ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

3. TEMATSKA JEDINICA

POVIJESNI ASPEKT ODRIVOG RAZVOJA

Odrivost je jedan od najee koritenih koncepata

Radi se istovremeno o jednom od najmanje jasnih koncepata

Nema suglasnosti oko definicije tog koncepta

Analitiki okvir odrivosti je irok: ekonomski, ekoloki, drutveni i kulturni aspekt, ali se istodobno istiu etika pitanja i generacijska jednakost i solidarnost kao sadraj koncepta

Utipkajte odrivi razvoj na Internet i dobit ete 4,5 milijuna ispisa s vie od 1,5 milijuna relevantnih referenci. Pod sintagmom odrivi turizam dobit ete 1,5 milijuna ispisa, s vie od 250 tisua relevantnih referenci. Doslovno, postoji na stotine definicija.

Pokret prema dananjoj platformi ekoloke odrivosti, datira jo krajem 19. stoljea

1872.g. stvaranje zatitnih drutava i nacionalnih parkova, SAD.

1889.g. Kraljevsko drutvo za zatitu ptica, UK.

1894.g. Nacionalna zaklada, UK.

Rane 1970. godine svjedoe o Prvoj Konferenciji UN-a (UNEP) o okoliu (Stockholm, 1972.g.)

Donesen je u Stockholmu plan za okoli: Program globalne procjene okolia Aktivnosti upravljanja okoliem Meunarodnim mjerama za podravanje nacionalnih i

meunarodnih aktivnosti procjene i upravljanja Tada je naruena Svjetska strategija za ouvanje, 1980.g.

Burtlandski izvjetaj (1987.g.)

Kritiziran je da se mnoga njegova predvianja nisu ostvarila

Ali je pruio neprocjenjivu podlogu za debatu na liniji izmeu bogatstva i siromatva, izmeu juga i sjevera

Zemaljski samit u Rio de Janeiru (1992.g.)Postavlja smjernice odrivosti u obliku iroke strategije

djelovanje, Agenda 21.Dobre namjere Agende 21 postoje i danas, akcije za

primjenu nedostajuNaredni period ostaje da se vidi istinska volja Vlada da se

implementira strategija i planoviTURIZAM se posebno spominje u svjetlu odrivosti

DEFINICIJE ODRIVOG RAZVOJA

Burtlandski izvjetaj (1987.g.)=definirao je odrivost kao zadovoljavanje potreba dananje generacije bez ugroavanje mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe.Proizala naela:

Zauzimanje holistikog pristupa pri planiranju i izboru strategije razvoja

Zatita okolia i ovjekove batine Ouvanje osnovnih ekolokih procesa Poticanje sudjelovanja javnosti u razvojnim odlukama Dugorono osiguranje produktivnosti nasuprot kratkoronih

efekata Omoguavanje vee razine ravnopravnosti u odnosu izmeu

razliitih zemalja

Mnogi drugi autori navode razliite definicije (Murcott 57 definicija, Coomer i slini)

Neodreenost ovih definicija uzrokuje male efekte na primjeni odrivosti diljem svijeta

Kako bi se ostvarili ciljevi odrivosti, ciljevi moraju biti jasni i jednoznani, ne kontradiktorni, mjerljivi i ostvarivi

ODGOVORNOST za ostvarivanje odrivosti vana je tema GOSPODARSTVO ima kljunu ulogu, ali i POTROAI

POBORNIKE ODRIVOSTI mogue je podijeliti u dvije skupine: Jaki ili potpuni pobornici odrivosti Slabi ili djelomini pobornici odrivosti

Pojanjenju ovih kola, prethodi identifikacija resursa, koju moemo kategorizirati u etiri vrste:Ljudski populacija, blagostanje, zdravlje, radna

sposobnost, obrazovanje i vjetineFiziki proizvodni kapital poput strojeva, opreme,

zgradaOkolini ljudskim radom stvoreni i prirodni

resursi, bioloka raznolikostDrutveno-kulturalni dobrobit, drutvena

kohezija, mo, jednakost, kulturna batina

Ove je kapitalne zalihe (ljudske, fizike, okoline i drutveno-kulturalne) mogue koristiti za finalnu potronju ili za ponovno ulaganje u kapitalne zalihe

POBORNICI SNANE ODRIVOSTIOdrivost znai da je pa potrebno razinu svake

skupine kapitalnih zaliha sauvati za budue generacije

POBORNICI SLABE ODRIVOSTITvrde da je potrebno odrati ukupne kapitalne zalihe

(sve etiri kategorije zajedno), no da je mogue smanjiti jednu u korist drugeObrazovanje i zdravstvo su slube koje mogu

poboljati kvalitetu stanovanja i radne snage, a onda ga poveati novim investicijama

Fizike kapitalne zalihe koriste se u proizvodne svrhe zamjena ili nove investicije za proizvodnju i poveanje proizvodnog kapaciteta

AKO BI SE PRIHVATILA SNANA ODRIVOSTSvaka proizvodnja dolazi u pitanjeBilo kakvo iskoritavanje zemlje ili sirovina predstavlja

smanjenje temeljnog kapitala okolia, i ako nema alternative, takav proces ima ogranienu budunost i ne moe biti odriv

DEFINICIJE ODRIVOG TURIZMANisu postigle nita bolji uspjeh ni kod turizmaWTO je definirala odrivi turizam:zadovoljava

sadanje potrebe postojeih turistikih regija titei i poboljavajui prilike za budunost. Zamiljen je na takav nain da upravlja svim resursima, tako da se zadovolje ekonomske, drutvene i estetske potrebe, uz istodobno odranje kulturalnog integriteta, osnovnih ekolokih procesa, bioloke raznolikosti i sustava za odranje ivota.

Uglavnom iz te definicije proizlaze varijacije

Turizam se ne uklapa lako u koncept odrivostiUkljuuje mnoge komponente, te je potrebno

ispitati svaki od tih komponenti (aspekata) odrivosti

Tu se javljaju odreene suprotnostiEkonomski aspekt= pretpostavlja da su

istovremeno zadovoljeni parametri odrivosti, ali i da se postie dugorona neto dobit (korist) Inflacija cijena, trokovi zemljita, migracije iz ruralnih

podruja, poremeaj alokacije resursa i strukturna nezaposlenost

Ekoloki aspekt= zrakoplovi i zagaenost zraka, izgradnja objekata i smanjivanje zaliha prirodnog okolia, lov, ribolov, promatranje divljih ivotinja

Sociokulturalni aspekti= turisti koji se ne prilagoavaju lokalnim prilikama, pokree se proces komercijalizacije kulture, demonstracijski efekt

Pragovi i nosivosti kapaciteta (prekoraenje)Utjecat e na sve aspekte turistikog razvojaDefiniranje nosivostiKod procjene nosivosti treba uzeti niz faktora:

prosjena duina boravka, karakteristike turista i domaina, geografska koncetracija turista, stupanj sezonalnosti, vrste turistikih aktivnosti, dostupnost pojedinih lokaliteta, infrastruktura, razina priuvnih kapaciteta

esto se izrauju ankete o zadovoljstvu turista

Dinamika kapaciteta nosivosti

Kapacitet nosivosti je fluidan i dinamian

Izloenost podraaju dovodi do promjena; nosivi kapacitet danas, nee biti nosivi kapacitet sutra

Ova dinamika karakteristika nosivog praga, skupa s tekoom pronalaenja univerzalno prihvatljive definicije, dovela je da su neka tijela poput Slube nacionalnih parkova SAD-a, dovele termine koji govore o granicama prihvatljive promjene

Ostali faktori koji utjeu na nosivost kapaciteta

Lokalni faktori = drutvena struktura, kulturalno naslijee, okoli, ekonomska struktura, politika struktura, resursi

Vanjski faktori = karakteristike turista, tipovi turistike aktivnosti, planiranje, upravljanje i tehnologija (UPRAVLJANJE TURIZMOM JE PROCES KOJIM SE PLANOVI PROVODE U STVARNOST)

UTJECAJI I NOSIVOST KAPACITETA

Su pokazatelji kapaciteta nosivostiPARAMETRI identificiraju promjene koje se

dogaaju djelovanjem lokalnih i vanjskih faktoraSTANDARDI= prihvatljiva ogranienja koja se

primjenjuju na parametre, koliko se varijabla moe promijeniti bez da doe do nepopravljive tete po prirodu turizma i po okoli u kojem se odvija

Odreivanje kapaciteta nosivosti= kontrola pristupa, prostorni razmjetaj turista, odreena ogranienja

ODRIVOST KAO STRATEGIJA

Unato tekoama oko definiranja odrivosti, valja ustrajati i djelovati na putu odrivosti

Odrivost prije svega sadri proces prepoznavanja i odgovornosti

Odriva strategija mora ukljuiti sve navedene u planiranje turizma (vlada, planeri, industrija, turisti, domaini)