266494595 Drmac Marjan Bozino Groblje Srednjovjekovna Nekropola Kod Fojnice

DRUTVO ZA PROUAVANJE SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE HISTORIJE ----------------------------------------------------------------

ELEKTRONSKO IZDANJE SERIJA: LANCI I RASPRAVE

----------------------------------------------------------------

Marjan Drma

Boino groblje srednjovjekovna nekropola kod Fojnice (ienje lokaliteta i evaluacija nekropole)

SARAJEVO 2015

SOCIETY FOR THE STUDY OF MEDIEVAL BOSNIAN HISTORY ----------------------------------------------------------------

Electronic editions

Series: Essays and Discussions

Marjan Drma BOINO GROBLJE THE MEDIEVAL NECROPOLIS NEAR FOJNICA

(CLEANING THE SITE AND EVALUATION OF THE NECROPOLIS)

----------------------------------------------------------------

Urednik: Denan Dautovi

UREDNIKO VIJEE

Dubravko Lovrenovi, Esad Kurtovi, Emir O. Filipovi, Sejfudin Isakovi, Eldin Baljevi

Izdava: Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije

Devdeta Numia 28, 71 000 Sarajevo www.stanak.org

1

Drutvo za prouavanje srednjovjekovne bosanske historije ''STANAK'', lanci i rasprave, 1-16 Society for the Study of Medieval Bosnian History ''STANAK'', Essays and Discussions, 1-16

Marjan Drma, MA Osnovna kola ''Ivan Goran Kovai'', Gojevii-Fojnica Gojevii bb. 71275, Bosna i Hercegovina [email protected]

Boino groblje srednjovjekovna nekropola kod Fojnice (ienje lokaliteta i evaluacija nekropole)

Abstrakt: Na ovom mjestu se predstavlja srednjovjekovna nekropola steaka, pod nazivom Boino

groblje, koja se nalazi u opini Fojnica. Ista nije na adekvatan nain evidentirana u strunoj literaturi, te je

zbog toga iznimno vrijedna spomena. Inae, lokalitet je vrlo kratko spomenuo etnograf Vlajko Palavestra

kojemu je, kako se ini, odgovarajue podatke ustupio arheolog Pavao Aneli. Iz tog konteksta se moe

nazrijeti kako je Aneli u svakom sluaju posjetio lokalitet 1959. g., ali, naalost, o njemu nikada nita nije

objavio u literaturi. Zbog takve injenice ukazala se potreba za detaljnijim i konkretnijim predstavljanjem

nekropole, kao i stanja u kojemu se ona danas nalazi. Ista se, takoer, nastoji smjestiti u mogui vremenski

i prostorni povijesni kontekst. Obzirom da o lokalitetu i uem podruju na kojem se nalazi nema pisane

povijesne grae, ostaje jako malo prostora za razvijanje teorije kojom bi se srednjovjekovna prolost ovog

mjesta predstavila u veoj mjeri. Osnovu za pisanje ovog rada ine materijalni ostatci, toponomastika i

usmena predaja.

Kljune rijei: Lokalitet, nekropola, groblje, steak, ornament.

Lokalitet je spomenut u radu: Vlajko PALAVESTRA, Historijska narodna predanja i toponomastika u Fojnici i okolini, Glasnik Zemaljskog muzeja (dalje: GZM), Etnologija, Nova serija, sv. XXVII./XXVIII., Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1973., str. 145., 148., 152. Prilino se pouzdano moe konstatovati da je Palavestri podatke o lokalitetu ustupio Pavao Aneli. Iste je zabiljeio u svom tekstu, Terenski podaci 1959., koji je sainio na temelju terenskih obilazaka fojnikog kraja. Koliko mi je poznato taj tekst nije nikada objavljen, nego je ostao u rukopisu. Na ovom mjestu, napominjem kako nekropola ni u kojem sluaju nije pobrojana u djelima: efik BELAGI, Steci-Kataloko-topografski pregled, Veselin Maslea, Sarajevo, 1971; Arheoloki Leksikon Bosne i Hercegovine, Knjiga III, Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1988. Osim navedene osnove temeljem koje je pisan rad, pri posjeti nekropole autor je vodio razgovor s mjetaninom Bracom Orozom (ro. 1964.). Isti je odrastao i boravio u neposrednoj blizini lokaliteta, pa je samim tim bio u mogunosti pruiti nekoliko korisnih informacija o nekropoli koje su uporabljene u tekstu.

MARJAN DRMA: BOINO GROBLJE SREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA KOD FOJNICE

2

Opi podaci o lokalitetu

Boinim grobljem se naziva lokalitet koji se nalazi oko 15 kilometara jugoistono od

Fojnice. Sam naziv nekropole je uvrijeen meu mjesnim stanovnitvom i ne moe se pouzdano

ustvrditi njegovo porijeklo. Sa druge strane, na nadgrobnicima nekropole ne postoje natpisi

temeljem kojih bi se eventualno moglo doznati izvorno ime groblja. Inae, lokalitetu se prilazi

vicinalnom cestom koja spaja Fojnicu i Kreevo. Ista od fojnike strane vodi prema selima Dusina

i Deevice, ali se za Kreevo skree neto ranije na lijevu stranu. U nastavku, na dijelu ceste koja

prolazi kroz naselje Podgora, na lijevu stranu se odvaja makadamski put pored katolikog groblja i

njime se otprilike nakon 1 kilometar stie do nekropole koja se nalazi s desne strane u neposrednoj

blizini vikendice Brace Oroza. Inae, ta dionica puta je u dosta loem stanju, mada se njome

terenskim vozilima u produetku moe stii u sela Ponjuina i Djedov Do. Lokalitet se u nalazi na

jednom proplanku koji je obrastao relativno mladom umom mijeane vrste drveta (grab, breza,

hrast) na nadmorskoj visini od 895 m u zaseoku zvanom Orozi. Oko 500 m junije od nekropole

uzdie se kraka glava, u narodu poznata kao Orozova stijena (kota 971 m), obrasla umom, ali ipak

nedovoljno da bi se njene litice na prvi pogled uoile. Uglavnom, konfiguracija terena sama po sebi

odmah navodi na pomisao da se moda podno tih vapnenakih stijena nalazio kamenolom gdje su

se na licu mjesta klesali steci i dopremali na lokalitet. To miljenje jednim dijelom potkrijepljuje i

injenica da je na samoj nekropoli vei broj steaka (sanduari i sljemenjaci) upravo od takve vrste

kamena. Konkretniji dokaz za tu teoriju se nametnuo u injenici da se oko 100 m podno Stijene u

smjeru nekropole nalazi usamljeni steak sljemenjak, koji je nesumnjivo bio predvien za

potencijalnog pokojnika, meutim iz nejasnih razloga je ostao neiskoriten za tu svrhu. Prema

tome, nije teko zakljuiti kako su se iz neposredne blizine dopremili steci na nekropolu. Inae,

Pavao Aneli je obiao podruje oko Stijene i ustvrdio da su oko nje u odreenoj mjeri evidentni

ostatci prapovijesne keramike. Pored toga, ouvalo se zanimljivo narodno predanje, prema kojem

se navodno negdje u toj Stijeni nalazi peina unutar koje na zidovima postoje odreeni crtei.

Na ovom mjestu takoer je vano naglasiti kako nisu svi steci na nekropoli od vapnenca.

Ploe su primjerice klesane od kamena kriljevca kojeg takoer ima, takorei, u izobilju okolnog

podruja, zbog ega se bez velike dileme moe konstatirati kako su se i ti spomenici na nekropolu

dopremali s okolnih brda na kojima su vjerojatno klesani. Prema saznanju od mjetanina Brace


3

Oroza u oblinjem kraju ima jo par manjih nekropola s jednim ili nekoliko srednjovjekovnih

nadgrobnika od kojih ni jedna, kako se ini, nije adekvatno evidentirana u strunoj literaturi. Neke

od njih spominje i sam Vlajko Palavestra, sluei se Anelievim terenskim podatcima, pri emu

biljei kako na lokalitetu Tvrdalj postoje 3 sljemenjaka, a na Raskru 5-6 kamenih nadgrobnih

spomenika. Takve usmene informacije i podatci iz literature sami po sebi nameu potrebu za novim

terenskim obilascima, kao i detaljnijom evidentacijom steaka itavog fojnikog podruja.

Radna posjeta nekropoli

Dana 25. travnja 2015. g. u naselju Gojevii kod Fojnice, u jutarnjim satima, se okupilo

oko pedeset entuzijasta za ouvanjem kulturne batine fojnikog kraja. To su uglavnom bili lanovi

Ekoloko-humanitarne udruge Gotua koju je predvodio Robert Oroz i Franjevake mladei

Fojnica (Frama) kojom je tom prigodom rukovodio fra Domagoj imi. Struktura grupe se sastojala

od najmlaih do najstarijih Fojniana, koji su na volonterskoj osnovi toga dana odluili oistiti

lokalitet oko i unutar nekropole. Dolaskom u neposrednu blizinu lokaliteta, groblje je gotovo jo

uvijek bilo neprimjetno jer je u velikoj mjeri zaraslo u ipraje i drvee, a spomenike je prekrilo lie

i mahovina. Ipak, na prostoru manjem od pola hektara i rubnom dijelu ume, s desne strane

makadamskog puta koji od Podgore vodi ka Djedovom Dolu konano se ugledala izvjesna

srednjovjekovna nekropola, Boino groblje, kod lokalnog stanovnitva takoer poznata i pod

imenom Maeti. Na prvi pogled inilo se da ima svega 4-5 steaka, meutim nakon ienja

lokaliteta, ispostavilo se da ih je znatno vie. Naime, vrijedna grupa volontera odmah je prionula

na posao s unaprijed pripremljenim alatom i strojevima. Pratei razvoj radne akcije moglo se

uvidjeti kako motorne pile relativno velikom brzinom raiavaju lokalitet koji je iz sata u sat

postajao sve pregledniji. Sve u svemu, moe se rei kako je ova radna akcija ujedno bila i preduvjet

da bi se u konanici moglo izvriti preciznije prezentiranje opeg stanja nekropole.

Evaluacija lokaliteta

Nakon raiavanja lokaliteta, moglo se ustvrditi kako se na nekropoli nalazi ukupno 12

nadgrobnika, od ega 2 sljemenjaka, 7 sanduara i 3 ploe. Inae, ovaj lokalitet je tijekom 20.

stoljea u vie navrata prekopavan. Temeljem raznih praznovjerja ispod steaka se trailo tobonje


4

blago ili su im se pak otucali ornamenti zbog vjerovanja da donose nesreu. Prema rijeima Brace

Oroza ispod spomenika je u prolosti kopano najmanje u dva navrata. Prvi put je to uinjeno 20-

ih, a drugi put 70-ih godina 20. stoljea. Upravo zbog te rabote vie primjeraka je prevrnuto i

oteeno ljudskom krivicom koju je takoer u tome u izvjesnoj mjeri potpomogao i neizbjeni zub

vremena. Osim leda, snijega, kie i vjetra, tu se nametnulo i drvee ije su se ile ispreplitale izmeu

veine spomenika da ih doslovce dave. Takvi prirodni imbenici su takoer doprinosili pomjeranju

i svojevrsnom paranju steaka. U svim tim opaanjima nije bilo teko ustanoviti da je ipak

posredstvom ljudskog djelovanja nekropola mnogo vie oteena u posljednjih stotinu godina u

odnosu na onih etiri ili pet stoljea prije toga. Naalost, sutinski se moe konstatirati da je

materijalno stanje nadgrobnika prilino loe. Izvorno su na lokalitetu svi spomenici bili orijentirani

sjever-jug, ali je oigledno ljudski imbenik dva komada zakrenuo u smjeru zapad-istok. Takoer

je vrlo vana injenica da na tri primjerka postoje isklesani ornamentirani simboli, a to su u ovom

sluaju predstave polumjeseca, kria i tita. Spomenici su vjerojatno klesani u kasnom srednjem

vijeku, krajem 14. ili u 15. st., u vrijeme gospodarskog uspona fojnikog rudarskog pojasa. Sve u

svemu, obrada im je osrednja. Na ovom mjestu je jo jednom vano ukazati na to da je neophodno

evidentirati i ostale nepoznate nekropole okolnog podruja te nainiti to detaljniji popis i

valorizaciju s ciljem preventivnog djelovanja glede njihove bolje prezentacije i zatite.

Steak 1. je najreprezentativniji primjerak na nekropoli. To je monolitni sljemenjak klesan

od kamena vapnenca. Obrada mu je dosta dobra i nesumnjivo posjeduje masu od nekoliko tona.

Danas, on je prevrnut na lijevu stranu i znatno je utonuo u zemlju, meutim to nimalo ne umanjuje

njegovu grandioznost. Do prevrtanja je vjerojatno dovelo kopanje ispod steka kojemu je cilj bio

traenje grobnih priloga, temeljem ega se moe zakljuiti kako je izvjesni kopa nakon obavljenog

posla ostavio spomenik prevrnutim. Ono to je vano naglasiti je injenica da se na junoj strani

ovog spomenika nalazi motiv polumjeseca, promjera od oko 40 cm. Simbol je prilino ispran od

utjecaja vremenskih nepogoda, ali jo uvijek uoljiv u znatnoj mjeri. ini se da natpisa nema, ali

ipak treba imati u vidu da se jedna strana spomenika ne vidi jer je pod zemljom. Dimenzije

nadgrobnika su 200x100x150 cm. Obzirom na njegovu veliinu i kvalitetnu obradu, moe se

pretpostaviti da je ispod njega sahranjena znaajnija osoba iz tog kraja.


5

Steak 2. je nadgrobnik koji se u principu sastoji iz dva dijela. Njegov donji dio predstavlja

plou sa znatnim oteenjima sa svih strana, klesanu od kamena kriljevca, dimenzija 170x70x30

cm. Pokraj nje se nalazi gornji dio, odnosno sanduk, klesan od vapnenca, s uoljivim veim

oteenjima, dimenzija 150x70x30 cm. Izvorno, ovaj sanduk je stajao na ploi koja je prekrivala

tijelo pokojnika. Meutim, oigledno je da se i pod ovim nadgrobnikom u prolosti vrilo

potkopavanje i prekopavanje tla, zbog ega je isti danas prevrnut i utonut u zemlju. Ornamenata i

natpisa na ovom primjerku nema, a njegova obrada je osrednja.

Steak 3. predstavlja steak sanduar bez postolja, dimenzija 160x80x60 cm, osrednje

obrade od kamena vapnenca, potpuno pomjeren s groba nad kojim je stajao. Po konfiguraciji terena

se da nazrijeti da je izvorno postavljen manje-vie u redu s prva dva spomenika, ali je prekopavanjem

tla potputno pomjeren naprijed i okrenut za 90 stupnjeva. Ploa koja je vjerojatno kao postolje

stajala ispod njega, kao i u prethodnom primjeru, je pod zemljom ili uope vie nije na lokalitetu.

Na spomeniku su uoljiva oteenja sa svih strana. Iako je u znatnoj mjeri utonuo u zemlju, ini se

da ornamenata i natpisa na ovom primjerku nema.

Steak 4. je prevrnuti nadgrobnik koji takoer ima dvodijelnu formu. Donji dio predstavlja

ploa od kamena kriljevca, dimenzija 150x100x40 cm. Ista je prilino oteena i utonuta u zemlju.

S nje je prevrnut sanduk i zaokrenut za 90 stupnjeva. Inae, isklesan je od vapnenca, a njegove

dimenzije su 130x50x50 cm. Njegova obrada je osrednja i na njemu nema natpisa. Meutim,

njegovu vrijednost na ovoj nekropoli predstavlja injenica da na gornjoj strani posjeduje isklesan

motiv kalvarijskog kria. To je latinski oblik kria s postoljem na donjem kraku, koje u ovom sluaju

predstavljaju dva mala kraka. Manje dimenzije nadgrobnika navode na pomisao da je moda ispod

njega pokopano dijete.

Steak 5. podrazumijeva spomenik kojemu je sanduk takoer prevrnut s ploe. Inae, ovaj

primjerak je u ogromnoj mjeri oteen. Prema informacijama koje je ispriao Braco Oroz, ovaj

steak je u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) pogoen runim bacaem M-57.

Tu tvrdnju argmentira injenicom da je upravo kraj njega pronaao ostatak granate od te vrste

oruja. Naime, ista je pri eksploziji sanduk prepolovila, a sjevernu polovicu ploe potpuno unitila.

Kao i kod ostalih primjeraka sanduk je klesan od vapnenca, a ploa od kriljevca. Dimenzije

sanduka (dok je bio itav) su bile 185x50x80 cm, a ploe 190x140x40 cm. Sve u svemu, ako se


6

zanemari opisano oteenje, obrada steka i nije tako loa. Ploa je u znatnoj mjeri utonula u zemlju,

a ornamenata i natpisa na nadgrobniku nema.

Steak 6. je primjerak sanduka koji je iznimno utonuo u zemlju. Upravo iz tog razloga

ienjem i paljivim kopanjem oko njega nije se uspjelo doi do ploe. Ista je negdje duboko u

zemlji ili je uope nema na lokalitetu. Svakako, sudei prema ostalim primjercima na nekropoli,

ovaj sanduk je bez velike sumnje ispod sebe imao plou na koju je bio naslonjen, a ista je prekrivala

tijelo pokojnika. Moglo bi se rei da je obrada spomenika osrednja, ali i on na sebi ima vee

oteenje s jugozapadne strane. Klesan je od kamena vapnenca, a dimenzije su mu 185x80x70 cm.

Ornamenata i natpisa na nadgrobniku nema.

Steak 7. je spomenik koji je u znatnoj mjeri okrnjen sa sjeveroistone i june strane to

mu na prvi pogled kvari opi dojam. Sastoji se iz dva dijela, odnosno sanduka klesanog od vapnenca

pod kojim je ploa izraena od kamena kriljevca. Sanduk je skoen prema dnu sa istone i zapadne

strane dok je ploa ravna sa strana. Prilikom ienja je pronaena u cjelosti pod zemljom nakon

ega je paljivo otkopana. Iako su dimenzije sanduka 170x80x50 cm, a ploe 195x110x40 cm, on

je zbog svojih skoenja nagazio iskljuivo na plou koja je prekrila tijelo pokojnika. Obrada ovog

nadgrobnika je osrednja, a ornamenata i natpisa na njemu nema.

Steak 8. predstavlja primjerak koji na prvi pogled dosta podsjea na prethodni spomenik.

Otprilike, jedina razlika meu njima je ta to je ovaj malo manjih gabarita kao i znatno manjih

oteenja. To je sanduk polegnut na plou, raen od kamena vapnenca, pri emu je ona klesana od

kriljevca. Dimenzije donjeg dijela nadgrobnika, odnosno ploe su 180x90x40 cm, a gornjeg, tj.

sanduka 170x70x50 cm. I u ovom sluaju sanduk je skoen prema dnu s istone i zapadne strane,

zbog ega je nalegao iskljuivo na plou. Obrada spomenika je osrednja pri emu je ploa utonuta

u zemlju. U izvjesnoj mjeri je oteen sa sjeverne strane. Ornamenata i natpisa na nadgrobniku

nema.

Steak 9. je u principu ploa, dimenzija 190x100x40 cm. Na njoj u manjoj mjeri postoje

vidna oteenja sa svih strana nainjena zubom vremena. I ona je isklesana od kamena kriljevca.

Obzirom da nema sanduka ipak joj je obrada znatno bolja od drugih ploa na groblju koje su

namijenjene da budu samo postolje sanduku. Zato na ovom primjeru nije predvien sanduk koji


7

bi nalegao na plou ostaje nepoznato. Ista je gotovo u cjelosti utonula u zemlju, ali je prilikom

ienja lokaliteta paljivo otkopana. Bez obzira na izvjesno utonue, moe se konstatirati da

ornamenata i natpisa na nadgrobniku nema.

Steak 10. u znatnoj mjeri podsjea na prethodno opisani spomenik. Sve u svemu radi se

o ploi dimenzija 210x120x40 cm. Na njoj su evidentna oteenja svih strana uzrokovana

vremenskim utjecajima. Ni uz ovaj primjer nadgrobnika takoer nije bio predvien sanduk.

Upadljivo je kako je u ovom sluaju ploa neto gabaritnija od prethodnih jer se moda radilo o

krupnijem pokojniku. Inae, primjerak je klesan od kamena kriljevca i prilino je utonut u zemlju.

Velik znaaj ovom spomeniku pridodaje ornamentna obrada. Naime, radi se o gruboj obradi

nadgrobnika s gornje strane koju je prilino otetilo vrijeme. Kada se paljivije analizira eliptina

forma, dobivena spomenutom obradom, moe se zakljuiti da je tu zapravo rije o motivu tita.

Natpisa na spomeniku nema.

Steak 11. u sutini predstavlja jedan od bolje izraenih spomenika na nekropoli. To je

ustvari sljemenjak koji je prevrnut na desnu stranu s ploe na koju je bio naslonjen. Obrada gornjeg

dijela nadgrobnika je dosta dobra. Inae, posjeduje neto manje oteenje sa sjeverne strane. Donji

dio (ploa) na kojem je sljemenjak stajao je osrednje obraen s blagim oteenjima svih strana

prouzrokovanih zubom vremena. Ta je ploa u znatnoj mjeri utonula u zemlju i obrasla

mahovinom. Dimenzije su joj 165x100x40 cm, a sljemenjaku 165x80x90 cm. Ploa je isklesana od

kamena kriljevca, a sljemenjak od vapnenca. Unato utonuu ploe i injenici da je gornji dio

nadgrobnika prevrnut na desnu stranu ini se da ornamenata i natpisa na ovom primjerku nema.

Steak 12. u ovom sluaju podrazumijeva posljednji nadgrobni spomenik na nekropoli. To

je ploa isklesana od kamena kriljevca. Obrada spomenika u odnosu na ostale ploe i nije tako

loa. ak to vie prilino je precizno i profinjeno isklesana. Posjeduje blaga oteenja na ivicama

uz injenicu da je znatno utonuta u zemlju s istone strane. To utonue je donekle konzerviralo i

sauvalo spomenik oko kojeg se ipak prilikom ienja lokaliteta zemlja paljivo otkopala kako bi

posjetiocima bio vidljiv. Dimenzije ovog nadgrobnika su 190x85x40 cm. Ornamenata i natpisa

nema.


8

Umjesto zakljuka

Iz gospodarstvene povijesti srednjovjekovne Bosne, prilino je poznato da je fojniko

podneblje od druge polovice 14. st. imalo razvijenu rudarsku djelatnost, koja je manje-vie

funkcionirala i tijekom 15. stoljea. Upravo u tom kontekstu, izmeu ostalog, bogatilo se

stanovnitvo itavog podruja, pa su takve okolnosti omoguile masovniju gradnju steaka u tom

kraju. Lokalitet predstavljene nekropole je tek koji kilometar od Deevica i Dusine, poznatih

rudarskih centara ovog razdoblja. U tom smislu vrlo je mogue da su pojedini od sahranjenih

pokojnika, onovremenim metodama, crpili rudu iz rudarskih jama u tim mjestima. Osim toga ova

i spomenute druge (u literaturi slabo ili nikako poznate) okolne nekropole ukazuju na pretpostavku

da je u njihovoj neposrednoj blizini postojalo odreeno naselje u srednjem vijeku, iji su pokojnici

pokapani na te lokalitete.

Podruje Boinog groblja gravitira i vrlo je blizu dananjeg sela Djedovog Dola koje je

takoer u arheolokom smislu manje-vie nepoznato, ali njegov toponim aludira na Djeda,

predvodnika srednjovjekovne Crkve bosanske, odnosno djedovsko sjedite. Pored toga susjedno

selo Djedovom Dolu je Otigoe. Ono takoer u svom toponimu posjeduje morfem goe,

odnosno gosti (prilino dobro poznati slubenici unutar Crkve bosanske), to sve skupa navodi

na pomisao da je taj kraj u razvijenom srednjem vijeku predstavljao svojevrsno vjersko sredite, ali

ipak treba priznati da je za takvu hipotezu neophodno vre uporite u povijesnim izvorima. Iznad

Djedovog Dola postoji brdo Gradac koje predstavlja vrlo malo istraen prapovijesni lokalitet. Inae,

u naim krajevima ovakvi toponimi (Grad, Gradac, Gradina) iniciraju na mjesta gdje su nekad

postojale prapovijesne naseobine na kojima se nerijetko znao ouvati kontinuitet ivljenja kroz

antiku i srednji vijek zbog ega su takvi lokaliteti danas u arheolokom smislu vieslojni. Ne treba

zanemariti ni injenicu da je jo od antikih vremena ovim krajem prolazio karavanski put koji je

preko planine Pogorelice spajao dolinu Neretve i Ramu sa srednjom Bosnom. Sve u svemu

navedeno samo po sebi inicira na viestoljetni boravak ovjeka na ovom, odnosno uem podruju

nekropole. Unutar toga na ovom mjestu ostaje nepoznanica tko je bio Boo po kojem je lokalitet

dobio ime. Sve u svemu, pokojnici s ove nekropole su uglavnom ivjeli od zemljoradnje i stoarstva

jer im je to nametnuo prirodni ambijent okoline koja ih je okruivala, a potom i od brojnih

rudarskih poslova kojih u to vrijeme nije manjkalo u ovom kraju.


9

PRILOG 1.


10

PRILOG 2.

Nekropola prije ienja lokaliteta

Nekropola tijekom ienja lokaliteta


11

Nekropola nakon ienja lokaliteta (fotografija br. 1)

(fotografija br. 2)


12

(fotografija br. 3)

Sanduk s motivom kria


13

Sljemenjak s motivom polumjeseca

Ploa s motivom tita


14

Usamljeni sljemenjak u podnoju Orozove stijene


15

LITERATURA:

- uro Basler, Kreevo-Kiseljak-Fojnica, GZM, Arheologija, Nova serija, sv. IX, Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1954., 299.-306.

- Enver Imamovi, Najstarije razdoblje (prethistorija i antika), Fojnica kroz vijekove, Skuptina optine Fojnica-Veselin Maslea, Fojnica-Sarajevo, 1987., 9.-35.

- Enver Imamovi, Podruje Fojnice, Kreeva i Kiseljaka u rimsko doba, Nae starine, Broj XIII, Zavod za zatitu spomenika kulture NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972., 193.-

204.

- Marjan Drma, upa Lepenica, Historijska traganja, Broj XIV, Institut za istoriju, Sarajevo, 2014., 9.-99.

- Milo Juki, Deevice (Pregled povijesnih zbivanja, toponomastika, sastav i podrijetlo stanovnitva), HKD Napredak-podrunica Kiseljak, Kiseljak, 2001.

- Pavao Aneli, Arheoloka ispitivanja, Lepenica (priroda, stanovnitvo, privreda i zdravlje), Nauno drutvo SR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1963., 151.-193.

- Vejsil uri, Prilozi poznavanju prehistorijskog rudarstva i talioniarstva broncanog doba u Bosni i Hercegovini, GZM, Godina XX, Knjiga 1., Izdanje Zemaljskog muzeja,

Sarajevo, 1908., 77.-90.

- Vlajko Palavestra, Historijska narodna predanja i toponomastika u Fojnici i okolini, GZM, Etnologija, Nova serija, sv. XXVII./XXVIII, Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo,

1973., 101.-153.

- Vladimir Dumbovi, Toponomastika Kreeva i okoline, Posebni otisak iz Dobrog pastira, Udruenje katolikih sveenika Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1975.

- efik Belagi, Steci-kultura i umjetnost, Veselin Maslea, Sarajevo, 1982.


16

Marjan Drma

Boino groblje the medieval necropolis near Fojnica

(Cleaning and evaluation of the locality)

Summary

In the paper, the author presents Boino groblje, the medieval necropolis which, the most

possibly, dates from the 15th century. It is located in the hills of Fojnica, about fifteen kilometres

away from the town, on the south-east side of it. It is especially significant to write about it because

there are almost no authors who write about it. The graveyard itself is considerably overgrown and

it is covered by plants, branches, leaves and moss. The local admirers of the cultural monuments

cleaned the graveyard on 25th of April in 2015., which was the necessary condition in order to start

writing about the locality more precisely. There are twelve evidently damaged monuments in the

necropolis. The damage was mainly caused by the weather conditions, but also the irresponsible

human factors may be the cause. However, we can say that originally, the formation of the

monuments was relatively good. The three of them, among these 12 monuments, are ornamented

by motives such as the image of the crescent, of the cross, or the helmet.

Keywords: locality, necropolis, graveyard, tombstone, ornaments.

NaslovnaMarjan rad

266494595 Drmac Marjan Bozino Groblje Srednjovjekovna Nekropola Kod Fojnice

Documents

Transcript of 266494595 Drmac Marjan Bozino Groblje Srednjovjekovna Nekropola Kod Fojnice