Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

1

Na temelju članka 26.e.) Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 3/96, 9/00, 9/04 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05 ), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, ______ 2012. godine donijela je

ZAKON

O ZAŠTITI DIVLJIH KONJA I PROGLAŠENJU ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA

„KRUG PLANINA“

I. Opće odredbe

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom proglašava zaštićeni krajolik „Krug planina“,(u daljem tekstu: Zaštićeni krajolik), uređuju uvjeti i način zaštite, očuvanja i održivog razvoja zaštićenog krajolika kao prirodnog staništa divljih konja, uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja divljih konja kao prirodnog bogatstva od interesa za Hercegbosansku županiju (u daljnjem tekstu: Županija). (2) Ovim Zakonom se uređuju prava, odgovornost, obveze i dužnosti fizičkih i pravnih osoba radi zaštite divljih konja i njihovog prirodnog staništa, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa divljim konjima, nadležnosti tijela koja obavljaju poslove zaštite krajolika i zaštite divljih konja, planiranje i upravljanje zaštićenim krajolikom i divljim konjima, mjere za zaštitu, upravni i stručni poslovi, financiranje, čuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona, prekršajne i kaznene odredbe, i druga pitanja od značaja za zaštitu divljih konja i njihovog prirodnog staništa.

Članak 2. (1) Zaštićenim krajolikom glede ovog Zakona smatra se jasno definiran zemljopisni prostor zaštićen ovim zakonom, koji predstavlja prirodnu cjelinu u kome postoje uvjeti za trajan opstanak, razmnožavanje i zaštitu divljih konja, bez obzira na vlasništvo, a kojim se upravlja sukladno odredbama ovog Zakona. (2) Divlji konji u smislu ovoga Zakona su konji koji prirodno i slobodno obitavaju u krajoliku zaštićenim ovim zakonom

Članak 3. (1) Divlji konji su vlasništvo Hercegbosanske županije. (2) Divlji konji od interesa su za Hercegbosansku županiju i uživaju njezinu osobitu brigu i zaštitu. (3) Konji iz ovog članka zaštićuju se na način propisan ovim Zakonom i posebnim propisima.

Članak 4. (1) Ovaj se Zakon primjenjuje na divlje konje koji prirodno obitavaju na zaštićenom krajoliku iz članka 2. ovog Zakona. (2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se u slučaju poduzimanja žurnih mjera radi sprječavanja neposredne opasnosti za život ili zdravlje ljudi ili imovinu, spašavanja ljudi i imovine. (3) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na gospodarenje lovištem i divljači, te šumom i šumskim zemljištem. (4) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se samo za vrijeme trajanja navedenih okolnosti.

Članak 5. (1) Svrha ovog Zakona je:

osigurati sustav zaštite krajolika kao prirodnog staništa divljih konja; osigurati sustav očuvanja i zaštite divljih konja koji prirodno obitavaju na zaštićenom krajoliku; spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje na zaštićenom krajoliku i divljim konjima; eliminirati i sprječavati djelatnosti koje nisu sukladne ciljevima upravljanja; utvrditi i pratiti stanje divljih konja; zaštititi i očuvati postojeću biološku i zemljopisnu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i

usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem; osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi; omogućiti poticanje znanstvenih i izobraznih djelatnosti; omogućiti razvoj rekreacije i turizma koji odgovaraju kategoriji zaštićenog krajolika; poticati sudjelovanje javnosti u zaštiti divljih konja i njihovih staništa;

Članak 6.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

2

(1) Zaštita divljih konja i proglašenje zaštićenog krajolika temelji se na načelima: – svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju i zaštiti divljih konja i njihovog prirodnog

staništa; – svatko je obvezan primjenjivati načela, mjere i uvjete zaštite prirode; – zaštita divljih konja i njihovog prirodnog staništa obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u

tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete;

– javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju divljih konja i zaštićenom krajoliku, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u istima i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju.

Članak 7.

(1) U ovome Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjima: 1. Biološka raznolikost - je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sustava, 2. Priroda - je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i krajolika raznolikost, 3. Javni interes - je interes za Hercegbosansku županiju ili interes stanovnika jedinice lokalne samouprave, 4. Ministar - je rukovoditelj tijela županijske uprave nadležne za poslove zaštite okoliša i prirode, 5. Ministarstvo – tijelo županijske uprave nadležne za poslove zaštite okoliša i prirode, 7. Populacija - je skupina prostorno i vremenski povezanih primjeraka iste vrste, u kojoj se one međusobno razmnožavaju, 8. Stupica - je sredstvo namijenjeno za zadržavanje ili hvatanje divljih konja kojim se sprječava njihovo slobodno kretanje, 9. Zaštićeno područje - je kopneno područje određeno i zaštićeno ovim Zakonom koje je izloženo aktivnoj intervenciji radi upravljanja s ciljem osiguranja održavanja zaštićenog krajolika i staništa divljih konja, 10. Upravljanje zaštićenim krajolikom - svaka djelatnost kojoj je cilj zaštita, očuvanje, skrb istraživanje, vođenje upisnika, reguliranje, održavanje, izlaganje ili saniranje zaštićenog krajolika kao prirodnog staništa divljih konja; 11. Plan i program - je svaki plan ili program podložan pripremi i/ili usvajanju od nadležnih županijskih i općinskih tijela, te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom, uključujući i planove i programe o izmjenama i dopunama tih planova i programa. 12. Trgovina - je prodaja i kupovina, stjecanje u komercijalne svrhe, korištenje u svrhu stjecanja dobiti, držanje radi prodaje, nuđenje na prodaju ili prijevoz radi prodaje te najam i razmjena zaštićenih divljih konja ili njihovih dijelova; 13. Stanište ili prirodno stanište - kopneno područje koje se razlikuje po zemljopisnim, abiotičkim i biotičkim značajkama, koje sadrži odgovarajuće uvjete za život divljih konja, njihove populacije unutar prirodnog sustava u kojemu postoje svi okolišni uvjeti neophodni za njihov razvoj, opstanak i multiplikaciju; 14. Korisnik lovišta - je pravna osoba koja je na temelju važećeg Zakona o lovstvu gospodari lovištem; 15. Veterinar - je doktor veterinarske medicine ili diplomirani veterinar s veterinarskom licencom; 16. Posjetitelj - je svaka osoba koja se nalazi na području zaštićenog krajolika, osim službenih osoba koji obavljanju dužnosti sukladno odredbama ovog Zakona, pravnih ili fizičkih osoba koje u Zaštićenom krajoliku obavljaju dopuštenu djelatnost, te vlasnika nekretnina i stanovnika u Zaštićenom krajoliku; 17. Vlasnik nekretnine - je osoba koja vlasničkim listom može dokazati svoje vlasništvo nad nekretninom na području Zaštićenog krajolika.

II. Zaštita i očuvanje divljih konja

Članak 8. (1) Sve pravne i fizičke osobe dužne su štititi divlje konje i njihovo prirodno stanište na način da surađuju u sprječavanju djelatnosti koje mogu ugroziti ili oštetiti divlje konje ili njihovo stanište, ublažiti svaku takvu štetu, eliminirati posljedice takve štete i obnoviti oštećenu prirodu i dovesti je u stanje u kojem je bila prije pojave štete.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

3

(2)Osobe iz stavka 1. ovog članka dužne su štititi divlje konje i njihovo prirodno stanište na način propisan ovim zakonom i drugim propisima koji reguliraju ovu oblast.

Članak 9.

(1) Zabranjene su djelatnosti, radnje i zahvati kojima se divlji konji u zaštićenom krajoliku, kao populacija ili jedinke, izlažu mučenju, uznemiravanju, hvatanju, ozljeđivanju, smanjivanju brojnosti populacije (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanju ili oštećivanju njihovog prirodnog staništa, mijenjanju njihovih životnih uvjeta i trajnije onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija (hranjenje, napajanje, razmnožavanje itd.) (2) Naročito je divlje konje zabranjeno:

a) namjerno hvatati, držati i/ili ubijati; b) namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, te područja njihova razmnožavanja

ili odmaranja; c) potpuno istrijebiti divlje konje i njihove razvojne oblike; d) namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih; e) namjerno onemogućavati pristup vodi, hrani i drugim dijelovima zaštićenog krajolika -

staništa bitnim za opstanak konja ograđivanjem, onečišćenjem, tjeranjem i slično; f) namjerno uništavanje cijelog staništa ili njegovih dijelova bitnih za opstanak divljih konja; g) prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način

pribavljati; h) ograničavati kretanje u zaštićenom krajoliku na način koji divljim konjima nanosi nepotrebnu

patnju, bol, ozljede ili strah; i) držati vezane, osim iz veterinarsko-zdravstvenih ili sigurnosnih razloga; j) unošenje i miješanje, te razmnožavanja domaćih konja sa divljim konjima u prirodnom

staništu; k) obavljati i druge radnje i zahvate koji mogu prouzročiti nestanak divljih konja.

(3) Povoljno stanje divljih konja osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 10.

(1) Zabranjena je uporaba svih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih konja, te uporaba svih sredstava koja mogu prouzročiti nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije divljih konja, a osobito sredstava zabranjenih međunarodnim ugovorima u kojima je Bosna i Hercegovina članica, kao što su:

a) stupice; b) samostrijela; c) električne ubojite ili omamljujuće naprave; d) umjetne svjetleće naprave; e) zrcala i druge zasljepljujuće naprave; f) odašiljači zvuka (magnetofoni, kazetofoni i dr.) koji emitiraju zvukove dozivanja, boli ili

javljanja; g) naprave za osvjetljavanje cilja; h) optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike; i) eksplozivi; j) otrovi i otrovni ili omamljujući mamci; k) poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva

naboja; l) letjelice; m) vozila na motorni pogon u pokretu; n) i druga sredstva utvrđena međunarodnim ugovorima kojih je Bosna i Hercegovina stranka i

koji su na snazi. (2) Izuzetno u znanstvene svrhe s ciljem sprječavanja raznih bolesti i epidemija dozvoljeno je koristiti omamljujuća sredstva u suradnji sa nadležnim inspektorom. III. Zaštita prirodnog staništa divljih konja - krajolika

Članak 11.

(1) Proglašava se zaštićeni krajolik ''Krug planina'' na komu prirodno obitavaju divlji konji iz članka 2. ovog Zakona. (2) Zaštićeni krajolik iz prethodnog stavka ovog članka se proglašava s ciljem očuvanja i zaštite staništa divljih konja koji prirodno obitavaju na zaštićenom krajoliku.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

4

(3) Odluku o prostornim granicama i ukupnoj površini zaštićenog krajolika iz stavka 1. ovog članka, te opis tih granica, kartografski prikaz s ucrtanim granicama i oznakom lokacije i druge potrebne podatke na prijedlog ministarstva donosi Vlada Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Vlada). (4) Granice zaštićenog krajolika utvrdit će se sukladno relevantnim dokumentima prostornog uređenja, prema važećim propisima koji reguliraju oblast prostornog uređenja.

Članak 12 (1) Vlasnik ili korisnik prava na zaštićenom krajoliku dužan je prihvatiti, bez naknade, određivanje granica zaštićenog krajolika iz članka 11. ovog Zakona i dozvoliti pristup tom dijelu krajolika.

Članak 13.

(1) U zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje, zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen zaštićenim (uznemiravanje, hvatanje i ubijanje divljih konja, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). (2) Pored zabrana iz članka 8. ovog Zakona u zaštićenom krajoliku je zabranjeno;

a) obavljati radnje i djelatnosti kojima se umanjuje vrijednost krajolika, osobito prirodnih izvora vode, tla, šume i drugih izvornih vrijednosti krša;

b) odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, tehnološkog, opasnog); c) sve vrste emisija tvari i energije (zračenje i toplina), te mikrobiološko onečišćenje; d) ispuštanje tekućina i upotreba kemijskih sredstava kojima se može ugroziti izvornost biljnog i

životinjskog svijeta; e) spaljivanje granja, trave i korova, kao i loženje vatre na otvorenom, osim na za to određenim

mjestima; f) oštećivanje ili uništavanje znakova granice zaštićenog krajolika; g) nadlijetanje letjelica ispod 400 m visine osim u svrhu znanstvenog istraživanja, snimanja ili

praćenja divljih konja, gašenja požara te spašavanja života i imovine ljudi; h) tretiranje kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja; i) znanstvena istraživanja koja bi ugrozila izvornost prirode ili bi dovela do promjene staništa i

izgleda krajolika, do znatnog uništavanja ili rastjerivanja, uznemiravanja, hvatanja, ozljeđivanja i ubijanja divljih konja;

j) slobodno kretanje pasa; k) bez nadzora kretanje domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu ili ozljede posjetiteljima

zaštićenog krajolika; l) snimanje ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja Upravitelja; m) skladištenje i manipuliranje zapaljivim i eksplozivnim sredstvima bez dopuštenja Upravitelja; n) i druge radnje i zahvati propisani ovim zakonom i podzakonskim propisima.

(3) U zaštićenom krajoliku dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen zaštićenim krajolikom. (4) U cilju sprječavanja ugrožavanja zaštićenog krajolika i divljih konja može se odrediti utjecajno područje koje je izvan zaštićenog krajolika i propisati mjere njegove zaštite.

Članak 14. (1) Pri izvođenju zahvata u zaštićenom krajoliku i korištenja prirodnih dobara kojima se zadire u staništa divljih konja, primjenjuju se mjere, metode i tehnička sredstva koja pridonose očuvanju dobrog stanja konja, odnosno koji najmanje ometaju divlje konje ili staništa njihove populacije, te se mogu ograničiti zahvati u staništa populacija divljih konja u vremenu koje se poklapa s njihovim životno značajnim razdobljima. (2) Načine, metode i tehnička sredstva iz stavka 1. ovog članka propisat će ministar.

Članak 15.

(1)Na području zaštićenog krajolika dopušteno je:

a) lov i uzgoj divljači u skladu s lovnogospodarskim osnovama; b) sječa šuma i pošumljavanje na temelju šumskogospodarske osnove; c) obavljanje tradicionalne poljoprivrede; d) ispaša i kretanje stoke uz nadzor pastira; e) držanje pčela i njihova ispaša; f) gospodarske i druge djelatnosti koje ne ugrožavaj opstojnost divljih konja i izvornost prirode

zaštićenog krajolika.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

5

(2) Odredbe važećih propisa koji uređuju način upravljanja i gospodarenja šumama, te način upravljanja i gospodarenja lovištima i divljači primjenjuju se na sva pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom. (3) Odredbe važećih propisa iz stavka 2.,ovog članka se primjenjuju ako nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom i važećim Zakonom o zaštiti prirode.

Članak 16.

(1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u zaštićenom krajoliku osim u svrhu obavljanja službene dužnosti upravljanja, nadzora, spašavanja, policijskih istraga, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, u slučajevima obavljanja službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuštenih djelatnosti, pristupa vlasnika, korisnika šuma i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva. (2) U zaštićenom krajoliku dozvoljeno je, izvan javnih prometnica, korištenje cestovnih motornih vozila samo uz poštivanje prometnog reda kojeg utvrđuje Upravitelj. (3)Upravitelj može, ako za to postoje opravdani razlozi, posebno u svezi sigurnosti posjetitelja zabraniti privremeno ili trajno, na određenom dijelu ili na cijelom području zaštićenog krajolika, obavljanje pojedinih aktivnosti.

Članak 17. (1) Zaštićeni krajolik i divlji konji mogu se posjećivati i razgledavati na način koji ne ugrožava njihove vrijednosti, niti provedbu zaštite. (2)Posjećivanje i razgledanje zaštićenog krajolika i zaštićenih divljih konja dozvoljeno je svima pod jednakim uvjetima u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima. (3) Ako bi posjećivanje i razgledanje zaštićenih vrijednosti iz stavka 1. ovog članka moglo prouzročiti opasnost za njihovo očuvanje i zaštitu, može se zabraniti ili ograničiti posjećivanje i razgledanje zaštićenog područja ili njihovih dijelova. (4) Upravitelj donosi program (model) posjećivanja i razgledavanja kojim pobliže uređuje moguća mjesta posjećivanja, istovremeni broj posjetitelja, način posjećivanja i organiziranje prezentacijskog centra.

Članak 18.

(1) Vlasnik ili korisnik prava na nekretninama u zaštićenom krajoliku imaju pravo na nesmetano kretanje do svojih nekretnina.

(2)Vlasnik ili korisnik prava na zaštićenom krajoliku dužan je dozvoliti pristup lokalitetu zaštićenog krajolika, ako je to s obzirom na svrhu zaštite i značenje te prirodne vrijednosti potrebno radi zadovoljenja znanstvenih, obrazovnih, estetskih, kulturnih i rekreacijskih potreba. (3)Vlasnik ili korisnik prava na zaštićenom krajoliku dužan je dopustiti predstavnicima tijela uprave nadležnim za zaštitu prirode ili od njih ovlaštenim osobama, obilazak i pregled zaštićenog krajolika u svrhu istraživanja, prikupljanja stručnih podataka, te stručnog nadzora u provođenju propisanih uvjeta i mjera zaštite prirode. (4) Vlasnik ili korisnik prava iz stavka 1. ovog članka ima pravo na naknadu u slučaju za eventualna ograničenja kojima je podvrgnut. (5) Uvjete pristupa zaštićenom području iz stavka 1. ovog članka utvrdit će ministar.

Članak 19. (1) Fizičke i pravne osobe mogu obavljati istraživanja na zaštićenom krajoliku i divljim konjima uz dopuštenje mjerodavnog ministarstva. (2) Istraživanja iz stavka 1. ovoga članka mogu se obavljati na zemljištu ili vodenoj površini uz prethodnu suglasnost vlasnika ili nositelja prava korištenja. (3) Osoba koja je obavila istraživanja dužna je o rezultatima istraživanja izvijestiti ministarstvo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 8 dana od dana završetka istraživanja. IV. Upravljanje divljim konjima i zaštićenim krajolikom

Članak 20.

(1) Divljim konjima i krajolikom zaštićenim sukladno odredbama ovog Zakona, upravlja županijsko gospodarsko društvo (u daljnjem tekstu: Upravitelj) pod uvjetima propisanim ovim zakonom (2) Upravitelja iz stavka 1. ovog članka, Ugovorom osniva Vlada i općina na području kojih se nalazi Zaštićeni krajolik (daljnjem tekstu: Općina).

Članak 21.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

6

(1) Upravitelj iz članka 20. ovoga Zakona obavlja djelatnost zaštite i očuvanja divljih konja, zaštite održavanja i promicanja zaštićenog krajolika u cilju zaštite i očuvanja divljih konja i prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite divljih konja i zaštićenog krajolika kojim upravlja. (2) Upravitelj iz prethodnog stavka ovog članka koji upravlja zaštićenim krajolikom nadzire i način obavljanja dozvoljenih djelatnosti, u cilju osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara. (3) Upravitelj može obavljati i druge djelatnosti utvrđene aktom o osnivanju i statutom koje služe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Članak 22.

(1) Upravitelj je dužan vidljivo obilježiti granice zaštićenog krajolika. (2) Vlasnik i korisnik prava na zaštićenom dijelu krajolika dužan je prihvatiti, bez naknade, određivanje

granica zaštićenog krajolika i dozvoliti pristup tom dijelu područja. (3) Uvjete i način obilježivanja granica zaštićenog krajolika propisuje ministar.

Članak 23.

(1) Upravitelj je dužan skrbiti o zaštiti divljih konja i očuvanju njihovog prirodnog staništa - zaštićenog krajolika. (2) Upravitelj je naročito dužan divljim konjima u zaštićenom krajoliku osigurati:

a) sve potrebne uvjete za biološki opstanak populacije; b) dovoljne količine vode za piće i hrane odgovarajuće kakvoće u skladu s njihovim fiziološkim potrebama, te pojilišta isključivo za potrebe napajanja konja; c) nadgledanje okruženja u kojem se nalaze; d) sanirati zatečene ili novonastale poremećaja u staništu; e) svakodnevno provjeravanje njihove dobrobiti i zdravstvenog stanja; f) veterinarsko-zdravstvenu zaštitu u slučaju bolesti, pri okotu ukoliko je potrebno ili u slučaju drugih bolesnih stanja; g) dovoljan broj osposobljenih osoba koji će brinuti za divlje konje; h) dovoljno prostora za slobodno kretanja; i) odgovarajuće nastambe, zaklone ili natkriveno sklonište na prostoru na kojem konji

obično traže zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta u kojima se mogu kretati, te primjeren prostor za ispašu i dr.

(3) Na sva pitanja koja se odnose na zaštitu divljih konja, a nisu regulirana ovim Zakonom na odgovarajući način se primjenjuju odredbe važećeg Zakona o dobrobiti životinja.

Članak 24.

(1) Dužnost i obveza upravitelja je na zaštićenom krajoliku: a) označiti (obilježiti) i voditi evidencije o divljim konjima, b) posjedovati i voditi evidenciju o liječenju životinja, o broju uginulih ili usmrćenih divljih konja.

(2) Ako je izvorna oznaka oštećena, izgubljena ili narušava zdravstveno stanje životinje, Upravitelj je dužan zatražiti od Ministarstva suglasnost za uklanjanje stare oznake i ponovno označiti divlje konje. (3) Ministarstvo izdaje suglasnost ako utvrdi identitet divljeg konja. (4) Pravilnik o uvjetima i načinu označavanja i evidenciji zaštićenih divljih konja donosi ministar

Članak 25. (1) Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog krajolika i divljih konja, te propisuju upravne mjere za nepoštovanje odredbi toga pravilnika i ovoga Zakona. (2) Pravilnik iz stavka 1. ovog članka donosi Upravitelj uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva.

Članak 26. (1) Za Zaštićeni krajolik osniva se i vodi katastar zaštićenog krajolika. (2) Katastar iz prethodnog stavka ovog članka osniva i vodi Upravitelj, a jedan primjerak katastra obvezno se dostavlja ministarstvu. (3) Upravitelj iz stavka 2. ovog članka dostavlja propisane podatke o katastru ministarstvu najdalje do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. (4) Sadržaj i način vođenja katastra zaštićenog krajolika propisuje ministar.

V. Financiranje

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

7

Članak 27. (1) Sredstva za rad Upravitelja i obavljanje djelatnosti iz članka 21. ovog Zakona, te sredstva za nadoknade šteta nanesenih od strane zaštićenih divljih konja, za nadoknade vlasnicima i nositeljima prava na nekretninama za ograničenja kojima su podvrgnuti u zaštićenim krajoliku, te za druge namjene utvrđene ovim Zakonom osiguravaju se osobito iz:

a) proračuna Županije; b) proračuna općine; c) osnivačkih sredstava; d) iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša; e) prihoda od korištenja prirodnih vrijednosti u zaštićenom krajoliku; f) prihoda od naknada (naknade od šteta i dr); g) utvrđenih beneficija (npr. oslobađanje uplate cijelog iznosa ili dijela dobiti); h) drugih izvora utvrđenih ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Sredstva iz stavka 1. toč. a) i b) ovog članka osiguravaju se u omjeru utvrđenom u osnivačkom aktu Upravitelja.

Članak 28.

(1) Sredstva iz članka 27. ovog Zakona koriste se i za promicanje zaštićenog krajolika i divljih konja, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. (2) Promicanjem se smatra:

a) održavanje i poboljšanje životnih uvjeta za divlje konje (poboljšavanjem ispasišta, dodatnim hranjenjem, održavanjem solila i pojilišta);

b) dostizanje i održavanje odgovarajuće spolne i starosne strukture divljih konja; c) čuvanje i zaštita divljih konja i staništa; d) poduzimanje mjera za smanjenje šteta koje počine divlji konji; e) stručno osposobljavanje kadrova; f) izrada planskih dokumenata; g) znanstvenoistraživački radovi; h) nakladna djelatnost i dr.

Članak 29.

(1) Direktor upravitelja ima prava i obveze utvrđene ovim zakonom, aktom o osnivanju i statutom. (2) Direktora imenuje osnivač na temelju javnog natječaja. (3) Za direktora može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te druge uvjete propisane statutom. (4) Djelokrug, ovlaštenje i odgovornosti, te postupak imenovanja i razrješenja direktora upravitelja uređuju se aktom o osnivanju i statutom.

Članak 30.

(1) Protupožarnu zaštitu u zaštićenom krajoliku provodi Upravitelj u suradnji s drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u zaštićenom krajoliku. (2) Protupožarnu zaštitu na području zaštićenog krajolika osobe iz stavka 1. ovoga članka organiziraju i provode u suradnji s vatrogasnim društvima i postrojbama, nadležnim tijelima državne uprave, te jedinicama lokalne samouprave. (3) Radi preventivne zaštite od požara Upravitelj u suradnji s osobama iz stavka 1. ovog članka u zaštićenom krajoliku, organizira i osigurava:

stalnu osmatračko-dojavnu službu za vrijeme pojačane opasnosti od požara; stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zemljište; dovoljan broj i ispravnost uređaja i sredstava za motrenje, dojavu i gašenje požara, te njihovo

stalno tehničko osuvremenjivanje; zabranu loženja vatre na otvorenom prostoru i izvan mjesta koja su posebno uređena i

označena za tu namjenu. (4) U cilju ostvarivanja protupožarne zaštite mjere zaštite od požara na području zaštićenog krajolika dužne su provoditi i primjenjivati sve pravne i fizičke osobe koje na tom području obavljaju djelatnost, u skladu s posebnim propisom i ovim Zakonom. VI. Stručni i upravni poslovi

Članak 31. (1) Upravne i stručne poslove zaštite krajolika obavlja Ministarstvo i općina, osim onih poslova koji su ovim Zakonom ili drugim zakonom povjereni u nadležnost drugom tijelu državne uprave.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

8

(2) Županija i općine dužni su u skladu s ovim Zakonom, programima zaštite i dokumentima prostornog uređenja:

– skrbiti o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti na svome području; – osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenog krajolika i divljih konja; – sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim krajolikom; – skrbiti o promicanju zaštite divljih konja, te davati potpore i skrbiti o strukovnim i drugim

udrugama čija djelatnost ima za cilj zaštitu divljih konja i krajolika; – pratiti stanje očuvanosti prirode (monitoring); – izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite

i očuvanja; – pružati stručnu na zaštiti divljih konja i njihovog prirodnog staništa; – organizirati i provoditi odgojno-obrazovne i promidžbene aktivnosti u zaštiti divljih konja i

njihovog prirodnog staništa; – obavljati i druge poslove propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.

Članak 32.

(1)Upravljanje zaštićenim divljim konjima i zaštićenim krajolikom provodi se na temelju plana upravljanja. (2) Plan upravljanja zaštićenim krajolikom i zaštićenim divljim konjima, na prijedlog ministarstva donosi Vlada za razdoblje od deset godina uz suglasnost općine. (3) Plan upravljanja određuje razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. (4) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati plana upravljanja. (5) Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija plana upravljanja na način i u postupku kako je to propisano za njegovo donošenje.

Članak 33. (1) Plan upravljanja iz članka 32. ovoga Zakona sadrži:

a) Ciljeve i politiku upravljanja zaštićenim krajolikom, sa sastavnicama: vizija, misija i ciljevi zaštićenog područja, politika upravljanja zaštićenim područjem.

b) Smjernice zaštite zaštićenog krajolika, sa sastavnicama: – ocjena stanja zaštićenog i utjecajnog područja, – koncept zaštite cijelog područja i njegovih pojedinih dijelova (zona), – praćenje stanja zaštićenog područja i njegovih vrijednosti, – zaštita i upravljanje prirodnim vrijednostima, te resursima zaštićenog područja (programi

zaštite i dr.), – razvoj dopuštenih djelatnosti u zaštićenom području, – posjećivanje zaštićenog područja (program posjećivanja, interpretacije i dr.), – povezivanje zaštićenog područja sa susjednim područjima, – utjecaj na okoliš i društveno-gospodarski kompleks.

c) Provedba plana, sa sastavnicama: – smjernice za povezivanje sektorskih planova, – aktivnosti za provedbu plana, – nadzor u provedbi plana, – troškovi provedbe plana, – način i izvori financiranja, – institucionalna struktura i nositelji aktivnosti u upravljanju zaštićenim područjem.

(2) Plan upravljanja provodi se godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog krajolika. (3) Godišnji program iz stavka 2. ovoga članka donosi upravitelj uz suglasnost Ministarstva. (4) Prijedloga plana upravljanja upravitelj je dužan staviti na uvid javnosti sukladno odredbama članka 36. ovoga Zakona. (5) Upravitelj dostavlja Vladi i općini izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog krajolika do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. (6) Način izrade i sadržaj plana upravljanja zaštićenim krajolikom propisat će ministar.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

9

Članak 34.

(1) Zaštićeni krajolik i zaštićeni divlji konji upisuju se u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti. (2) Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti iz prethodnog stavka ovog članka vodi Ministarstvo. (3) Sadržaj i način vođenja Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti propisat će pravilnikom ministar. (4) Podaci iz Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti su javni, osim ako se odredi da su podaci o položaju zaštićene prirodne vrijednosti radi njezine zaštite tajni. (5) Za zaštićena područja donosi se program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere njihove zaštite i unaprjeđenja na temelju praćenja stanja. (6) Program zaštite šumskih ekoloških sustava sastavni je dio plana upravljanja iz članka 32. i 33. ovoga Zakona i planova gospodarenja šumama.

Članak 35.

(1) Zaštićeni krajolik i zaštićeni divlji konji upisuju se u Registar zaštićenih prirodnih vrijednosti. (2)Registar zaštićenih prirodnih vrijednosti vodi ministarstvo. (3)O sadržaju i načinu vođenja Registra iz stavka 1. ovog članka ministar će donijeti naputak. (4)Podaci iz Registra zaštićenih prirodnih vrijednosti su javni, osim ako se odredi da su podaci radi njene zaštite tajni. VII. Pristup informacijama i sudjelovanje javnosti

Članak 36.

(1) Ministarstvo, općina i Upravitelj dužni su osigurati javnost podataka u svezi sa stanjem i zaštitom krajolika i divljih konja, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nije propisana tajnost podataka. (2) Tijela iz prethodnog stavka ovog članka dužna su sredstvima javnog priopćavanja na njihov zahtjev pružiti informacije o stanju i zaštiti krajolika i divljih konja, o obavljanju poslova zaštite, te omogućiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju. (3) Informacije o stanju i zaštiti krajolika i divljih konja daju se, u pravilu, u pisanom obliku. (4) Upravitelj je dužan izvješća o stanju i zaštiti krajolika i divljih konja dostavljati Ministarstvu i općini svake godine, te u drugo vrijeme na zahtjev tih tijela. (5) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su voditi očevidnik o podacima o stanju i zaštiti krajolika i divljih konja, i u slučaju oštećenja prirode dužni su o tome izvijestiti javnost s uputama o postupanju radi njezine zaštite i očuvanja. U slučaju bilo kakve neposredne prijetnje zaštićenom krajoliku i divljim konjima i zdravlju ljudi javnost se izvješćuje o poduzimanju potrebitih mjera i radnji u cilju sprječavanja ili ublažavanje šteta koje bi mogle proisteći iz te opasnosti. (6) Informacije iz stavka 5. ovog članka moraju biti pravodobne i istinite. VIII. Sprječavanje i naknada štete

Članak 37. (1) Upravitelj je dužan poduzimati radnje i zahvate za sprječavanje šteta koju divlji konji mogu počiniti imovini ili ljudima na zaštićenom krajoliku (osiguranjem prehrane, postavljanjem čuvara - rendžera i dr.). (2) Upravitelj je dužan poduzimati radnje i zahvate za sprječavanje šteta koju divlji konji mogu počiniti imovini ili ljudima izvan prostora zaštićenog krajolika. (3) Ako se radnjama, odnosno zahvatima iz stavka 1. i 2. ovog članka, počini šteta, upravitelj je dužan nadoknaditi tu štetu.

Članak 38. (1) Pravna ili fizička osoba, te vlasnik i korisnik zemljišta na zaštićenom krajoliku, kojoj zaštićeni divlji konji mogu prouzročiti gospodarsku ili drugu štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužna je na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate kako bi spriječili nastanak štete. (2) Pod radnjom ili zahvatom u smislu stavka 1. ovoga članka razumijeva se učinkovito ograđivanje, ciljano čuvanje dobara, rastjerivanje zaštićenih divljih konja i dr. (3) Radnje i zahvate iz članka 37. i stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar

Članak 39. (1) Pravne i fizičke osobe dužne su nadoknaditi štetu koju prouzroče povredama ovoga Zakona. (2) Pravne i fizičke osobe dužne su nadoknaditi štetu koju prouzroče na zaštićenom krajoliku i divljim konjima ukoliko nisu poduzele radnje i zahvate iz članka 38. ovog Zakona. (3) Visina nadoknade prouzročene štete iz stavka 2. ovog članka utvrđuje se prema odštetnom cjeniku. (4) Odštetni cjenik iz stavka 3. ovog članka donosi ministar.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

10

(5) Sporove o naknadi štete iz stavka 1. i 2. ovog članka rješava mjerodavni sud.

Članak 40. (1) Oštećenik ima pravo na nadoknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu zaštićeni divlji konji ako je poduzeo propisane radnje i zahvate iz članka 38. ovog Zakona. (2) Oštećenik je dužan Ministarstvu prijaviti nastanak štetnog događaja bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja za štetu, a u svakom slučaju najkasnije u roku osam (8) dana od dana nastanka štete. (3) Ministarstvo putem povjerenstva za utvrđivanje uzroka štete i procjene vrijednosti utvrđuju na mjestu štetnog događaja činjenice koje su značajne za ustanovljenje nastanka štete, uzročnika i visinu štete, o čemu se sastavlja zapisnik. (4) Povjerenstvo iz prethodnog stavka ovog članka sačinjavaju tri člana: predstavnik županijskog ministarstva (predsjednik povjerenstva), stručna osoba za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski stručnjak) i stručna osoba za utvrđivanje uzroka štete (vještak), šumarske, veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke s iskustvom na istim poslovima. (5) Na očevid se poziva oštećenik i ovlašteni predstavnik upravitelja. (6) Zapisnik povjerenstva sadrži naročito: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na divlje konje, obujam i visinu štete, kao i poduzete radnje i zahvate oštećenog prije i poslije počinjene štete. (7) Obveza oštećenika je da sačuva sve tragove koji ukazuju na pričinjenu štetu. (8) Visina nadoknade štete utvrđuje se sporazumno između Ministarstva i oštećenika na temelju zapisnika o očevidu iz stavka 3. ovoga članka, a u slučaju spora o visini i postojanju štete odlučuje mjerodavni sud. (9) Način rada i postupanja povjerenstva u postupku utvrđivanja štete, te iznose nadoknade štete (cjenik), odnosno kriterije za izračun štete ministar će propisati pravilnikom. (10) Za nadoknadu štete iz stavka 1. ovog članka odgovoran je upravitelj.

Članak 41. (1) Ako pravna ili fizička osoba započne djelatnost ili izvođenje radnji u zaštićenom krajoliku koji je prirodno stanište divljih konja, i u kojemu oni već obitavaju te postoji predvidivi rizik štete od zaštićenih divljih konja, umanjuje se iznos nadoknade štete za predvidivi rizik. (2) Predvidivi rizik iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo na temelju pribavljenoga stručnog mišljenja mjerodavne institucije ili ovlaštene stručne osobe.

Članak 42. (1) Za štetu u zaštićenom krajoliku koju prigodom lova divljači počine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je korisnik lovišta. (2) Za štetu koju počine divlje životinje na divljim konjima odgovoran je korisnik lovišta, ukoliko nije poduzeo sve mjere propisane važećim Zakonom o lovstvu. (3) Sredstva ostvarena nadoknadom štete iz stavka 1., i 2. ovog članka koriste se sukladno članku 28. ovog Zakona.

Članak 43.

(1) Ako je upotreba i iskorištavanje zaštićenog krajolika na određeni način ili u određene svrhe ograničena ili zabranjena, vlasnik ili korisnik prava na tom zaštićenom području ima pravo na naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut. (2) Visina naknade iz stavka 1. ovoga članka mora biti razmjerna umanjenom prihodu i utvrđuje se sporazumno. (3) U slučaju spora o visini naknade odlučuje sud. (4) Naknada se isplaćuje iz sredstava iz članka 28. ovog Zakona.

Članak 44. (1) Na pitanja naknade štete koja nisu regulirana ovim zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ZOO-a koje se odnose na naknadu štete

IX. Neposredni nadzor - Rendžeri

Članak 45. (1) Upravitelj je dužan osigurati neposredni nadzor u zaštićenom krajoliku putem čuvarske službe. (2) Čuvarsku službu iz prethodnog stavka ovog članka obavljaju službene ovlaštene osobe uposlene u Upravitelju (u daljnjem tekstu: Rendžeri).

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

11

(3) Rendžeri dokazuju svoj službeni status, svojstvo, ovlasti i identitet službenom iskaznicom. (4) Rendžeri za vrijeme obavljanja službe nose službenu odoru, znak zaštite prirode i znak zaštićenog krajolika kojeg nadziru. (5) Rendžer može biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole, koja je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, koja ispunjava uvjete za nošenje oružja, kao i druge uvjete utvrđene zakonom i aktima Upravitelja. (6) Sadržaj, oblik i način izdavanja službene iskaznice, izgled i boja odore, oznake, vođenje evidencije o izdanim legitimacijama i sadržaj službene knjige rendžera i druge uvjete propisuje ministar pravilnikom.

Članak 46.

(1) Rendžer smije za vrijeme obavljanja službe nositi kratko oružje.

(2) Vrstu, uvjete i pravila nošenja oružja za vrijeme obavljanja službe određuje direktor upravitelja u skladu sa zakonom. (3) Ako se rendžeru prilikom provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, rendžer može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave.

Članak 47.

(1) Rendžer je u obavljanju nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu bio dužan poduzeti odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonom utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti direktora, a po potrebi i drugo tijelo, o nedostatcima i nepravilnostima koje je utvrdio tijekom provođenja nadzora u zaštićenom krajoliku.

Članak 48.

(1) U provedbi nadzora, ako zatekne osobu u zaštićenom krajoliku da obavlja radnje za koje je propisana prekršajna odgovornost, rendžeri imaju pravo i obvezu:

a) zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje se može utvrditi identitet te osobe;

b) pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo i druga sredstva za prijevoz i prenošenje stvari za koja postoji osnovana sumnja da prevoze odnosno prenose divlje konje i dijelove divljih konja;

c) pregledati ulov i sredstva za lov radi utvrđivanja da li je lov obavljen u skladu s ovim Zakonom i važećim Zakonom o lovstvu;

d) zatražiti predočenje dozvole za nošenje oružja; e) pregledati osobu ako se osnovano sumnja da nosi oružje na području zaštićenog krajolika

protivno odredbama ovoga Zakona; f) privremeno ograničiti kretanje na zaštićenom krajoliku; g) zatražiti uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno narediti mjere za sprječavanje i uklanjanje

štetnih posljedica; h) izreći upravnu mjeru; i) podnijeti prekršajnu ili kaznenu prijavu; j) izvještavati o pojavi bolesti ili uginuća divljih konja i opasnosti od elementarnih nepogoda; k) zatražiti predočenje dopuštenja za obavljanje određene djelatnosti ili za kretanje u

zaštićenom krajoliku kada je to predviđeno ovim Zakonom; l) poduzimati druge radnje i mjere potrebite za provođenje reda u zaštićenom krajoliku.

Članak 49.

(1) Rendžer je ovlašten: privremeno oduzeti opremu s kojom je osoba zatečena u obavljanju nedopuštenih radnji u

Zaštićenom krajoliku; privremeno oduzeti oružje koje osoba nosi bez odobrenje, te ako je osoba zatečena u

krivolovu; oduzeti protupravno prisvojeni dio žive i nežive prirode koji pripada zaštićenom krajoliku, te

privremeno oduzeti sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje; zabraniti prodaju robe koja se na području zaštićenog krajolika prodaje bez dopuštenja

Upravitelja: zabraniti na licu mjesta vožnju osobi koja ne posjeduje propisano dopuštenje odnosno

ulaznicu za obilazak zaštićenog krajolika izvan javnih prometnica; zabraniti na licu mjesta obavljanje nedopuštene djelatnosti;

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

12

zabraniti na licu mjesta obavljanje rekreacijskih i drugih aktivnosti koje se organiziraju i provode protivno odredbama ovoga Zakona;

privremeno oduzeti sredstva i opremu kojom se obavlja djelatnost, rekreacijska aktivnost ili druge radnje u Zaštićenom krajoliku protivno odredbama ovoga Zakona;

narediti obustavu građenja ili postavljanja objekata koji se u Zaštićenom krajoliku koji se grade ili postavljaju protivno odredbama ovoga Zakona;

zabraniti na licu mjesta sječu šume, lov i druge aktivnosti koje se obavljaju suprotno odredbama ovoga Zakona i važećih propisa koji reguliraju ovu oblast;

zabraniti na licu mjesta nedopušteno branje i sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta te njihovih dijelova;

narediti izvršenje obveze, ako se u postupku kontrole utvrdi da se one ne obavljaju prema odredbama ovoga Zakona;

narediti izvršenje mjera naknade štete nanesene nedopuštenom radnjom u Zaštićenom krajoliku;

zabraniti daljnje obavljanje radnji kojima se krše odredbe ovog Zakona i poduzeti mjere otklanjanja posljedica takvog kršenja i dr.

(2) U obavljanju nadzora iz članka 48. ovog Zakona i stavka 1. ovog članka rendžer surađuje s pravnim i fizičkim osoba koje u Zaštićenom krajoliku obavljaju dopuštenu djelatnost, te s ovlaštenim službenim osobama nadležnih tijela i javnih službi

Članak 50.

(1) Protiv pravne i fizičke osobe koja obavlja radnje protivne odredbama ovog Zakona, rendžer, pored ovlaštenja iz članka 48. i 49. ovoga Zakona, ovlašten je izdati prekršajni nalog, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, te prijavu zbog gospodarskog prijestupa ili kaznenog djela.

(2) Sredstva naplaćena prema stavku 1. ovoga članka prihod su Proračuna Županije i općine i koriste se sukladno članku 27. i 28. ovog Zakona.

Članak 51. (1) Pored poslova nadzora iz članka 48. i 49. ovog Zakona rendžeri obavljaju i poslove promicanja zaštićenog krajolika i divljih konja, a osobito:

planiranje, organiziranje i izvođenje poučnih šetnji zaštićenim krajolikom; ekološku poduku posjetitelja zaštićenog krajolika i lokalnog stanovništva; skrb o sigurnosti posjetitelja i o poduzimanju radnji spašavanja; motrenje i praćenje stanja divljih konja i prirode,; suradnja s voditeljima istraživačkih i drugih dopuštenih projekata u zaštićenom području; suradnja s vlasnicima i s nositeljima prava na nekretninama u zaštićenom području u cilju zaštite

divljih konja i krajolika; nadzor obavljanja dopuštenih djelatnosti i radnji u zaštićenom krajoliku; skrb o održavanju infrastrukturnih objekata u zaštićenom krajoliku i dr.

Članak 52.

(1) Rendžer je dužan osobi od koje su oduzeta sredstva kojima su počinjeni prekršaji ili kaznena djela i predmeti, izdati potvrdu o oduzimanju spomenutih sredstava. (2) S privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stavka ovog članka Upravitelj ne može raspolagati (uništiti, prodati, predati, zamijeniti i sl.) do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred drugim mjerodavnim tijelom. (3) Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava koriste se u prekršajnom i drugom postupku kao dokaz.

X. Upravni i inspekcijski nadzor

Članak 53. (1) Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo.

Članak 54. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, te ostalih važećih propisa koji se odnose na inspekcijski nadzor, obavlja Uprava za inspekcijske poslove Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Uprava). (2) Inspekcijski nadzor provodi inspektor mjerodavan za zaštitu prirode.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

13

(3) Inspekcijski nadzor mogu obavljati i drugi državni službenici Uprave na temelju posebnog ovlaštenja direktora Uprave. (4) Inspektor zaštite prirode u provedbi inspekcijskog nadzora dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.

Članak 55.

(1) Inspekcijski nadzor obuhvaća: poduzimanje inspekcijskih radnji na utvrđivanju stanja izvršavanja propisa kod pravnih i

fizičkih osoba koje su u obavljanju svoje djelatnosti i radu dužna postupati prema odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona;

poduzimanje drugih mjera određenih ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 56. (1) Ako inspektor utvrdi ili sazna za povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, dužan je provesti inspekcijski postupak i poduzeti mjere propisane ovim Zakonom. (2) Protiv rješenja i zaključka inspektora kojim se okončava postupak ili izriče upravna mjera može se u roku od 15 dana izjaviti žalba ministarstvu. (3) O činjenicama utvrđenim u inspekcijskom postupku, odnosno o poduzetim mjerama inspektor je dužan obavijestiti podnositelja prijave. (4) Obavijest inspektora iz stavka 3. ovoga članka nije upravni akt. (5) Žalba na rješenja inspektora iz stavka 2. ovog članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 57. (1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo zatražiti osobne podatke, pregledati zgrade i objekte poslovnih, stambenih i drugih prostora, sredstva rada, alate, vozila i druga prijevozna sredstva, poslovnu dokumentaciju i isprave na temelju kojih se dokazuje identitet osoba. (2) Inspektor ima pravo i dužnost u inspekcijskom nadzoru pregledati zaštićenu prirodnu vrijednost koje uživaju zaštitu temeljem ovoga Zakona, odgovarajuću dokumentaciju, poslovne spise, opremu, te u upravnom postupku saslušati pojedine osobe. (3) Nadzirana osoba dužna je inspektoru osigurati uvjete za provođenje nadzora, omogućiti pregled u radnim prostorijama, dati na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za provedbu nadzora, te izvijestiti o poduzetim mjerama otklanjanja utvrđenih nedostataka.

Članak 58.

(1) U provedbi nadzora nad zaštićenim krajolikom inspektor nadzire: upravitelja i upravljanje zaštićenim krajolikom i divljim konjima; provođenje uvjeta i mjera zaštite divljih konja i zaštićenog krajolika, te drugih akata izdanih

na temelju ovoga Zakona; provođenje plana upravljanja i programa zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog

krajolika i divljih konja; radnje koje mogu prouzročiti promjene i oštećenja na zaštićenom krajoliku i divljim konjima, provođenje neposredne zaštite, očuvanja i korištenja zaštićenog krajolika; provođenje mjera zaštite divljih konja. izvoz, uvoz i provoz divljih konja, koji su zabranjeni ovim Zakonom ili na temelju njega

donesenim propisima, informiranje javnosti o stanju u zaštićenom krajoliku i divljim konjima, provođenje drugih propisanih uvjeta i mjera zaštite utvrđenih ovim Zakonom i na temelju

njega donesenih propisa.

Članak 59. (1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obvezu nadziranim osobama:

a) narediti da u primjerenom roku otklone utvrđene nedostatke i nepravilnosti. b) narediti zabranu obavljanja djelatnosti, radnje i radove koji nisu u skladu s ovim

Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, c) zatražiti uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno narediti mjere za sprječavanje i uklanjanje

štetnih posljedica d) privremeno oduzeti predmete kojima je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj predviđen

ovim Zakonom,

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

14

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka inspektor može narediti i hitne mjere radi sprječavanja ili smanjivanja štete nastale zbog obavljanja radova, djelatnosti i radnji, ili daljnjeg sprječavanja nastanka štete. (3) Za oduzete predmete iz stavka 1. toč. d) ovog članka inspektor će izdati potvrdu, te podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka. (4) O trajnom oduzimanju predmeta iz stavka 1. toč. d) ovoga članka odlučuje mjerodavni sud.

Članak 60. (1) Radi sprječavanja nastanka neotklonjivih šteta na zaštićenom krajoliku i divljim konjima, odnosno radi naređivanja hitnih zaštitnih mjera, ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili za imovinu, rješenje u tijeku nadzora može se donijeti i usmeno. Usmeno se rješenje unosi u zapisnik uz naznaku da će se otprema pisanog rješenja izvršiti u roku i na način propisan posebnim propisom.

Članak 61. (1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, izdat će prekršajni nalog prema posebnom zakonu, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. (2) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo, dužan je podnijeti prijavu mjerodavnom tijelu.

Članak 62. (1) Ako inspektor utvrdi povredu odredbe Zakona ili drugih propisa nad primjenom kojih nadzor obavlja druga inspekcija, odnosno drugo tijelo državne uprave, izvijestit će o tome bez odgađanja nadležnu inspekciju, odnosno nadležno tijelo.

Članak 63. (1) Inspektor samostalno vodi postupak, obavlja radnje i poduzima mjere za koje je ovlašten. (2) Nitko ne smije, koristeći se službenim položajem ili na drugi način, sprječavati ili ometati inspektora u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovlašten. (3) Ako se inspektoru u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovlašten pruži otpor silom ili prijetnjom da će se izravno uporabiti sila, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć službenih osoba nadležne policijske uprave. XI. Kaznene odredbe

Članak 64. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 KM do 200.000,00 konvertibilnih maraka (KM) kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

obavi zahvat i radnju koja može dovesti do potpunog uništenja ili neke druge znatne ili trajne štete na zaštićenom krajoliku (članak 9. toč f) i članak 13.);

potpuno istrijebi divlje konje u zaštićenom krajoliku (članak 9. toč c)). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 KM do 20.000,00 konvertibilnih maraka (KM) kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 65. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 KM do 100.000,00 konvertibilnih maraka (KM) kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

postupi suprotno mjerama zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu (članak 25.),

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 66. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 25.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

obavlja u zaštićenom krajoliku radnje, djelatnosti i zahvate koji nisu dopuštene (članak 9. stavak 1. osim toč. c) i f));

uporabljuje sredstva hvatanja i ubijanja divljih konja, te sredstva koja mogu prouzročiti nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije divljih konja (članak 10. stavak 1.);

postupa suprotno odredbama iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona;

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

15

obavlja djelatnost suprotno odredbama članka 21. ovog Zakona; ne osigura uvjete iz članka 23. ovog Zakona; postupi suprotno Pravilniku o unutarnjem redu, (članak 25.); koristi sredstva suprotno odredbama članka 28. ovog Zakona;

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi

Članak 67. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

koristi sredstva i postupke za omamljivanje protivno odredbi članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, ne postupi sukladno odredbama članka 12. ovog Zakona; obavlja nedopuštene zahvate, radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je

proglašen Zaštićeni krajolik (članak 13. stavak 1., i 3.); ne provodi mjere, metode i tehnička sredstva koje najmanje ometaju divlje konje ili staništa

njihovih populacija (članak 14. stavak 1.); postupa suprotno odredbama iz članka 15. ovog Zakona; kretanje motornim vozilima u zaštićenom krajoliku suprotno odredbama članka 16. ovog Zakona, organizira posjećivanje i razgledavanje zaštićene prirodne vrijednosti suprotno zabrani ili

ograničenjima (članak 17.); ne dopušta pristup zaštićenom krajoliku ili dijelovima istog prema propisanim uvjetima (članak

18. ); obavlja istraživanja bez dopuštenja nadležnog tijela i/ili ne dostavi rezultate ili ne dostavi u

propisanom roku rezultate istraživanja nadležnom tijelu (članak 19.); ne obilježi granice zaštićenog krajolika sukladno odredbama članka 22. ovog Zakona; ne obilježi i ne vodi evidenciju o divljim konjima, ne posjeduje i ne vodi evidenciju o liječenju

divljih konja na propisan način (članak 24. stavak 1. toč. a) i b)); ne organizira i ne provodi protupožarnu zaštitu na način propisan odredbama članka 30. ovog

Zakona; ne postupa sukladno planu upravljanja (članak 32. stavak 4.); ne donese godišnji program zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog krajolika ili

donese isti bez suglasnosti Ministarstva (članak 33. stavak 3.); ne dostavlja izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnji program zaštite, očuvanja,

korištenja i promicanja zaštićenog krajolika sukladno odredbama članka 33. stavka 5. i članka 36. stavka 5. ovog Zakona;

ne omogući sudjelovanje javnosti tijekom izrade plana upravljanja (članak 33. stavak 4.); ne osigura javnost podataka u svezi sa stanjem i zaštitom krajolika i divljim konjima shodno

odredbama članka 35. stavak 4. i članka 36.); ne vodi očevidnik o stanju zaštite krajolika i divljih konja (članak 36. stavak 5.); ne poduzima radnje i zahvate za sprječavanje šteta (članak 37., i 38.); koristi znak zaštite prirode i znak zaštićenog krajolika suprotno propisanom načinu (članak 45.,

stavak 4.); propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu bio dužan poduzeti

(članak 47.); sprječava ili ometa inspektora u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je

ovlašten (članak 65.). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi

Članak 68.

(1) Sredstva naplaćena prema članku 64., 65., 66. i 67. ovog zakona prihod su Proračuna Županije i općine i koriste se sukladno članku 27. i 28. ovog Zakona. XII. Prijelazne i završne odredbe

Članak 69. (1) Pravne osobe koje gospodare šumama dužne su uskladiti šumskogospodarske osnove s odredbama ovoga Zakona prilikom njihove obnove ili prve revizije.

Prednacrt

Centar za građansku suradnju-Livno

16

(2) Nositelji prava lova dužni su uskladiti lovnogospodarske osnove s odredbama ovoga Zakona prilikom njihove obnove ili prve revizije. (3) Druge pravne i fizičke osobe koje gospodare prirodnim dobrima na zaštićenom krajoliku dužne su planove korištenja prirodnih dobara uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 70. (1) Odredbe važećeg Zakona o zaštiti prirode koje nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona primjenjuju se u skladu s odredbama ovog Zakona. (2) Odredbe Zakona o zaštiti okoliša koje nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona primjenjuju se u skladu s odredbama ovog Zakona. (3) Odredbe Zakona iz stavka 1., i 2., ovog Zakona primjenjuju se na sva pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom.

Članak 71. (1) Ako nije drugačije propisano odredbama ovoga Zakona, za postupak ostvarivanja prava na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se važeće odredbe Zakona o upravnom postupku.

Članak 72. (1) Vlada Hercegbosanske županije će:

u roku od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti odluku o prostornim granicama i ukupnoj površini zaštićenog krajolika, te opis tih granica, kartografski prikaz s ucrtanim granicama s oznakom lokacije i druge potrebne podatke (članak 11. stavak 3.) ;

u roku od devet (9) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Plan upravljanja zaštićenim krajolikom i zaštićenim divljim konjima (članak 32. stavak 2.).

(2) Do donošenja Plana upravljanja iz članka 32. ovog Zakona zaštićenim krajolikom i zaštićenim divljim konjima će se upravljati na temelju godišnjeg programa.

Članak 73.

(1) Ministar će u roku od šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti sljedeće provedbene propise o:

načinu, metodama i tehničkim sredstvima iz članka 14. stavka 2. ovog Zakona; uvjetima pristupa zaštićenom području iz članka 18. stavka 5. ovog Zakona; uvjetima i način obilježivanja granica zaštićenog krajolika iz članka 22. stavka 3.; uvjetima i načinu označavanja i evidenciji zaštićenih divljih konja iz članka 24. stavka 4.; sadržaju i načinu vođenja katastra zaštićenog krajolika iz članka 26 stavka 2.; načinu izrade i sadržaj plana upravljanja zaštićenim krajolikom iz članka 33. stavka 6.; sadržaju i načinu vođenja Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti iz članka 34. stavka 3.; sadržaju i načinu vođenja Registra iz članka 35. stavka 3.; radnjama i zahvatima iz članka 38. i stavka 3.; odštetni cjenik iz stavka 39. stavka 4.; načinu rada i postupanja povjerenstva u postupku utvrđivanja štete i kriterije za izračun štete iz

članka 40. stavka 9.; sadržaju, obliku i načinu izdavanja službene iskaznice, izgled i boja odore, oznake, vođenje

evidencije o izdanim legitimacijama i sadržaj službene knjige rendžera iz članka 45. stavka 6.

Članak 74. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama Hercegbosanske županije«.