Pravni portal ingbiro.com – Pravna država i vladavina prava O pravu Europske unije – dakle i o našem pravu

Newsletter 1. 12. 2013. broj 11/12

4 • Izdvajamo iz ING Pregleda sudske prakse

4 Ekonomske teme• Ekonomska politika Hrvatske u 2014.

5 Mali jezični savjetnik• Prijedlog uz neodređenu zamjenicu• Nova godina / nova godina

5 Čestitka

Sadržaj

1 Pravni portal ingbiro.com –Pravna država i vladavina prava • O pravu Europske unije – dakle i o našem pravu

2 Novine u zakonodavstvu• Pregled izdvojenih propisa

3 Izbor iz pravnih izvora• Izdvajamo iz Hrvatske pravne revije

Čestit Božić i uspješna 2014.

UREDBA (engl. Regulation): “Uredba ima opću

primjenu. Obvezujuća je u cijelosti i izravno

primjenjiva u svim državama članicama.“

(Čl. 288. st. 2. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije; UFEU)

Uredba je najsnažniji zakonodavni instrument

EU. Prema članku 288. st. 1. UFEU, uredba je:

općenormativna, u cijelosti obvezujuća, odnosi se

na sve države članice i ima izravan učinak. Uredba

kao europska norma de facto mijenja nacionalnu

normu. Ona je “nadnacionalna” u punom značenju

te riječi. Za njezinu punu primjenu u nacionalnom

zakonodavstvu nije potrebna implementacija

kroz nacionalni zakonodavni postupak. Uredba

se primjenjuje izravno, na temelju objavljivanja u

Službenom listu EU, od njezina stupanja na snagu.

Kako to izgleda u našoj normativnoj praksi?

Dana 28. lipnja 2013. Hrvatski sabor donio je Zakon

o morskom ribarstvu koji je objavljen u Narodnim

novinama od 29. lipnja 2013., a stupio je na snagu

1. srpnja 2013., tj. danom pristupanja Republike

Hrvatske Europskoj uniji. Člankom 1. toga Zakona

propisano je:

“Ovim Zakonom se utvrđuju nadležna tijela i njihove

zadaće, nadzor i kontrola, načini postupanja i

izvješćivanja Europske komisije te prekršajne

odredbe za provedbu sljedećih akata Europske

unije:”, pa je nabrojeno 46 uredbi (Europske unije) i

1 odluka (Komisije EU).

Tih 46 uredbi i jedna odluka nisu implementirane

u tekst Zakona o morskom ribarstvu. Ipak, brojne

prekršajne odredbe tog Zakona pozivaju se na

uredbe, što izgleda ovako:

“Članak 78.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do

15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna

osoba ako:

43. obavlja prekrcaj na moru protivno članku 20.

stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009,

45. deklaracija o pretovaru ne sadrži sve podatke

navedene članku 21. stavku 2. točkama a) do e),

Uredbe (EZ) br. 1224/2009.”

Prekršaja samo u stavku 1. ovoga članka ima 127.

Uredba (EZ) br. 1224/2009 jest “Uredba Vijeća (EZ)

Najava savjetovanja

INTERAKTIVNA RADIONICA OVRHA RADI NAPLATE NOVČANE TRAŽBINE 5. prosinca (čet) 2013.

Inženjerski biro d.d.

Program usavršavanja iz područja javne nabave

ZELENA JAVNA NABAVA – PLANIRANJE JAVNENABAVE – NOVE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O JAVNOJ NABAVI – “BAGATELNA” NABAVA – FISKALNA ODGOVORNOST

10. prosinca (uto) 2013.

Sheraton Zagreb Hotel

2

br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti

s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br.

811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007,

(EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage

uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006” objavljena u Službenom listu EU broj 343 od

22. 12. 2009. te u Posebnom izdanju na hrvatskom jeziku Poglavlje 04, Svezak 001, str. 113. - 162.

Zaključak je jasan: Uredbe EU ne objavljuju se u Narodnim novinama Republike Hrvatske, no

one se ipak neposredno primjenjuju, a ni mnoge naše zakone (i podzakonske propise) više nije

moguće primijeniti bez poznavanja tih uredbi.

Očito je da komplicirano zakonodavstvo Republike Hrvatske ovime, tj. pristupanjem Europskoj uniji postaje

još kompliciranije. Radi olakšanja snalaženja u toj povećanoj “džungli” propisa, Uredništvo Pravnog portala

ingbiro.com pristupilo je formiranju baze propisa EU koji se direktno provode (uredbe) ili implementiraju

(direktive, odluke, preporuke, mišljenja) u naš pravni poredak. Ta baza se na naslovnici Pravnog portala nalazi

pod nazivom: Propisi EU – PRETRAŽIVAČ. Propise EU izdvojene u tu bazu povezujemo s našim propisima

koji reguliraju odnosnu materiju. Tako se uz Zakon o morskom ribarstvu (Nar. novine, br. 81/13) s desne strane

Portala u rubrici “Povezani dokumenti” ispod “Propisi RH” nalaze “Propisi EU” u kojima je svih 46 uredbi i jedna

odluka iz ove naše priče. Sve to je dostupno našim korisnicima od sredine studenoga ove godine. Izdvajanje

“povezanih” propisa EU u posebnu bazu i njihovo povezivanje s našim propisima kontinuirano ćemo nastaviti s

tempom donošenja i objavljivanja tih propisa.

Sretno nam svima bilo sa zakonodavstvom Europske unije. (K. D.)

Novine u zakonodavstvuUrednici Pravnog portala pripremili su za vas odabir pravnih novosti u zakonodavnoj aktivnosti. Sve novine

dostupne su na Pravnom portalu www.ingbiro.com koji se dnevno ažurira i propisi se povezuju s relevantnim

sudskim odlukama, propisima i stručnim člancima koji obrađuju tu problematiku. Ukoliko trebate pomoć u

pretraživanju, pravnom pitanju, stručnom mišljenju o primjeni i važenju propisa, urednici Pravnog portala će

vas uputiti na relevantan izvor prava.

Pregled izdvojenih propisa ■ Odluka o donošenju Smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2014. – 2016.

(Nar. novine, br. 130/13) – stupila na snagu 24. X. 2013.

Iz Odluke: Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine, na snagu je

stupio novi Zakon o državnim potporama (Nar. novine, br. 72/13) koji je uveo u sustav državnih potpora

u Republici Hrvatskoj politiku državnih potpora kao novi mehanizam kojim će u određenom, trogodišnjem

razdoblju, biti postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora i svrha učinkovitog korištenja

sredstava državnog proračuna. Za provedbu i nadzor provedbe politike državnih potpora u okviru

mjera fiskalne politike Republike Hrvatske, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, nadležno je

Ministarstvo financija. Kao i Zakon o državnim potporama, i ove Smjernice odnose se samo na državne

potpore industriji i uslugama, ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

■ Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. (Nar. novine, br. 136/13)

Iz Strategije: Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020. godine izravan je odgovor na kratki prikaz

uvjeta s općim ciljem povećanja konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj. Realizacija općeg cilja

bit će potpomognuta mjerama koje će se odnositi na pet strateških ciljeva:

1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti – Unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u

Nova izdanja

Naručite online

KOMENTAR ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

261 stranica Cijena: 150,00 kn

Zbornik radova 21. tradicionalnog savjetovanja “Ekonomska politika Hrvatske u 2014.”

Proceedings of the 21st Croatian Economic Association Conference on “Economic Policy of Croatia in 2014”

471 stranica Cijena: 650,00 kn Nova cijena: 300,00 kn

NARUČITE NOVA IZDANJAI POGLEDAJTE

AKCIJU KNJIGA NA:

3

sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti većim ulaganjem u istraživanje i razvoj, višim stupnjem

inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.

2. Poboljšan pristup financiranju – Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospo-

darstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo.

3. Promocija poduzetništva – Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i

jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i

uravnoteženom razvoju hrvatskih regija.

4. Poboljšanje poduzetničkih vještina – Pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva

jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te

podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

5. Poboljšano poslovno okruženje – Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administra-

tivnih opterećenja i olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj.

■ Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Nar. novine, br. 133/13) – stupio

na snagu 14. XI. 2013.

Iz Zakona: Strateški projekti Republike Hrvatske mogu biti privatni investicijski projekti, javni investicijski

projekti ili javno-privatni investicijski projekti iz područja gospodarstva, energetike, turizma, prometa,

infrastrukture, elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga, zaštite okoliša, komunalnog gospodarstva,

poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva, zdravstva, kulture, znanosti, obrane, pravosuđa,

tehnologije i obrazovanja koji uključuju građenje građevina, a koje na temelju ovoga Zakona proglasi

Vlada Republike Hrvatske.

■ Odluka o raspisivanju državnog referenduma (Nar. novine, br. 134/13) – stupila na snagu 8. XI. 2013.

Iz Odluke: Državni referendum će se održati dana 1. prosinca 2013. godine.

Hrvatski sabor raspisuje državni referendum u Republici Hrvatskoj radi donošenja odluke o referendumskom

pitanju utemeljenom na Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative “U ime

obitelji” da se promijeni Ustav Republike Hrvatske, na način da se u Ustav Republike Hrvatske unese

definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca.

Referendum koji se održava 1. prosinca 2013. bit će treći državni referendum u hrvatskoj povijesti, a prvi

koji se raspisuje na zahtjev građana.

■ Odluka o uvođenju radne obveze doktorima medicine u bolničkim zdravstvenim ustanovama

(Nar. novine, br. 137/13) – stupila na snagu 14. XI. 2013.

Iz Odluke: Radi ostvarivanja prava na redovitu, sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu

zaštitu građana Republike Hrvatske, koja je ugrožena višetjednim štrajkom zdravstvenih radnika - doktora

medicine u bolničkim zdravstvenim ustanovama, danom donošenja ove Odluke uvodi se radna obveza za

doktore medicine u bolničkim zdravstvenim ustanovama. (N. C.)

Izbor iz pravnih izvora

Izdvajamo iz Hrvatske pravne revije ▪ Hrvatska pravna revija u broju za studeni donosi iznimno aktualan članak dr. sc. Dubravka Ljubića

Promjena Ustava i narodna inicijativa, u kojem autor ističe da ustavnopravno uređenje Republike

Hrvatske od 2000. poznaje narodnu inicijativu kao sredstvo parcijalne ili cjelovite promjene sustava

osnovnih normi, a odluka građana na uspjelom ustavotvornom referendumu jest odluka ustavnog

karaktera i obvezuje sva državna tijela. Međutim, autor također ističe da sadašnje uređenje narodne

inicijative zahtijeva neodgodivo redizajniranje ovog instituta na ustavnoj i zakonskoj osnovi.

▪ Iz broja za prosinac izdvajamo članak Vane Ivančević Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog

života, doma i dopisivanja – pravni izvori i sudska praksa. Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog

života, doma i dopisivanja jedno je od osobnih prava koje pripada u osnovna ljudska prava i temeljne

slobode. Člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe predviđeno je

pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja te da se javna vlast neće miješati u

4

ostvarenje tog prava osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa

državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili

zločina, radi zaštite zdravlja, radi morala ili radi zaštite prava ili sloboda drugih. (M. K.)

Izdvajamo iz ING Pregleda sudske prakse▪ Zastara kod ugovora o zastupanju

(Čl. 89. st. 1., čl. 91. i čl. 361. st. 1. Zakona o obveznim odnosima – “Narodne novine”, br. 53/91, 73/91,

111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 te čl. 18. st. 1. Zakona o odvjetništvu – “Narodne novine”,

br. 9/94).

U slučaju kada su se stranka i odvjetnik sporazumjeli da će stranka troškove zastupanja odvjetniku isplatiti

po pravomoćnom okončanju postupka u kojem je odvjetnik stranku zastupao, rok zastare počinje teći prvog

dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, dakle prvog dana nakon što

je nastupila pravomoćnost presude u postupku u kojem je odvjetnik zastupao stranku.

▪ Nastavak liječenja fizikalnom terapijom

(Čl. 376. st. 1. Zakona o obveznim odnosima – “Narodne novine”, br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95,

7/96, 91/96, 112/99 i 88/01).

Oštećenik je saznao za štetu kad se njegovo zdravstveno stanje stabiliziralo, a okolnost da je liječenje

kontinuirano nastavljeno fizikalnom terapijom nema utjecaja na saznanje oštećenika o opsegu štete i svim

elementima njezine visine niti na početak tijeka zastare tražbine naknade štete.

▪ Poziv da se učini ponuda putem javnog natječaja

(Čl. 35. st. 1. i 3. te čl. 33. Zakona o obveznim odnosima – “Narodne novine”, br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94,

107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01).

Javni natječaj kojim se poziva neodređeni broj osoba da podnesu ponudu za sklapanje pravnog posla pod

objavljenim uvjetima, ne predstavlja opću ponudu, već samo poziv da se učini ponuda. (A. Š.)

Ekonomske teme

Ekonomska politika Hrvatske u 2014. Održano je 21. tradicionalno savjetovanje “Ekonomska politika Hrvatske u 2014.” pod pokroviteljstvom

predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista.

Cilj savjetovanja bilo je analizirati sve bitne segmente hrvatskoga gospodarstva i osnove ekonomske politike

za iduću godinu. Predsjednik HDE-a prof. dr. sc. Ljubo Jurčić otvorio je savjetovanje izlaganjem o stanju i

perspektivama hrvatskoga gospodarstva te istaknuo poticanje domaće potrošnje, što bi povećalo i proizvodnju

bez koje se ne mogu riješiti problemi hrvatskoga gospodarstva. Kao najaktualnije odabrao je teme o tome što

znači dolazak MMF-a koji zastupa stabilnost, a ne razvoj, što se krije iza monetizacije cesta, što nam predstoji

u postupku prekomjernog deficita, zašto nema investicija i dr. Analizirajući perspektive smanjenja domaće

potrošnje, zaključuje da taj model vodi nazadovanju i padu standarda, a prelaskom na politiku rasta i poticanja

proizvodnje, stremimo svrsishodnijem društvenom razvoju i rastu životnog standarda. U tome pravcu je i

zaključak prof. dr. sc. Josipa Tice da je zadnje 33 godine u razvojnom smislu naš životni standard približno

na istoj razini, što znači da stagniramo. Jedna od glavnih poruka savjetovanja je krajnje vrijeme da se pronađe

novi model razvoja i rasta koji će uz uvažavanje šireg okvira ekonomske politike Europske unije, s kojim se kao

članica trebamo uskladiti. No, moramo uzeti u obzir i vlastitu specifičnu poziciju i dugoročni koncept strategije

i razvoja, pokrenuti Hrvatsku iz stagnacije, depresije, ali i gospodarske eutanazije koja nam prema dr. sc.

Željku Lovrinčeviću prijeti. O aktualnim problemima i razvojnim ograničenjima te poziciji hrvatske ekonomske

politike u okviru Europske unije izlagali su još prof. dr. sc. Boris Cota, naglasivši da se kriza može prevladati

samo ako nositelji ekonomske politike pokažu spremnost za to i uvaže mišljenje struke, prof. dr. sc. Ivan

Lovrinović, prof. dr. sc. Ivan Mencer, prof. dr. sc. Mato Crkvenac, dr. sc. Saša Drezgić, dr. sc. Sandra

5

Kontaktirajte nas / Inženjerski biro d.d.

• Uređuje / Redakcija Pravnog portala

ingbiro.com

glavna urednica / mr. sc. Snježana Jurišić

INFO / Tel.: 01 46 00 888 /

snjezana.jurisic@ingbiro.hr / www.ingbiro.hr

Obilježava se od 1948. kada

je potpisana Opća deklaracija

o pravima čovjeka usvojena

i proklamirana rezolucijom

Generalne skupštine Ujedinjenih

naroda 217A (III) od 10. prosinca

1948., ratificirana Sl. l. br. 7/1971.

Međunarodni dan ljudskih prava – 10. prosinca 2013.

Švaljek, dr. sc. Tihomir Domazet, Ivana Maletić, koja se posebno osvrnula na (ne)iskorištenost fondova EU,

dr. sc. Branimir Lokin, koji naglašava da krizu nije moguće prevladati bez rehabilitacije potrošnje, i mnogi

drugi istaknuti hrvatski ekonomisti. Sastavni dio savjetovanja bila su i tri panela: o industrijskoj politici, koji je

moderirao dr. sc. Žarko Primorac, o investicijskim potencijalima i ograničenjima, gdje je raspravu moderirao

dr. sc. Dragan Kovačević, te o konkurentnosti hrvatskoga turizma u odnosu na ekonomsku politiku, koji je

vodio prof. dr. sc. Branko Blažević. U nastavku dobre regionalne suradnje u radu savjetovanja sudjelovali su i

dr. sc. Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, i izaslanik predsjedavajućeg Vijeća

ministara BiH Saša Marić, koji su pridonijeli temi savjetovanja prezentacijom stanja u regiji. (S. J.)

Mali jezični savjetnik

Prijedlog uz neodređenu zamjenicuKada se u rečenici neodređena zamjenica s prefiksom ni- (nitko, ništa, nikakav, ničiji, nijedan...) upotrijebi s

prijedlogom, prijedlog rastavlja zamjenicu na tvorbenome šavu te se takva skupina piše rastavljeno - ni za što,

ni o kome, ni za koga, ni s kim, ni zbog čega, ni u kakve, ni o čemu, ni u čijem...

Pogrešno: Pravilno:

To nije u ničijem interesu. To nije ni u čijem interesu.

Više se s nikim ne dopisujem. Više se ni s kim ne dopisujem.

Za nikoga neću moliti uslugu. Ni za koga neću moliti uslugu.

Ne odgađaj odluku za nijedan dan. Ne odgađaj odluku ni za jedan dan.

Za ništa na svijetu to ne bih učinio. Ni za što na svijetu to ne bih učinio.

Nova godina / nova godina Često se postavlja pitanje treba li u čestitkama pisati nova godina ili Nova godina.

Pravilno je i nova godina i Nova godina.

Ako komu želimo da bude sretan na sam praznik, dakle da sretno dočeka 1. siječnja, zaželjet ćemo mu sretnu

Novu godinu, no ako komu želimo da mu cijela nadolazeća godina prođe u sreći i veselju, zaželjet ćemo mu

sretnu novu godinu. (M. R.)

Tako i cijeli tim koji priprema Newsletter želi našim dragim čitateljima, pretplatnicima i korisnicima sretnu i uspješnu cijelu novu godinu.

Vrijeme je najradosnijih blagdana – sjetimo se da se iskonski Božić događa u našem srcu i širi ljubav, nadu i snagu vrijednosti koje slave život. U tome duhu vama i vašim najdražima želimo čestit Božić - mir, radost i veselje.

Prvi Ustav neovisne

Republike Hrvatske

Prvi saziv Hrvatskoga sabora

na zajedničkoj sjednici triju

vijeća 22. prosinca 1990. donio

je Odluku o proglašenju Ustava

Republike Hrvatske, čime je

ispunio svoju ustavotvornu

ulogu. Budući da je Ustav

donesen neposredno pred Božić,

naziva se još i “Božićni Ustav”.

Vremeplov22. prosinca 1990.

Snježana

Mirna

Neda

KrešimirAnte

Marica

Jasenka

Ana Marija