA

188 Uzgajivač ribe 6221 RIBARI I SRODNA ZANIMANJA

189 Uzgajivač ribljih larvi i žive hrane 6221 RIBARI I SRODNA ZANIMANJA

190 Mrjes lišni uzgajivač 6221 RIBARI I SRODNA ZANIMANJA




191 Ribar riječni i jezerski 6222 OBALSKI RIBARI I SRODNA ZANIMANJA

192 Ribar na moru 6222 OBALSKI RIBARI I SRODNA ZANIMANJA

193 Lovac 6224 LOVCI I SRODNA ZANIMANJA

194 Mesarski poslovođa 7511 MESARI I SRODNA ZANIMANJA

195 Mesar 7511 MESARI I SRODNA ZANIMANJA

196 Mesar,majstor 7511 MESARI I SRODNA ZANIMANJA

197 Kobasičar 7511 MESARI I SRODNA ZANIMANJA

198 Pekarski poslovođa 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

199 Pekar 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

200 Pekar,majstor 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

201 Pekar bureka i pizze 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

202 Slas čar 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

203 Slas čar,majstor 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

204 Licitar 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

205 Tjesteninar 7512 PEKARI, SLASTIČARI I SRODNA ZANIMANJA

206 Kontrolor mlijeka 7513 PRERAĐIVAČI MLIJEKA

207 Mljekar 7513 PRERAĐIVAČI MLIJEKA

208 Mljekar,majstor 7513 PRERAĐIVAČI MLIJEKA

209 Sirar 7513 PRERAĐIVAČI MLIJEKA

210 Maslar 7513 PRERAĐIVAČI MLIJEKA

211 Sladoledar 7513 PRERAĐIVAČI MLIJEKA

212 Prerađivač voća i povrća 7514 PRERAĐIVAČI VOĆA, POVRĆA I SRODNA ZANIMANJA

213 Proizvođač jes vih ulja 7514 PRERAĐIVAČI VOĆA, POVRĆA I SRODNA ZANIMANJA

214 Proizvođač alkoholnih pića 7514 PRERAĐIVAČI VOĆA, POVRĆA I SRODNA ZANIMANJA




215 Proizvođač bezalkoholnih pića 7514 PRERAĐIVAČI VOĆA, POVRĆA I SRODNA ZANIMANJA

216 Proizvođač sirćeta 7514 PRERAĐIVAČI VOĆA, POVRĆA I SRODNA ZANIMANJA

217 Kušalac hrane 7515 OCJENJIVAČI I KUŠAOCI HRANE

218 Kušalac pića 7515 OCJENJIVAČI I KUŠAOCI HRANE

219 Podrumar 7515 OCJENJIVAČI I KUŠAOCI HRANE

220 Ocjenjivač hrane 7515 OCJENJIVAČI I KUŠAOCI HRANE

221 Ocjenjivač pića 7515 OCJENJIVAČI I KUŠAOCI HRANE

222 Rukovalac uređajima za obradu mesa 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

223 Rukovalac uređajima za obradu ribe 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

224 Rukovalac mašinama za topljenje mas 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

225 Rukovalac mašinama za sušenje mesa 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

226 Rukovalac uređajima za zamrzavanje mesa i ribe 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA

PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

227 Rukovalac uređajima za sterilizaciju mesnih i ribljih konzervi 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


228 Rukovalac uređajima za izradu kobasica 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

229 Rukovalac mašinama za preradu mesa 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

230 Rukovalac mašinama za preradu ribe 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

231 Rukovalac mašinama za konzerviranje mesa i ribe 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


232 Rukovalac mašinom za riblje proizvode 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

233 Poslužitelj mašina u preradi mesa i ribe 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

234 Rukovalac uređajem za obradu mlijeka 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

235 Rukovalac uređajem za pasterizaciju mlijeka 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

236 Rukovalac mašinom za konzerviranje mlijeka 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

237 Industrijski obrađivač mlijeka,specijalizirani 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

238 Rukovalac postrojenjem za preradu mlijeka 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA




239 Rukovalac postrojenjem za proizvodnju mliječne dječije hrane 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


240 Rukovalac uređajem za hlađenje mliječnih proizvoda 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


241 Rukovalac uređajem za pasterizaciju mliječnih proizvoda 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


242 Rukovalac mašinama za mliječne proizvode 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

243 Sirar,industrijski 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

244 Prerađivač mlijeka,specijalizirani 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

245 Poslužitelj uređaja u preradi mlijeka 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

246 Rukovalac mašinama za ljuštenje žita 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

247 Rukovalac mašinama za mljevenje žita 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

248 Rukovalac mlinskim si ma 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

249 Rukovalac mlinskim valjcima 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

250 Rukovalac mlinom za začine 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

251 Rukovalac silosnim uređajima 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

252 Poslužitelj mašine za mljevenje prehrambenih proizvoda 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


253 Rukovalac mašinama za proizvodnju stočne hrane 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


254 Rukovalac mašinama za proizvodnju dijetne hrane 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


255 Rukovalac mašinama za proizvodnju jesta 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

256 Rukovalac mašinama za žitne proizvode 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

257 Rukovalac mašinama u pekarstvu 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

258 Rukovalac mašinama za proizvodnju tjestenine 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

259 Rukovalac mašinama za proizvodnju keksa 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

260 Rukovalac mašinama za poslas ce i peciva 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

261 Rukovalac mašinama za proizvodnju kolača 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

262 Rukovalac mašinama za proizvodnju slatkiša 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA




263 Rukovalac mašinama za proizvodnju čokolade 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

264 Poslužitelj mašina za pekarske proizvode i slatkiše 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


265 Rukovalac mašinama za pranje voća i povrća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

266 Rukovalac mašinama za pripremu voća i povrća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


267 Rukovalac uređajima za sušenje voća i povrća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

268 Rukovalac uređajima za zamrzavanje voća i povrća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


269 Rukovalac uređajima za steriliziranje konzervi voća i povrća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


270 Rukovalac mašinama za obradu voća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

271 Rukovalac mašinama za preradu voća i povrća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

272 Rukovalac mašinama za proizvodnju sokova 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

273 Rukovalac mašinama za proizvodnju dječije hrane iz voća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


274 Rukovalac mašinama za mljevenje uljarične ljuske 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


275 Rukovalac mašinama za mljevenje uljnog sjemena 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


276 Rukovalac mašinama za proizvodnju jes vog ulja 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


277 Rukovalac mašinama za rafi niranje ulja i mas 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

278 Rukovalac mašinama za proizvodnju margarina i biljnog masla 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


279 Poslužilac linije za preradu voća i povrća 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

280 Rukovalac prehrambenim mašinama 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

281 Rukovalac postrojenjem za rezanje šećerne repe 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


282 Rukovalac postrojenjem za ekstrakciju šećera 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

283 Rukovalac postrojenjem za fi ltriranje šećernog sirupa 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


284 Rukovalac postrojenjem za kristalizaciju 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

285 Rukovalac postrojenjem za tekući šećer 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

286 Rukovalac postrojenjem za steriliziranje uređaja i transportnih sredstava 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA





287 Rukovalac postrojenjem za sušenje šećera i rezanaca 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


288 Rukovalac postrojenjem za separaciju škroba 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

289 Rukovalac postrojenjem za dobivanje škrobnog sirupa 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


290 Rukovalac postrojenjem za rafi niranje škroba 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

291 Rukovalac postrojenjem za dobivanje glutena 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

292 Rukovalac postrojenjem za proizvodnju škrobnih derivata 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


293 Rukovalac postrojenjem za preradu meda 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

294 Izrađivač ljekovi h proizvoda od meda,specijalizirani 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


295 Poslužitelj mašine za proizvodnju šećera 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

296 Rukovalac postrojenjem za pripremu kafe,kafovine,instanta i čajeva 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


297 Rukovalac postrojenjima za preradu kafe,kakaoa,dodataka jelima i čajeva 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


298 Rukovalac uređajima za obradu ječma i slada 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

299 Rukovalac postrojenjem za proizvodnju piva 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

300 Rukovalac uređajima za proizvodnju vina 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

301 Rukovalac uređajima za proizvodnju alkohola 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

302 Rukovalac uređajima za proizvodnju jakih alkoholnih pića 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


303 Rukovalac uređajima za proizvodnju bezalkoholnih pića 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA


304 Rukovalac postrojenjem za proizvodnju sirćeta 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

305 Rukovalac uređajima za proizvodnju kvasca 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

306 Rukovalac uređajima za proizvodnju pića 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

307 Poslužitelj linije u proizvodnji pića 8160 RUKOVAOCI POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU PREHRAMBENIH PROIZVODA

308 Rukovalac mašinom za pakovanje 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE, FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

309 Rukovalac za obilježavanje robe 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE, FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

310 Rukovalac za dodavanje fi nancijskih markica 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE, FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE




311 Rukovalac mašinom za herme čko zatvaranje 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE, FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

312 Rukovalac mašinom za pranje boca 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE, FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

313 Rukovalac postrojenjem za punjenje boca 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE, FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

314 Rukovalac mašinom za pakovanje pod pri skom 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE,

FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

315 Rukovalac postrojenjem za punjenje boca tehničkim plinom 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE,

FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

316 Rukovalac mašinom za pakovanje tableta 8183 RUKOVAOCI MAŠINAMA ZA PAKIRANJE, FLAŠIRANJE I ETIKETIRANJE

317 Poljoprivredni traktorist 8341 VOZAČI POKRETNIH POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH MAŠINA

318 Šumski traktorist 8341 VOZAČI POKRETNIH POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH MAŠINA

319 Vozač poljoprivrednih mašina 8341 VOZAČI POKRETNIH POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH MAŠINA

320 Vozač teške šumske mehanizacije 8341 VOZAČI POKRETNIH POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH MAŠINA


PRILOG 2: PRIMJER PLANA I PROGRAMA SREDNJIH POLJOPRIVREDNIH ŠKOLANA PODRUČJU REGIJE HERCEGOVINA

Red. broj NASTAVNI PREDMET1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

1. Hrvatski/Bosanski jezik 3 3 3 32. Strani jezik 2 2 2 23. Povijest/Historija 2 2 - -4. Geografi ja 2 1 - -5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 26. Poli ka i gospodarstvo - - - 27. E ka/Vjeronauk 1 1 1 18. Matema ka 2 2 2 29. Fizika 2 2 - -10. Kemija 2 2 - -11. Biologija - 2 - -12. Računarstvo - 2 2 -13. Poljoprivrednabotanika 2 - - -14. Temelji bilinogojstva 2 - - -15. Tloznanstvo i uređenje tla 2 - - -16. Ratarstvo - 2 2 217. Stočarstvo 2 2 2 218. Voćarstvo - - 2 219. Vinogradarstvo - - 2 -20. Povrćarstvo - - 2 -21. Vinarstvo - - - 222. Poljoprivredna mehanizacija - 2 2 223. Zaš ta bilja - - 2 224. Tržište - - - 225. Promet i vožnja - - 1 -26. Obvezni izborni predmet 2¹ 1¹ 1¹ 2¹27. Prak čna nastava 4 4 4 4

UKUPNO STRUČNI DIO 14 11 20 20UKUPNO 32 32 32 32

STRUČNA PRAKSA(godišnji zbroj sa ) 80² 80² 80² 40³


PRILOG 3: STUDIJSKI NASTAVNI PLANOVI AGROMEDITERANSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Povrtlarsko cvjećarski smjerPredmet God. Sem ECTS P V

I-1 Agroekologija 1 5 I-2 Agrometeorologija 1 5 I-3 Biohemija 1 5 I-4 Botanika 1 5 I-5 Ishrana biljaka 1 5 I-6 Matema ka sa sta s kom 1 5 I-7 Mikrobiologija u poljoprivredi 1 5 I-8 Opšta i anorganska hemija 1 5 I-9 Organska hemija 1 5 I-10 Osnovi informa ke 1 5 I-11 Pedologija 1 5 I-12 Sistema ka biljaka 1 5

Predmet God. Sem ECTS P V II-1 Agrarna poli ka sa zakonodavstvom 2 3 II-2 Biljni genetski resursi 2 3 II-3 Biotehnologija i gene čko inženjerstvo 2 3 II-4 Fiziologija biljaka 2 5 II-5 Gene ka 2 5 II-6 Gljivarstvo 2 3 II-7 Hemija tla 2 3 II-8 Hemija vode 2 3 II-9 Hidroponske metode proizvodnje 2 3 II-10 Osnove poljoprivredne mehanizacije 2 5 II-11 Osnovi fi tomedicine 2 5 II-12 Pčelarstvo 2 3 II-13 Rasadničarstvo 2 5 II-14 Tjelesni odgoj 2 0 II-15 Uređenje zemljišta i irigacije 2 5 II-A.16 Berba, pakovanje i čuvanje povrća i cvjeća 2 3 II-A.17 Fer irigacija povrtlarstvo-cvjećarskih kultura 2 3 II-A.18 Historija pejzažne arhitekture 2 3 II-A.19 Mehanizacija povrtlarsko-cvjećarske proizvodnje 2 3 II-A.20 Opšte cvjećarstvo 2 5 II-A.21 Opšte povrtlarstvo 2 5 II-A.22 Organska proizvodnja povrća 2 3 II-A.23 Parkovna dendrologija 2 3 II-A.24 Podizanje i održavanje travnjaka 2 3 II-A.25 Proizvodnja i prerada duhana 2 3 II-A.26 Specijalno cvjećarstvo 2 5 II-A.27 Specijalno povrtlarstvo 2 5

Predmet God. Sem ECTS P V III-1 Ekonomika poljoprivredne proizvodnje 3 5


III-2 Metode rada savjetodavne službe 3 3 III-3 Osnove zaš te životne sredine 3 3 III-4 Pokretanje malog biznisa u poljoprivredi 3 3 III-5 Stručna praksa 3 10 III-6 Upravljanje gazdinstvima 3 5 III-A.7 Integralna proizvodnja povrća 3 3 III-A.8 Mediteransko, ljekovito i začinsko bilje 3 5 III-A.9 Oplemenjivanje biljaka 3 5 III-A.10 Podizanje i njega zelenih površina 3 3 III-A.11 Proizvodnja povrća za preradu 3 3 III-A.12 Proizvodnja u zaš ćenim prostorima 3 5 III-A.13 Proizvodnje lisnatog povrća 3 3 III-A.14 Tehnologija prerade povrća 3 5 III-A.15 Tehnologija proizvodnje reznog cvijeća 3 3 III-A.16 Tehnologija proizvodnje sezonskog cvijeća 3 3 III-A.17 Zaš ta povrća i cvijeća 3 5

Voćarsko vinogradarski smjerPredmet God. Sem ECTS P V

I-1 Agroekologija 1 5 I-2 Agrometeorologija 1 5 I-3 Biohemija 1 5 I-4 Botanika 1 5 I-5 Ishrana biljaka 1 5 I-6 Matema ka sa sta s kom 1 5 I-7 Mikrobiologija u poljoprivredi 1 5 I-8 Opšta i anorganska hemija 1 5 I-9 Organska hemija 1 5 I-10 Osnovi informa ke 1 5 I-11 Pedologija 1 5 I-12 Sistema ka biljaka 1 5

Predmet God. Sem ECTS P V II-1 Agrarna poli ka sa zakonodavstvom 2 3 II-2 Biljni genetski resursi 2 3 II-3 Biotehnologija i gene čko inženjerstvo 2 3 II-4 Fiziologija biljaka 2 5 II-5 Gene ka 2 5 II-6 Gljivarstvo 2 3 II-7 Hemija tla 2 3 II-8 Hemija vode 2 3 II-9 Hidroponske metode proizvodnje 2 3 II-10 Osnove poljoprivredne mehanizacije 2 5 II-11 Osnovi fi tomedicine 2 5 II-12 Pčelarstvo 2 3 II-13 Rasadničarstvo 2 5 II-14 Tjelesni odgoj 2 0 II-15 Uređenje zemljišta i irigacije 2 5


II-B.16 Berba, pakovanje i čuvanje povrća i cvjeća 2 3 II-B.17 Fer irigacija povrtlarstvo-cvjećarskih kultura 2 3 II-B.18 Historija pejzažne arhitekture 2 3 II-B.19 Mehanizacija povrtlarsko-cvjećarske proizvodnje 2 3 II-B.20 Opšte cvjećarstvo 2 5 II-B.21 Opšte povrtlarstvo 2 5 II-B.22 Organska proizvodnja povrća 2 3 II-B.23 Parkovna dendrologija 2 3 II-B.24 Podizanje i održavanje travnjaka 2 3

Predmet God. Sem ECTS P V III-1 Ekonomika poljoprivredne proizvodnje 3 5 III-2 Metode rada savjetodavne službe 3 3 III-3 Osnove zaš te životne sredine 3 3 III-4 Pokretanje malog biznisa u poljoprivredi 3 3 III-5 Stručna praksa 3 10 III-6 Upravljanje gazdinstvima 3 5 III-B.7 Integralna proizvodnja povrća 3 3 III-B.8 Mediteransko, ljekovito i začinsko bilje 3 5 III-B.9 Oplemenjivanje biljaka 3 5 III-B.10 Podizanje i njega zelenih površina 3 3 III-B.11 Proizvodnja povrća za preradu 3 3 III-B.12 Proizvodnja u zaš ćenim prostorima 3 5 III-B.13 Proizvodnje lisnatog povrća 3 3 III-B.14 Tehnologija prerade povrća 3 5 III-B.15 Tehnologija proizvodnje reznog cvijeća 3 3 III-B.16 Tehnologija proizvodnje sezonskog cvijeća 3 3 III-B.17 Zaš ta povrća i cvijeća 3 5


PRILOG 4: STUDIJSKI NASTAVNI PLANOVI NA AGRONOMSKOM I PREHRAMBENO TEHNOLOŠKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U MOSTARU

PREDDIPLOMSKI STUDIJ (BA) AGRONOMIJE Smjer: Opći

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS

P V S1. T* KEMIJA 30 30 6 2. T NAČELA UZGOJA ŽIVOTINJA 30 30 6 3. T AGRARNA ZOOLOGIJA 28 24 8 6 4. T MATEMATIKA 15 15 3 5. T INFORMATIKA U POLJOPRIVREDI 10 20 3 6. T TJELESNA KULTURA 30 0 7. T OSNOVE AGROEKONOMIKE 30 20 10 6 UKUPNO 143 139 18 30 SVEUKUPNO 330

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS

P V S1. T STRANI JEZIK 30 0 2. T BIOKEMIJA 20 10 3 3. T TEMELJI UZGOJA BILJA 45 12 3 6 4. T AGRARNA BOTANIKA 30 30 6 5. T BIOMETRIKA 29 26 5 6 6. T MIKROBIOLOGIJA 24 6 3

7. T OSNOVE POLJOPRIVREDNOG STROJARSTVA 22 8 3

8. T AGROKLIMATOLOGIJA 20 10 3 UKUPNO 220 102 8 30 SVEUKUPNO 330

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S

1. O* PEDOLOGIJA 39 20 1 6 2. O GENETIKA 36 24 6 3. O FIZIOLOGIJA BILJA 30 30 6 4. O MELIORACIJE 20 10 3

5. O ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA 48 12 6

6. O VRTLARSTVO 20 10 3 UKUPNO 193 106 1 30 SVEUKUPNO 300


1. O OPĆE VOĆARSTVO 15 15 3 2. O VINOGRADARSTVO 15 10 5 3 3. O POVRĆARSTVO 30 30 6 4. O SPECIJALNO RATARSTVO 30 28 2 6 5. O POLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA 25 5 3 6. O ISHRANA BILJA 40 15 5 6 7. O VINARSTVO 15 15 3 UKUPNO 170 118 12 30 SVEUKUPNO 300



1. O OPLEMENJIVANJE BILJA 44 12 4 6 2. O STOČARSTVO 30 30 6 3. O RIBARSTVO 15 15 3 4. O FITOPATOLOGIJA 24 6 3 5. O SPECIJALNO VOĆARSTVO 15 15 3 6. O ENTOMOLOGIJA 25 5 3 7. O FITOFARMACIJA 18 12 3

8. O ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DOMAĆIH ŽIVOTINJA 15 15 3

UKUPNO 186 110 4 30 SVEUKUPNO 300


1. IS* OSNOVE AGROEKOLOGIJE I ZAŠTITE OKOLIŠA 18 8 4 3

2. IS POSTUPCI I OPREMA U FINALIZACIJI POLJOP. PROIZVODA 36 20 4 6

3. IS MARKETING POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA 15 15 3

4. IS MEDITERTANSKO VOĆARSTVO 15 15 3 5. IS TROŠKOVI I IZRAČUNI 15 15 3 6. IS KAKVOĆA I PRERADA MESA 15 15 3 7. IS UVOD U EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU 14 8 8 3 8. IS PČELARSTVO 15 15 3 9. IS MLJEKARSTVO 32 20 8 6

10. IS HRANIDBA DOMAĆIH ŽIVOTINJA 40 20 6

11. IS ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVOM 15 12 3 3

12. IS SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO 44 8 8 6 13. IS UPRAVLJANJE OKOLIŠEM 30 20 10 6 14. IS UPRAVLJANJE OTPADOM 30 20 10 6 15. IS REPRODUKCIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA 20 5 5 3

PREDDIPLOMSKI STUDIJ (BA) PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S1. OB* KEMIJA I 60 30 30 10 2. OB MATEMATIKA I 45 30 6 3. OB TEHNIČKA FIZIKA 45 15 15 6 4. OB BIOLOGIJA 45 30 6 5. OB STRANI JEZIK I 15 15 2 6. OB TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 30 UKUPNO 210 150 45 30 SVEUKUPNO 405

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S1. OB KEMIJA II 45 45 15 8 2. OB MATEMATIKA II 30 30 5 3. OB INŽENJERSKA TERMODINAMIKA 45 30 6


4. OB ELEMENTI STROJEVA 45 30 6 5. OB OSNOVE INFORMATIKE 30 15 3 6. OB STRANI JEZIK II 15 15 2 7. OB TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 30UKUPNO 210 195 15 30SVEUKUPNO 390

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S1. OB FIZIKALNA KEMIJA 45 30 5,5 2. OB OPĆA MIKROBIOLOGIJA 30 30 5,5 3. OB INŽENJERSTVO 60 30 7 4. OB BIOKEMIJA 60 30 7 5. OB OSNOVE INFORMATIKE 15 15 3 6. OB STRANI JEZIK II 15 15 2 7. OB TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 30UKUPNO 240 180 30SVEUKUPNO 420

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S1. OB ZNANOST O PREHRANI 45 4,5 2. OB MIKROBIOLOGIJA HRANE 45 30 5,5 3. OB KONTROLA KAKVOĆE HRANE 45 45 6 4. OB AMBALAŽA I PAKIRANJE HRANE 30 15 3 5. OB SIROVINE ANIMALNOG PODRIJETLA 30 15 3 6. OB SIROVINE BILJNOG PODRIJETLA 45 15 5 7. OB INSTRUMENTALNE METODE ANALIZE I 30 15 3 8. OB TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 30UKUPNO 270 165 30SVEUKUPNO 435

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S1. OB* PROCESI U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI 45 30 15 7

2. OB TEHNOLOGIJA VODE I OBRADA OTPADNIH VODA 45 15 5

3. OB KEMIJA HRANE 45 15 54. OB MJERENJE I UPRAVLJANJE PROCESIMA 45 15 5 5. OB HIGIJENA I SANITACIJA 30 30 46. OB STRUČNA PRAKSA 90 4 UKUPNO 210 150 15 30 SVEUKUPNO 420

R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S1. OB TEHNOLOŠKO PROJEKTIRANJE I 30 30 4

2. OB TEHNOLOGIJA PRERADE SIROVINA BILJNOG PODRIJETLA 75 30 8

3. OB TEHNOLOGIJA PRERADE SIROVINA ANIMALNOG PODRIJETLA 40 30 4

4. OB IZBORNI MODUL I

min.145. OB IZBORNI MODUL II 6. OB IZBORNI MODUL III 7. OB IZBORNI MODUL IV

30


R.br. Status Naziv modula BROJ SATI ECTS P V S1. OB TEHNOLOGIJA VINA 45 30 6 2. OB PROIZVODNJA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA 60 15 15 4 3. OB ZAČINSKO I AROMATSKO BILJE 30 15 2

4. OB UPRAVLJANJE KAKVOĆOM I SIGURNOŠĆU HRANE 30 15 4

5. OB EKOLOGIJA 20 10 2 6. OB MARKETING PREHRAMBENIH PROIZVODA 20 10 2

7. OB EKONOMIJA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI 20 10 2

8. OB SENZORSKE ANALIZE 20 10 2 9. IS SENZORSKE ANALIZE 20 10 2


PRILOG 5: ANKETNI UPITNIK

UPITNIK ZA POSLODAVCE POLJOPRIVREDNOG I PREHRMBENO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA REGIJE HERCEGOVINA

10.03.2014.

Naziv privrednog subjekta: Mjesto:

Tip vlasništva: 1. Privatno 2. Državno 3. Mješovito 4. Ostalo (navedite)

1. Koliko radnika zapošljavate (uključujući i sezonske radnike)?

2. Da li imate potrebe za dodatnim zapošljavanjem? Ako je odgovor da, koliko radnika planirate zaposliti u naredne dvije godine?

a. DA, planiram zaposliti radnika

b. NE

Komentar:

3. Koji profili/vještine radnika su vam najpotrebniji (koja stručna sprema i koje zanimanje)?

4. Da li radnike sa odgovarajućom profesijom i Vama potrebnim vještinama možete pronaći na tržištu rada?

a. DA b. NE

Komentar:

5. Da li smatrate da postojeći sistem srednjeg i visokog obrazovanja na adekvatan način obrazuje i priprema kadrove za rad poljoprivrednom sektoru?

a. DA b. NE

Komentar:

HVALA NA UČEŠĆU!


PRILOG 6. BAZA PODATAKA ANKETIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATAPREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA PODRUČJUREGIJE HERCEGOVINA

R.br. Naziv Mjesto Područje djelovanja/Klasifi kacija djelatnos (KDBiH 2010)

Tip vlasništva

1 LI- PEK d.o.o. Livno 10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača Privatno

2 BIVIS d.o.o. Livno 11.0 Proizvodnja pića Privatno

3 DAVOR d.o.o Livno * Privatno

4 DAN & CO d.o.o. Livno 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

5 GRAMINEA d.o.o. Livno 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

6 MLJEKARA SUŠA d.o.o. Livno 10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda Privatno

7 Veterinarska stanica “LI VET” Livno 75. Veterinarske djelatnos Privatno

8 PP KUPREŠKO POLJE d.o.o. Kupres 01 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima Državno

9 GAJEVINE - DUŠIĆI d.o.o. Kupres 01 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima Privatno

10 VOĆE GOLD d.o.o. Čapljina 10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća Privatno

11 BERNINA d.o.o. Čapljina 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

12 BILI PROMET d.o.o. Čapljina 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

13 CELTIC d.o.o. Čapljina 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama privatno

14 Seosko gospodarstvo DUBRAVKA Čapljina 10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća Privatno

15 KETA d.o.o. Ljubuški 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama mješovito

16 VETERINARSKA STANICA JP Čapljina 75. Veterinarske djelatnos državno

17 Mlini Krešić d.o.o. Čapljina 10.6 Proizvodnja mlinskih proizvoda, škroba i škrobnih proizvoda Privatno

18 VITA-VI d.o.o. Čapljina 10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda Privatno

19 ZVEČEVO-LASTA d.d. Čapljina 10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača Privatno

20 VINERA-PRODUKT d.o.o. Ravno 11.0 Proizvodnja pića Privatno

21 ĆUK d.o.o. Prozor - Rama

46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

22 ŠUMSKI PLOD d.o.o. Prozor - Rama 10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća Privatno

23 ESO-PROMET d.o.o. Stolac 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno



Tip vlasništva

24 Vinarija EROVINO d.o.o. Stolac 11.02 Proizvodnja vina Privatno

25 AVDIĆ d.o.o. Grad Mostar 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno

26 VEXTRA d.o.o. Grad Mostar 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

27 Hercegovačka pivovara d.o.o Grad Mostar 11.0 Proizvodnja pića Privatno

28 K+G+H d.o.o. Grad Mostar 10.4 Proizvodnja biljnih i živo njskih ulja i mas Privatno

29 D.V. VALPOVKA d.o.o. Grude 10.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje Privatno

30 ENIGMA d.o.o. Grude 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

31 MESOPROMET BAJO d.o.o. Grude 10.1 Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja

mesnih proizvoda Privatno

32 SABMES d.o.o. Grude 10.1 Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda Privatno

33 ZARKAN-PROMET D.O.O. Grude 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno

34 "FARMA TOMISLAVGRAD" d.o.o Tomislavgrad 01 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i

uslužne djelatnos povezane s njima Privatno

35 TRGOCRVENICE d.o.o. Tomislavgrad 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno

36 Punionica sokova MIA Tomislavgrad 10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća Privatno

37 ŽITO d.o.o. Ljubuški 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

38 COONAGRA-POLJOPRIVREDA d.o.o. Ljubuški 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim

sirovinama i živim živo njama Privatno

39 DALMI d.o.o. Ljubuški 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno

40 DR. SADIKOVIĆ d.o.o. Ljubuški 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

41 VETERINARSKA STANICA d.o.o. Ljubuški 75. Veterinarske djelatnos Državno

42 MEDIX d.o.o. Ljubuški 01 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima Privatno

43 ROING d.o.o. Ljubuški 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

44 SVITLICA EXPORT IMPORT d.o.o. Ljubuški 10.3 Prerada i konzerviranje voća i povrća Privatno

45 VINOGRADI NUIĆ d.o.o. Ljubuški 11.02 Proizvodnja vina Privatno

46 AD Veterinarska Stanica Nevesinje 75 Veterinarske djelatnos Mješovito

47 "Šipovac" d.o.o. Nevesinje 10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda Privatno

48 "Damjanaccompany'' d.o.o. Nevesinje 75. Veterinarske djelatnos Privatno



Tip vlasništva

49 TEKIJA d.o.o. Grad Mostar 10.1 Prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda Privatno

50 TIHOMIR MIŠIĆ d.o.o. Grad Mostar 10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača Privatno

51 UNIKOMERC d.o.o. Grad Mostar 46.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom Privatno

52 Arome d.o.o. Grad Mostar 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

53 POLJO VET MEHANIZACIJA d.o.o. Konjic * Privatno

54 AGROJATA d.o.o. Konjic 10.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje Privatno

55 FARMA-LAND d.o.o. Posušje 10.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje Privatno

56 ŠARAC HIS d.o.o. Čitluk 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno

57 AGROODAK d.o.o. Čitluk * Privatno

58 EUROGAST- INTERNATIONAL d.o.o. Čitluk 46.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim

strojevima, opremom i priborom Privatno

59 Monaco d.o.o. Čitluk 11.02 Proizvodnja vina Privatno

60 PODRUMI ANDRIJA d.o.o. Čitluk 11.02 Proizvodnja vina Privatno

61 Poljoprivredna zadruga Agroplod Čitluk 11.0 Proizvodnja pića Privatno

62 Vinarija Čitluk d.d. Čitluk 11.02 Proizvodnja vina Privatno

63 VINARIJA STANKELA d.o.o. Čitluk 11.02 Proizvodnja vina Privatno

64VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO ODAK d.o.o.

Čitluk 11.02 Proizvodnja vina Privatno

65 Vi s d.o.o. Čitluk 11.02 Proizvodnja vina Privatno

66 GRADSKA PEKARA JABLANICA d.o.o. Jablanica 10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda,

proizvoda od brašna i kolača Privatno

67 ZZ JABLANICA Jablanica 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

68 POLjOOPREMA d.o.o. Bileća 46.61 Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom Privatno

69 Mljekara Pađenidoo Bileća 10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda Privatno

70 "BKV Group" d.o.o. Bileća 10.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje Privatno

71 MOBIS PHARM d.o.o. Grad Mostar 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

72 AGROM - EM d.o.o. Grad Mostar 46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živim živo njama Privatno

73 EUROEHO d.o.o. Grad Mostar 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno



Tip vlasništva

74 Mljekara Rakitno d.o.o. Posušje 10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda Privatno

75 VETERINARSKA STANICA D.O.O. Posušje 75 Veterinarske djelatnos Privatno

76 LIMIT D.O.O. Posušje 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno

77 MEGGLE D.O.O. Posušje 10.5 Proizvodnja mliječnih proizvoda Privatno

78 MPT D.O.O. Posušje 11.0 Proizvodnja pića Privatno

79 REMIKO D.O.O. Posušje 11.0 Proizvodnja pića Privatno

80 VETERINARSKA STANICA RAKITNO-VRPOLJE D.O.O. Posušje 75. Veterinarske djelatnos Privatno

81 A.D. Popovo polje Trebinje * Privatno

82 D.O.O. Vukoje Trebinje 11.02 Proizvodnja vina Privatno

83 Swisslion d.o.o. Trebinje Trebinje 10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača Privatno

84 Koka-produkt d.o.o. Ljubinje 01 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnos povezane s njima Privatno

85 J.P. VETERINARSKA stanica d.o.o. Široki Brijeg 75. Veterinarske djelatnos Privatno

86 VAMARIG d.o.o. Široki Brijeg 10.7 Proizvodnja pekarskih proizvoda, proizvoda od brašna i kolača Privatno

87 ZAVOD ZA POLJOPRIVREDU ZHŽ Široki Brijeg * Državno

88 "Prodakomerc'' d.o.o. Trebinje 46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima Privatno

89 "Herzeg med'' d.o.o. Trebinje 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

90 "MIX" d.o.o. Trebinje 10.9 Proizvodnja pripremljene hrane za živo nje Privatno

91 "Podrumi manas ra Tvrdoš'' d.o.o. Trebinje 11.02 Proizvodnja vina Privatno

92 "Žalfi ja'' pčelarska zadruga Trebinje 10.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda Privatno

Ova analiza je izra ke agencije za me - nestovise.org · PRILOG 1: KLASIFIKACIJA ZANIMANJA VEZANIH...

Documents

Transcript of Ova analiza je izra ke agencije za me - nestovise.org · PRILOG 1: KLASIFIKACIJA ZANIMANJA VEZANIH...