Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
-
Upload
anonymous-hxqmt5 -
Category
Documents
-
view
277 -
download
8
Transcript of Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
1/29
GL SNIK
ZEM LJSKOG
MUZEJ U S R JEVU
BULLETIN DU MUSEE
DE L
REPUBLIQUE POPULAIRE DE
BOSNIE
ET HERZEGOVINE
A
SARAJEVO
N OV S R lj A 1956 SERIE NOUVELLE
SVESKA XI TOME
RHEOLOGIJ
RCHEOLOGIE
R E D K C I J
DIMITRIJE SERGEJEVSKI
n a u č n i
saradnik
MARKO VEGO n a u č n i saradnik
Dr
ALOJZ
BENAC n a v č n i saradnik
CVETKO P O P O V I ć kustos
O d g o
or
n i u r e d n i k:
Dr
ALOJZ
BENAC n a u č n i saradnik
štamparski zavod »Veselin Masleša« Sarajevo 1956
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
2/29
[
l
l
8
1941
Epig1rrafske billježke
Srednjevjekovna groblja ·u
Stuparima
Rastiku
1942 Putne
biJježke
iz
G l a m o č a
1943 Nekoliko neizdatih a n t i č k i h reljefa
1947
Arheološki
nalaz.i u Sarajevu i
okolici
" V o d i č po zbilrci kamenih spomenika Ze
maljskog
muzeja
u Sarajevu
N a r o d n ~ u č i t e l j i arheologija
1948
Nove
a k v ~ z i c i j e
odjeljenja
k l a s i č n e arhe
ologiJje Zemaljskog muzeja
Ri mska cesta na
NevesinJskom Polju
Putne bilj•eške sa Neves·injskog Polja
1949
A n t i č k e
zbirke Zemaljskog muzeja i nji
hov dalji.
razvitak
1949-50 Jajptodske
urne
1950 Nekoliko rimskih
reljefa
rz centralne
Bosne
1951 S t e ć c i njihov obiiik
i ornamenat
Nov'i i revidirani rimski. natpisi
K a s n o - a n t i č k i
mauzolej u Tutibetu
1952
S r e d n j e v j e k o ~ n o groblje kod
Petrov e
kve u N i k š i ć u
K a s n o - a n t i č k i
spomenici. iz Šipova
Ludmer
1953 Einiges liber illyrische Kopfbedeckung
cr-
S1ike pokojnika na našim srednjevjekov
nilm nadgrobnim spomenicima
1954
S t a r o - h r i š ć a n s k a
bazilika u Klobuku
1955
Rimski miljokaz sa ceste
Narona-Salona
Male
Emil, La
fin
du paganisme
en
Gaule
Kultutna listorida BiH - Doba rimske
vlada'V'ilne
1956 Bazilika u Dabravini
: G. Z. M., LIII, 1941, 3-10
- G . Z. M. , LIII, 1941, 95-100
- G . Z. M. ,
LIV,
1942, 113-176
- G. Z. M., LV, 1943, 1-20
- G . Z. M .,
n.
s.,
II,
1947, 13-50
-
»Svjetlost«,
Sarajevo, 1947
- G. Z. lVL n. s., III, 1948, 167-187
- G. Z. M .
n. s.,
III, 1948, 43-62
- G. Z. M. n. s., III, 1948, 239-250
- »Pregled«, Sarajevo, sv. 2 1949
- G. Z. M . n. s.,
IV-V,
1949/50, 45-93
- >>Serta Kazaroviana«, Ephemeridis Insti
tuti archaelogici Bulgarici , Vol. XVI, Sar
dicae,
1950, 81-87
- >>Bmzda«, Sarajevo, 1951
- G. Z. M . n. s., VI, 1951, 301-310
- G. Z. M. n. s., VI, 1951, 135-145
- Pos. izdanje N a u č n o g
društva
Crne
Gore,
Cetinje,
1952
- G. Z. M . n. s., VII, 1952, 41-57
- Srednjevjekovni nadgrobni spomenici
BiH,
sv. IV, Sarajevo, 1953, 1-37
- >>Beitrage zur alteren europaischen Kultur
geschichte«, Bd. II, Festschrift fi.ir R. Egger,
Klagenfurt,
1953, 36-42
- G. Z. M. n. s., VIII, 1953, 131-139
- G. Z. M. n. s., IX(A), 1954, 189-210
- G. Z.
M.
n. s., X(A),1955, 149-150
- G. Z. M. n. s., X(A), 1955, 243-245
-
Univerzum,
8 Sarajevo, 1955, 55-112
u štampi
l N a u č n i pr loz
NADA
M I L T I Ć
ekropola selu
M i h a l j e v i ć i m a kod Rajlovca
Na 2,5
km
jugozapadno od železn. sttanice Rajlovac ,
na
•levoj
strani
reke
Bosne,
nalazi
se oniži breg,
od
okolnih
stanovnika nazvan
Varošište. Ovaj
breg
je
iZid'uženi ogranak velikog
brda
Orašnice,
koja
sa severozapadne
strane
zatvara
veliko
Sarajevsko
Pol:je
i koje preko padine Jasike
i Varošišta zadire u plodnu
kotlinu g o r n i ~ t e g Butmira.
U geološkom pogledu,
Vamšište pretstavlja
diluvijalnu tems:u od valliutica
tamnih i
sivih
k r e č n j a k a i rožnjaka vezanih vapnenim vezivom, m e s t i m i č n o gli
novitim. Ovaj diluvijalni konglomerat p o č i v a na laporovitim glinama
tercijarne
starosti. )
Na piliatou ovoga brega, odnosno na njegovom preostalom delu, nalazi se
grobna
nekropola, č i j i tSIU grobovi
verovatno pokrivali
veliki deo nljtegove
povr
šine (T. IV,
1).
TOK ISKOPAVANJA
Rado;v:ima jeld
1
inica
JNA
srušene su potpuno
skoro
dve t r e ć i n e brega :ria nje
govoj
i · s t o č n o j i:
južnoj strani. Nažalost, iaiko
je
u samom p o č e t k u radova bilo
ja•sno
da se radi
o velikoj nekropoli,
ni
Zemalj•Eiki muzej ni· Zavod za zaštitu
l
kompetentne
ustanove
nisu
bile obavešt ene. Tatko c Va dre
potpuno
razoren i za
arheolllogrju sasVIim
uništen
ogroman
broj
grobova. Tek u
avgustu
mesecu 1954 g.,
zaslugom kapetana, Mil.
M i k o v i ć a
pokupljeno je od u č e s n i k a u
1tim
radovima
nekoliko
predmeta
i
predato
Zemal•jsikom
muzeju, uz obavmt
o radovima.
2
)
Na lo
kalitet
je odmah poslan B o r ~ v o j Č o v i ć asistent Zemaljskog muzeja, koji Ije pri
sustvovao raldiorvima
i
izvr'šio zaštitna
iskopavanja na
grobovima
br.
1 7 .
Kako su
jedinice
JNA
i
dalje nastavljale
radove, zašti'tno 'iJsikopavanje od
kraja septembra i u toku oktobra 1954 g. nastavila
je autor
č J l a : n k a , kustos Zemal;}- ·
skog muzeja, uz
p o m o ć
Ismeta Hajre,
pom.
laboranta iste ustanove.
U
ovako
nezgodnim okolnostima, n đ . j e
:se
m'oglo voditri dosledno sistematsko islkopavanje, jer
se morao
č i s t i t i onaj
deo
korji je
momentalno
bio
potreban
za radove, ali se, gde
je to bilo m o g u ć e ipak sproveo si:stem kvadrata. Tom prilikom
o č i š ć e n o
je
sedam
kvadrata
5 X 5 m. (Plan - Prilog II). U /lieto 1955 g. od 15 Dula
do
15 avgusta
nastavljeno
je
sistematsko
iskopavanje.
P r i m e ć e n o je ,
da
je po završetku radnva
u
jesen
1954, bio
srušen
još jedan deo lok:tliteta,
na
obe ,strane, i s t o č n o j i južnoj.
)
Geološku
analizu lokaliteta izvršio je
A l a g i ć
Junuz, službenik Zavoda za geološka
i s t r a ž i J V ~ a n j a.
2
) Ovom prilikom zahvaljuje:n se kapetanu l V I i k o v i ć u na predusretljivosti i ustupljenoj
r.adnoj s n ~ z i .
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
3/29
lO
Nada M i l e t i ć
Iz toga
srušenog
dela, muze j'lu
je
u januaru 1955 predato pet
predmeta. Iskopa
vanja
i u 1955 g. vo qila je autor č l a n k a , uz saradnju Mihajla Semreja, .
prepara
tora Zemaljskog muzeja. Tom prilikom o č i š ć e n je pravilni pravougaom deo od
6
kvadrata (4
X 4) i
nepravilni pojas
na
njegovoj
i s t o č n o j i
južnoj strani.
U 1954
g. iskopavanje je
finansirao
Muzej grada Sarajeva, a u 1955 g.Zemaljski zavod za
zaštitu
spomenika
kulture BiH.
Snimanje terena vršiiH
su
Ivica T o m e t i n o v i ć Mu
zeji
grada Sarajeva)
i Jozo M a r i ć
Narodna biblioteka
NRBiH).
GROBOVI I NJIHOV INVENTAR
Napominjem
da je. brojem groba
obeležen tok
iskopavanja. Predmeti dati
u
crtežu
(T. I, II, III)
dati
su
u
prirodnoj
v e l i č i n i ,
osim
predmeta na
T. I, a - d,
gd'e
su dati
u
lit
prir
v e l i č i n e .
Grob br 1 -
Dobro
o č u v a n i muški skelet, Isa
glavom
nagnutom na desno
rame; desna
ruka je na
prsima, leva ispod pojasa. Orijentacija istok-zapad.
Du
žina s k e l e t ~ a 1,77 m.
Skelet
je ležao na zemlji,
na dubini
1,25 m, o g r a đ e n sa
strana kamenim p i l i o č a m a , debljine 0,06-0,09 m. Dužina p l o · č a 2,40 m, širina 0,75 m
(kod glave) i 0,65 m (kod nogul;
visina
0,35 m. U
grobu
je
n a đ e n o malo bronzano
dugme
loptastog
oblika
sa kupastim završetkom i petljicom uz koju je č v r s t o
srastao sitni fragm'ent tekstila (inv. br. 462;
p r e č n i k
0,6 cm; vi.lsrina l cm). S a č u -
vani su i
trošni fragmenti
teks'tila (inv.
br.
464
i:
465)
i· fragmenti kožnog pojasa
(inv. br. 463 ·i 465; duž. 5,5 cm
i
9 cm.).
Grob br 2 - Grob uniBten verovatno prilikom ukopavanja groba br. l;
s a č u v a n e
su
samo
cevanice skeleta.
Ispod
nogu,
verovatno kao prilog
ovom
grobu,
ležala
je
posuld'a od
grube,
p e č e n e zemilje fragmentkana), ukrašena urezanim ta
lasastim lini j'ama i:spod
vrata
i nizom hor'izontalnih urezanih paralelnih lini jla
na
trbuhu,
·skoro do dna (Inv.
br.
466;
visina
17,5 cm; p r e č n i k trbuha 14,2 cm; p r e č n i k
otvora 11,5 cm; p r e č n i k dna 8,5 cm; T. I, a
i
T. VII, 1). Orijentacija istok-zapad
neznatno skretanje
JZ-SI) ;
dubina
0,85
m.
·
Grob br 3 -
Dobro
o č u v a n i
ženski skelet,
orijent,isan
istok-zapad,
1
s a
gla
vom nagnutom na desnu
stranu
i rukama spuštenim u krilo. Duž1ina skeleta 1,60 m.
Dubina
0,90 m.
Ispod vrata,
na
prsima n a đ e n o
je pet
bronzanih dugmeta, lopta
stog
o b i ~ i k a sa ikupastim
završetkom
·i
visokom petljicom;
kroz petljicu jednoga
bile
su p r o r v u č e n e
sitne n1ti tekstila (Inv. br. 467 T. II, 9; p r e č n i k 0,5 cm; visina
1,1
cm).
Pod laktom leve
ruke
konstatovani
su
tragovi
ze,lene
bronzane patine.
Grob br 4 - Jako o š t e ć e n
ženski skelet
~ d e l s t n a st:r.ana je
uništena),
odjen
tisan
istok-zapad, sa
glavom nešto nagnutom u desrno; leva
ruka
lež1i u kri1u.
Dužina
1,20
m; dubina
0,75 m.
Na
prsii:ma
je
n a đ e n o
fragment1rano bronzano dugme
lopta:stog o Jl
1
ika sa petli)icom .i završetkom u vidu zrna Irw. br. 468).
Grob br 5 - Verovatno muški skelet,
o š t e ć e n
u donjem delu, sa glavom
na;klonjenom
udesno
i rukama pruženim
uz
telo.
Orijentacija
istok-zapad. Du
žina 1,15 m. Dubina 0,85 m. Bez priloga.
Nije
unesen u
plan. Nalazi
se u pravcu
.Sievemi:stok, dalje od napreid oprsanih grobova.
Grob br 6 -
T a : k : o đ e po donjem delu o š t e ć e n muški skelet sa glavom
po
merenom
u
levo
i
rukama
u
krilu; orijentisan rstok-zapad. Dužina
1,25 m.
Dubina
0,85 m. Bez priloga.
Grob br 7 -
Mušk1i skelet
u
donjem delu uništen,
sa
glavom okrenutom
u
profilu
i rukama spuštenim u
krilo;
oriljentadja i:s,tok-zapa:d. u ž ~ n a 1,20 m. Du -
bina 0,65 m. Bez priloga. ·
Grob br 8 -
Dobro o č u v a n muški skelet
( g o m i j ~ deo
lobanje je
razbijen),
sa frontalno
okrenutom
glavom
i rukama prekrštenim na
pojasu.
Orijentacija
istok-zapad.
Dužina 1,78 m. Dubina 1,30 m. Svuda oko kostura narlaze s'e
OISitaci
ugljenrsanog
drveta, verovatno
od
p l o č e .
Bez priloga.
Grob br 9 -
Dobro
o č u v a n i
ženski skelet,
orijenti:San istok-zapald, sa gla
vom jako okrenutom ka desnom ramenu
i
rukama :spuštenim u krilo. Svuda oko
Nekropola u selu
Mihalj
v i ć i m a kod- Raj ovca
ll
kostura nalaze se ostaci ugllj:enisanog drveta. Dužina 1,25 m. Dubina 1,50 m.
Bez priloga.
v •
Grob br 1 -
Veoma o š t e ć e n
kostur
( s a č u v a n e
samo rucne kosti, par re
bara
deo karlice i butnih kostiju), orijentis?-n
~ s t o k - z a p a d i ;
:_uke su polozene. u
krilo. Oko
kostura su svuda ostaci
ugljemsanog drveta. Duzma
0,77 m.
Dubma
1,30 m. Bez priil{)ga.
)
PRILOG
41t01 =
Grob br 11 -
D e č i j i
grob pod kamenim
p l o č a m a ,
naslm;tjeni:n
j ~ d n a .
na
drugu u
vidu
dvoslivnog
krova; orijentacija: istok-zapad.
Sasv1.n:- s 1 t n ~ .
kosti
potpuno
razbacane,
tako :da se
dimenzije
knstura ne mogu odredih. Duzma
ploca
O
77 m· širina 0.30 m. Bez pri,loga.
' Grob br 12 - M e đ u
intenzivnim ostacima ugljenisanog
drveta
nalazi
:Ee
slabo o č u v a n
kostur.
Loban\ja:, skoro sasvim smrskana, okrenuta
je
ka desnom ra -
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
4/29
12
Nada M i l e t i ć
menu, a ruke su opružene niz telo. O č u v a n e su još samo
d e l i m i č n o
butne kosti.
Orirjentacija
istok-zapad. Dužina
l m. Dubina 0,90 m. Bez priloga (eventualno
dva prstena
pre
data
uz
fibullle
27. IX. 1954).
Grob br
13 - Dosta dobro o č u v a n ženski skelet
pokriven ostacima
ne sa
svim ugljenisanog ·drveta; d e l i m i č n o uništena lobanja naslonjena je na levo rame,
a ruke su prekrštene
na
grudima. Dužina 1,50 m. Dubina l m.
Uz
sami knstur
priloga nema, ali je na dubini old 0,20 m, iznad glave, n a đ e n a fragmentirana mala
posuda od fino p e č e n e p r e č i š ć e n e zemlje, ž u ć k a s t e bolje,
sa
ja:snim kanelurama
sa
spoiltiašnje i
n a r o č i t o
sa unutrašnje st1rane (Inv.
br.
477; visina 6 cm; p r e č n i k dna
2,7 cm). Iznad leve noge n a đ e n
je
fragment
grubo
p e č e n e
tamnosive keramike,
ukraše?
u ~ e ~ ~ n ~ m v i š e ~ t r u k o m t a l a s a t s t o ~
linij?m
i t:rakom
horizontalnih paralelnih
urezamh hmJa 1spod nJe (Inv.
br.
478;
dimenzije:
6 X 5,2; T. I, e).
Grob br 14
- Sasvim mali
d e č j i
grob pod nepravilnom p l o č o m , orijentisan
~ e v e r - j u g (glava na južnoG
strani,
uz skretanje severoistok-jugozapad); o č u v a n a
Je fragmentarno lobanja i
par
sitnih k o š ć i c a . Dimenzije p ' l l o č e 0,40 X 0,15 m. Du
bina 0,40 m. Bez priloga.
Grob br 15 -
D e l i m i č n o
o š t e ć e n (možda ženski)
kostur, sa frontalno okre
n u t ~ m g ~ ~ v o m i r ~ k a m a prekrštenim na gru d ima. O č u v a n e su još
samo
butne
kosti. OriJentaciJa :us tok-zapad. Dužina 1,15 m. Dubina 0,40 m. Na 0,10 m iznad
glave
}w?tura.
~ đ e n i
su
f r a ~ m ~ ? t i
lonca
od grubo
p e č e n e
zemlje tamnosive boje,
sa suzemm m:skim
v:atom,
.}zVlJenim, i jako
pmširerrim
trbuhom. Ispod
samog
vrata posuda Je ukrasenav V I s ~ s t r u k o m ,
_ u r e z a n o ~ ,
talasastom linijom, ispod koje
se
p r e ~ ?
celog trbuha
pruza
mz
paralelmh
urezamh
h o r i z o n t a ~ l n i h linija
(Inv.
br.
510; vrsma 0,21 m, p r e č n i k trbuha 0,21 m, p r e č n i k utvora 0,20 m, p r e č n i k dna 0,13
m. T. I, b, T. VII, 3).
Grob
b:. -
D e l i m i č n o
uništen muški skelet, orijentisan u pravcu sto -
~ ~ p a d . Glava Je
J ~ i l w okrenuta ka
desnom
ramenu,
a ruke :su
spuštene
u krilo.
Du
zma
1,35 m.
Dubma
0,50 m.
Kod
desnog
kolena
n a đ e n
novac Gordiana
III.
Vimi
nacium
III (T. XII, 3).
·
Grob br 17
-:- P r i l i č ? o o š t e ć e n kostur, orijentisan
is tok-zapad.
Glava
je
f ~ o n t a l n o o k . ~ e n u t a 1 ~ . a k l o n J e n a ka
levom
ramenu; ruke
su
položene u krilo.
Ceva
mce su oldbriJene. Duzma 1,25 m. Dubina 0,40 m:. Bez priloga.
. .
Gr?b ?r 18
- Jako
o š t e ć e n
skell et od
koga
su o č u v a n e samo nožne kosti.
OnJentaclJa ~ s t a k - z a p a d (izvesno skretanje severoistok-jugozapad).
Dužina
0,75
m. Dubina 0,40 m. Bez priloga.
G :?b
br 19
:
Jako o š t e ć e n skelet, orijentisran istok-zapad. Lobanja je pot
puno umste?a,
kao
nožne ~ o s t i . Desna rUJka je polo,žena u
krilo,
leva
je
pružena
uz tel:o.
Duzma
0,76 m. Dubma 0,40. Bez priloga.
Grob br
20 -
Dosta
dobro o č u v a n ženski 1skelet, sa
glavom
frontalno okre
nut?m. i
rukama prekrštenim na pojasu.
Ispod
i iznad kostura nalaze se ostaci
u g l ] e m s a n ~ , ~
drveta. O r ~ j e r ; t a C ' i j a
·istok-zapad,
sa :skretanjem jugoistok--severo
z a p ~ d . Duzmav 1,60 m. Dub1na l m. U predelu podasa, kod
leve
karil[ce
n a đ e n a
je
bronza;na kopca (šnala),
sa
masivnom iglom, povijenom preko
o b r u č a
(Inv. br.
479; d1menz1Je 2,5 X
1,5
cm; T. I,
7).
Grob br
21
-
Sasvim uništen kostur,
or;ijentisan
i:stok-zapad;
o č u v a n a
je
samo lobanJa,
par
rebara i
d e l i m i č n o
de:sna
karlica.
Dužina 0,75 m. Dub,ina 1,30 m. Uz
kostur
je n a đ e n o š t e ć e n gvozdeni
nuž sa jednim s e č i v o m · Inv. br. 482; dužina
2,3 cm); .fragmenti manjeg noža
sa
jednim , s e č i v o m {Inv. br. 484; dužina 6 cm);
Jedna maswna gvozdena šnala, dosta o š t e ć e n a ukrašena tauširarnom srebrnom ži
com; igla nedos_:;aje (Inv.
br.
481; dimenzi)je·3,6 X 2 cm; T. I, 2; T. VIII, l); jedna
n:aia bronzana
snaia, ·
sikoro okruglog
o b r u č a , sa1 mas1ivnom iglom, povij
enom preko
nJega ~ I n v . br. 480; dimenzije 1,7 X 1,2cm; T. I, 8); k o n a č n o , jeldna
m:a'J a
bron
zana mtna
(Inv. 483,
visina
0,5 cm).
Predmeti iz ovoga
groba reprodukovani su
na tabli VIII, l ·
Grob br
22 - Relativno o č u v a n skelet,
sa
gla:vom jako nagnutom na levo
rame i okrenutom u profilu i Tukama prekrštenim
na
grudima. Orijentacija jugo-
Nekropola u selu
M i h a l j e v i ć i m a
kod Rajlovca
13
istok-severozapad (glava
na
severozapadu).
Preko ko1S1t1ura n a đ e n i su
ostaci
uglje
nisanog drveta. Dužina 1,40 m.
Dubina
1,30 m. U neposrednoj blizini nogu ko
stura,
n a đ e n
je
bronzani
k l i n č i ć (Inv. br. 485; 1d1imenz:i jie 0,8 X 0,7 cm).
Grob br 23 - Jako o š t e ć e n
kostur,
od
koga su
s a č u v a n e
samo nožne
kosti.
Orijentacija severozapad (glava) -jugois1tok. Dužina 0,60 m. Dubina 0,80 m. Bez
priloga.
Grob br 24 -
D e č j i skelet, dosta dobro
o č u v a n ,
orijentisan
istok-zapad;
g:'ava je
frontalno
okrenuta; desna ruka leži na pojasu, leva je o š t e ć e n a .
Dužina
l m. Dubina 0,80 m. Bez priloga.
Grob br 25-
-
e č j i
skelet
o g r a đ e n
kamenim
p l o č a m a
na
isti n a č i n kao
i
grob
br.
l l ;
sa1s,v,im
sitne kosti su
slabo
o č u v a n e .
Or1jentacija
sever
(glava) ---1jug.
Dimenzirje p l o 1 č a 0,70 X 0,35
m.
Dubina 0,50 m. Bez priloga.
Grob br
26 - T a k o đ e d e č j i rasuti skelet pod kamenim p l o č a m a (kao
grob
br. 25).
Orijentacija severozapad
(glava)
-jugoistok. Dimenzije p l o č a
0,60 X 0,20
m. Dubina 0,50 m. Bez priloga.
Grob br 27
- D e č j i grob potpuno isti kao
prethodni.
Orijentacija severa
zapad (glava) -ijrugoistoik. Dimenzije 0,70 X 0,20 m. Dubina 0,50 m. Bez priloga.
Grob br 8 Dmta o š t e ć e n skelet
sa glavom naklonjenom ka
desnom ra
menu;
desna
ruka je pružena,
leva
leži na pojasu. Orijentacija istok-zapad.
Du
žina 1,56 m. Dubina 0,40 m. Bez priloga.
Grob br
29 -
D e l i m i č n o
s a č u v a n
ženski kostur.
Orijentisan iiS1tok-zapad.
u č n e kosti s a č u v a n e su samo do
lakta.
Prema fragmentima r u č n i h
prstiju,
ruke
su verovatno
ležale
u krilu. Cevanice
;su
odbijene.
Dužina
1,40 m. Dubina l m.
Ispod
vrata kostura
n a đ e n a
je ogr:,ica od se:d:am krupnih
bobaka.
Dva bobka bi
k o n i č n o g
oblika
od ć i l ' i b a r a (Inv.
br.
491; dužina: 1,6
cm
i 1,4 cm; T. III),
jedan
bobak u obliku pršljena od ć i l i b a r a (Inv. br. 488; p r e č n i k 1,3 cm; T. III),
veliki
bobak
od ć i l i b a ; r a
istog oblika kao
i prethodni
(Inv.
br.
490;
p r e č n f i k
2 cm; T. III),
jedan
bobatk
od crne
st.aklene
paste
u
obliku pršljena,
p r i l i č n o
izjeden
(Inv.
br.
489; p r e č n i k 1,2 cm), jedan
bobak
va[jka,s;tog oblika od crne staklene paste. Bobak
je ukrašen talasastom linijom inkrustiranom crvenom bodom
na
jednom
kraju
koja
se
jedva
primetno zadržala
i u
plitko urezanoj
linij1i na drugom krwju (Inv.
br.
492;
dimenzije
2 X 1,3 cm ; T. III), jedan bobak od
sasvim tamnoplave
staklene
paste u
obliku
masivnog pršl jena (Inv.
br.
493; p r e č n i l k 1,5 cm; T. III). Na ogrlici
je kao
priveG1aik bio
bronzani
k r s t i ć , jednakih
krakova,
proš'irenih na
krajevima
(lnv. br. 487;
dimenzije
1,5 cm; T. II, 2 i T. VIII, 3). Kod
desnog
ramena n a đ e n a
je fragmentirana gvozdena fibula sa ·Jiukom,
na
č : i J j e m je
kraju
povijena stopa za
prihvatanje igle (Inv.
br.
494. T. VIII, 3). Na levo1j skani
pojasa
n a đ e n je gvozdeni
nož
sa
:jednim s e č i v o m (Inv.
br.
486; dužina 12,8 cm; T. VIII, 3).
Grob br 30
- Dosta
o š t e ć e n
ženski rSikelet ležao je položen
na
nepravilnu
kamenu
p l o č u ; r:icsto
taiko nepravilnom p l o č o m skelet je bio pokriven. Skelet je
slabo
o č u v a n . Glava,
skoro sasvim :smrskana bila
je okrenuta u
profilu ka levom
ramenu; d e ~ n a ruka 1spuštena je u krilo, leva je opružena uz telo. Oriijentacija:
istok-zapad.
Dimenzije p l o č e : 1,12 X 0,50 m. Dužina skeleta 1,10 m. Dubina 1,10 m.
Na
.grudima je n a đ e n o
jedno malo
bronzano
dugme
loptastog
oblika
sa petljicom,
na kojoj su
o č u v a n i
sitni tragovi
tekstitlne
materije
(Inv. 495;
dimen.
0,9 X 0,5 cm).
Grob br
31 -
Dobro o č u v a n
ženski kostur, mijent.is1an istok-zapad. Glava je
frontalno
okrenut;a,, ruke
su
prekrštene na polj;asu. Preko kostura
nalaze
se tra
govi ugljeni:sanog
drveta. Dužina
1,36 m. Dubina 0,90 m. Bez priloga.
Grob br 32
- Sasvim dobro o č u v a n muški skelet, orijentisan iGtoik-zapad,
sa glavom okrenutom u profilu i naklonjenom
na
levo rame. Desna
ruka
pružena
je
uz telo,
leva je
položena u krilo. Kostur
je
pokriven
intenzivnim
ostacima
ugljenisanorg
drveta.
Dužina 1,75
m.
Dubina 1,10 m. Bez priloga.
Grob br 33
- Sasvim dobro o č u v a n muški kostur, pokriven debelom drve
nom
ne
tmsvim ugljenisanom p l o č o m . Glava je frontalno okrenuta, desna
ruka
spuštena
je
u krilo,
leva
leži na polj1asu. Orijentacija istok-zapad.
Dimenzije plo
2,15 X 0,65 X 0,10 m . Dužina skeleta 1,75 m. Dubina 1,15 m. Bez priloga.
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
5/29
14
Nada M i l e t i ć
Grob br
34 __ _ Sa.svim dobro o č u v a n ženski skelet, pokriven ugljenisanom
trošnom
drvenom p l o č o m orijentisan
is tok-zapad.
Glava je frontalno okrenuta,
desna ruka je ležala u krilu, a leva ispod pojasa. Dužina skeleta 1,60 m. Dubina
1,30 mi.
Ispod
same brade n a đ e n a su dva mala bronzana dugmeta u1opta:stog oblika
sa
petljioom
i završetkom
u obliku
zrna
s
tragovima tekstila
(Inv.
br.
496;
dimen
ziije
1,1
X 1,2
cm i 0,5
X 0,6 cm)
i
dva
s l i č n a dugmeta
od p o z l a ć e n o g srebra (Inv.
br. 497; dimenzije 1 X 0,6 cm ; T. II, 22).
Grob br 35
- Sasvim
uništen
skelet, o č u v a n i samo
fragmenti
nožnih ko
stiju i par
slomljenih
kosti lobanje. Orijentacija istok-zapad. Dubina 0,85 m.
Bez priloga.
Grob br 36
-
r i l i č n o
o š t e ć e n
ženski
skelet
(u
donjem
·delu)
sa frontalno
okrenutom
g
1
1iavom i
rukama pruženim
niz telo.
Orijentacija: sever
(glava)-jug.
Dužina ,20 m. Dubina 1 m. Kod butne kosti desne noge n a đ e n a
je
bronzana
šnala, ·ovalnog o b r u č a sa jakom, dugom
iglom
poviljenom preko njega (Inv. br.
498;
dimenzije
2,4 X
2,5
cm; T. I,
6).
Grob br 37
-
Dosta
dobro o č u v a n muški skelet, orijentisan
:s1everozapad
(glava)
-jugoistok P r i l i č n o o š t e ć e n a
glava okrenuta je u profilu ka
desnom
ra
menu; ruke
su spuštene
u krilo.
Dužina
1,70 m. Dubina 0,80 m. Kodi
desne
kar
l i č n e
kosti
n a đ e n a
je masivna
bl'onzana šnala, elipsoidnog o b r u č a ; jaka igla sa· vi
sokom kružnom profili im
sitne kosti. Orijentacija sever (gl ava)
jug . Dimenzije
p l o č a 0,80 X 0,25 m.
Dubina
0,60 m. Bez pr.iloga.
Grab br 41
-
Pod
jasnim tragovima ugljenisanog
drveta na '1azi se
p r i l i č n o
o č u v a n
ženski
skelet, sa front:alno okrenutom
glavom
f
·rukama
prekrštenim na
pojasu.
Orijentacija:
istok-zapad.
Dužina 1,50 m. Dubina 1,10 m. Bez · prHoga.
Grob br 42
-
Veoma o š t e ć e n skelet, orijentisan
istok-zapad.
Ruke su po
ložene u :krilo. Dužina 0,50 m. Dubina 1,30
m.
Bez priloga.
Grob br 43
- S a s v : ~ m dobro o č u v a n
ženski
:kostur, ori:jentis:an istok-zapad.
Glava je frontalno okrenut1a, desna
ruka
pružena je uz telo, a leva savijena
na
po
jasu. Dužina 1,50 m. Dubina l m. Kod glave
na
dubini 0,80 m n a đ e n je jedan
v r č od
crvenkasto
fino p e č e n e p r e č i š ć e n e zemlje,
sa uskim
grlom,
drškom
i
pipkom
( o š t e ć e n ) .
V r č ji p r e v u č e n
zelenom g l e đ i .
Ispod vrata \jle
nekoliko urezanih dvo
strukih h o r ~ z o n t a l n i h linija.
Ostala
površina je jedva primetno 1kanel.ir1ana (Jnv.
br.
506; visina 25 cm, širina 15 cm; T. VII, 2).
Grob br 44
- Sa:srvim dobro o č u v a n m.uški skelet položen na
zemlji
i ogra
đ e n pravi1'1nim kamenim p l o č a m a sa strana; ista takva p l o č a pokrivala je grob.
Nekropola
u
selu M i h a l j e v i ć i m a kod Rajlovca
13
Od gornje p l o č e , uz levu
b o č n u na
dubini od 0,38 m u dužini od O26 m pruža se
uski prag
(šidna 0,07
m
(dužina
p l o č a
2,20
m; širina
0,85 m
kod glave
i 0,65 m
~ o d
nogu; visina
0,45 m, deblj.ina
p l o č a
0,11 m i 0,05 m). Gr.ob
je orijentisan
1stok-zapad.
Glava skeleta
okrenuta je u profilu i nagnuta ika
levom
ramenu;
ruke su prekrštene na
pojasu. Dužina
1,56 m. Dubina 1,10 m. Bez pril:ioga.
Grob
br
45 -
Dobro
o č u v a n nešto malo u donjem delu o š t e ć e n muški
skelet, orijenti1san ~ s t o k - z a p a d . Glava
je
frontalno okrenuta, •ruke su prekrštene
na pojasu. Dužina 1,55 m. Dubina 1,20 m. Bez priloga.
Grob
br 46
-
P r i l i č n o
trošan skelet, orrjentiJ.s,an dstok-zapad, pokri Ven
ostacima ugljenisanog drveta. Glava je okrenuta
frontalno,
a
mke su
sklopljene
na pojasu. Dužina
1 m.
Dubina
1,10
m.
Bez
pi'i lloga.
Grob br 47
- Sasvim dobro
o č u v a n muški
skelet
or,ijentisan istok-zapad,
sa frontalno okrenutom
glavom
i
rukama.
spuštenim u :krilo.
Dužina
1,70 m. Du
bina 1,85
m. Ispod
brade
n a đ e n o
jie fragmentLra:no
bronzano dugme loptastog
oblika
sa
petljicom (Inv.
br.
507; visina 0,9 cm).
Grob
br 48
· s labo
o č u v a n skelet o r i j e n t ~ i s a n i stok-zapad. Leva ruka jako
savijena preko grUid:i, desna leži na pojasu. Dužina l m. Dubina 0,50 m. Bez
priloga. .
Grob·
br 49
- Sasvim trošan skelet. S a č u v a n : a je desna ruka, opružena uz
telo, fragment karl ice i nožne kosti. Orijentacrrja jugozapad (glava) ~ s e v e r o i : s t o k .
Dužina
1,20 m.
Dubina
0,50
m.
Bez
priloga.
Grob br 5
- Potpuno uništen
koSitur, od :koga su o č u v a n e
samo
d e l i m i č n o
butne kosti i fragment
karlice.
Orijentacija sever (glava) ~ t u g .
Dužina
0,50 m.
Dubina 0,50
m.
Bez
priloga.
Grob
br
51 - S a č u v a n e
samo
nožne :kostli i smrskana : k a r l i č n a kost, pored
koje
su
n a đ e n i prsti
leve
ruke (verovatno
opružena).
Orijentacija: ·s,everozapad
(glava) -jugoi1stok. Dužina 0,95 m. Dubina 0,65 m. Bez priloga.
Grob
br 52
- P r i H č n o dobro o č u v a n skelllet, o r i j e n t i ~ s . a n fustok-zapad, sa
jzvesn:im s k ~ r e t a n : j e m na
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
6/29
16
Nada M i l e t i ć
Gro? b ~ . 59 -
Re(lativno
dobro o č u v a n
kostur,
orijentisan severozapad
(glava)
- ~ u g o r s t o k
Ruke su
prekrštene na
grudima. Dužina 1,40
m. Dubina
1,30
m. Bez pnloga. ; .
G ~ o b br 6 - P r i l i č n o
trošan skelet, orijentisan
istok-zapad uz neznatno
otstupanJ:e.
P r ~ m a ~ a č u v a ~ o j donJ?j
vilici glava
je
bila
okrenuta l e ~ o m ramenu.
De:sna ruka
lezala J€
u
krrlu.
Duzma 1,50 m. Dubina 1,20 m.
Bez priloga.
G:ob br 61 -e -
Grob u drvenom sanduku,
dosta
dobro
o č u v a n o m orijenti
s ~ ~ o m Jugozapad (g:I\ava) -severoistok. Dužina
sanduka 1,90 m
širina
O 63 m
VliSma 0 , ~ 0
m, debljina
p l o č a
0 05 - 0,08 m. Pod pritiskom
k a m ~ n a
poklopac
ulegnut
1
napukao, a kosturv je jako o š t ~ ć e n . Glava je smr:.sikana, a bila
je
okre
nuta
f r o n ~ a l n o ;
r13.ke
prekrstene
n.a
poJasu.
Na prstima leve ruke je intenzivna
zelena
pa:trna. Duzma 1,60
m.
Dubma 1,25
m. U
zemlji oko skeleta
unutar san
duka,
n a đ e n a
su dva :sasvim sHna fragmenta talijanskog p1kola. '
Grob br ?2 - . ~ d . č i t a v o g
ske:::eta
s a č u v a n a je samo leva
cevanica i
frag
m ~ 1 n t
desne; orl'JentaciJa
Istok-zapad.
Dužina 0,30 m.
Dubina
0,50
m. Bez
pn
oga.
. . Grob br 63 --:- S a č u v a n e su samo fragmentirane kosti
desne noge
orijen-
1Isane severozapad-Jugoistok. Dužina 0,32 m. Dubina 0,60
m. Bez priloga.
.. Grob br 6 :
-
D e č j i k ~ s ~ u r
p r i l i č n o
zdrobljen (gornji deo) i iskrivljen
( d o n J ~
deo), verov.?.tno.
pod P.ntlskom kamena. Preko skeleta su m e s t i m i : č n o
ostaci. drveta. Glava
Je
sasvim naslonjena na desno rame
i
okrenuta
u
profilu
J?es?a
n a d l a k t i ~ ~
je dis liocirana (van
ruba p l o č e ) . S u d e ć i
po
r u č n i m
pr:stima
n a ~
a.emm na . ~ a r h e : , . ruke su verovatno ležale u krilu. Nožne kosti
su
t a k o đ e dislo
~ l r a n e . O n • J e n t ~ . C l J a : sever ( g l ~ v a ) - j ug uz izvesno skretanlje
na
severoistok
JUgozapad.
Duzma
l
m. Dubma O,
75
m. Bez priloga.
·v ..
Grob br 6 ~ . - Skoro sas:rim ,uništen
d e č j i
skelet, od koga je
s a č u v a n
deH
ffilcn? sarr:o
. g o r n J · ~
deo.
Glava
. Je
O K . ~ e n : x t a
frontalno. Ispod
s k ~ l i e t a
p d m e ć u j u
se
ostaci u g l ~ e m s a n o g
drveta.
OriJentaciJa
ls tok-zapad.
Dužina
O
50
m.
Dubina
O
80
m.
Bez
pnloga. ' '
Grob br 66 - D e č j i :skelet p r i l i č n o o š t e ć e n u gornjem
delu.
Skoro sasvim
s m r s , ~ a n a
glava
o k r e n u ~ a je .u profilu. ka
levom
·ramenu;
lev:a
·ruka :spuštena je
~ ~ n i o . : r . e k o _ ~ k e l e t a
o c u ~ a m su
o s t a ~ 1
twšn.og drvet;a. Orijentacija: sever (glava)
JUg,
uz
~ z v e ~ . : m o
s k r e t a n J ~
na
severmstok-Jugozapad. Duž,i:n:a l
m.
Dubina
O
70
m. Bez pri lioga. '
1
v
Grob br 67v
- Sa;svim
?obro
o č u v a n ženski
(?)
:kostur, pokriven drvenom
~ ~ c o m v e o m a ~ trosnom. Glaya Je o k : ~ e n u t a . ? profilu i jako nagnuta
na
levo rame;
~ S l ~
prekrstene .na g r ~ d 1 m a . OriJentaciJa: sever (glava) - jug uz neznatno
5
re anJe na severorstok-Jugozapad. Dužina
1,60
m.
Dub:i:na l
m.
Bez
priloga.
d ..
Grob br
68
-
Sasvim dobro o č u v a n muški ko::s:tur, koji je
prema
tragovima
~ v e t a .oko g l ~ v e , leve .ruke i nogu, verovatno bio pokriven drvenom n l o č o m .
G
~ v a Jie
sasvim
r : ~ s l o n J e n a na levo rame (vi ltiee
mzjapljene)· desna
ruka
"leži
na
POJasu,
l e v a ~ . : s a v , r J e ~ a ,
vi soko
na
grudima. Orijentacija:
is tok-zapad. Dužiria
1,80 m .Dubma 1,10 m.
Bez priloga.
. . .
G r ~ b
br
69
-
D e č j i
grob
pod kamenom
p l o č o m
(1,20 X 0,80 X 0,08 m),
ori-
J e n t ~ s a n
lstok-zapaid. Od skeleta
s a č u v a n a jie samo mala hrpa
sitnih kostiju
Dubma 0,30 m.
Bez priloga.
·
.
qrob
br 7 - ~ D e o groba). Donji deo skeleta
(gornjli
deo nas:tavlja se
u
ne1strazenom
delu),
or1jentisanog
ilstok-zqpad. Dužina 0,52 m. Dubina 0,50
m.
Gro? br 71 -
Relativno
dobro o č u v a n
ženski
skelet, o:djentisan isto:k
~ a p a d ,
.uz
1 Z V ~ s n o : s ~ r e t c : n j e .na jugozapad--severoiJstok.
Glava
je
:skoro sasvim
smr
skana lv delloy1
su
d:usloeira.nL R ~ k ~ su
prekrštene na pojasu.
K:od
levog
ramena i
nogu
ocuvah
su
se o s t : a ~ 1
u g l ~ ~ e ~ ~ s a n o g
drveta. Dužina 1,65 m. Dubina 0,55 m. Na
pmtu. desne ruke n a đ e n
Je
dehmrcno o š t e ć e n i ,srebrni prsten
sa
kaneliranim obru
c e ~ .
I
krunom
~ ~ p a s t o g
. o ~ l i k a )ukrašenom) '6ija je
osnovna
ivica
naglašena
imi
tacrJom
granulaciJe. Na 1•sh
nacm naglašen
je
i
vrh krune
koji je istovremeno i
Nekropola u selu M i h a l j e v i ć i m a
kod
Rajlovca
7
središte rozete, č i j i h deset latica, r a đ e n i h u imitaciji filigrana ukrašavaju povr
šinu krune. Na o b r u č u
uz
samu krunu
nalazti
se sa
:svake
strane ukras od tri
zrna, r a đ e n a
u imitac:ji gr:anulacije (Inv.
br.
513. T. III,
ll;
T.
IX,
2).
Grob br 72
- Dosta
trošan ženski skeJliet, orijentisan
i stok-
zapad. Glava
je frontalno okrenuta
i
nagnuta ka levom ramenu.
Ruke
su
pre:krštene na gru
dima. Preko
č i t H v o g skeleta
nalaze :se
jasni
ostaci
ugljenii1sanog drveta.
Dužina
1,55 m. Dubina 0,55 m. Sa
o:be
strane glave
n a đ e n a
je po jedna naušnica s1a
tri
jagode, č i j i a je površina ukrašena sa osam krugova od im:iti:rane filigrane žice; rsre
dište
krugova i pms:tor m e đ u njima ukrašeni su
u
imitaciji
granulaei:je.
Jedan
kraj
k a r i č i c e
povijen
je
u
kukicu, drugi je
završen u vidu petliice (na jednom
primerku petljica
;j:e
uništena, na drugom
je
završena
u vi·du :slova S);
donji
d ~ o
k a r : i č i c e , u prostoru i z m e đ u jagoda, obavljen je spiralnom žicom. Iznad poslednje
jagode,
nal:fazi
se
koljence
od tri
put:a obavijene
pseudofilligrane
žice.
Na jed
noj
naušnici nedostaje jedna j:agcda
i
spiralna žica
i z m e đ u
druge dve;
jagode
druge naušnice
ISu
se sasvim
raspale,
aspiralna žica
o č u v a l a
:se samo
d e l i m i č n o
(Inv. br. 514 i 515; p r e č n i k 2,3 cm i 2,8 X 2,3 cm; T. III, 7 i T. IX, 1).
Grob br 73 -
Ss.svim
dobro o č u v a : n
muški
skelet,
·s:a
glavom
okrenutom
u profilu i jako nagnutom ka id.esnom ramenu; leva
ruka lež•i na pojasu,
desna,
savi::jena,
na
grudima. Orijentacija: i 'stok-zapad, sa i1z.vesnom dilsl:okacijom, vero
vatno
zato
što je
po,gtavljien
na
grob
bmj
74.
DuŽI1na
1,45
m. Dubdna
0,65
m. Bez
prHoga (?).
Grob
br 74 - Skelet leži neposredno i:spod skeleta groba br. 73; lobanja
je
disi'1ocirana prilikom ukopa gornjega ske·leta
•i
n:aiazi
se na dubini
0,50
m, uz
lobanju skeleta groba
br.
73. Skelet je reLativno s a č u v a n ; leva
ruka položena
je
u krilo, desna na po:ja:s. Orijentacija kao i
kod
groba br. 73.
Dužina
1,20 m. Du
bina 0,75 m. Kod vrata, u zemlji n a đ e n a je s•rebrna naušnica u o b l i k ~ jedno
:srt,avne k a d č i c e od srebrne
žice,
( ;:ijti je jedan
kr:a•j
pO'V
1
ijen
u
usku petl.JlCU
(Inv.
br.
519;
p r e č n k
1,6 X 1,8
cm;
T. II,
5)
-Naušnica
je verovatno
pripa:dlala
ovom
grobu, ali postoji m o g u ć n o s t
da je
pripadala i
gr'O:hu
br. 73.
Grob br 75 -
Sa:svim uništen
skelet
od koga
SlU
: s t a č u v a n e s:amo
fragmentti
ranc
r u č n e
ko:st'i.
Ori)entacija: tsever-jug
(glav:a). Dužina 0,40 m. Dubina 0,70
m.
U
p:c.3i::Jru i z m e đ u r u č n i h kostiju n a đ e n a
je
malta hronzana šnala pravoug·aonog
obLika, sa m a : ~ 1 i v n o m igl:om povijenom preiko njega; šnala se natstavlja u jedno
stavnu
pravouga OnU plioaicu,
na č i j o 1 j
se p o l e đ i n i ·nala:ze dve ma 3ivn.e.
p ~ ~ n j ~
p r i č v : š 6 i v a n j e (Inv.
br.
517; dimenzije 2 X 1,8 .
cm;
T. I, 9).
U
bhz:Jm_ s n ~ · ~ ~
(0,10 m ka :severu) n a đ e n j\e jednostavni b r o n z ~ n l ~ prsten, o t _ v ~ r e n c : g .
o b r u v ~ a CllJl
k m , ~ e v : i
prdaze jedan preiko dDugoga. Obruc Je na prednJOJ stran: J?rosiren u
ovalnu
p l o č i c u , s:a urezanim l ~ n e a r n i m ornamentom
(Inv. br. 518;
precn1k
2,3
cm;
T. II, 17).
Grob
br
76
- Sasvim dobro
o č u v a n
mušlki skelet, orijentisan
itstok-za
pad.
It:rpod
i
ciko ko:st:ura naliaze
se
osrtaci ugljen:i:s:anog
d r v e t ~ .
Glava
je f r o n t a l n ~
ok::enuta, a
ruke su
rspuštene u
krilo.
Dužina 1,65
m.
Dub:ma 0,85 m.
U o b l ~ s h
pojasa,
na
d:ubini
O, 75
m u
zemlji
n a đ e n a die b r O n z ~ n a šna:la
: p r a v r o r ~ ~ a - o n o g obi
~ k a
i iglom povilienom pretko njega. Na šnalu se nas:tavlJa alkov pofkov'Icastog obl:ik;a
r a đ e n
u
t e h ~ ' i . c l i
proboj:a i ukraršen
u r e z a n : ~ m
lrinijam:a.
Okovna
p l o č i c a
završena
J.e
mal:i:m
irz:raštra1jem. Predmet
je :i:skrivljen
i m m t : i m : L č n o
prelomljen (Inv.
br.
516;
di-
menzije 4,2 X 3 cm; T. I,
l,
cr:tež jie dat u idealnom obi:i1ku; T.
VIII,
4).
Grob br 77
- Jaiko
o š t e ć e n kostur, o d j r e n t ~ 1 s a n ilstuk-zapaid, uz izvesno
s:kreta1nj:e
na rsever'ozap:ad-jugoistok.
Ispod i
irzrnad
skeletra
n a l l i a : z ~ : s r ~
intenzivni
m1taci ug'l:jeniJS'amog drveta. Glava,
s a č u v a n a
samo fragmentarno, bila Je okrenuta
u prof.i:lu i j ~ a r k o natkl'onjena na levo rame. L ~ v a • r u i k ~
je
verrovatno ~ e ž ~ l a u krilu.
Os1ilm
pa:r
:rebara . s a č u v a n e su još samo nozne
lm/s1tll.
Grob
se
n a l a z ~ o
l'spcd groba
br.
69
(pod kamen'om
p l o č o m )
na
dubi:ni 1,13 m. Dužina 1,55 m. U
garu
kod desne
ruke
,stkeleta
n a đ e n
je ma:srivni s:rehrn:i p e č a r t n i
prsten
sa pozlat10m,
č i j ~ se
o b r u č
Š'itri
u marsrivnu
krunu·
kružnog
obtl ilka,
u koju je utisnut ŽJivot'i:nj\siki li'k (maga
rac
?) i urezana
tri
nedasna
zn:aka (slova).
O b r u č je ukrašen p l a s h č n : i m zadeblja-
Glasnik Zemaljskog muzeja
-
Arheologija
f N J
l Ž N r A
S t . ~ ' ~ : : : ~ 2 A J i ' Q : , ~ I T G ~ : t t : ~ T U ~ U l ~ ~ E U UKE
l.l Z f · G q ; B U
2
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
7/29
is
Nada M i l e t i ć
njima, t1rougaonog oblilka (uz
krunu)
sa srcoH:k±m
ornamentom, zatim
kružnim
po
ljima
sa
malteškim krstom
i na
sredini
r o m h i č n i m
poljem Isa dijagonalno
posta
vljenom trakom
u
koju :su urezane lini
1
je.
Polja
su
vezana
p l a s : t i č n o m Hnijom, a
slobodni
prostor
van p l a s t i č n i h
polja
tspunjen je
urezanim, n a i z m e n i č n o
posta
vljenim, ·vertikalnim i talasaJ:s tim
linijama.
Ornament o b r u č a
izveden
je u
niello
tehnici (Inv.
br.
520; p r e č n r u k 2,5 cm,
težina
6,30
gr;
T. II, 23; T. XI,l).
Grob br. 78
-
D e č j i
skelet s a s v ~ m
urri:šien,
osim
glave·,
frontalno okrenute,
i par
s
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
8/29
20
Nada
MileW:
Grob br. 105
- Skoro sasvim
uništen
skelet, orijentisan
istok-zapad.
Prema o č u v a n o m fragmentu,
ide1srna ruka je
bila opružena uz
telo.
Dužina
0,80
m.
Dubina 0,60 m. Bez
priloga.
Grob br. 106
- Par sitnih
kostiju
d e č j e g
skeleta,
č i j a je orijentacija ne
o d r e đ e n a . Dubina
0,50 m. Bez priloga.
Grob br. 107
- P r i l i č n o o š t e ć e n skelet u gornjem
delu
i dislociran u do
njem.
Orijerntaciti a: istok-zapad. Desna ru:ka spuštena je u krHo, leva je frag
mentirana.
Glava je okrenuta
profilom
na levu stranu. Dužina 1,40
m.
Dubina
0,50
m.
Bez priloga.
Grob br. 108
- Muški skelet pokriven ugljenisanom drvenom p l o č o m .
Ori
jentacija
s e v e r o z a p a d ~ j u g o i s t o k .
Glava je sasvim smrskana
i
de1:1ovi
su rasuti.
Leva ruka je S1avJtiena preko
grudi,
desna je ležala u krilu
(dolaktice
i jeldne i
druge
ruke su dislocirane).
Dimenzije
p l o č e : 1,90 X 0,45 m. Dužina skeleta 1,85 m.
Dubina
0,75 m .Bez
priloga.
-
Grob br. 109
- D e l i m i č n o o š t e ć e n i muški skelet, orijentisan severozapad
jugotistok Smrskana glava bila je okrenuta frontalno i naklonjena
na
desno
rame.
Leva ruka leži
na
grudima ,desrna niže, na
pojasu.
Dužina 1,70 m. Dubina lJ,90
m.
Bez priloga.
Grob br. 110
- Jako o š t e ć e n i d e l i m i č n o dislociran skel'et, orijentisan se
v e r o z a p a d - j u g o ~ s t o k ,
pokriven intenzivno ugljenisanom drvenom p l o č o m .
Smr
skana lobanja
je pomerena
do desnog
ramena i frontalno okrenuta; ruke su pre
krštene
na
grudima. Dužina
1,78
m.
Dubina 0,85
m.
Bez
priloga.
Grob br.
111 -
O š t e ć e n
i u
gornjem delu
dislociran muški skelet orijen
tisan
istok-zapad,
sa izvesnim
skretanjem severoistok-jugozapad.
O š t e ć e ~ a glava
okrenuta
je profilom
i n m s ~ l o n j e n a na levo rame, k i č m a je sasvim iskrivljena; ruke
su pomerene
na
~ e v u stranu i opružene. Dužina
1,70
m.
Dubina 0,50
m.
Uz desnu
nožnu
kost
n a đ e n o je
nekoliko
fragmenata
nekog gvozdenog predmeta.
Grob br. 112
-
Skoro sasvim uništen
žemsiki
grob, odjentisan
istok-zapad,
sa neznatnim skretanjem
na severoistok-jugozapad.
S a č u v a n a Je samo o š t e ć e n a
glava,
frontalno
okrenuta i fragmentirane nožne kosh. Dužina 1,30
m.
Dubina 0,45
m. Kod glave, ispod
desnog uha,
n a đ e n a
je
jedna srebrna naušnica 1 o:a
ovalnom
k a r i č i c o m , na
jednom kraju povijena
u
kukicu,
na tdrugom,
završenom
u
vidu
petljice; ispod petljice i na suprotnoj
strani k a r i č i c e
nalaze se sitna koljenca; na
sredini
k a r i č : i c e nalazi se d:zduženi priveak od tri vertikalna niza
i z r a đ e n a
u imi
taciji
granulacije,
koji je na
oba
kraja završen krupnijim z:rnom (Inv. br. 533;
dimenziije 3,8 X 2 cm; T. II, 10. T. X); jedna ls,rebrna
naušnica
sa gr'Oizdolikim
pr,iveskom ,iznad i
·,1spod
k a r i : č i c e
č i j i
je
donji deo
uk,rašen plosnat,om žicom
,sa
sitnim urezima
( i m i t a o ~ j l a
ftl
1
igrana); na jednom kraju k a r i č i c a
je zawšena
u vidu
petljice, drugi je povijen u kukicu. Ispod pet
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
9/29
'
22
Nada M i l e t i ć
Bronzani prsten masivnog,
plosnatog
o b r u č a , koji je na prednjem delu
za
debljao i proširen u ovalnu p l o č i c u , sa urezanim
linearnim
ornamentom (Inv.
br.
470; p r e č n i k 2 cm; T. II, 15 i T. XI, 3).
Bmnzani
pmten p' osnatog o b r u č a ,
sa visokom dvostrukom krunicom na
pred
tlijoj strani u
koju
je
u s a đ e n
almanrdinski uložak. Prsten je fragmentiran (lnv.
br.
471;
p r e č n i k
2,2 cm; T. II. 19 i T. XI, 3).
Bronzani klin(?) široke glavice (Inv. br. 472;
p r e č n i k
0,8 cm; visina 0,6 cm;
T. XI, 3).
Bronzana šnala ovalnog
o b r u č a ,
nešto zadebljanog
prema
sredini,
sa
iglom
povijenom
preko njega
(Inv.
br.
473;
dimenzije
2,5X2
cm; T. I.
6).
Par ,s,rebrnih i p o z l a ć e n i h l u č n i h
fibula
(tzv.
fibula »na
stremen«)
sa
završet
kom u vidu stilizirane životinjske glave (Inv. br. 474; v ~ s i n a 7,9 cm).
3
)
Predmeti
su
n a đ e n i
pri'likom rušenja zemlje,
na
j u g o i s t o č n o m
delu
platoa i
predati Muzeju u septembru 1954 godine.
Bronzana fibula sa pov,iJjenom r o m i č n o m glavicom, č i j i se vrat završava ma
sivnim b i k o n i č n i m
o b r u č e m ,
ukra,šenim gusto urezanim v e r t : ~ k a l n i m linijama.
Vrat
prelazi u izvijenu nožicu, proširenu u p l o č i c u
za prihvatanje
igle i završenu masiv
nim dugmetom. Duž nožice pruža se kao
ukras p l a s t i č n a
talasa:sta linija. Za g1a
vticu je p 1 1 i č v r š ć e n a p l o č i c a sa spiralnom žicom nastavljenom u
iglu
(Inv.
br.
475;
di
menzije 5X 1,6 cm; T. XI, 3).
Gvozdena šnala, ovalnog, skoro pravougaonog o b r u č a , lako izvijenog na
sre
dini, sa iglom povijenom preko njega (Inv. br. 476; dimenzije 3,8X3,1 cm; T. I, l l).
Ova dva predmeta n a đ e n a su prilikom g r a đ e n j a nasipa u zemlji srušenoj sa
ovoga lokaliteta u
oktobru
1954 godine.
Rimski novac cara Teodosija I (379-395) (T. XII, 2). Novac
~ : e
n a đ e n u toku
radova u zemlji
odronjenoj
sa
južnog dela platoa.
č e t i r i
mas,ivna gvozdena klina od tlrvenog ,sanduka,
č e t v e r o r u g a o n o g
preseka,
sa povijenom glavicom; jedan klin )j'e lako
izvijen
(Inv.
br.
508;
dužina
14,8 cm; 15,2
cm; 11,7 cm i 9,5 cm; širina 0,6-0,7 cm).
Fragmenti flaše od tankog iridiranog stakla, loptastog oblika,
sa
uskim iz
duženim tordiranim
vratom,
ptnširenim
pri
otvoru i naglašenom izvijenom stopom,
sa izdignutim kupastim dnom (Inv. br. 509; vi'sina
wata
14 cm; p r e č n i k vrata 0,6 cm;
p r e č n i k
dna 9,7 cm; T. IX, 3).
Predmeti su
n a đ e n i
po
završenom
Lsk:opavanju u jesen 1954 godi'ne i predati
Muzeju u januaru 1955 godine.
N a đ e n i su
prilikom rušenja jugozapadnog dela pla
toa.
F ~ r a g m e n t bronzanog dugmeta loptastog oblika, ukrašenog urezanom trakom u
vidu arkada,
ispunjenom sitnim urezima;
ar1kade su vezane kružnom trakom
na
dnu
(Inv.
br.
511; p r e č n i k 1,9 cm; T. II, 4).
U
šutu
kod
groba br.
117 n a đ e n ;je
bronzani
bobak, p r i z m a t i č n o g oblika,
sužen
pri krajevima, naglašenim o b r u č e m ( d e l i m i č n o iskrivljen; inv. br. 537; dimenzije
1,7X0,7 cm; T. II, 3).
N U M I Z M A T i č K I MATERIJAL
4
)
Grob
br.
16 - (T.
XII,
3):
Rimsk11 n:ovac G01rdijana
III (238-243
Viminactium III:
Av. Poprsje, okolo
n a t p ~ s
( n e č i t a k ) .
Rev. Personifikacija
grada.
Van groba
- (T. XII, 2).
3
)
Zbog
važnosti
fibuJ,e SIU
pubHkovane odmah p o nalazu, izolovana od ostalih
pred
meta - N. M H e t 1 ć - Glasnik Zem. muzeja, S a i ~ a j e v o 1955, str. 151
4
) Analizu
n u m i z m a t i č k o g materijala
dao
je dr Jozo P e t r o v i ć , na č e m u mu i
ovom
pri-
l i ~ o m
zahvaljujem.
·
Nekropola
u
selu M i h a l j e v i ć i m a kod Rajlovca
Rimski
novac
Teodosij
a. (379-395?):
Av.
Poprsje
cara u
reljefu,
okolo natpis: D. N. THEODOSIVS
P.
F. AUG
Rev. Lovorov venac sa natpisom VOT X MULT XX
Grob br. 38 -
Č e t i r i talijanska
pikola (T. XII, 4):
l
Av. U sredini šestokraka zvezda, okolo
n a t p ~ s t
C
(i)
V (ita) S.
Rev. U ,sreidini šestokraka zvezda, okolo natpis: E. P. AQV (ilensis).
Po zvezdi
novac
je s l i č a n
novcu
Amadea IV
(1232-1253)
- Torino.
2.
Av. U sredini
krst,
okolo natpis: +
'·
MARCU
'
Rev. LA. TE (upolo)
DUX (1268-1275).
3.
Av. U 'sredini
krst,
okolo natpis: +
ex>.
MARCU '
Rev. U ,srredini krst, okolo natpis ( n e č i t a k ) .
4. A v. U sredini
malteški
krst, okolo natpis: +
ex>.
MARCU. '·
Rev. U sredini
malteški krst,
okolo natpis ( n e č i t a k ) .
U šutu van
groba
br. 59 - (T. XII, l) jedan m l e t a č k i ohol:
Av. U
sredini
krst, okolo natpis:
+
'·
MARCU '
23
Rev. U rsredini k ~ r s t , okolo natpiJS: PET (rus) GRA (denigo) DUX
(1289-
1311)
Van
groba:
Pet
talijanskih pikola
(T.
XII,
5):
l Av. U :Siredini
krst,
okolo natpis: + '· MARCU
'·
Rev. U sredini
malteški
krst, okolo natpi.is: n e č i t a k ) .
Van
groba: Pet tali
janskih
pikola (T. XII, 5):
2.
Av. U sredini: krst, okolo natpis:
+
'·
MARCU '·
Rev. U 'Sredini krst, okolo natpis:
LA
VR(eld'anus?) (1501-1521).
3. Av. U S i r e i d ~ r i i V.
r
(jedno iznad drugog) okolo natpis: EPISC(opus).
Rev. U sredini krst, okolo
natpis
MANTUE (12-13 vek).
4. Av. U sredini
V.
I (jedno
iznad
drugog), okolo natp:ils:: EP(iscopus).
Rev. U
sredini
kr:st,
~ o k o l o
natpis: MA(nt)VE 1 2 ~ 1 3 vek).
Peti
primerak se skoro sa:svim ra:spao.
Grob br.
61
-
Jedan
talijanski pikola (fragment; n o v č i ć je
n m o g u ć
bliže
odredi
D.
Grob br.
93 - Pet
talijanskih pikola
(T. XII, 6):
l A v. U sredini
šestokraka
zvezda, okolo natpilsl: (+) CIVITAS ~ s a m o incus).
Rev. U sredini šestokraka zvezda, okolo natpis: DEPANVS.
Po
zvezdi novac je
s l i č a n
novcu Amadea IV (1232-1253) - Torrino. '
2.
Av. U sredini kr$t, okolo natpis:
•+ '·
MARCU '·
Rev. U 'Sredtni
krst, okolo
natpis: SVPANTIO(?).
3. Av. U sredirii
krst,
okolo natpis: + ex>. MARCU ex> •.
Rev. U
sredini
krst, oikolo natpis : A DUX.
4.
Av. U
sredini šestokraka
zvezda, okolo na,tpirs: (+) CIVI(tas).
Rev. U sredini šestolkraka zvezda, okolo natpis: (lud)OVI (?). Peti se komad
sasvim
ra:spao.
OPŠTA KARAKTERISTIKA NEKROPOLE
Na celokupnom pretraženom prostoru otlkopano je 118 gro?ova, može se
odmah konstatovati
da se radi
o jednoj, relativno
gustoj
nekropoli.
Ne
b1 se moglo
r e ć i
da
je u pitanju
nekropola
na redove u strogom smislu r e č i , ali se ipak p r i m e ć u j e
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
10/29
l
l
24
Nada
M i l e t i ć
izvesno niza:n:je grobova u
pravcu
jug-sever.
Iz preostalog dela
lokaliteta
ne može
se
z a k l j u č i H
da li je postojalo prvobitno, središte nekropole, oko koga su se dalje
ni:zali ostali grobovi.
Kad
se
uzme
u obzir
da je
ido z a t e č e n e ivice
lokaliteta brdo
bilo
srušeno
oko 29 m
na
r s t o č n o ;strani i oko 35 m
na
južnoj i
da
se na
grobove naišlo
u
samom
p o č e t k u
radova
na ovom brdu,
onda
se može pretpostaviti
da preostali
deo lokaliteta i nekropole na njemu pretstavlja
njegov
manji deo.
V e ć i n a
grobova
č i n e
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
11/29
26
Nada M i l e t i ć
bez ukrasa i
sa
naglašenom bazom igle.
10
)
Od ovalnog
o b r u č a otstupa jedno
stavna mala
šna l:a
pravougaonog o b r u č a koji nepoiSredno prelazi u
jednostavnu
tverougaonu
okovnu
p l o č i c u (T. I, 9) - oblik
č e s t m e đ u
šnalama germanskog
tipa
u ranom srednjem
vekuY)
Sasvim s l i č n e šnalice nalaze se u
inventaru langobard
skih grobova iz Nikitsch-a i
Kranja
i datirane
su
u VI
vekY)
Svojim ukrasom od
ove grupe
izdvaja
se gvozdena: šnala tauširana srebrnom žicom, n a đ e n a u grobu br.
21
(T. I, 2), uz malu šnalu ovalnog o b r u č a (T. I, 8). I ova šnala po karakteru ukrasa
spada
u predmete germanskog poreklia. Prema
Abergu,
tauširanij:e srebrom je
o b i č n o
č i s t o germanskog porekla;
u prvo/j
polovini VI
v e k a ukras je jednostavan,
da
bi
kasnije 1dbživeo
puni
razvoj.
13
) Sa ovom tehnikom s r e ć e m o se
u
brojnim nala
zima
germanskog karaktera, n a r o č i t o u burgund3koj oblasti (gde god
su se
nastanili
Burgundi, Fninci
i
Alamani) uz tehniku oblaganja (Plattierung).
Nit1t
su aplicirane
uglavnom u g v o ž đ e ,
r e đ e
u bronzu.H) Tauš kanje
je
vrlo č e s t o upotrebljavana za
ostvarenje p o p r e č n i h senki na šnalama
sa
okovom l bez njega u V li
p o č e t k o m
VI
veka.
15
)
Porei do ove tehnike (damasciniranja) u vezi sa merovinškom, Salin dovodi
d e l i m i č n o iz az:is:kih stepa ~ s l i č n o l s > t sa kineskom tehnikom
iz
vremena Runa) deli
m i č n o
iz
Sirije
i Egipta.
4
a) Direktnu analogi:ju našem primerku pruža brojni mate
riljal sa
alamanske nekropole
u
Mindelheimu, gde
su
o b r u č i
šnala i okovi, uz
ostale
motive, ukrašeni horizontalno
umetnutim srebrnim nitimaY)
Nekropola
je dati
rana
u
VII
vek.
18
)
Interesantnu pojavu pretstavl ja šnala ,s,a p o t k o v i č a s t i m okovom ukrašenim u
tehnici
proboja
n a đ e n a u grobu
br.
76 (T. I,
l)
i šnala
istog tipa,
n a đ e n a van groba
(T. I, 3). Obadva primerka spadaju, prema Abergu, u I grupu langobardskih šnala,
vizantiskog tipa, č i j a je karakteristika uska
igla
i
izduženi,
zaobLjeni okov
izliven
ujedno sa
šnalom, č e s t o p o t k o v i č a s t o g
oblika,
o b i č n o sa dugmeta,s,tim završetkom na
kraju. Ornament
je
r a z l i č i t
urezan
u specijalnom »vizan:tiskom« :stilu. Ovaj tip
s r e ć e
se u velikom broju u langobardskim grobovima u Italiji.
19
)
e đ u ostalim primerima,
kao specijalnu
varijantu
ovoga, tipa, Aberg navodi
jedan
tip šnala iz
San
Giovanni
u
Cividalu koji se
u
istoj
obla,s,ti javLj:a u
nekoliko primera, sa probijenim
oma
mentom u vidu krsta i polumeseca,
20
) koji
je
potpuno i i d 1 e n t i č a n
sa
našim primerom
iz groba
br.
76. S l i č a n
primer
n a đ e n je u
Al,s6-Pahoku
u Ugarskoj, koju Fettich
smatra
»produktom
metalne umetnosti iz
okoline
Keszthely-,a nastalu, prema redu
ctranom motivu zlatnih pseudošnala,
po stilski u j e d n a č e n i j e m
uzoru«.
21
)
Još
jedan
s l i č a n pr:imerak p o t i č e iz nekropole u Kmzthely-u.(2
2
) Kako
sam Hampel konsta
tuje, nekropola
iz Ke:szthely-a ne
odaje ni
e t n i č k u ni B t : i l i s : t i č k u celinu,'
23
)
č i m e
je
o d r e đ ~ v a n j e
nalaza otežano. Tip kome pripa'.daju naše
,d:ve šnale (nepo
srednu analogiju šnali T. I,
3
pretstav1ja t a k o đ e jedan
pr:imerak
iz
Keszthely-a
24
)l
Hampel .smatra kasnijim - iz VI veka.
25
)
Po
ugraviranom orna-
10
l Ibidecrn - Goten und L andobarden, str, l l ; str. 103, sl. 164, 165; stl:'. 104, sl. 166-168;
str.
106, sl. 174,
11
l H a m p e l - o p. cit, I. str. 290, sl. 699.
12
l
Zbi:rka Nattirhisto:riJsches Museum-a u B e č u .
13
l
A b e r
g - Goten
. . .
, .. sk . 135, 137.
14
Eduard S a l i n -
Les
techniques de
la
damasquinure en Gaule merovingienne, Gal-
Ua IX, 1951,
str.
32, 33.
15
l
I b ~ d e m -
str.
44.
16
l
Ibiidem -
str.
51.
17
)
J
W er n e r -
Das
alamani1sche Graberfeld von
Mindelheim,
1955, T. _A. T. B.
12, T. 7, 7,5a; T. 9, 28,1; T. 14, 70,5a; T. 15, 97,5a;; T,19.
"l Ibid
em -
str.
17.
1
"l A b e r g -
Goten.. . . str. 113-114,
sl.
200-216,
""l Ibi:dem - s:tr. 115, sl. 211.
"l F
e t t e h - o p,
cit str.
290, T,
CXXIX,
48,
22
l H a ·mp e l - o)p. cit. III. T. 160,5,
23
)
I bd de m - o p.
cit
I, str. 801.
24
) Ibi dem - op. cit. III, T. 160,3.
20
)
Ibidem - op. cit 802.
Nekropola u selu M i h a l j e v i ć i m a kod Rajlovca
27
mentu
u vidu dvostrukih
horiwntalnih
linija,
našem primeru
(T. I,
l)
odgovara
potpuno fragment šnale ovog tipa
n a đ e n
u
t v r đ a v , i
Sadovec (Sev. Bugarska)
datira
noj1
u VI
vek,QG)
koju
Fettich dovodi
u vezu
sa
pseudošnalama fz kulturnog
kruga
Martinovskog nalaza,
27
) č i j i
su tipovi č e s t i kod Gota
na
Krimu. Fettich ovaj tip pse
udošnala smatra na:stavkom pontske umetnosti g r č k o g a porekla.
28
) G o v o r e ć i o ovoj
vrsti
šnala,
koju
t a k o đ e jednako upotrebljavaju
Avari, Kazari,
M a đ a r i i dr. Korošec
navodi mišl:jenje Nieder e-a, da ,su produkt crnomorskih
vizantiskih radionica,
koje
su kasnije preuzele orijentalne
radionice. Kod
s:evernih
Slovena
su ovi tipovi
retki,
a
n a j č e š ć i
su u Rusiji,
gde
ih Niederle
smatra: s l o v e n ~ l k i m
oblikom.
Prema
Korošcu,
moraju :se smatra,ti
za slovenski proizvod, u p o č e t k u
r a đ e n po t u đ i m
izvorima, koji
su dospeli m e đ u Slavene, iako
ne
u takvom broju,. ikako
su
neki pretpostavljali.
2
u)
Niederle
d a ~ j e
niz varijanata vizant:tskih šnala ovoga tipa, rasprostranjenih od
Ita
lije do
Kavkaza,
n a v o d e ć i prema Abergu d e t a ~ j e koji odvajaju germanske šnale od
polovine VI v. do
kraja
VII veka od ovoga
tipa.
30
) Kako naši primerci pokazuju izra
zite
karakteristitke
t i p i č n e za: germanske šnale ovoga
oblika,
njihovo ubrajanje u
grupu predmeta germanskog porekla na
našoj
nekropoli je sasvim
razumljivo.
Oblik
je s t o č n o r i m s k o g i
vizantiskog
porekla, a u
južnoj
Ukrajini i u samom Krimu,
mogli su
ga
jednaiko uzeti za
uzor Goti
kao
Sloveni. M i g r a c . ~ j b m
Gota
ovi
su
pri
merci dospeli u naše krajeve. Njihova
pojava
konstatovana
je
u predavarsko-slo
vensko doba u Keszthely-u, zatim u velikom
broju
u langobardskim nalazima u
Italiji u VI i VII veku. Videli :smo da su kod ,severnih Slovena retka pojava, a i
uopšte u 1slovenskim nekropolama na
našoj
teritoriji.
Prema
tome, uz ana'logije, ko
jima su naši primerr:i vezani za langobardske
nalaze,
oni se sa mnogo v e r o v a t n o ć e
mogu pripisati
Ostrogotima, tj.
kraju V i p o č e t k u
VI veka.
e đ u šnalama, po materiljalu, gruboj izradi i nepravilnom obliku (više
pra
vougaon nego
ovalan),
sasvim
se
izdvaja gvozdena šnala, n a đ e n a
van
groba
(T.
I,
l l l .
Potpuno odgovara tipu šnala, koje Korošec
prema
Niederle-u, navodi kao vrlo
raširen m e đ u slovenskim šnalama
na kraju
I mileni'ja, d koji
je pre
k o v a č k i nego zla-
tarski proizvod.
1
) ·
Naušnice
su zastupljene u relativno malom
broju,
i p o t i č u iz relatLvno
uskog
vremenskog razdoblja, ali
se
odlikuju r a z n o v r s n o š ć u tipova, izradom i materijalom.
N a đ e n o
je u
svemu
devet komada,
m e đ u
nj'ima strogo uzevši samo
jedan
par. Izra
đ e n e su
od srebra.
Najjednostavniji
primer
pretstavlja
srebrna
naušnica č i : j a je k a r , i č i c a ovalnog
preseka otvorena i na jednom kraj1,1
zašiljena.
K a r i č i c a je nešto nepravilnog
kru
žnog oblika (T. II, 6).
Ovaj
ob l:ik
naušnice
pretstavlja
osnovni oblik
1slovenskih nau
šnica, ,i varijante su prema
tome da
li se krajj
1
evi završavaju o b i č n o , sa
zašiljenim
vrhom, ili
sa jednim krajem
povijenim u
k v a č i c u i l i petljku.
32
) Javljaju se
u
broj
nim
:s,lovenskim nekropolama ~ r : a n o g
Sreidnjeg
veka,
i datirane su
u IX-XII
vek.
U velikom
broju
zastupljene
su
u
starohrvatskim
nekropoGama u Dalmaciji
(Gla
v i č i n e , Gajine, Majdan) g1de su datirane u
I X X vek.
33
)
Varij:antu ovog tipa
pret
stavlja mala
srebrna
naušnica, č i j i
je
jedan
kraj
povijen i priljubljen uz k r a č i c u
(T.
II, 5).
Fragmentirana naušnica sa jednom
s1i:tnom
jednostavnom
jagodom t a k o đ e
je
č e s t o
zastupljena
u
slovenskim grobovima,
n a r o č i t o
u
dalmatinskim starohrvatskim
g r o b ~ j r i m a , gde su
datirane
u isti
pedod kao
ti prethodne. U
našim krajevima naj-
""l F e t t i e h -
opt.
c:it Sltr. 278-288; T,
CXXV, 8,
27
l
Ibidem - op. cit, str, 287, 288.
28
l Ibidem - str. 284, T. CXX,
3-4,
20
)
J. K or o
š
e e - op. cit., str. 336.
"'l N i e d er l e - op. cit., str. 83, sl. 32,
"'l J. K o r o š e e - op. cit, str. 336.
32
) J,
K
o r o š e e - op. cit., str . 268.
"")
Lj,
K
a Ir a m a n
Iskop
ne društva » B i h a ć a « u Mmvincim,a,
Zagreb
1940,
str.
12,
sl. 10, ll ·s,tr, 31, sL 30; s1tr. 37. - St,a·rohrvatsko gr'Oblje
na Majdanu kod
Solina, Split 1936,
str. 25, T. XIV,
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
12/29
28 Nada M i l e t i ć
bližu analogiju našem primeru pretstavljaju naušnice br. 76 iz Biskupije i naušnice
br. 242 iz g r a b o v ~ na »Majdanu«.
3
{)
. Srebrna
naušnica
sa
verUkalnim
priveskom i z r a đ e n i m u granulaciji (T. II, 10)
pnpada prema podeli
M.
Ć o r o v i ć -
L j u b i n k o v i ć , šestom
varijetetu druge varijante
I grupe b j e :
o b r . d t 3 ~ d h
rgrozdolikih naušnica.
Varijante
ovoga
tipa su
č e š ć e u
č e h o
s r o v a č k o l j i . 3 ) Potpuno
i i d e n t i : č a n primer je
naušnica iz kninskog
muzeja
(reprodu
kovana u ~ a v e d e n o m
delu)
i zlatna naušnica, koja verovatno
pretstavlja
vizantiski
import, iz Supljaje (Dalmacija).
36
)
. . Srebrn1l:
naušnica.
r : a đ e n a
vu· i s t ~ m
grobu
uz
prethodnu, pretstavlja izraziti
hp
bJelobrdsklh
grozdohkih nausmca 1
spada u prva dva varijeteta prve varijante
l
g r u p ~ ove
v r ~ t e
n ~ k ~ t a .
Na_jbližu
analogiju
pret.stavl:jlaju
dve bronzane
naušnice
Iz ~ u r v m g r ~ d a .1
n a , ~ s m c a V m č e . ~ ~ .
Pomaterijalu,
izradi· i izvesnim
detaljima
(obhk produzenJa
pnveska
Iznad kanc1ce)
p o t s e ć a
na naušnicu iz nalaza u Trilju.
39
)
Obadve navedene naušnice mogu
se
datirati IX-XI vek (razdoblje dalmatin
sko-hrvatske grupe·i bjelobrdske kulture).
~ v e
s ~ e b _ r n e na::.šnice
sa t_ri
jagode (T. II, 7)
spadaju
u tip
naušnica
poznatih
k.ao » ~ I J e v ; s i l n t,Ip«,
~ s 1 r e ~ _ u svim o h l a s t i n ; t ~ nastanjenim
od Slovena
(kod
č e h a , P o
lJakav 1 Rusa ::.XI v.
)\.ciJe
n e _ b r ~ j e n e
vanJante
zavise
od
tipa jagoda kojima je
u ~ ~ a ~ e n a . ~ a ~ l C I C a ..
U
nasim kraJeVIma o ~ e .
su
n a đ e n e u ogromnom
broju
u Dalma
CIJI l . p o t i ~ . u Iz_IX l vx.ve ka, =t ~ e r o v a t n o l lZ mnogo kasnijeg vremena (XIV v.).
41
)
NasoJ v a ~ I J a n h nausmca, gd]e.atex:a o s n o v u ~ p l i c i r a n filigrani ukras, najbolje odgovara
f r a g ~ e n t 1 r ~ n a srebrna n a c : s ~ I c a .1z Mo?OfJela (zbirka Zema.:ljskog muzeja,
inv.
br.
590),. ). zatin;t
s ~ e b r n a
nausmca ·lZ
Novih Banovaca,
r a đ e n a verovatno pod j a č i m vi
z a n h s i ~ I m :UticaJem, koju Z.
Vinski
datira u XIII i l i XIV v.
43
) Kukicu u
obliku slova
S,
~ O J o : r : n
Je
z a v ~ š e n .
f r a g m e n t ~ r a n i pri:r:nerak ovih naušnica s r e ć e m o i na srebrnoj
n a u ~ m c 1 ovoga
hpa
Iz SmrdelJa
(?)
zatrm
na dve srebrne
naušnice
sa tri
jagode iz
Novih Banovaca.
44
)
v •
Par
s r e b r n ~ h n a u ~ n i c a ,s,a č e t i r i jagode, (T. II, 1 6 ) · n a đ e n u istom grobu sa
na
~ s m c a m a grozd.ohkog hpa, pretstavljaju tip naušnica koje se u odnosu na ostale
~ l p o ; ~ r e
slovenskih
n a u . ~ ~ i c a javl1jaju relativno retiko. U v e ć e m broju, u nizu varijanata
J a v ~ ~ a u . se
u DalmaciJI,
gde
su k a r . a k t e r i s t , i , č n e
za
nakit hrvatsko-dalmatinske gru
pe;
datrrane
su u.
IX
i X
vek.
45
) U
zbirci Zemaljskog
muzeja
nalazi se
par srebrnih
naušnica ovoga tipa (Inv.
br.
604) iz Mogorjela.
46
)
Našoj varijanti,
koja pretstavlja
")
L._
M ar u n -
Polpli1s
naušnica . . . . . Starohrvatska piro,sivjeta V/2, str. 67, sL
4.
LJ. K
a r
a m a n - Starohrvatska
groblje . . . .
T.
XIV.
35
) M. o o v
di
L j
.u
b ' ~ n k o v - M et al ru t
naki't
belobrdskog tipa, Star naT II,
Be1ogr.ad 1951, stlr.
41 i
44, sl. 5,13
;j
6,14.
"') L. M
'a
run - op.
C'it.,
str. 33,
br.
216, sl. 6.
"')M. Ć o T o v i ć L j u b i n k o v i ć
op.
dit., str. 46, 47.
::) I ~ i d e m - op. cit., str. 47, sl. 11, 8; 11,9.
. >
LJ... r am a n
--;-
Zlatni nalaz
na
Trilju nedaleko od Sinje.. - Vjesnik za
arhe-
ologJIJU l
hJstor'I'JU diailmatm:sku, Split 1921,
XLIV,
T. I.
40
)
Lj. K a
ll"
a m a n - Is:koprne . . . .
str.
36.
41
)
L. M a r u· n - op. ci1t., sv. V, 2. sL 5; VI, 1 :i 2, sl.6.
LJ. K a a m a n - Staro hrvatsko
groblje
. . . . . str. 26, T.
XXI,
XXII.
Ibidem
-
Iskopine . . . . .
str. 36, sl. 25, 25.
:: I.
m o.š n i k - Glasnik
Zem. mmeja,
1951, str. 244, T. I. 13.
) Z. V Ln s k 1 -
Starohrvatske
naušnice,
Starohrvatska prosvjeta,
I. 1949 t
29
T. VIII, 56; s1tr. 34, 35. ' s r. •
") L. M
a r
u Ill - op. ciit., sv. V.
2, sl. 5,
132; sv.
VI.
l
i 2,
sl.
6,
185, 186.
Ks. V i n
s.
k 1 - G .a s p
a r
n i -
Ranos,rednjevekovni
slavenski zlatni
nakit
. . . . .
S ~ a r o h r v a t s k a
prosvJeta, Ser.
III.
2; str. 19, T. II.
1. ·
L. M
a r
u n - o p. c it .,
sv.
VII. l, str. 45, br. 219.
Li. K
a r
a m
a
n -
Stal'ohrv.
groblje . . . . T.
XIV,
T. XVII, T. XIX.
Ibidem -
Iskopine.
. . . . sl. 8, sl. 26.
Z. V i n s k i - op. ci1t., str. 22, 23, 25, T. I. 1 4,T. IV, 29, 30.
") I. re m o š n i k - o p. cilj;., str. 245, T. II. 2.
Nekropola u selu M i h a l j e v i ć i m a kod Raj1ovca 29
prelaz
naušnice
sa č e t i r i jagode u grozdoliku
naušnicu
belobrdskog tipa, najbliži
je
fragment
naušnice iz V i n č e , gde se t a i k o đ e vid:i potis'kiv.anje 1j'agode granulacijom.
Spada u
dru
varijetet, druge
varijante
II
grupe
bjelohrd:skog tipa naušnicaY) Da
tirana je
kao i ostali tipovi ove grupe u IX - X i XI vek.
.
P.rstenja
je n a đ e n o u relativno malom broju (4 u
grobovima,
2 van groba).
RazlikuJU se m e đ u
sobom
i po tipu
i
po materijalu. Najjednostavniji oblik
m e đ u
njima
pret:stavl:ja bronzani
prsten
tankog,
plomatog
o b r u č a ,
krajevi
prelaze
je
dan
preko drugog,·
i koji
je
na prednjoj
strani proširen
u ovalnu p l n č i c u ukrašenu ·
urezanim linearnim ornamentom (T.
III,
17). Ovaj oblik prstena
je
veoma star, i
poznat
je još
u rimsko doba; kasnije
se
širi kod Slovena, gde
tse s r e ć e
u :slovenstk1im
nalazima iz XI veka.
48
)
M e đ u tipov,ima prstelllj:a
a n t , i č k o g , odnosno vizantiskog
porekla
raširenih kod
Slovena,
Korošec nabraja
ovaj oblik.
40
) Brunšmid
t a k o đ e navodi ovaj tip
m e đ u
obli
cima pr;stenja
zastupljenim
u bjelobrdskoj
kulturi.
50
)
Kako
Vlitdtimo
tip
je
veoma
star
i
trajao je
jako dugo, tako
da je
mogao biti
preuzet od
mnogih
naroda
i plemena
koji su dolaz:Hi u dodir :sa a n t i č k i m i vizan tiskim uticajem,
pa
je teško
odrediti, na
neikropoli ovakvog sastava kao što je naša, ko me zapravo
ovaj
prsten pripada. Ovde
pomaže jedan momenat, a to je da je prsten n a , đ e n u disl,odranom, odnosno sasvim
fragment
-
8/16/2019 Nada Miletic, Nekropola u Mihaljevicima Kod Rajlovca
13/29
30
Nada M i l e t i ć
tipu,
pretstavlja prsten
koji Kowsec,
prema Niederle-u
navodi
m e đ u prstenjem iz
slovenskih grobova
i s l i č a n
p 1S:ten
iz
Predmosti.
55
) .
Po materijalu i
ma:sivnosti izdvaja
se
olovni prSiten trougaonog -pre:seka,
sa
jako istaknutom kružnom
l o č i c o m ,
u
koju
je urezana osmeroi1ista rozeta (T.
III, 18).
Korošec navodi mišljenje Niederle-a,
prema
kome ovi tipovi
pretstavljaju
č i s t o
slo
venski
tip, i
javljaju se
u bezbroj varijanata.
50
)
Skoro
i d e n t i č a n prsten
našem
pri
meru n a đ e n
je
u V i n č i i datiran u X -X I I
vek.
57
) Po
tipu i
po
jednom
ornamen
talnom
detalju (urezi na o b r u č u
našem prstenu
s l i č a n prsten
iz
Kis:kunhalasa
(Ugarska).u
8
)
Uz prsten su u grobu
n a đ e n a
dva talijanska pikola (prema fragmenti
ma
se nisu
mogli
t a č n o odrediti) koji ovaj
prsten datiraju od kraja
XII do XIV ve
ka,
verovatno
u
XIII
v.
Najlepši
primer m e đ u prstenjem n a đ e n i m
na
ovoj nekropoH, pretstavlja sre
brni p o z l a ć e n
p e č a t n i
prsten iz groba br. 77 (T. II, 23) r a đ e n u luksuznoj niello
tehnici. Ovu vrstu pDs1tenja Niederle,
prema
K:ondakovu,
smatra
dosta kasnim -
X-XIII vek.
5
n). Peteva t a k o đ e smatra ovaj tip prstenja, ukrašenih u niello-tehnici
i životin jlskom figurom, kao amblemom, kasnijim.
60
)
G o v o r e ć i o ovoj
tehnici,
Ribakov
navodi
njenu upotrebu i na prstenju sa životinjsk,im likom, datiranom u XIII vek.
61
)
Mnogobrojno prstenje ove vrste iz zbirke Narodnog muzeja u
Beogradu,
datirano je
u XIII
i
XIV vek. Prstenje ovoga tipa B. R a d o j k o v i ć
t a k o đ e
datira u ovaj p e r i o d . G ~ )
Iako
nije poznata direktna analogiJja našem primeru, n a r o č i t o retka žvotinjska fi
gura (u širokom repertoaru
životinjskih
figura koje je vizantiska umetnost preuzela
iz
antike
i
helenizma
ne i z n e n a đ u j e ni ovde prikazana figura
magarca),
ovaj
se
prsten kao i niz s l i č n i h primera, može datirati u razdoblje XIII-XIV
vek.
Jedinu
s t l i č n o s t amblemu na
ovom
prstenu pretstavlja figura konja na srebrnom prstenu
iz Dolneho J atova, za č i j i motiv L. Kra:i.dwwska t a k o đ e napominje da je
nepoznat.
02
")
Fibule
su
vecma slabo zastupl j:ene u
inventaru
ove nekropole,
i samo je
jetd:na
n a đ e n a
u
grobu.
Van groba n a đ e n a je
t i p i č n a rimska
bronzana fibula panonskog
tipa,
raširena
u sivim
provincijama rimskog carstva,
n a r o č i t o
č e s t o
u Panonilj:i i u
severnoj Evropi. Od bezbroj
varijanata
(prema
napravi
za
iglu
i
ornamentu na
stopi), našoj je najbliži ,oblik koji I
Kovrig datira
u I i II
vek
n. e.
03
) Drugi primer
fibule pretstavlja
fragmentirana gvozdena
fibula,
n a đ e n a u grobu br.
29
(T. VIII,
3),
ko }a pretstavlja u p r o š ć e n i
tip fibule sa povijenom nogom. I Kovrig
je
8Vrstava
u XI grupu, uz osta1e
vari:jante
»Armhrustfrbule«. Izvesne
varijante
ovoga tipa, sa
jako širokom p r e č k o m , n a đ e n e su u zapadnogotskoj nekropoli u MaroStszentanna,
datiranoj
na
kraj III
i
p o č e t a k IV veka.
I
Kovrig
smatra
nepotrebnim pripisivati
ovu grupu fibula bilo kojoj
e t n i č k o j
grupi,
jer
su jednako mogle biti keltske,
rimske
i
germanske.
64
)
· Par
gotskih
srebrnih
fibula·
sa pozlatcm iz
kraja
V
i
p o č e t k a VI veka, je,
kako
je v e ć r e č e n o , ranije publiikovan
(vidi
nap. br. 3).
M e đ u
nalazima
iz grobova
nalaze -se
i tri mala
gvozdena
noža, u o b i č a j e n o g
oblika
kod svih
e t n i č k i h grupa u ranom srednjem veku i retko mogu
poslužiti
za
55
)
Ibidem -
317, sl. 160,8.
N 1
e
d
e
·rl
e -
op.
dt.,
str.
124, sl. 61,3.
"") J. K
or o
š
e e -
op.
cilt., strt'. 318.
")
J. K o v a e v i ć - Slovenske i
srpske
starine u
V L n č i
. . . . . Muzeji
Beograd, 1949,
3-4
str.
118, T. III. 42.
"') J. H a m p e l - Ujabb tanulmanyok . . . . .
Budapest,
1907,
str.
120, T. 17. E, 3.
"") N
i
e d e r l e - op. ctt.,
str.
125.
"") II e T e B a - op. cit., sk. 72.
01
) B. P hi 6 a c o
B -
PeMecJio .L(pesi Iei1 Pyc11, 1948, s. 321-322.
02
) B. Rad o j k o v - U m l e r t n i , č k a
ob 'ada metala, Beograd
1053, str. 38.
''"a) L.
Kr
a s k o v s k a - Skvosty z
doby hradištruej
na
Slovensku,
Slavia
antiqua
I. Poznafi 1948, str. 547. ·
"")
I. K ov r i g - Di,e Haupttypen
der
kaiserzeitlichen
Fibeln in
Panonien, Budapest,·
1937, str. 116, 117; T.
V.
40 , 49; T. VI. 57.
'") Ibidcm - str. 122, 123; T. XVI. 164.
Nekropola u selu M i h a l j e v i ć i m a
kod
Rajlovca
31
datiranje
grobova.
Dva primera n a đ e n a su u grobu
br
. 21 (T. VIII, l) uz tauširanu
gvozdenu li maltu bronzanu šnalu, tako da se bez t e š k o ć a mogu pripisati istoj grupi
predmeta kao i navedena dva, tj. germanskoj. T , r e ć i primer
n a đ e n
je
t a k o đ e uz
predmete, koji ga t a č n i j e o d r e đ u