Nova snaga

www.sdp.hr

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snagaSIGURNOSTSOLIDARNOSTPROSPERITETIZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snaga 3

i æelimo Hrvatsku sigurnosti, solidarnosti iprosperiteta. To je danas nasuπna javna potreba,potreba naπih obitelji i svih nas ponaosob.

Ostvarivanje toga cilja je glavna zadaÊasocijaldemokracije jer su to i vrijednosti samesocijaldemokracije. To je i svrha naπeg politiËkogdjelovanja.Bez socijalne demokracije nema socijalno odgovornevlasti, bez SDP-a nema socijaldemokracije. Zato SDPmoæe i mora preuzeti odgovornost vlasti.Sigurna, solidarna i prosperitetna Hrvatska - to jeHrvatska u kojoj moæemo ostvariti naπe radne istvaralaËke sposobnosti te s povjerenjem gledati u naπuvlastitu i zajedniËku buduÊnost: buduÊnost stabilnoggospodarskog razvitka, osnaæene demokracije, vladavineprava, europskog standarda i æivota za sve hrvatskegraane. Zadatak demokratske vlasti je pomoÊi, podræatii zaπtititi svoje graane u ostvarivanju takve perspektive.Vlast koja nije socijalno osjetljiva, praviËna i solidarnane osigurava perspektivu. Ona vlada nad graanima, aline za graane. Danaπnja vlast u Hrvatskoj ne vlada ukorist svojih graana, nego u korist svojih stranaËkihduænosnika i klijenata.Solidarnost i pravednost u svijetu rada, poticajnostpoduzetniπtva i odgovornost vlasniπtva, πanse zaπkolovanje i obrazovanje, pomoÊ u ostvarivanju stambenesigurnosti obitelji i pojedinca, zaπtita zdravlja kao brigadræave, zaπtiÊena mladost i dostojanstvena starost, brigadruπtva za slabije i nezaπtiÊene, obzirnost prema drugimai drugaËijima kao bogatstvu druπtva - to je SDP-ovprogram za modernu Hrvatsku.SDP je 2000. godine okrenuo prve stranice novogpoËetka Hrvatske. Krenuli smo prema visokom

gospodarskom rastu i stabilnosti, demokratskimvrijednostima i europskim perspektivama, prema veÊojsocijalnoj i pravnoj sigurnosti graana, prema poπtenjukao vrijednosti javnog i politiËkog æivota. Na tom putubilo je i pogreπaka, ali put je bio jasan, a greπke ispravljivei ispravljane. Sadaπnja vlast izgubila je sam put; njenegreπke nisu puke greπke, nego njene namjere. Ta vlastHrvatsku ne vodi, nego je troπi.Put perspektive prekinut je 2004. godine laænimobeÊanjima koja su posluæila beskrupuloznimpojedincima da ostvare vlastite, a ne nacionalne interese.Za Ëetiri godine stara vlast nas je vratila na stareprobleme: niæe stope rasta u gospodarstvu, porastinflacije, obnavljanje unutarnjih dugovanja i porastvanjskog duga, nelikvidnost koje je izvor sama dræava,korupcijske afere, pogodovanje podobnima i kaænjavanjenepodobnih, obnavljanje stranaËkih kriterija umjestokriterija sposobnosti i znanja, bahatost moÊnih uzstvaranje sve veÊeg broja nemoÊnih, bogatstvonedodirljivih a korumpiranih, siromaπtvo poniæenih anemoÊnih.SDP je iz iskustva u Vladi i u oporbi mnogo nauËio. SDPje sposoban uËiti jer je sposoban zadræati i okupitikvalitetne ljude. To nije sluËajna sposobnost ovog ilionog vodstva stranke, nego rezultat zahtjevasocijaldemokracije da traæi i daje socijalnu i demokratskualternativu politiËkog razvitka modernog druπtva. SDPje spreman sluæiti ovoj zemlji i njenim graanima: SDPzna da uspjeπno vladati ne znaËi vladati nad ljudima,nego vladati zajedno s njima.Postoje prepreke ostvarivanju sigurnosti, solidarnosti iprosperiteta - te su prepreke i politiËki organizirane.Postavili su ih oni koji æele izboriti nesrazmjerne koristi

M

za sebe umjesto razmjernih koristi za sve. Ne smijemodopustiti da se korupcija organizira kao vlast. Takvavlast nije naπ politiËki rival, ona je naπ politiËki protivnik;ne samo naπ, nego protivnik Hrvatske kao prosperitetneeuropske zemlje.Korupcija i njeni nositelji glavna su prepreka razvitku jerkorupcija prijeti postati opÊim ekonomskim, druπtvenimi politiËkim odnosom. Korupcija truje i kvari naπ æivot inaπe perspektive, kriminalizira naπe gospodarstvo,pretvara se u organizirani kriminal i prijeti naπoj sigurnosti;u takvim prilikama rad i stvaralaπtvo gube smisao.Korupcija uniπtava demokratske institucije, sije strah inepovjerenje i u samu vlast.MoÊ dræave u rukama poπtene vlasti jedino je oruæjeprotiv korupcijske nemani. SDP Êe sprijeËiti da nambuduÊnost otmu oni koji nezakonito stjeËu bogatstvazloporabom javnih ovlasti, korupcijom otimaju imovinui prava nezaπtiÊenim graanima, a politiËki se organizirajukao klijentela na vlasti. SDP æeli ostvariti savez vlasti igraana u borbi protiv korupcije.PolitiËka sigurnost bitno je vezana uz povjerenje udemokratske institucije, a ono je danas na niskimgranama. OdluËivanje u tue ime i za tue interese, alina raËun hrvatskih graana, naËin je djelovanja trenutaËnevlasti. Graani su zbog toga razoËarani u demokraciju.Ali, demokracija nema alternative. Zato to stanje trebamijenjati, a to je moguÊe samo izgradnjom povjerenjau politiËko vodstvo. Povjerenje se ne poklanja, nego sezasluæuje i provjerava - samo vlast koja je spremna zajavnu provjeru moæe steÊi javno povjerenje i vratiti gademokratskim institucijama. Upravljanje dræavnimposlovima i demokratsko politiËko vodstvo za SDPznaËe partnerstvo s graanima.

Za SDP odgovornost vlasti znaËi staviti se na javnuprovjeru i odgovarati na javnu kritiku, a ne zatvaratimoguÊnost javne kritike pritiscima na pojedince, javneinstitucije, medije i civilno druπtvo. Za takvu politikuotvorenosti potrebni su Ëasni i poπteni, sposobni ljudi.Nisu sve stranke iste, niti su svi politiËari isti. Strankekoje ne traæe solidarnost, praviËnost i poπtenje u druπtvu,ne traæe to niti od vlastitih politiËara; stranke koje totraæe imaju i takve politiËare. Poπtena, demokratskavlast javno je dobro za sve nas. Ovu zemlju mogupokrenuti i voditi samo oni koji æele sluæiti zajedniËkomdobru. SDP ima dovoljno takvih ljudi.Decentralizacija i razvitak regionalne i lokalnesamouprave, ukljuËivanje graana u lokalne poslove,osnovni su uvjeti stabilnog i ravnomjernog razvitka tesigurnosti same demokracije. Naπe zajednice bit Êetoliko jake koliko ih mi sami uËinimo, a ne koliko toodobri dræavna stranaËka maπinerija. Zbog toga SDPæeli ostvariti snaænu lokalnu demokraciju, financijskiËvrstu i sposobnu da brine o svojim potrebama i razvitkuna korist svojih graana, i zajedno s njima.Decentralizacija se i mjeri udjelom graana u vlasti nasvim razinama. Radi jaËanja regionalne i lokalnesamouprave, suzbijanja politiËke korupcije, trgovinepolitiËkim funkcijama i svih oblika netransparentnogponaπanja koje skriva aktere samovoljnog odluËivanja,SDP Êe se zaloæiti za neposredan izbor Ëelnika regionalnei lokalne samouprave.Pristup Hrvatske Europi nije sam sebi svrhom, niti jehrvatski pristup Europi bespogovorno izruËenje hrvatskihinteresa interesima drugih. Takvo shvaÊanje nameÊu onikoji sami u njemu imaju vlastite interese - interese da(poslije svih kojima su se okoristili “u ime Hrvatske”)

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.4

Nova snaga 5

izvrπe joπ jednu rasprodaju Hrvatske - ovoga puta u imeEurope. To, meutim, Europa ne traæi. Europa nije samonjihova - ona je i naπa - socijaldemokratska. Naπa Europane traæi pljaËku Hrvatske. Ona se bori protiv pljaËke uEuropi, kao πto se mi borimo protiv pljaËke u Hrvatskoj.Dræava mora zaπtititi svoje graane. Hrvatsko Ëlanstvou EU mora biti na korist svima, a ne samo njima.Socijaldemokratska Hrvatska to moæe. Nama je naπaEuropa partner u razvitku Hrvatske, njima je njihovaEuropa ortak u interesu njih samih.Ljudske sposobnosti, znanje i obrazovanje, to su glavnipotencijali suvremenog razvitka i prosperiteta. Snagaljudi proistjeËe iz njihovih sposobnosti da se suoËe snovim izazovima i da djeluju u njima. Æivjeti i napredovatiu suvremenom svijetu sve je sloæenije i riziËnije. Unutarokruæenja globalnog træiπta i globalnih integracija,masovne kulture i masovnih komunikacija, otuenihoblika politiËkih i korporacijskih moÊi, socijalna i radniËkaprava, steËena prava socijalnih skupina, pa i identitetiËitavih nacija Ëesto se gube. Samo aktivna i sposobnanacionalna politika moæe voditi zemlju tako da se onakoristi tekovinama globalnog druπtva, a da ne postanenjegovom ærtvom. Takvu politiku pak mogu voditi samoi upravo oni koji su okrenuti izgradnji modernog druπtva,koji gledaju prema buduÊnosti te okupljaju graaneujedinjujuÊi njihove sposobnosti, a ne oni koji graanepodvajaju i ekstremiziraju bojeÊi se njihovih sposobnosti.Stranka koja ne razvija ljudske potencijale ne moæepratiti razvoj; ona postaje strankom koja se bori protivrazvoja, jer u njemu sama nema perspektivu.Globalizacija donosi i moguÊnosti i prijetnje, ali nije

zadana i nedodirljiva. Globalizacija je proces na kojiorganizirana dræava svojim gospodarstvom, sindikatimai civilnim druπtvom te politiËkim strankama moæe i morautjecati. U tom procesu neki rade i stvaraju, a neki senjime koriste za vlastiti raËun. Naπa Hrvatska, Hrvatskarada i stvaralaπtva, saveznica je isto takvoj Europi, kaoπto je hrvatska socijaldemokracija saveznica europskojsocijaldemokraciji. Mi imamo prijatelja jer se borimo zaiste vrijednosti. Samo takva, demokratska savezniπtvapoveÊavaju sigurnost opstanka vlastitog identiteta kaoi zajedniËkih demokratskih vrijednosti, socijalnih,graanskih i ljudskih prava, slobode i demokracije. Zatograani u SDP-u imaju pouzdanu politiËku potporu zaizazove novog milenija.Krenuti putem sigurnosti, solidarnosti i prosperitetaznaËi pokrenuti graane i ustanove, gospodarstvo ipoduzetniπtvo, obrazovanje i znanost, sindikate i civilnodruπtvo, radnike i zemlju koju su gradili, branitelje i zemljukoju su obranili - sve ljudske potencijale da se okupena politiËkoj platformi za novi razvitak koji moæe ostvaritisamo socijalna i demokratska Hrvatska. Taj razvitakoznaËen je potrebom promjene - na buduÊim izborimamora biti IZBORA - izbora izmeu besciljnostinazadovanja i puta napretka.Gubitak povjerenja u demokraciju i izbore znaËio biodricanje od demokratskog prava na odluËivanje - togjedinog naËina promjene nezadovoljavajuÊeg stanja.Zbog toga SDP nudi jasan, struËan, utemeljen ipobjedniËki izborni program - program za pobjedu 2007.godine. To je naπa nova snaga i zajedniËki program zaHrvatsku - program sigurnosti, solidarnosti i prosperiteta.

GOSPODARSKA POLITIKAGospodarski rast - uvjet zabolji æivot

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snaga 9

Bez visokog gospodarskog rasta nema druπtvenograzvitka, nema sigurnosti pojedinca, pa ni same dræave.U naπim prilikama koje karakterizira usporavanjegospodarskog rasta i nezaposlenost, neefikasnostinvesticija i porast nelikvidnosti, samo visoke stopegospodarskog rasta mogu stvoriti uvjete za razvoj kojiomoguÊuje sigurnost sadaπnjim i osigurava buduÊnostnovim generacijama. Niæe stope rasta koje je donijelaekonomska politika sadaπnje Vlade ne znaËe samonesposobnost poticanja gospodarstva, nego i kukaviËlukspram politiËkog rizika. To je gospodarska politika kojadaje prednost meπetarenju, a oduzima perspektivu radui zaraivanju.PoveÊanjem domaÊe proizvodnje (nasuprot proizvodnjenelikvidnosti), ubrzanim razvojem energetskog sektora(nasuprot sadaπnjoj stagnaciji ili kaπnjenju s veÊzapoËetim projektima u plinifikaciji), razvojem transporta,napose æeljezniËkog prometa (nasuprot zaustavljanjuveÊ postojeÊih projekata), koriπtenjem i uËinkovitomzaπtitom vlastitih, posebice prirodnih resursa i potencijala(nasuprot njihovom obeshrabrivanju u korist stranih),poticanjem ekoloπke proizvodnje i obnovljivih izvoraenergije, moguÊe je i nuæno ostvariti visoke stopegospodarskog rasta.Hrvatska nije na prodaju - nije to niti njezina zemlja,more, πume, niti vode. To je imovina od posebnognacionalnog znaËaja. I poljoprivreda je poduzetniπtvo.©tititi i poπtivati mali posjed i proizvodnju za osobnupotroπnju, znaËi uklopiti taj posjed i tu proizvodnju uukupne gospodarske potencijale. Ako postoje interesida se privatizira poljoprivredno zemljiπte u dræavnomvlasniπtvu, Ëemu se protivimo, onda postoje i interesida dræava oËuva to zemljiπte u javnom vlasniπtvu, za

πto se zalaæemo. U tome su potencijali organizirane ikonkurentne proizvodnje na velikim povrπinama, Ëiji jekomplementaran i posebno kvalitetan dio individualnaproizvodnja na malim povrπinama. Do sada su dræavnipoticaji poljoprivredu samo lijeËili, a stvar je u tome dapoticaji i poduzetniËke politike trebaju poljoprivreduozdraviti kao sastavni dio ukupnog gospodarskograzvitka zemlje.Naπi planovi rasta gospodarstva zasnivaju se napovjerenju u moguÊnosti Hrvatske, oslobaanju njezinihpotencijala, i zaπtiti njezinih posebnosti i interesa. Zatonaπi planovi nisu samo proizvod æelja, nego su zasnovanina volji, sposobnosti, povjerenju u znanje i moguÊnostigospodarske aktivnosti koju treba osloboditi da bidjelovala. To moæe samo socijalno obzirna i poduzetniËkikreativna vlast.Naπ prvi cilj je gospodarski rast od najmanje 6 posto uprvoj godini vlasti, te za 4 godine dostiÊi stopu od 8posto.Takve stope gospodarskog rasta omoguÊit Êe veÊuzaposlenost i veÊe plaÊe, bolji æivot za radnike, boljemirovine i bolji æivot za umirovljenike, proπiriti besplatnezdravstvene usluge te osigurati dodatna sredstva znanostii obrazovanju.Politika gospodarskog rasta temelji se na modelu “4 x4”. U svakom dijelu Hrvatske treba izgraditi fiziËku iinstitucionalnu infrastrukturu za najmanje Ëetiri djelatnostikoje izvorno stvaraju dodanu vrijednost, imajuÊi u viduprirodna bogatstva, postojeÊu infrastrukturu i kapacitete,a osobito strukturu i interese stanovniπtva. To znaËi usvakoj djelatnosti stvoriti uvjete za razvoj najmanje Ëetirikompanije. Ovakvim pristupom osigurat Êe seravnomjeran, dugoroËno stabilan razvoj svakog dijela

GOSPODARSKA POLITIKAGospodarski rast - uvjet za bolji æivot

Hrvatske i svih djelatnosti za koje postoje uvjeti.Ulaganja u fiziËku infrastrukturu bit Êe koncentrirana naæeljezniËki transport zbog transportnih, gospodarskih,energetskih i ekoloπkih razloga. Ulaganja u cestovnuinfrastrukturu bit Êe usmjerena na poveÊanje kvalitetaodræavanja cesta s ciljem poveÊanja sigurnosti nacestama i rjeπavanje “uskih grla” na prometnicama.Razvoj energetskog sektora je prioritet. Hrvatskomgospodarstvu i stanovniπtvu treba osigurati stabilnu isigurnu opskrbu energijom, uzimajuÊi u obzir i buduÊigospodarski rast i druπtveni razvoj Hrvatske. Izgradnjeenergetskih objekata Êe smanjiti hrvatsku ovisnost ouvozu energije, potaknut Êe tehnoloπki razvoj i poveÊatikonkurentnost hrvatske elektroindustrije na svjetskomtræiπtu. Razvoj ove djelatnosti, osim ostvarivanjastrateπkog cilja sigurnosti dobave energije, imat Êesnaæan pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva,zapoπljavanje i izvoz.Politika gospodarskog rasta, industrijska, odnosnostrukturna politika, jest politika i na kratki i na dugi rok.U kratkom roku, mjerama ekonomske politike, prijesvega izgradnjom institucionalne infrastrukture, potaÊiÊe se poveÊanje proizvodnje u postojeÊim djelatnostimau kojima postoje neiskoriπteni kapaciteti, odnosnopotencijali. Ti potencijali postoje skoro u svimdjelatnostima. PoËevπi od poljoprivrede, prehrane, prekotekstilne, drvne, metalne, elektro i kemijske industrije,pa sve do turizma i informatiËke djelatnosti. Premasvakoj djelatnosti Êe biti primijenjen projektni pristupkoji Êe uvaæavati njene specifiËnosti: kako potencijale,tako i prepreke da se ti potencijali iskoriste. Mjereekonomske politike bit Êe prilagoene i usmjereneotklanjanju prepreka poveÊanju proizvodnje u postojeÊim

poduzeÊima u svakoj od pojedinih djelatnosti.Razvitkom institucionalne infrastrukture i razliËitimvrstama financijskih proizvoda i potpora stvarat Êe sepogodniji uvjeti za razvoj poduzetniπtva, a osobito malihi srednjih poduzeÊa, uvjeti za njihov lakπi pristup træiπtu,novim tehnologijama i povezivanju s veÊim domaÊim isvjetskim kompanijama.Politikom gospodarskog rasta ubrzat Êe se poveÊanjedomaÊe proizvodnje, zapoπljavanje i izvoz. Na taj naËinpoËet Êe se rjeπavati osnovni problemi s kojima jesuoËeno hrvatsko druπtvo: domaÊa potroπnja veÊa oddomaÊe proizvodnje, visoka nezaposlenost i visokivanjski dug.Uz energetiku, poljoprivredu, prehrambenu industriju ipomorsku orijentaciju takoer svrstavamo u strateπkeciljeve razvitka. Strategija razvoja poljoprivrede temelji sena sljedeÊim naËelima: svo poljoprivredno zemljiπte trebabiti koriπteno; struktura poljoprivredne proizvodnje trebabiti optimirana uvaæavanjem regionalnih prednosti ipotraænje za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima;poljoprivredna politika treba biti usklaena s europskomzajedniËkom poljoprivrednom politikom; za okrupnjavanjeposjeda nije nuæno i vlasniËko okrupnjavanje; zemljiπte sene prodaje nego se daje u koncesiju; subvencijamapoveÊavati efikasnost proizvodnje; sankcije za neiskoriπtenozemljiπte; poseban, socijalno osjetljiv pristup starijimpoljoprivrednim gazdinstvima.Brodogradnja je od posebnog znaËaja za hrvatskogospodarstvo. Zbog postojeÊih kapaciteta, znanja,iskustva, imidæa koji ima na svjetskom træiπtu i porastaglobalnog naËina proizvodnje koji traæi sve viπe brodova,brodogradnja zahtijeva poseban pristup. Istodobno, sasaniranjem postojeÊih i “ugovorenih” gubitaka, poËet Êe

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I GOSPODARSKA POLITIKA10

Nova snaga 11

se s restrukturiranjem brodogradnje ka poveÊanjuefikasnosti i profitabilnosti njene proizvodnje.Cilj politike gospodarskog rasta za dugi rok je stvaranjeuvjeta (fiziËke i institucionalne infrastrukture) za novedjelatnosti koje proizvode veÊe dodane vrijednosti, a timei veÊi bruto domaÊi proizvod po stanovniku. U novimdjelatnostima dominantnu ulogu imat Êe usluge, prijesvega proizvodne usluge: istraæivanje i razvoj, industrijskooblikovanje, projektiranje, financiranje, marketing itd. Nataj naËin poËet Êe kontinuirano i dugoroËno mijenjanjestrukture hrvatskog gospodarstva - usklaeno spromjenama u globalnom gospodarstvu, a temeljeno nanovim tehnologijama, novom znanju i zaπtititi okoliπa.Temelj ovih dugoroËnih strukturnih promjena je obrazovanje.

Fiskalni sustav dogradit Êe se prema naËelima da porezniobveznici plaÊaju porez prema ekonomskoj snazi i dasvi dohodci (od rada, kapitala i imovine) imaju isti poreznitretman. Time Êe se proπiriti porezna baza, a poreznooptereÊenje postojeÊih poreznih obveznika smanjiti.Fiskalnom decentralizacijom poveÊat Êe se udio lokanesamouprave u ukupnim fiskalnim prihodima na viπe od20%, a zamjenom komunalnih naknada porezimapoveÊat Êe se transparentnost i efikasnost koriπtenjaovih izdataka.ProraËunska potroπnja bit Êe usklaena s politikomkratkoroËnih i dugoroËnih strukturnih promjena. UdioproraËunske potroπnje u bruto domaÊem proizvodukontinuirano Êe se smanjivati.

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

RADNI»KA PRAVAZaπtita rada i radnika - bitanuvjet razvitka i prosperiteta

Nova snaga 15

Nema takvog prosperiteta, ni socijalnog ni gospodarskog,koji bi se zasnivao na obezvrjeivanju rada. »ovjekproizvodi robe, ali sam Ëovjek nije roba. Mi jesmo zatræiπnu ekonomiju, ali nismo za træiπno druπtvo.Vjerujemo u poπtenu plaÊu za poπten rad. Danas,nasuprot tome, mnogi poslodavci prijavljuju zaposlenena takozvani minimalac, isplaÊujuÊi im dio dohotka nacrno, Ëime izravno zakidaju financiranje javnih uslugaali, πto je joπ gore, i buduÊe mirovine svojih zaposlenika.Kod nas su zasad zakonom propisani samo minimalnidoprinosi, ali ne i minimalne plaÊe, πto neki poslodavciiskoriπtavaju tako da radnike plaÊaju joπ manje. Mi Êemouvesti obvezu poslodavaca da isplaÊuju minimalnu plaÊu,a laæne prijave “na minimalac” ukinuti.NajveÊa povreda prava radnika je nezaposlenost. Dræavaima kljuËnu ulogu u potpori svima koji traæe zaposlenje.To se moæe ostvariti gospodarskim razvojem i posebnimmjerama poticaja otvaranju radnih mjesta.OmoguÊavanjem cjeloæivotnog uËenja i usavrπavanjaosigurava se i moguÊnost prilagodbe radnika potrebamatræiπta rada i tehnoloπkom razvoju, njegova vlastitasigurnost.Dræava mora biti jamac radniËkih prava. Æelimo promijenitistanje u kojem “na papiru” dobar zakon u praksi nepruæa odgovarajuÊu zaπtitu radnika i svakodnevno dovodido grubih krπenja radniËkih prava kao πto su nezakonitiotkazi, uskrata plaÊa, neplaÊanje poreza i doprinosa,

neplaÊanje prekovremenog rada, neplaÊanje radanedjeljom i blagdanom, rad na odreeno vrijeme i kadaza to nema opravdanja, rad na crno i u uvjetima gdjestradava zdravlje radnika.Svi su pozvani svojim sposobnostima doprinositi radui stvaralaπtvu. Samo pluralno i solidarno druπtvo moæeostvariti komplementarni razvitak, a samo je takavrazvitak razvitak za sve. Protivimo se bilo kojojdiskriminaciji na osnovi spola i roda, dobi, nacionalnosti,svjetonazorskog ili bilo kojeg drugog izbora.Sigurnost radnika treba biti zaπtiÊena kvalitetnimzakonima, brzim i djelotvornim pravosuem, neovisnominspekcijom rada, sindikatima koji podræavaju radnikei radnicima koji podræavaju sindikate. Nitko ne volikaænjavanje, ali oni koji kaænjavaju druge krπenjemnjihovih prava i sami moraju biti kaænjeni.Sudjelovanje radnika u upravljanju tvrtkama u kojimarade oblik je suvremenog partnerstva rada i kapitala kojijamËi praviËnost uzajamnih odnosa, socijalni dijalog,sigurnost rada i motivaciju za rad. Takva participacijajaËa solidarnost i zajedniπtvo samih tvrtki. SDP se zalaæeza nove forme radniËke participacije i njihovo ozakonjenje.Usklaenost obiteljskog i profesionalnog æivota dio jesocijaldemokratskog pristupa radu. Æena mora imatiravnopravne uvjete pristupa i sudjelovanja na træiπturada, muπkarac treba ravnopravno sudjelovati uobiteljskom æivotu.

RADNI»KA PRAVAZaπtita rada i radnika - bitan uvjet razvitka i prosperiteta

SOCIJALNA POLITIKASocijalno obzirno, pravednoi solidarno druπtvo

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Naπ cilj je socijalna obnova hrvatskog druπtva. Hrvatskodruπtvo doæivjelo je socijalni rasap: ekstremnu podjeluna mali broj bogatih i golem broj siromaπnih, uz slabljenjesrednjeg sloja na kojem poËiva socijalna stabilnost.VladajuÊi sloj, nova klasa vlasnika, potrla je socijalnupolitiku kao vlastiti nepotreban troπak. Socijalna je politikazamijenjena politikom korumpiranja pojedinih socijalnihskupina, od sluËaja do sluËaja, s povremenimpoveÊavanjem davanja i naknada u zamjenu za politiËkupodrπku vlasti. Reforma socijalnog sustava jezaustavljena. Dva ministarstva koja djeluju u ovompodruËju, umjesto jednog i efikasnog, kadrovski i struËnosu neekipirana, a politiËki nezainteresirana. Izmiπljenazbog politiËkih potreba stranke na vlasti, ona su podijelilasocijalnu neodgovornost umjesto odgovornosti. TemeljnaznaËajka takvog stanja je kaotiËnost i nered, razlike udostupnosti socijalnih prava, promaπeno zakonodavstvo,rastuÊa socijalna iskljuËenost i siromaπtvo.Naπa je politika, nasuprot raspadu, rad na jaËanjusocijalne kohezije, rad na smanjivanju nejednakosti iuspostavi praviËnosti, poticanje πirokog sklopa akcijaza smanjivanje socijalne iskljuËenosti. Temelj socijalnepolitike svakako je zaπtita rada i radnika, politikazapoπljavanja te opÊeg gospodarskog i socijalnograzvitka. Ali socijalna politika, poËevπi od ustavnihobaveza vlasti, mora biti neposredno usmjerena i premaskrbi za djecu i mlade, obitelji u nesigurnom æivotnompoloæaju, osobito jednoroditeljske, migrante, etniËke idr. socijalne manjine, osobe s invaliditetom, starije osobe,osobito one koje æive bez obiteljske podrπke.Naπa su rjeπenja obnova i izgradnja socijalnih institucijai socijalnih sluæbi, izrada zakona i sustava opÊedruπtvene solidarnosti s novim shvaÊanjem socijalnih

obaveza druπtva i dræave.Umjesto postojeÊih ministarstava treba ustrojitiMinistarstvo rada, obitelji i socijalnih poslova (socijalneskrbi) kao srediπnje dræavno upravno tijelo za socijalneposlove koje vodi cjelovitu brigu, od problema rada iradnih odnosa, zapoπljavanja, plaÊa i mirovina, putemsustava socijalne zaπtite siromaπnih, djece, mladih,starijih, osoba s invaliditetom, do zaπtite obitelji i aktivneobiteljske i demografske politike sa sustavom socijalnihpomoÊi, do politike socijalnog stanovanja.NaËin donoπenja odluka i voenja socijalne politike morabiti utemeljen na znanstvenim, struËnim i demokratskipotvrenim podlogama. Potrebno je iznova osnovatiZavod za socijalni rad koji je sadaπnja vlast suspendirala,ali i Institut za rad i mirovine, Ured za socijalnoukljuËivanje, institucije bez kojih nije moguÊe voditiuspjeπnu socijalnu politiku. Napose, potrebno je osiguratiπire druπtveno partnerstvo organizacija civilnog druπtva,sindikalnih, poduzetniËkih, vjerskih i drugih udruga stijelima lokalnih i dræavnih vlasti: takav Hrvatski socijalniforum nosio bi politiku socijalnog dijaloga kao πirokogoslonca istinske socijalne politike i socijalne dræaveuopÊe.Centralizirani sustav socijalnih sluæbi koji je udaljen odsocijalnih potreba graana treba financijski i upravljaËkidecentralizirati da bi se lokalnim sredinama omoguÊiobræi ustroj socijalnih sluæbi, na razini na kojoj se javljajui socijalne potrebe. Osnaæit Êemo fiskalne kapacitetejedinica podruËne samouprave radi osnivanja potrebnihustanova, uvest Êemo porezne olakπice za privatneinvestitore koji zasebno, ili zajedno s lokalnimzajednicama proπiruju kapacitete socijalnih usluga, oddomova za stare i nemoÊne, do hospicija ili njege u kuÊi.

Nova snaga 19

SOCIJALNA POLITIKASocijalno obzirno, pravedno i solidarno druπtvo

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I SOCIJALNA POLITIKA20

Nije nam potrebna centralizacija, ali nam je potrebnaintegracija socijalnih usluga, od uvoenja jedinstveneevidencije putem socijalne iskaznice na korist potrebitih,do onih elemenata jedinstvenih poslovno-organizacijskihoblika rada koji mogu biti lokalnim zajednicama na korist.

Mladi su buduÊnost, ali i sadaπnjostMladi su danas posebno marginalizirana, a za razvojdruπtva najznaËajnija skupina. Marginalizacija mladihnajgori je oblik troπenja druπtvenog kapitala; to jeneodgovornost prema sadaπnjosti i odricanje od samebuduÊnosti zemlje. Sadaπnja vlast provela je takvumarginalizaciju. Odustalo se od Nacionalnog programadjelovanja za mlade koji je usvojen u Hrvatskom saboru2002. godine, Operativni plan za njegovo provoenjenije zaæivio, institucionalna briga za mlade svedena jena odsjek “za djecu i mlade” unutar jednog ministarstva.Mladi se shvaÊaju kao druπtveni problem, a ne kaodruπtveni potencijal, o njima se govori prvenstveno ukontekstu ekscesa, delinkvencije, ovisnosti - druπtvenihproblema uopÊe.Nisu mladi druπtveni problem, nego je pomanjkanjedruπtvenog interesa za mlade druπtveni i politiËki problem.Ova vlast je poveÊala nedostupnost obrazovanja zamlade, ona je dopustila da stopa nezaposlenosti mladihod 32% bude jedna od najveÊih u Europi. IskljuËujuÊimlade iz perspektive samostalnog rjeπavanja stambenihi drugih æivotnih problema, zapoπljavanja i vlastitogrjeπavanja vlastite buduÊnosti, ta je vlast iskljuËila mladei iz sudjelovanja u politiËkom odluËivanju o njihovoj iopÊoj druπtvenoj perspektivi. Pasivizacija inezainteresiranost mnogih mladih za politiku samo jeposljedica njihove iskljuËenosti iz politike i svih procesa

donoπenja politiËkih odluka.Kao πto to Ëini u stranci, SDP Êe i u druπtvu osiguratimladima politiËki i upravljaËki prostor za sudjelovanjeu donoπenju odluka. To sudjelovanje ne shvaÊamo samokao “sektorsko” suodluËivanje mladih o mladima, negoi njihovo suodluËivanje o svim politiËkim pitanjima, jersu sva politiËka pitanja ujedno i pitanja njihove i naπezajedniËke buduÊnosti.Cilj SDP-a je bitno poveÊati zaposlenost i vrednovanjerada mladih, πto znaËi obvezivanje javnog i poticanjeprivatnog sektora na njihovo zapoπljavanje, odvolonterstva s obvezatnoπÊu zapoπljavanja te kvota zamlade pri samom zapoπljavanju, do poreznih i drugiholakπica i stimulacija. Mladi nisu samo buduÊnost, onisu sadaπnjost bez koje nema buduÊnosti. To znaËi, uzosiguranje dostojnih uvjeta æivota, osigurati πto veÊi udiomladih u gospodarstvu i poduzetniπtvu, to znaËi iotvaranje prema novim zanimanjima i znanjima kojedonose mladi, prema pomlaivanju ukupne strukturezaposlenih kao glavnog uvjeta i poluge suvremenograzvitka.Zaloæit Êemo se za sustav stambenog zbrinjavanjamladih, od socijalnih i javnih najamnih stanova dojamstava za stambene kredite bez uËeπÊa za kupnjuprvog stana mlade obitelji.ZalaæuÊi se za aktivno sudjelovanje mladih u procesimaodluËivanja, SDP Êe pokrenuti zakonodavna, upravnai druga rjeπenja koja Êe i neposredno osiguratiodgovarajuÊu institucionalnu potporu takvomukljuËivanju, od Savjeta za mlade s osposobljenimUredom za mlade na razini dræave, preko Nacionalneagencije za mlade, do savjeta i vijeÊa mladih na raziniregionalne i podruËne samouprave.

Sigurna i dostojanstvena starost»ovjek je svrha, a ne sredstvo. Umirovljenici trebajudostojno æivjeti i onda kad ne glasaju. Poslije pljaËkeumirovljenika, SDP je prvi, veÊ 2000. godine zapoËeovraÊati dug umirovljenicima, i u Ëetiri godine vratio 17milijardi kuna duga. Ali onima koji ne mogu organiziratigospodarstvo kao izvor socijalnih davanja preostajusamo laæna obeÊanja. Osim πto je iz povrata duga danasiskljuËeno 350 tisuÊa umirovljenika, rast realnih mirovinaod 2000. do 2003. godine bio je preko 8% godiπnje,dostiæuÊi rast realnih plaÊa, a od 2004. godine taj je rastispod 1% i rast plaÊa ne dostiæe.Naπ je cilj da prosjeËna mirovina iznosi barem 45%prosjeËne plaÊe i raste s njom. SDP se obvezuje osiguratipristojne mirovine svima, uz oËuvanje njihove vrijednosti;osigurat Êemo dvije milijarde kuna godiπnje za porastmirovina od 10% veÊ u prvoj godini mandata.Za jednak staæ i plaÊu - jednaka mirovina! Noviumirovljenici oπteÊeni novim naËinom obraËuna mirovina- uz osobnu mirovinu - dobivat Êe i dræavnu mirovinu uvisini do tisuÊu kuna. Tako Êe mirovine “starih” i “novih”umirovljenika biti izjednaËene odmah.Naπ je cilj zajamËena mirovina u visini 70% plaÊeostvarene tijekom radnoga vijeka za sve koji u mirovinupolaze s punim staæom.Svi stariji od 66 godina, bez prava na mirovinu i drugih

prihoda, dobivat Êe socijalnu mirovinu. Umirovljenici kojisu mirovinu ostvarili izvan Hrvatske dobivat Êe dodatakna svoje preniske mirovine.Sigurnije mirovine za buduÊe umirovljenike: poveÊatÊemo izdvajanja u drugi stup mirovinskog sustava na7%. RazliËitim olakπicama potaknut Êemo dobrovoljnuπtednju za buduÊu mirovinu.

Krov nad glavom za svaku obiteljAktivna stambena politika je i socijalna politika, ali onaje i politika razvitka druπtva. SDP Êe osigurati kreiranje,organiziranje i provoenje prve cjelovite stambenepolitike u Hrvatskoj koja treba osigurati model prikladnogstambenog zbrinjavanja: onih koji mogu kupiti vlastitistan - da to uËine sa πto niæim troπkom, i onih koji bezizdaπne potpore ne mogu doÊi do vlastitog stana, ionih koji do vlastitog stana ne mogu doÊi ni uz tupotporu - ali mogu plaÊati odræivu stanarinu, kao i onihkoji ne mogu plaÊati niti tu stanarinu pa im treba pomoÊisubvencijama za stanovanje, pa i beskuÊnika bezprimanja koji imaju ljudsko pravo na Ëovjeku dostojansmjeπtaj. Usklaenim djelovanjem dræave, lokalnesamouprave, banaka, civilnog sektora i privatneinicijative uz potporu europskih fondova mi Êemoizgraditi hrvatski model stanovanja i ostvariti naπeciljeve.

Nova snaga 21

ZDRAVSTVENA POLITIKASveobuhvatno, solidarnoi svima dostupno zdravstvo

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snaga 25

Dræava mora skrbiti o zdravlju svojih graana, azdravstvene usluge pod jednakim uvjetima moraju bitidostupne svim graanima. Zdravstvena politika sadaπnjeVlade zasniva se pak na prebacivanju troπkova financiranjas dræave na graane, s bogatih graana na siromaπne,s onih zdravih na bolesne. Posljedica toga danas je,upravo u zdravstvu najizraæenija, nejednakost graanaHrvatske. Upravo stoga mi ne moæemo prihvatiti sadaπnjaopredjeljenja i zakonska rjeπenja po kojima prava nazdravlje, kvalitetnu zdravstvenu skrb i lijekove najviπeovise o financijskoj moÊi pojedinca. Naime, akozdravstvena politika nije socijalna i solidarna, onda nepostoji nikakva zdravstvena politika.Naπa socijalna zdravstvena politika zasniva se nadvostrukoj solidarnosti - solidarnosti zdravih s bolesnimai solidarnosti bogatih sa siromaπnima. Upravo takvo,sveobuhvatno, solidarno i svima dostupno zdravstvoostvarit Êemo uz pomoÊ sljedeÊih mjera: (1) ukidanjemadministrativne pristojbe; (2) povratkom konceptu javnogzdravstva i kontinuiranim javnozdravstvenim aktivnostima;(3) proπirenjem osnovne liste lijekova; (4) proπirenjemosnovnog paketa zdravstvenih usluga; (5) znaËajnompromjenom financiranja i organizacije primarne zdravstvenezaπtite; (6) preustrojem hitne medicinske pomoÊi; (7)znaËajno veÊim ulaganjima u preventivu; (8)

prilagoavanjem rada zdravstvenih ustanova pacijentima;(9) razvojem dnevnih bolnica; (10) informatizacijom cijelogzdravstvenog sustava i uvoenjem “bespapirnogzdravstva”; (11) smanjivanjem i objavljivanjem lista Ëekanjaradi ostvarivanja uvjeta ravnopravnosti graana i u zdravljui bolesti; (12) brigom o radnom i sveukupnom okoliπu;(13) promicanjem zdravijih naËina æivljenja - smanjenjemi uklanjanjem zdravstvenih rizika.Ulaganjem u obrazovanje medicinskog osoblja i svihostalih djelatnika u zdravstvenom sustavu, izgradnjom(tamo gdje je potrebno) i obnovom bolnica te ostalezdravstvene infrastrukture podiÊi Êemo kvalitetuzdravstvenih usluga u svim dijelovima Hrvatske.BuduÊi da graani Hrvatske solidarno financiraju iodræavaju zdravstveni sustav, njihovo je pravo dobitinajviπe πto je moguÊe za svoj novac. Njihovo je pravoimati i potpuni uvid u naËin njegova troπenja. Stoga jenuæan veÊi utjecaj graana odnosno udruga pacijenatana donoπenje kljuËnih odluka zdravstvene politike, azdravstvena skrb za samog bolesnika mora u osnovi bitibesplatna.Zdravlje je kljuËni faktor kvalitete æivota svakog pojedinca,gospodarskog i svakog drugog razvoja druπtva pa stogai ulaganje u zdravlje treba biti temeljna hrvatska investicija.Zdravlje graana bogatstvo je dræave.

ZDRAVSTVENA POLITIKASveobuhvatno, solidarno i svima dostupno zdravstvo

OBRAZOVNA POLITIKAZnanje i obrazovanje- sredstvo i cilj razvitka

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snaga 29

Glavni faktori suvremenog razvitka u svijetu veÊ dugonisu sirovine i prirodni resursi, nego su to ljudi i ljudskipotencijali, graeni na znanju i obrazovanju. HrvatskaveÊ dugo ne koristi te potencijale gdje ih ima, i ne stvaranove potencijale gdje ih nema. Za prvo je kriva politikastranke koja odbacuje kompetentne i sposobnestruËnjake jer su oni kritiËni prema postojeÊem stanju,a za drugo je kriva postojeÊa Vlada koja nedovoljno ilipogreπno potiËe razvitak obrazovanja, koriπtenje znanjai znanstvenih potencijala. Zbog restriktivne politikesadaπnje Vlade prema πkolstvu i obrazovanju, premaulaganju u znanje i znanost, Hrvatska zaostaje zarazvitkom suvremene Europe i svijeta.Znanje i vjeπtine najbolja su sredstva za osobni i druπtveniprosperitet. Da bi Hrvatska postala prosperitetna zemljazadovoljnih ljudi, potrebno je stalno podizati razinuobrazovanosti stanovniπtva, a obrazovanje usmjeritiprema druπtvu znanja i gospodarskom razvitku. Stogaulaganje u obrazovanje ne smatramo troπkom, negoulaganjem u vlastiti razvoj i bolju buduÊnost.Obrazovanje Êemo usmjeriti prema najboljim europskimi svjetskim praksama, ali Êemo zadræati ono najbolje izhrvatskog obrazovnog sustava. Najboljim studentimaosigurat Êemo pristup najkvalitetnijim svjetskimustanovama, osnaæit Êemo meunarodnu suradnju kakobismo se πto izravnije ukljuËili u svjetsku znanstvenuzajednicu.Promjene u obrazovanju provodit Êemo razvojnimobrazovnim fondom, kojim Êemo proraËunska sredstvaza obrazovanje i znanost u Ëetverogodiπnjem mandatupoveÊati za polovicu sadaπnjih.Snaæan proraËunski rast ulaganja u znanost i obrazovanjesamo je poËetni, ali ne i jedini element razvitka ovog

podruËja. Druπtvo znanja je naπ put do bolje i uspjeπnijeHrvatske. Ali druπtvo znanja ne postiæe se politiËkomretorikom, nego konkretnim djelovanjem i javnimkonsenzusom, punom suradnjom dræavne i lokalneuprave s roditeljima, uËenicima, nastavnicima iposlodavcima.Vrednovanje obrazovnih promjena i njihovih uËinakapovjerit Êemo struËnjacima i struËnim ustanovama.Donijet Êemo pedagoπke i visokoobrazovne standarde,organizirat Êemo mreæu obrazovnih programa (a neπkola). Uvest Êemo programiranje ishoda uËenja tepoπtovati autonomiju i kreativnost nastavnika. StimuliratÊemo osuvremenjivanje nastave koju treba graditi naznanstvenim spoznajama (seksualni i rodni odgoj, etika,obrazovanje za zaπtitu okoliπa, odgoj i obrazovanje zaaktivno demokratsko graanstvo, poduzetniπtvo i dr.).Uspjeπni obrazovni sustavi poËivaju na dobroosposobljenim i zadovoljnim nastavnicima. Profesorsko,uËiteljsko i odgajateljsko zanimanje mora opet postatidruπtveno cijenjeno, a nastavnici adekvatno plaÊeni.Sustavno Êemo ulagati u obrazovanje i cjeloæivotnouËenje nastavnika, da bi se osposobili za prenoπenjenajnovijih znanstvenih spoznaja i da bi mogli struËnonapredovati.Znatno Êemo poveÊati broj studenata i posebno poticatiefikasnost studiranja, πto skoriji i uspjeπan zavrπetakstudija te raznovrsne oblike cjeloæivotnog uËenja.Poreznim olakπicama stimulirat Êemo ulaganje uobrazovanje i znanost. Gospodarskim subjektima zatroπkove πkolovanja njihovih uposlenika i znanstveno-razvojnih istraæivanja, a pojedincima za troπkoveposlijediplomskih studija, uËenje stranih jezika, informatiËkousavrπavanje, regulirano (akreditirano) cjeloæivotno uËenje.

OBRAZOVNA POLITIKAZnanje i obrazovanje - sredstvo i cilj razvitka

Sistematski Êemo investirati u gradnju vrtiÊa, πkola isveuËiliπta, u suvremenu opremu i nastavna pomagala,u knjiænice. Radit Êemo na tome da svako dijete dobijemjesto u vrtiÊu, stvarat Êemo uvjete za ukidanje treÊeπkolske smjene, brinut Êemo da svaki student ima svoje“radno mjesto” u predavaonici, laboratoriju i seminaru.Samo temeljito restrukturirano i kvalitetno obrazovanjete cjeloæivotno uËenje dostupno svima, a ne samobogatima - od predπkolskog uzrasta do poslijediplomskogusavrπavanja - omoguÊuju druπtveni razvitak. Samo ljudiobrazovani prema najviπim obrazovnim standardimaomoguÊit Êe nam ravnomjerno ukljuËivanje u globalne

procese. Samo visokokvalitetno strukovno obrazovanjemoæe pratiti potrebe gospodarstva. Samo dosljednoprovoeni standardi izvrsnosti u znanstvenoistraæivaËkomeradu i obrazovanju omoguÊuju unaprjeivanjegospodarstva, njegovu inovativnost i konkurentnost.Zalaæemo se za obavezno obrazovanje do prvog zanimanjaili do mature. Redovito obrazovanje u naπem Êe mandatubiti besplatno.Bolje obrazovanje temelj je bolje buduÊnosti pojedinacai zajednice. Stoga socijaldemokracija obrazovanjuposveÊuje posebnu politiËku, financijsku i organizacijskupaænju.

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I OBRAZOVNA POLITIKA30

Nova snaga 31

PRAVOSU–E I DRÆAVNA UPRAVAPravosue - zaπtita sigurnostii prosperiteta

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snaga 35

Hrvatsko pravosue ne ispunjava funkciju brzog,zakonitog i praviËnog rjeπavanja sporova meugraanima i pravnim osobama te zadaÊu progona ikaænjavanja kriminaliteta. Neefikasnost pravosua, kojakod graana izaziva osjeÊaj nemoÊi, straha i nepovjerenja,odluËno utjeËe na njihova prava i slobode, kao i narazvoj gospodarstva. Hrvatski pravosudni sustav jeglomazan i nefunkcionalan. Danas je Hrvatska zemlja sponajviπe sudova i sudaca u Europi, ali i zemlja sponajviπe nerijeπenih predmeta. Mnogi od oko milijuni pol nerijeπenih predmeta stariji su od deset, dvadesetpa i trideset godina.Pravosue treba temeljitu reformu koju Êe nova SDP-ova Vlada provesti bez kompromisa. SDP Êe uËiniti sveda neovisno, struËno i odgovorno pravosue bude pravizaπtitnik prava, sloboda i sigurnosti graana.Racionalizirat Êemo mreæu sudova, uËiniti ih efikasnijim,a specijalizacijom sudova (radni sporovi, financijskisporovi, obiteljsko pravo i dr.) podiÊi struËnu razinusudaËkih odluka.Samo najmoralniji i najstruËniji mogu biti suci. StranaËkapolitika vladajuÊih sredinom devedesetih kadrovski jedevastirala pravosue. Umjesto iskusnog i kvalitetnogsudaËkog i dræavnoodvjetniËkog kadra, doπli su i mnogineiskusni; bilo je i nestruËnih pa i onih za koje je izraæenasumnja u korupciju. SDP Êe traæiti da jedino moralne ivisokostruËne osobe budu suci. Izbor i napredovanjesudaca temeljit Êe se iskljuËivo na rezultatima rada.Insistirat Êemo na jasnim kriterijima odgovornosti inapredovanja.Pravda mora biti dostupna graanima. Pravda mora bitidostupna svakome, neovisno o njegovom imovinskomstanju. Posebno u brojnim sluËajevima krπenja prava

radnika, pravda je prespora i preskupa. SDP Êe proπiritipravo na besplatnu pravnu pomoÊ siromaπnima.Pravda mora biti brza. Suenje u razumnom roku ustavnoje pravo graana. SDP Êe osigurati kadrovske, zakonskei tehniËke uvjete da graani viπe ne Ëekaju desetljeÊe iviπe na sudske odluke. Presude koje se odnose naposebno ugroæene kategorije graana, ukljuËivπi djecu,donosit Êe se u primjerenom roku.Graani moraju imati povjerenje u pravosue, a sadaga nemaju. SumnjiËe ga za nerad, korupciju i nestruËnost.Ali, taj dojam nameÊe relativno mali broj nesolidnihsudaca. Transparentnost, brzina postupanja, moralni istruËni autoritet sudaca, trebaju biti temeljom povjerenjau pravosue i njegove uspjeπnosti. Suci zasluæuju naπepovjerenje, a moraju ga opravdati savjesnim i poπtenimradom.Sucima treba osigurati uvjete za rad. Promjenomprocesnih propisa treba ih rasteretiti od svih tehniËkihposlova i dati im da sude. Osigurat Êemo uvjete iorganizaciju rada, tehniËku opremu, primanja i sve drugoπto je neophodno za neovisnost i struËnost sudaca.Sucima Êe se omoguÊiti i edukacija, posebno u granamaprava za koje su se specijalizirali. ©toviπe, edukacija Êebiti uvjet obavljanja sudaËke duænosti. Udruga sudacai suci sami trebaju biti partneri politici u reformi pravosua.Nema reforme pravosua bez sudjelovanja samih sudaca.Borba protiv korupcije nije samo borba za sigurnostgraana, nego je to i borba za opÊi prosperitet, zavrednovanje rada i zalaganja. To je borba protivmeπetarenja i pljaËke tueg rada koje obeshrabrujupoπten rad i stvaralaπtvo, a obezvrjeuju javno dobro.SDP-ova politika prema korupciji je samo jedna - politikanulte tolerancije. Za svaki, pa i najblaæi oblik korupcije

PRAVOSU–E I DRÆAVNA UPRAVAPravosue - zaπtita sigurnosti i prosperiteta

nuæno je snositi zakonske posljedice, a u politici to znaËii neËastan odlazak s politiËke scene.ZahvaljujuÊi pretvorbi i privatizaciji prema nemoralnimzakonima iz devedesetih, gotovo treÊina hrvatskih tvrtkiotiπla je u steËaj, a tisuÊe su radnika ostale bez posla.SDP-ova je vlast donijela Zakon o reviziji pretvorbe iprivatizacije. Temeljem tog zakona utvrene sunepravilnosti u 95% sluËajeva pretvorbe i privatizacije.SDP se trajno zalaæe za primjenu najstroæih mjera kojimatrebaju biti kaænjeni profiteri i kriminalci - taj krimen nesmije zastarjeti.Mito i organizirani kriminal moraju biti prokazani. SDPÊe stvoriti uvjete da se oni iskorijene radom efikasnepolicije i pravosua. Znamo da Êemo u toj borbi imatipodrπku graana, ali i samih institucija i sustava u kojimadjeluju pojedinci koji ih kompromitiraju. Naπa je podrπkau golemoj veÊini poπtenih sudaca, lijeËnika, policajaca,dræavnih sluæbenika i drugih kojima je stalo do sigurnei poπtene zemlje, kojima je stalo do vlastitog ugleda,ugleda struke i sluæbe koju sramote neËasni pojedinci.

Javna uprava u sluæbi razvitkaProvedba svih æeljenih promjena sadræanih u izbornomeprogramu SDP-a u najveÊoj mjeri ovisit Êe od uËinkovitostidræavne uprave te njenih sluæbenika i duænosnika. DanaπnjinaËin funkcioniranja hrvatske javne uprave pokazujetromost i birokratiziranost. Ona je skupa, opsegom velika,a graani u nju nemaju povjerenja.Graani stoga æele promjene ponaπanja i djelovanjadræavnih sluæbenika i institucija kojima Êe se osposobitiuËinkovitiji upravni sustav. Temeljni cilj tih promjena jestvaranje manje, struËnije, uËinkovitije, u cjelini jeftinije,ali bolje plaÊene javne uprave koja Êe biti sposobna u

mandatu nove Vlade prijeÊi dugi put od vladanja iupravljanja do sluæenja graanima.Reformirana i moderna dræavna uprava morat Êe bitisposobna obaviti tri vaæna zadatka: ravnopravnosudjelovati u administrativnom djelovanju u okviru institucijaEuropske Unije, istodobno pokazati osnaæenu sposobnostpredlaganja i provedbe zakonodavnih rjeπenja i upravnihpostupaka na nacionalnoj razini te napokon zakonito,otvoreno i pravovremeno komunicirati s korisnicimaadministrativnih usluga.Novi model javne uprave korespondirat Êe s osnovamaprograma nove Vlade i biti u funkciji njegove provedbe.Stoga Êe nova struktura i karakter dræavne uprave bitiodreeni i sadræajem meusobno povezanih procesa:- decentralizacije tj. prepuπtanja velikog dijela dræavnihovlasti i financijskih sredstava lokalnim i regionalnimsamoupravama;- dekoncentracije javnih ovlasti, tj. prenoπenja javnihovlasti s ministarstava na agencije, javne sluæbe i tijelaregionalne i lokalne samouprave s ciljem pribliæavanjajavnih usluga graanima koji ih koriste;- europeizacije dijela dræavnih ovlasti radi zajedniËkogostvarivanja prenesenog dijela ovlasti s drugim javniminstitucijama na razini Europske Unije;- delegiranja i privatizacije pojedinih javnih sluæbi u ciljuveÊe uËinkovitosti i boljeg financiranja.Pri tome Êe se uvijek voditi raËuna o primjeni naËelasupsidijarnosti, tj. da se svi poslovi javne uprave obavljajuna onoj razini funkcionalno-organizacijskog ustroja nakojoj mogu dati najbolje rezultate. SDP Êe postaviti javnuupravu tako da ona bude struËna, efikasna i racionalnoorganizirana, a to podrazumijeva i kontinuirano obrazovanjei struËno usavrπavanje djelatnika javne uprave.

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I PRAVOSU–E I DRÆAVNA UPRAVA36

Nova snaga 37

Za realizaciju navedenih ciljeva i zadataka bit Êe potrebnopodiÊi struËnu i obrazovnu razinu dræavnih sluæbenika,kvalitetu i meusobnu usklaenost zakonodavstva,srediti javne evidencije, pojednostavniti upravne

postupke, uvesti stimulativan sustav nagraivanjadræavnih sluæbenika, ojaËati vanjski i unutarnji inspekcijskinadzor rada upravnih tijela te omoguÊiti otvorenost zasugestije i utjecaj civilnog druπtva.

HRVATSKA U ME–UNARODNIMODNOSIMAVanjska politika

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snaga 41

Aktivna i uspjeπna vanjska politika sastavni je diosigurnosti dræave, oËuvanja njenog nacionalnog identitetai sigurnosti njenih graana. Aktivna politika ne znaËi uÊiu Europu i tu stati kao posljednji, iza zakljuËanih europskihvrata. Svatko moæe u neËemu biti prvi. I Hrvatska morabiti prva u onome u Ëemu moæe, da bi bila znaËajna irespektirana, da bi bila europska. Ona to moæe biti poaktivnoj politiËkoj ulozi u svom okruæenju u regiji, posvom istodobno srednjeeuropskom i mediteranskomkarakteru, po svom povijesnom nasljeu na razmeurazliËitih kultura koje poznaje, a napose po svojimvrijednostima, povijesnoj baπtini i ljudskim potencijalima.Hrvatska je ostvarila svoju dræavnu samostalnost uokvirima globalne pobjede demokracije, ali i vlastitimdemokratskim pokretom i plebiscitom njenih graana.Hrvatska je istodobno sama morala braniti i demokracijui vlastitu dræavnu samostalnost - i obranila ju je uDomovinskom ratu. Danas Hrvatska ima snage, ljude iinstitucije koje tada nije imala.JaËanje vanjskog demokratskog ugleda zemljeizgradnjom demokracije u njoj samoj, povezivanje vlastitihi drugih demokratskih snaga te mirotvorna uloga u regiji,unaprjeivanje gospodarskih, kulturnih i drugih odnosasa susjednim i drugim zemljama, to su temelji na kojimase danas gradi samostalnost i sigurnost. Samostalnostdanas znaËi sposobnost za ukljuËenost, a ne izolaciju.Hrvatska vanjskopolitiËka orijentacija ne smije bitijednostrana, naπ geopolitiËki poloæaj omoguÊujeviπestruka partnerstva - mediteranska, podunavska,balkanska, srednjeeuropska. Hrvatska u svojemokruæenju ne treba biti ni lider niti regionalna supersila,nego partner i dobar susjed.Hrvatska dosad nije imala vanjskopolitiËku strategiju

zaπtite nacionalnih interesa, a takva strategija mora bitiplod rasprave πire i struËne javnosti i hrvatskogparlamenta te mora sadræavati kljuËne odrednice vanjskepolitike i konkretne mjere za poboljπanje uËinkovitostidræavnog aparata, posebice hrvatske diplomacije.Kvalitetno i vjerodostojno pozicioniranje Hrvatske umeunarodnim odnosima mora proizlaziti iz cjelovitogshvaÊanja i osmiπljenog djelovanja u cilju unaprjeivanjanjenog meunarodnog poloæaja.Za takvu vanjsku politiku potrebno je osposobiti dræavnesluæbe i diplomaciju, posebno osigurati moguÊnost dase mladi ljudi πkoluju i osposobljavaju na vanjskim idomaÊim sveuËiliπtima i specijaliziranim ustanovama zapreuzimanje voenja dræavnih poslova u meunarodnimodnosima. U tome Hrvatska zaostaje, i to æelimo bitnopromijeniti.Mi jesmo za Ëlanstvo u svim relevantnim integracijamaEurope i svijeta, ali nismo za Ëlanstvo u bilo kojojorganizaciji i integraciji koja bi od nas traæila odricanjeod prava odluËivanja o vlastitim nacionalnim interesima.Mi smo za takvo Ëlanstvo koje omoguÊuje ravnopravnosudjelovanje u odluËivanju o svim interesima te aktivnoformuliranje i ostvarivanje vlastitih interesa. To nijemoguÊe postiÊi ni kulturnom, ni gospodarskom, nitiobrambenom izolacijom, nego prihvaÊanjem integracijei odgovornosti suodluËivanja u donoπenju odluka umeunarodnim tijelima i savezima, ukljuËujuÊi iobrambene.

Nacionalna sigurnostÆivjeti i napredovati u suvremenom svijetu sve je sloæenijei riziËnije. Konkurentnost dalekih gospodarstava postajedomaÊa Ëinjenica, krize i sukobi na drugim kontinentima

HRVATSKA U ME–UNARODNIM ODNOSIMAVanjska politika

imaju gotovo istovremeno lokalne posljedice.Globalizacija, osim povezanosti i novih moguÊnosti,donosi i nove prijetnje nacionalnoj sigurnosti: terorizam,πirenje oruæja za masovno uniπtavanje, organiziranimeunarodni kriminal, izbjegliËko-prognaniËke krize,epidemije bolesti, itd. Izvori prijetnji nacionalnoj sigurnostimogu doÊi i iz neposrednog regionalnog okruæenja, kaoi biti proizvod nedjelovanja i nesposobnosti dræavnihinstitucija, riziËnih tehnologija i prirodnih katastrofa.Takve vrste prijetnji nacionalnoj sigurnosti zahtijevajumeunarodno savezniπtvo i partnerstvo. Zbog toga seSDP zalaæe za Ëlanstvo Hrvatske i u Europskoj Uniji, iu NATO-savezu.Novi ciljevi i zadaci NATO-a sukladni su nacionalniminteresima Hrvatske. »lanstvo u NATO-u ne ograniËavahrvatski suverenitet niti je prisiljava na odluke i akcijesuprotne nacionalnim interesima. Ali, sva vanjskopolitiËkapitanja koja se na bilo koji naËin dotiËu hrvatskesuverenosti, njenog ulaska u politiËke i obrambenesaveze u kojima se prihvaÊaju dræavne obaveze, morajubiti predmet javnog odluËivanja svih graana. SDP jestza ulazak Hrvatske u EU i NATO, ali je SDP ponajprijeza referendum kojim Êe svi graani sudjelovati uodgovornosti donoπenja tih odluka.Jedan od uvjeta ostvarivanja nacionalne sigurnosti jestu demokratskom parlamentarnom nadzoru sustavaobrane, sigurnosti i sigurnosnih sluæbi kako bi one trajnoostale u sluæbi zemlje i njenih graana, nasuprot moguÊihzloupotreba, osobnih i stranaËkih interesa, πto je u bliskojproπlosti isuviπe dolazilo do izraæaja, a Ëega smo svjedocii danas.Obrambeni sustav i Oruæane snage u neposrednoj sufunkciji osiguranja nacionalne sigurnosti i sigurnosne

vanjske politike. U kompleksnim sigurnosnim uvjetimaOruæane snage moraju biti osposobljene i opremljeneza odgovor vojnim i nevojnim prijetnjama. Æelimo podiÊitehnoloπku opremljenost Hrvatske vojske na mnogoviπu razinu od sadaπnje te ubrzati proces njeneprofesionalizacije.Vanjska politika i nacionalna sigurnost u suvremenimuvjetima ne mogu se promatrati izdvojeno i odvojenood unutarnjeg demokratskog stanja, kvalitete institucijapolitiËkog sustava, gospodarskih moguÊnosti, politiËkekulture graana, itd. Dræavni suverenitet, teritorijalniintegritet, zaπtita graana i njihova vlasniπtva, vitalni sunacionalni interesi koje, osim oruæjem, treba braniti iljudskim pravima, demokratskim slobodama, zdravljemi obrazovanjem graana, svime onime πto donose SDP-ove politike za razvoj Hrvatske.

Europa u Hrvatskoj - Hrvatska u EuropiSDP-u nije svejedno kakva Êe Hrvatska uÊi u Europu:proces ulaska u Ëlanstvo Unije vaæan je koliko i samoËlanstvo, a mjerilo uspjeha nije brzina nego kvalitet.Promjene koje graani æele provest Êemo radi boljegæivota u Hrvatskoj Ëemu i sluæi Ëlanstvo Hrvatske uEuropskoj Uniji.SDP-u nije svejedno kakva Êe Europa uÊi u Hrvatsku.Postoje dvije Europe - Europa neobuzdanog kapitala iEuropa druπtvene solidarnosti. SDP Êe braniti nacionalneinterese novoga doba - interese oËuvanja nacionalnogidentiteta, druπtvene solidarnosti, odgovornosti i opÊegadobra, ne dopuπtajuÊi da træiπno gospodarstvo postanetræiπnim druπtvom koje pogoduje samo bogatima.Bit Êemo ËvrπÊi u pregovorima, odluËniji u reformama,uvjerljiviji u komunikaciji; u pregovorima, naπ je cilj

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I HRVATSKA U ME–UNARODNIM ODNOSIMA42

Nova snaga 43

prvenstveno zadovoljiti interese hrvatskih graana.Promjene, pregovori i komunikacija o Europi s graanimaHrvatske moraju teÊi zajedno.Mi smo za Hrvatsku koja je partner, a ne podanik: SDPÊe osigurati ravnopravan i razmjeran utjecaj Hrvatske uinstitucijama Unije. Hrvatska Êe u Europskoj Uniji oËuvatisvoj suverenitet, identitet, tradiciju, kulturu i jezik. Akograani æele da Hrvatska ue u Ëlanstvo EU potpuno

pripremljena, ako æele socijalno osjetljivu i poπtenuHrvatsku u istoj takvoj Europi, ako æele osobno sudjelovatiu velikom poslu izgraivanja europske Hrvatske, ondaza njih nema dileme - sve to im moæe osigurati samosocijaldemokracija, ona u Hrvatskoj i ona u Europi. SDPsvoj odnos prema Europi gradi na tradicijamasocijaldemokracije koje su ugraene i u temeljnevrijednosti Europske Unije.

LJUDSKA PRAVA ISOCIJALDEMOKRATSKE VRIJEDNOSTISocijalna i demokratska prava supolitiËki temelj ljudskim pravima

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

Nova snaga 47

Ljudska prava, emancipacija Ëovjeka, uspon njegovihosobnih a preËesto zatomljenih moralnih osjeÊaja doopÊevaæeÊih naËela i vrijednosti javnog æivota, to je ciljna kojem se zasniva socijaldemokracija. SDP kaosocijaldemokratska stranka tom vrijednosnom naËelupodreuje svoje politiËko djelovanje. SDP se razlikujeod svih drugih politiËkih stranaka u Hrvatskoj po tomeπto se za SDP u konkretnom politiËkom djelovanjuljudska prava ostvaruju jedinstveno, i kao socijalna i kaodemokratska prava Ëovjeka.Nema demokracije bez socijalne pravde, niti socijalnepravde bez demokracije. Za SDP stoga politika nijesamo borba za pojedine i posebne druπtvene interesevelikih socijalnih skupina, nego je politika i poziv naostvarivanje i zaπtitu vrijednosti i onih manjih druπtvenihskupina te vrijednosti svakog pojedinca. Zato za SDPostvarivanje ljudskih prava nije samo opÊe i svakomlako prihvatljivo naËelo koje se u praksi lako i zaboravlja,nego je to konkretan poziv na ostvarivanje konkretnihljudskih prava, konkretnih druπtvenih skupina ipojedinaca.SDP Êe se posebno zaloæiti za poπtivanje prava onihsocijalnih skupina koje su po svom spolnom/rodnom,dobnom, rasnom, nacionalnom i svakom drugomneravnopravnom socijalnom poloæaju izloæenije pritiscimaveÊine, predrasudama, diskriminaciji ili zanemarivanju.Mladi su danas uvelike marginalizirana socijalna skupina.Poloæaj mladih, njihov razvitak u sadaπnjosti shvaÊamokao uvjet opÊeg prosperiteta, sigurnosti i buduÊnosticijelog druπtva. Mladi su cilj i poseban program djelovanjaSDP-a kao stranke u Ëijim tijelima odluËivanja i samisudjeluju, kao stranke koju oni prepoznaju kao vlastitipolitiËki izbor, u okviru socijaldemokracije koju prepoznaju

- u najveÊoj mjeri - i kao vlastiti politiËki nazor.SDP se trajno zalagao za ravnopravan, ne samo nazakonu utemeljen, nego i vrijednosno te druπtvenounaprijeen poloæaj æena. Uvoenje kvota ravnomjernijezastupljenosti spolova u politiËkom odluËivanju samoje jedan od vlastitih politiËkih standarda kojim je SDPunaprjeivao i javne politiËke standarde druπtvene ulogeæena. SDP se zalaæe ne samo za poπtivanje postignutihzakonskih normi, nego i za uvoenje novih normi,standarda i druπtvenih institucija koje osiguravaju stvarnuemancipaciju æene u obitelji - u kojoj je joπ uvijek Ëestopotisnuta - zatim u odgoju djece - kojim je preËestojednostrano zaduæena - te napose na poslu i u javnomæivotu, za koji je joπ uvijek sputana bilo na nju prevaljenimkuÊnim odgovornostima, bilo konzervativnim nazorimaokoline.Prava manjina za SDP nisu izborno pitanje, pitanjepolitiËkih kalkulacija i stranaËkih aranæmana, nego je tonaËelno i konkretno pitanje njihove zaπtite, zaπtiterazliËitosti kao zaπtite svake manjinske i opÊe nacionalneslobode i prosperiteta. Nema slobodne nacije u kojojse slobodno ne osjeÊaju i pripadnici druge nacije.Pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj dobro znajukoja im je stranka bila i ostala privræena kada su njihovaprava bila dovoena u pitanje. Oni Êe znati s kojomstrankom valja raËunati kada politiËka raËunica neukljuËuje samo politiËke konjunkture pojedinaca. PitanjepolitiËkog predstavniπtva nacionalnih manjina u Hrvatskojje rijeπeno na europskim standardima, ali pitanja zaπtitenjihovog identiteta, izgradnje njihovih kulturnih,obrazovnih i drugih nacionalnih institucija, njihova poloæaju konkretnim uvjetima æivota, moraju biti brigom iinteresom cijelog druπtva.

LJUDSKA PRAVA I SOCIJALDEMOKRATSKE VRIJEDNOSTISocijalna i demokratska prava su politiËki temelj ljudskim pravima

e je vrijednosti SDP uvijek pronosio; zadobivanjemodgovornosti vlasti SDP Êe ih moÊi pronositi iostvarivati.

Socijaldemokracija je kljuËno usmjerenje golemog dijelaEurope. Uz sve vrijednosti koje SDP dijeli s europskomsocijaldemokracijom, SDP je posebno ponosan nahrvatske nacionalne i vlastite stranaËke antifaπistiËkekorijene. Ravnopravni smo onima koji su u antifaπistiËkojborbi u Drugom svjetskom ratu prinijeli najveÊe ærtve.Ponosni smo πto smo u Domovinskom ratu joπ jednompotvrdili da je borba za nacionalnu nezavisnost i borbaza demokraciju jedna te ista borba i πto danas na timtemeljima gradimo svoju europsku i vlastitu buduÊnost.Hrvatska moæe biti jaka, socijalno i demokratski stabilna,gospodarski i razvojno perspektivna. Hrvatska treba sramena i tijela stresti pauËinu u koju ju je zaplela interesnakratkovidnost, socijalna bezobzirnost i razvojnanesposobnost vlasti. Ta je vlast odgovorna za svojuneodgovornost. Njoj na izborima treba reÊi: ne i dosta!SDP je veÊ jednom, od 2000. do 2003. godine, stabiliziraogospodarske i pokrenuo razvojne procese, razvio jedemokratske standarde i europske integracije. Ako je igrijeπio, bio je optuæen za ono πto nije uËinio, ali su toposlije njega uËinili oni koji su ga optuæivali. Oni koji suobeÊavali pokrenuti Hrvatsku, zaustavili su je nakon πtoje bila pokrenuta. SDP moæe i mora nastaviti s razvitkomHrvatske. On moæe okupiti sposobne ljude kao nositeljeodgovornosti vlasti, ti ljudi mogu stati pred lice javnosti,oni mogu dobiti povjerenje za koje Êe biti spremniodgovarati.To je nova snaga za Hrvatsku, za njenu sigurnost,solidarnost i prosperitet!

IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.48

T