Leksikon književnika bih

8/22/2019 Leksikon knjievnika bih

1/180

Mirko MarjanoviLEKSIKONHRVATSKIH

KNJIEVNIKABOSNE

I HERCEGOVINEOD NAJSTARIJIH

VREMENADO DANAS


2/180

HRVATSKA KNJIEVNOST BOSNE I HERCEGOVINE U 100 KNJIGAKnjiga 1.Utemeljitelj edicije

MATICA HRVATSKA SARAJEVO

IzdavaiMATICA HRVATSKA SARAJEVO

HKD NAPREDAK SARAJEVO

Ureivako vijeeJosip Baoti

Marko DragiVlatko Filipovi

Marko KaramatiVeselko Koroman

Luka MarkeiMirko MarjanoviRadovan Marui

imun MusaMile PeordaKreimir egoFranjo Topi

Glavni urednikMirko Marjanovi

Zamjenik glavnog urednikaMile Peorda

UredniciMarko Dragi, Marko Karamati (Starija hrvatska knjievnost BiH), Josip Baoti, imun Musa (Nov

hrvatska knjievnost BiH), Vjekoslav Boban, Mile Peorda, Kreimir ego (Suvremena hrvatskaknjievnost BiH)


3/180

Mirko MarjanoviLEKSIKON HRVATSKIH KNJIEVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE OD NAJSTARIJIVREMENA DO DANAS

MATICA HRVATSKASarajevo

HKD NAPREDAKSarajevo

2001.


4/180

PREDGOVOR

U ovaj Leksikon uvrstio sam knjievnike ija je pripadnost hrvatskoj duhovnoj iknjievno-jezinoj tradiciji Bosne i Hercegovine neupitna, a koji su roeni u Bosni iHercegovini, kao i one koji su roeni izvan nje a ivjeli su u njoj i stvarali.

U Leksikon sam uvrstiosamo autore s knjievnim ostvarenjima (pjesnike, romanopispripovjedae, esejiste, knjievne kritiare, putopisce, dramske pisce, pisce za djecu, ljetopiscememoariste, autore knjievnih crtica i biljeki, svjedoenja i sl.), i to ne samo one koji su svoja

djela tiskali u knjigama, ve

i one koji to za ivota nisu uspjeli uiniti, osim u periodici.U Leksikonu se ne nalaze knjievnici iz BiH i Hrvatskemuslimanskog podrijetla, jer j

njihovo djelo, u knjievno-povijesnom i kritikom smislu, ve obraeno u slinim publikacijamu Hrvatskoj i jer su se drutveno-politike prilike za takav posao i u Bosni i Hercegovinistubokom promijenile.

Tu prije svega mislim na knjievnike muslimanskog podrijetla izmeu dvaju ratovameu kojima su: Salih Ali, Salih-beg Akamovi, Safet-beg Baagi Redepai, AbdurezakHifzi Bjelavac, Mehmed auevi, Demaludin auevi, Husnija engi, Enverolakovi,Musa azim ati, Vejsil uri, Mehmedalija Mak Dizdar, Abdulah Dizdarevi, Husejin oRasim Filipovi, Mustafa H. Grabanovi, Kasim Guji, Osman Nuri Hadi, Fadil Hadi,Muhamed Hadijahi (koji o ovome problemu raspravlja u svojoj knjizi Hrvatska muslimansk

knjievnost prije 1878. godine, Sarajevo, 1938.), Hadi Mehmed Handi, Read Kadi

,Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak, Riza-beg Kapetanovi Ljubuak, Hasan Kiki, Hamdija

Kreevljakovi (autor djela Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912.) ,Dafer-beg Kulenovi, Nahid Kulenovi, Mehmed Delaludin Kurt, Ademaga Mei, EdhemMulabdi, Hamdija Muli, Ahmed Muradbegovi, Abdurahman Nametak, Alija Nametak, FehHasan Nametak, emsudin Sarajli, Fehim Spaho, Hamid Ekrem ahinovi, Munir Ekremovahinovi, Murat uvali, Mahmud Tralji, Seid M. Tralji, Demila Hanumica Zeki, OmerZubri, Ismet uni, i dr. Ne zaboravljam ni genarcije nakon II. svjetskog rata (njihova imenaneu nabrajati), iji su se predstavnici za ivota opredjeljivali kao hrvatski knjievnici i koji susvojim ukupnim djelovanjem pripadali hrvatskoj knjievnosti, to neki od njih, jo ivui, i das ponosom potvruju, dok se drugi povlae i izjanjavaju iskljuivo za bonjaku knjievnost, neka taj sloeni problem ipak ostane izvan ovoga Leksikona.


5/180

U Leksikon nisu ukljueni pisci latinskih gramatika (poev od Stjepana Marijanoviadanas), niti jezikoslovci (D. Brozovi, Krunoslav Pranji, Josip Baoti, Ivo Pranjkovi, i, dakasvi oni prije njih), niti iskljuivo teoloki pisci, filozofi i povjesniari.

Podatke o uvrtenim autorima u ovaj Leksikon pronalazio sam na vie izvora, koji eovdje biti navedeni, ali, naalost, i u njima su bili nepotpuni, kako za knjievnike iz razdobljastarije i novije hrvatske knjievnosti u BiH tako i za suvremene. I ovo je, dakako, ilustrativanprimjer naega nemara prema vlastitim duhovnim i kreativnim vrijednostima, koje doBio-bibliografije starijih hrvatskih pisaca Bosne iHercegovine Veselka Koromana u asopisuivo(1979.), potom Biobibliografije hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do godine 1918. iBiobibliografije hrvatskih pisaca izmeu dvaju ratova Ivana Alilovia (1986/1989.), te antologVeselka KoromanaHrvatska proza Bosne iHercegovine od Matije Divkovia do danas (1995

Hrvatsko pjesnitvoBosne i Hercegovine od Lovre Sitovia do danas (1996.), kad je u pitanjuknjievno stvaralatvo, nikada nisu bile objedinjene, na jednome mjestu, kako to nastojim uin

makar i s manjkavostima, i u ovom svom Leksikonu. Alilovieve bio-bibliografije i KoromanoKronoloka bio-bibliografijahrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine, tiskana u navedenimantologijama (koja, osim datuma o roenju, i smrti, za umrle, nema drugih podataka oivotopisima obraenih autora), uveliko su mi olakale ovaj posao, iako su i one nepotpune, beoko 200 suvremenika. Neke podatke za ovaj Leksikon, dakako, pronaao sam i u starijojliteraturi: kod Filipa Lastria (Epitome vetustatum Bosnensis provinciae, Ancona, 1776./Preglstarina Bosanske provincije, Veselin Maslea, Sarajevo, 1977.), Ivana Franje Jukia (Bosanskiprijatelj, sv. I i II, 1850., 1851.), Jake Matkovia (Biobibliografija bosanskih franjevaca,Sarajevo, 1896.), Mihaela Napotnika, ime Ljubia, Hamdije Kreevljakovia (Kratak pregled

hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912.), Julijana Jelenia (Biobibliografija franjevacBosne Srebrenike, I, Zagreb, 1925.), Safvet-bega Baagia (Znameniti Hrvati Bonjaci i

Hercegovci, Zagreb, 1931.), Muhameda Hadijahia (Hrvatska muslimanska knjievnost prije1878., Sarajevo, 1938.), Kreimira Georgijevia (Hrvatska knjievnost od 16. do 18. stoljea usjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.).

U ovaj Leksikon knjievnici nisu birani na temelju vrijednosnog, odnosno, apsolutnogestetskog kriterija. Eksluzivnost takve vrste ovaj je Leksikon iskljuio, jer bi to za njega bioprvorazredni luksuz, i jer se radi o knjievnosti na koju je takav kriterij jednostavno neprimjenpogotovu u pokuajima prvoga sagledavanja cjeline njezina povijesnoga razvoja. U njemu, istiima dosta autora, iz novijeg i suvremenog razdoblja posebice, ija djela i taj rigorozni kriterij ikako zadovoljavaju, to hrvatskoj knjievnosti u ovoj zemlji daje znaenje respektabilneknjievnosti, ali i onih ija nam djela pruaju samo psiholoke, socijalne, vjerske i moralneinformacije, izdanije negoli estetike. Za malu knjievnost kakva je hrvatska u BiH i to je bitn


6/180

jer se i takvim djelima potvruje njezin povijesnokulturni kontinuitet, na razne naine ometan,pogotovu u smislu nacionalnoga odranja u vienacionacionalnoj sredini.Sve informacije o autorima uvrtenim u ovaj Leksikon, do kojih sam u ovom

iscrpljujuem poslu za pojedinca, ali i za skupinu strpljivih istraivaa, inae, dolazio teko,svedene su na ono najbitnije: u ivotopisima sam zadrao samo najznaajnija mjesta, uz tiskandjela ostavio sam samo godinu prvoga izdanja, ne i ponovljenih, ne i naslov nakladnika i mjestkojemu je nakladnik djelovao (to KoromanovaKronoloka bio-bibliografija ima). Uz svakogautora, kao prvu informaciju o njegovoj anrovskoj profiliranosti, izvukao sam odrednice:pjesnik, romanopisac, pripovjeda, itd. prema njegovoj bibliografiji, bez obzira na to jesu li djobjavljena kao knjige ili samo u periodici, ili su jo u rukopisu (kod najstarijih i gotovozaboravljenih), potujui knjievnu vrstu u kojoj se on okuao i afirmirao. (U tom smislu neka

djela, u nedostatku podataka u pretraenim izvorima, naalost, ostala bez anrovskih odrednickao i godina prvih izdanja.) Odrednicompisac oznaio sam sve autore iji su opusi preteitoneknjievni, ali u kojima ima i knjievnih ostvarenja. Drutvene i politike funkcije izostavio iz ivotopisa skoro svih autora koji su ih imali/imaju (kod nekih ih, u nedostatku drugih, nikaknisam mogao izbjei), kao i podatke (i u sluajevima kada su mi bili dostupni) koji detaljnijeopisuju cjelinu njihovih ivota, u kojoj je kod pojedinaca bilo uistinu dramatinih i traginihrazdoblja (uhienja, progona, politikih suenja, uskraivanja graanskih prava i sl.), smatrajuda oni i nisu za ovakvu vrstu publikacije bitni koliko jesu za neku drugu, srodnu i zahtjevniju. isti nain odnosio sam se i prema podatku o lanstvu knjievnika u knjievnikoj udruzi, i naregionalnoj i na dravnoj i na meunarodnoj razini, ali ne i prema lanstvu u institucijama kaksu akademije znanosti i umjetnosti. U Leksikonu sam zadrao podatke o prijevodima na strane

jezike kod onih knjievnika kod kojih sam ih uspio pronai.Ovaj Leksikon se nije uputao u ocjenu knjievnih opusa, niti u onim sluajevima kad

sam kao njegov autor o opusima pojedinaca imao izgraen sud (mislim na svoje suvremenikesam djela pratio i kao knjievni kritiar), jednostavno zato to ovome Leksikonu to i nije bio c(Tu ocjenu e, nadam se, iskazati budui povjesniari hrvatske knjievnosti Bosne i Hercegovako ih u dvadeset prvom stoljeu, u koje smo zakoraili, a kojemu prethodnik u naslijee donove osnaen pokret ope globalizacije, kao istraivaa nacionalnih vrijednosti, uope i bude!?)Knjievne i drutvene nagrade (osim kod Andria Nobelovu) nisam navodio niti kod jednogknjievnika koji se njima zakitio, ne zato to ih smatram prolaznim i nebitnim, ve zato da bihovome Leksikonu i na taj nain osigurao to manji prostor. On je namijenjen svakodnevnojuporabi, kao prva informacija znatieljniku, i zato je u njemu tek minimum relevantnih injeni

Do tonih podataka o kolovanju kod svih autora nisam mogao doi: kod jednih supotpuni, biljee sve stupnjeve akademske izobrazbe, kod drugih su jednostavno nedokuivi.


7/180

Sve u svemu, ujednaavanje kriterija u obradi ivotopisa, emu sam, dakako, teio,ovisilo je o dostupnim podacima u ivotopisima pojedinih knjievnika. Propusti te vrste, daklebili su mi nametnuti, njihova narav nije u metodolokoj nedosljednosti, ve u iznuenojneujednaenosti.

Bibliografije suvremenika dopunjavao sam do posljednje redakcije Leksikona (prosin2000.), ali mi ni one, naalost, kod svih autora nisu bile dostupne. Obeanja pojedinaca, kojimsam se obraao, da e svoje bibliografije dopuniti najnovijim naslovima, nisu u svim sluajeviispunjena. Krivnju za propuste takve vrste, koji su zanemarljivi, dijelim, dakle, s timnezaintersiranim i nemarnim pojedincima, javno pozvanim da to uine za svoju korist (Hrvatsmisao broj 14/2000.).

Najstariji autor u ovom Leksikonu roen je 1333. godine, Bartol Alvernski, a najmla

1972, Bernard Marijanovi. (Na 1972. goditu, i na izdanjima tiskanim do konca 2000. godinesam se zaustavio, neka netko drugi, kasnije, nastavi!) Za knjievnog povjesniara na tom

vremenskom prostoru od oko 650 godina jedne jo neistraene knjievnosti ima uistinuzanimljivih podataka. I svojom svedenou na ono najbitnije Leksikon ga obavjetava o tomekada su se u toj knjievnosti pojedini knjievni oblici javljali, kako su se razvijali, i, uope, kase ta knjievnost, usprkos svemu, ipak odrala u svim nijansama svoje osobitosti i kako je i kazapoela svoju korespondenciju s modernim vrijednostima Europe i svijeta, s kakvim idejama kakvim temama, s kakvim stilom i izrazom.

Kao to sam ve rekao, u Leksikonu su samo autori koji su u svom opusu, to je upojedinim sluajevim najmanje knjievnog karaktera (starija knjievnost, na primjer), imali iknjievne domete, bez obzira na knjievni oblik u kojemu su ih ostvarili i bez obzira na

umjetniku razinu tih dometa. U Leksikonu su nali mjesta i najmla

i autori, koji su svoja prvdjela objavili u tek minulom ratu, iju vrijednost knjievna kritika tek treba ocijeniti, a bez koj

bi, po mome sudu, ovaj Leksikon bio nepotpun, ma kakva ta ocjena kritike bila. Oni su nada oknjievnosti, pa ih ni ovaj Leksikon, koji hrvatsku knjievnost Bosne i Hercegovine sagledavanjezinoj ukupnosti, nikako nije mogao niti smio zaobii.

Podsjeam da je prva verzija ovoga Leksikona, s pozivom svima koji su mogli njegovnedostatke otkloniti, objavljena uHrvatskoj misli broj 14 za 2000. godinu. Za nekolicinuknjievnika u toj verziji podatke sam dobio odKreimira ege, Andrije Stojia, fra AndrijeNikia, fra JozeMihaljevia, fra Marka Karamatia (pomogao mi je prikupiti i ilustrativnimaterijal za Leksikon) iDragana imovia, na emu im iskreno zahvaljujem. Gotovo punugodinu otklanjao sam nedostatke u toj verziji, dopunjavajui je novim imenima, a ispravke idopune pristizale mi kako od pojedinih autora tako i od itatelja i suradnikaHrvatske misli. Mnjima su posebno marljivi bili:Ivan Boievi, Ante Kraljevi, Tomislav ari (Zagreb),AntoOrlovac (Banja Luka), Tomo Vuki (Sarajevo),Mato Nedi (Oraje),Zvonko Dragi (Mostar


8/180

Svojim prilozima oni su dopunili Leksikon za oko 50 novih imena, i zato im izraavam posebnzahvalnost. Istu zahvalnost upuujem i akademikuDragutinu Tadijanoviu, gospodinu StjepanSuiu (Zagreb) i gospodinuPavlu Ravliu (Zadar), koji su me pismeno, odnosno telefonomupozorili na pogrene podatke kod nekolicine knjievnika u Leksikonu, koje sam preuzimao iznavedene literature uvjeren da su toni.

U verziji Leksikona objavljenoga u Hrvatskoj misli, bez ikakvih podataka, bili sunavedeni Stjepan Boban, Franjo uri, Drago KolakiFranjo Krizmani. Kako do njihovihpodataka (izuzimajui Franju uria) do posljednje redakcije Leksikona, kao samostalne knjignisam mogao doi, njihova imena "preselio" sam u ovaj predgovor. U verziji Leksikona tiskanuHrvatskoj misli bez ivotopis je bilo tridesetak knjievnika. Naalost, osim jednoga koji midostavio svoj ivotopis, navedeni knjievnici su bez svojih ivotopisa i u ovoj knjizi. Njihovoj

skupini pridruili su se ieljko Roje iIvica Tomi, naknadno uvrteni u Leksikon.U konanu verziju Leksikona uvrstio sam 501 knjievnika (u prvoj ih je bilo 427). U

ovoj nemaIve Kozaranina. Prema tvrdnji njegova sina, o kojoj me je pismom izvijestioknjievnik Ivan Boievi, Ivo Kozaranin nije roen u Bosanskoj Dubici, nego u Hrvatskoj, anikada nije ivio u Bosni. Mimo utvrenih kriterija, dakle, nije mogao ostati u Leksikonu, kojeuz njega, naknadnom provjerom podataka, nije ispunila niti Dijana Burazer.

Na kraju, kazat u jo ovo: mogue je da ovaj Leksikon, iako je to njegovom autoru bjedan od prvenstvenih ciljeva, ipak nije obuhvatio sva imena hrvatskih knjievnika Bosne iHercegovine. Neka i te njegove nedostatke otkloni netko drugi, ostavljam mu, nije to neskromrei, solidnu osnovu, koja je meni i te kako nedostajala u ovom poslu.

Sarajevo, 1996.-2000.Na temelju ovoga Leksikona Ureivako vijee edicijeHrvatska knjievnost Bosne i

Hercegovine u 100 knjiga utvrdilo je i njezinu strukturu i njezin sadraj. U ediciju je uvrstilo 350knjievnika (iz starije i novije 179, rasporeenih u 7, a iz razdoblja devetnaestog i dvadesetog stoljea171, rasporeenih u 88 knjiga). Po dvije knjige u ediciji izdvojilo je za kodekse, zbornike, epigrafiku,povelje, darovnice, oporuke, kronike, rodoslove, legende i ivotopise, i hrvatsku usmenu knjievnostBosne i Hercegovine (lirske pjesme, epske pjesme, prie, drame, sitni oblici). U svojim prosudbama koe autorima osigurati mjesto u ediciji, lanovi Ureivakog vijea nisu se rukovodili apsolutnim estetskkriterijem, karakteristinim za ekskluzivistike izbore. Rukovodili su se kriterijima koji ne iznevjeravajprimarne estetske zahtjeve i ne zanemaruju odnjegovan knjievni ukus u djelu svakoga autora uvrtenoovaj veliki izdavaki projekt, iji jeLeksikon prva knjiga. Podatak da je izvan edicije od ukupno 501,

koliko sam uLeksikonu uspio registrirati knjievnih autora, ostao 151 knjievnik, tako

er je ilustrativanastojanja Ureivakog vijea da u ediciju uvrsti djela knjievnika nesporne umjetnike kvalitete. Posepozornost, u tom smislu, poklonjena je knjievnim stvaraocima svih generacija iz razdoblja devetnaest


9/180

dvadesetog stoljea, u

ijim je djelima Ure

iva

ko vije

e prepoznalo vrhunce hrvatske knjievnosti Boi Hercegovine, njezine najzrelije umjetnike domete, okrunjene i Nobelovom nagradom jednome od nj

(Ivi Andriu), pa je zato ovome razdoblju u ediciji osiguralo najvie knjiga (88). Kombinacijompanoramskog, primijenjenog ponajprije na autore starijeg i novijeg razdoblja hrvatske knjievnosti BosHercegovine, i antologijskog kriterija, primijenjenog na autore iz razdoblja devetnaestog i dvadesetogstoljea, u kojemu je hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine autorski bila i najplodnija i umjetnikinajuvjerljivija, Ureivakovijee je ovom edicijom uspjelo ostvariti cjelovitu i raskonu sliku hrvatskeknjievne rijei Bosne i Hercegovine nastalu u vremenu od sredine XIV. do konca XX. stoljea.


10/180

LEKSIKONHRVATSKIH

KNJIEVNIKABOSNE I

HERCEGOVINEOD NAJSTARIJIH

VREMENADO DANAS


11/180

A


12/180

Adami, Anto(Donji Kladari, Modria, 15. svibnja 1942.). Novinar i pripovjeda.Osnovnu kolu pohaao u rodnom mjestu, gimnaziju zavrio u Gradacu, Uiteljskukolu u Derventi. Diplomirao na Pedagokoj akademiji u Beogradu. Pripovijetke i prozne zapiobjavljivao u zagrebakom Poletu, Posavskom glasniku i drugim listovima. Radio kao novinarModrii i bio dopisnik Radio Sarajeva iz Modrie.

Djela: Pripovijetke i prozni zapisi u listovima i asopisima.Alaupovi, Tugomir (Dolac kod Travnika, 18. kolovoza 1870. Zagreb, 9. travnja 1958.)Pjesnik i pripovjeda

Osnovnu kolu zavrio je kod franjevaca u Docu, gimnaziju u Travniku, Sarajevu iZagrebu. Studirao slavistiku i klasinu filologiju u Zagrebu i Beu. Bio profesor gimnazije uSarajevu, ravnatelj Velike gimnazije u Tuzli, savjetnik odjela za kolstvo i nadzornik srednjih

kola u BiH. Zbog jugoslavenske orijentacije otputen je iz slube 1915. i stavljen pod krivinsud kao veleizdajnik, zatim osloboen. Godine 1916. je umirovljen i interniran u Franjevakisamostan u Sarajevu. Godinu dana kasnije preseljava u Zagreb i postaje tajnikom Maticehrvatske. U Sarajevu je ponovno 1918. godine, postaje lanom Narodnog vijea DS, tepovjerenikom za prosvjetu i bogotovlje. Do 1920. je ministar za vjeru u prvoj vladi KraljevinSHS u Beogradu, onda i ef povjerenstva za prosvjetu u Zemaljskoj vladi u Zagrebu i privremepokrajinski namjesnik u Hrvatskoj i Slavoniji. I nakon drugog umirovljenja 1922. je aktivan: pje lan, potom i predsjednik Dravnog savjeta, te osniva i lan Demokratske stranke. Konanumirovljen 1929. kada se povlai u Zagreb, gdje ostaje do smrti.

Djela: Nesuenica (ep, 1893.), Nae rane (ep, 1898.), Probrane pjesme (1902.); IspodVlaia (pjesme), Sjene i uspomene (pripovijetke), Iz starog zaviaja (pripovijetke), studija o

Marijanu unjiu (1906.), studija o Ivanu Frani Jukiu (1907.) i fra Grgi Martiu (1907.),Radoslav krstjanin (dramski spjev, u rukopisu).Alfirevi, Frano (Zadar, 11. rujna 1903. Zagreb, 2. veljae 1956.). Pjesnik, esejist iputopisac.

Zavrio romanistiku i slavistiku u Zagrebu. Kao gimnazijski profesor radio u TrebinjuSarajevu, Beogradu, Zemunu i Zagrebu. Prevodio s talijanskog i francuskog jezika.

Djela: Pjesme (1934.), More i daleki gradovi (pjesme, 1941.), Putopisi i eseji (1942.),Izabrane pjesme (1952.), Proza (1956.), Izabrane pjesme (1963.), Izabrana djela (1969.).Alilovi, Ivan (Ruii, Grude, 25. veljae 1927.). Istraiva knjievne i kulturne prolostiBosne i Hercegovine.

Puku kolu zavrio u rodnom mjestu, potom poloio prijemni ispit za upis u

franjevaku Klasinu gimnaziju na irokom Brijegu. Meutim, gimnaziju nije nastavio. Do upu Vidovievu dopisnu kolu u Sarajevu, ija je etiri razreda uspio zavriti, bavio sepoljoprivredom u Ruiima. Od 1941. do konca rata radi kao uitelj u Borajni (opina Vitina)


13/180

pomonoj koli u Blaeviima, a potom polae III. pedagoki teaj u Mostaru. Radi kao uiteljvie mjesta, a esto mu je taj posao i uskraivan bez ikakvih objanjenja. Na Vioj pedagokojkoli u Mostaru zavrava studij hrvatsko-srpskog jezika i jugoslavenskih knjievnosti i od tadaslubuje kao nastavnik materinskog jezika u Viru, Posuju i Klobuku. Upisuje se na studijknjievnosti u Skopju: tamo ga, zbog jednog pisma upuenog roaku u Pariz, sumnjie i ispitukao antikomunistu, te razmilja da prekine studij. Biskup Smiljan ekada, s kojim je bio u vezodvraa ga od toga i materijalno ga pomae da nastavi studij. Kao apsolvent radi na Medicinski Muzikoj koli u Mostaru, ali, kako jo nema diplomu, ubrzo gubi i taj posao, a vraa mu senakon diplomiranja. Komunisti ga potom optuuju da u mostarskom pododboru Matice hrvatskoji u to vrijeme u tom gradu nije ni postojao, djeluje kao nacionalist. Godine 1970. uhien je osuen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora, nikada se vie nije uspio zaposliti kao

profesor.Djela: Pustinjakove pripovijetke iz seoskog ivota zapadne Hercegovine (izborpripovijetki Martina Mikulia, 1972.), Tri zaboravljena imena iz kulturne prolosti Hercegovin(1974.), Duhan i ivot naroda u Hercegovini (1976.), Hrvatski narodni obiaji u Hercegovini(1977.), Dr. Ante Radi, velikan hrvatske kulture (1979.), Tragom hrvatske kulturne batine uHercegovini (1980.), Hercegovci u hrvatskoj poeziji (izbor, 1982.), Hrvatski pripovjedai izHercegovine (izbor, 1983.), Biobliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do godine 19(1986.), Biobliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine izmeu dvaju ratova (1989.).Alkovi, Marijan (Bukovlje, Slavonski Brod, 4. prosinca 1879. 24. travnja 1953.). Proznpisac.

Za ivota objavio jedno djelo: Put: Beograd-Sofija-Carigrad (1911.) i u periodici

nekoliko novela. Na objavljivanje jo ekaju njegovi rukopisi: Put po Italiji, Vojnike biljekeSrbija.Alvernski, Bartol (okolica Alverne, Italija, oko 1333. Cetina kod Vrlike, 1444.). esti viBosanske vikarije, pisac.

U Bosnu doao kao sveenik sa zadatkom da obraa krstjane bosanske crkve. Naujezik bosanskih Hrvata i stekao ugled dobrog poznavatelja drutvenih i crkvenih prilika utadanjoj Bosni. Bosanskom vikarijom upravljao u vie navrata (1366.-1375, 1378.-1381, 1391408.). Osim djela pravnog sadraja Statua super regimine fratrum sacri conventus Syon,napisao i teoloki spis Tractatus, quomodo debemus nos ponere ad recipiendum corpus ChristiJeleni je o njemu zapisao: Na knjievnom polju je praotac Bosne Srebrene.Ani, Ivan (Lipa kod Duvna, 11. veljae 1624. Ancona, 24. srpnja 1685.). Pisac.

Osnovnu naobrazbu stekao je vjerojatno u ramskom samostanu, u kojem je 1643.zareen kao franjevac. Gimnaziju je pohaao u Velikoj, filozofsko-teoloki studij zavrio je uCremoni (tri godine), Bressanoni (1650.-1651.) i Napulju (1651.-1653.).


14/180

U Asizu zapoinje 1676., a u Loretu dovrava 1677. djelo Vrata nebeska i ivot viniIste godine tiska u Rimu Ogledalo misniko. Pisaodumanskim ikavsko-tokavskim jezikom, sluei se latinicom u kojoj su prepoznatljivielementi bosanice. Njegovi prijevodi s latinskog su i danas rjeiti primjeri dobrog poznavanjaovoga jezika.

Osim tiskanih njegovih djela, sauvana su i dva opirnija u rukopisu. Prvi jeautobiografskog karaktera (napisan 1679.), a drugi je izvjee o stanju Bosne Srebrene (1680.)Andri, Ivo (Dolac kod Travnika, 9. listopada 1892. Beograd, 13. oujka 1975.).Pripovjeda, romanopisac, pjesnik, esejist. Dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost (1961.godine).

upnik crkve Svetoga Ivana Krstitelja u Travniku, u naselju Zenjak, Juraj Puek, upis

ga je u Maticu roenih pod rednim brojem 70 devetog listopada 1892. kao sina rimokatolikaAntuna Andria, podvornika, i rimokatolkinje Katarine, roene Peji.Djetinjstvo je proveo u Viegradu gdje je zavrio osnovno obrazovanje. Gimnaziju je

uio u Sarajevu i maturirao 1912. godine, a doktorirao povijesne znanosti u Grazu s temom:Razvoj duhovnog ivota u Bosni pod uticajem turske vladavine.

Kao srednjokolac i student sudjelovao je u akcijama Mlade Bosne, revolucionarneorganizacije jugoslavenske omladine. Na samom poetku Prvog svjetskog rata, dok se nalazio oporavku u Splitu, hapse ga austrijske vlasti. U razdoblju od 1914. do 1917. Andri prolazi krosplitski, ibenski i mariborski zatvor. Po izlasku je protjeran prvo u Ovarevo (kod Travnika),potom u Zenicu. Tisuu devet stotina osamnaeste, dok rat jo traje, Andri je u Zagrebu, gdje sVladimirom oroviem, Brankom Maiem i Nikom Bartuloviem pokree asopis Knjievni

jug. Od 1921. do 1941. Andri je proveo u diplomatskoj slubi, obavljajui razliite dunoPrvo je na slubi u Ministarstvu pri Vatikanu, potom u konzulatima u Bukuretu, Trstu i GrazuNakon to je jedno vrijeme obavljao dunost tajnika u Ministarstvu, postavljen je za konzula uMadridu, a zatim je radio u konzulatima u Marseilleu i Parizu, u poslanstvu u Madridu iBruxellesu. Poetkom 1930. postao je tajnikom Stalne delegacije pri Drutvu naroda u eneviPotom je tajnik i savjetnik u Ministarstvu, a od 1937. pomonik ministra inozemnih poslova, o1939. opunomoeni izvanredni poslanik poslanstva u Berlinu.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Andri se povlai iz slube i knjievne javnosti. ivokupiranom Beogradu, ne pristajui na objavljivanje svojih knjiga, kao i pripovjedaka i pjesamu antologijama i zbornicima. U osloboenoj zemlji Andri je aktivan i kao pisac i kao kulturni

javni radnik.Prve knjievne radove stihove, objavio je kao srednjokolac 1911. i 1912. u Bosansvili. Kao student u Zagrebu objavljuje pjesme u Mladoj hrvatskoj lirici, a prikaze knjiga i


15/180

pjesama u Vihoru, Hrvatskom pokretu, Knjievnim novostima i Savremeniku (1914.). Bavi seprevoenjem (prevodi Otona upania, Josipa Murna Aleksandrova, Vladimira Levstika, akasnije i Volta Vitmena, Augusta Strindberga i dr.). U razdoblju od 1918. do 1920. razvija ivusuradnju s asopisima i listovima: Vihor, Hrvatska rije, Hrvatski pokret, Ideje, Jugoslovenskanjiva, Knjievni jug, Srpski knjievni glasnik, Venac, Nova Evropa, Knjievne novosti,Savremenik, i dr.

Djela: Ex Ponto (pjesme u prozi, 1918.), Nemiri (pjesme u prozi, 1920.), Put Alijeerzeleza (pripovijetke, 1920.), Pripovetke, I (1924.), Pripovetke (1931.), Njego kao traginijunak kosovske misli (1935.), Pripovetke, II (1936.), Gospoica (roman, 1945.), Na Drini upr(roman, 1945.), Travnika hronika / Konzulska vremena (roman, 1945.), Rzavski bregovi(pripovijetke, 1947.), Nove pripovetke (1948.), Pria o vezirovom slonu (1948.), Sjeme iz

Kalifornije (pripovijetka, 1948.), O Vuku kao piscu, o Vuku kao reformatoru (studija, 1950.),Prokleta avlija (pripovijest, 1954.), Lica (pripovijetke, 1960.), Zapisi o Goji (1961.), ena nakamenu (1962.), Sabrana djela, I-10 (1963.), Sabrana djela Ive Andria, 1-17 (1976.), OmerpaLatas (nedovreni roman, u okviru Sabranih djela, 1976.), Kua na osami (pripovijetke, u okviSabranih djela, 1976.), Znakovi pored puta (u okviru Sabranih djela, 1976.), Sabrana djela IveAndria, 1-17 (1981.).Andri, Ivo Mijo (anii, Tuzla, 17. studenog 1948.). Pjesnik.

Osnovnu kolu zavrio je u Lipnici, srednju u Tuzli, a Fakultet politikih znanosti iposlijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Uz poeziju, bavi se i znanstveniradom. Do sada objavio preko 50 znanstvenih radova u asopisima i zbornicima.

Djela: Podnebesje (pjesme, 1974.), Poniranje (pjesme, 1982.), Slovo o Mostu (pjesm

1997.), Pisma iz opsade (pjesme, 1998.), Tuni radijator (pjesme, 1999.), Kad pjesme zaute(pjesme, 2000.).Andrijaevi, Niko(Gradac, na moru, 24. sijenja 1882. Sarajevo, 25. srpnja 1951.).Pripovjeda.

Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, gimnaziju u Splitu, a filozofiju(zemljopis, geologiju, povijest i slavistiku) u Beu i Zagrebu. Doktorirao s temom: O vertikalnpomicanju obalne linije na sjeveroistoku Jadranskog mora. U Sarajevu je od 1911. godine, gdjprvo sudbeni prislunik, potom odvjetniki perovoa i odvjetnik.

Djela: Iz Neretvanske krajine (pripovijesti, 1907.), Antun Tresi, nadripjesnik imegaloman (sa Srekom Periiem, 1909.), Pripovijesti (1912.).Ani, Ljerka(Sarajevo, 18. srpnja 1959.). Spisateljica za djecu i prevoditeljica.

Osnovnu kolu i gimnaziju zavrila u Sarajevu, gdje je na Filozofskom fakultetudiplomirala anglistiku. Prvu bajku pod naslovom Biserna zvijezda objavila u Malim novinama1984. Prevodi s engleskog jezika.


16/180

Djela: Bajke zaboravljenog jezera (bajke, 1985.).Antunovi, Zdenko (Bugojno, 8. kolovoza 1960.). Pjesnik.Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Bugojnu. Diplomirao na Arhitektonskom fakulte

u Sarajevu.Djela: Pjesme u asopisu Novi i panoramama Svjetlost u mraku (1996.) i Petnaestoric

(2000.).Arapovi, Borislav (Biina, Nevesinje, 11. travnja 1935.). Pjesnik, pripovjeda, prevoditel

Nakon oeve pogibije 1942. u borbi s etnicima, mladost proveo uglavnom podomovima, u izbjeglitvu (1944.-1947.), i internatima. Diplomirao u Zagrebu na Ekonomskomfakultetu 1965., iste godine otiao u vedsku. Radio i studirao u Stockholmu, preao na slavisti 1984. doktorirao s temom Hrvatski bog Mars Miroslava Krlee. Nastanak, stil, anr, koja je i

objavljena na vedskom jeziku u Stockholmu 1984. U Stockholmu osnovao 1973. Institut zaprevoenje Biblije usmjeren na jezike Sovjetskog Saveza i do 1997. bio njegov direktor. Bio mje zabranjen ulazak u tu zemlju, ali je nakon perestrojke ta djelatnost u Rusiji dobila visokapriznanja, pa mu je Ruska akademija znanosti 1996. dodijelila poasni doktorat, a 1999. izabraje za inozemnoga lana te akademije. Osim u vedskoj, proveo nekoliko godina u izbjeglitvuradu, studiju i sl., u Austriji, Finskoj, Njemakoj, Engleskoj, Izraelu i nakon perestrojke uRusiji.

Djela: Zvonii (12 knjiica sa stihovima za djecu, 1977.), Djeja Biblija (s VeromMattelmki, 1983.), Hrvatski bog Mars Miroslava Krlee. Nastanak, stil, anr (disertacija navedskom, 1984.), Sin stgtlanda (na vedskom, biografija, 1988.), Iz nonog dnevnika(pjesme, 1989.), Tamnionik (pjesme, 1992.), Svim narodima i jezicima (spomen-knjiga o radu

Instituta za prevoenje Biblije, na vedskom, 1993.), Ki stgtlanda (s Linnom Johansson, vedskom, 1993.), Kamenopis (pjesme, 1993.), Biblijin svileni put (autobiografska spomen-knjiga o 25 godinjem radu Instituta za prevoenje Biblije 1973.-1998., na vedskom, 1997.),Hrvatski mirospis 1778. (knjievna studija, 1999.), Povratak hrvatskih pukovnija 1779.(knjievna studija, 2000.).Arapovi, Vera (Mostar, 1940.). Pjesnikinja, povremeno novinarka i prevoditeljica sfrancuskog i na francuski jezik.

kolovala se u Mostaru i Sarajevu (Filozofski fakultet, romanistika).Djela: Uporno trajanje (pjesme, 1983.), Vrijeme kunje/Temps des tnations (pjesme,

hrvatskom i francuskom jeziku, 1998.).Artukovi, Zlata(Klobuk, Ljubuki, 4. rujna 1944.). Pjesnikinja.

Osnovnu kolu pohaala u Klobuku, srednju medicinsku u Mostaru i Zagrebu, Fakultpolitikih znanosti (sociologija) u Sarajevu, gdje je zavrila i poslijediplomski studij.

Djela: Ljubav s mirisom kadulje (pjesme, 1971.), prie i putopisi u periodici.


17/180

B


18/180

Babi, ulvat, Sanja (Travnik, 26. oujka 1965.). Pjesnikinja i romanospisateljica.Profesorica knjievnosti Gimnazije u Vitezu.Djela: Oko rta Dobre Nade (pjesme, 1998.), Travniki nocturno (roman, 2000.).

Bago, Slavo Antin (itluk, 7. veljae 1939.). Pjesnik i pripovjeda.Djela: Odleprao golub mira (pjesme, 1994.), Zaigrao korak (pjesme, 1995.), Jee

didove prie (prie, 1998.).Bakari, Tomislav (Kljevci, Sanski Most, 10. sijenja 1940.). Dramski pisac i pripovjeda

Djela: Kako je umro grad (roman, 1966.), Hrvatski triptih (drame, 1988.), Malleusmaleficarum (drame, 1994.), Mrtva priroda s pticom (proze i drame, 1997.).Bakovi, Stanko (Guber, Livno, 22. listopada 1945.). Pjesnik.

Gimnaziju zavrio u Livnu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao sociologijufilozofiju, gdje je i diplomirao i magistrirao. Predaje sociologiju na Ekonomskom fakultetu uZagrebu.

Djela: Pjesme (1980.), No i san (pjesme, 1981.), Sunce i pepeo (pjesme, 1983.), Lepdue (pjesme, 1990.), Jutro i sjena (pjesme, 1990.), Zvjezdani oluj (pjesme, 1991.), Pononekrijesi (izabrane pjesme, 1994.), Kasna veer (pjesme, 1999.).Bakula, Petar ml. (Posuje, 29. listopada 1906. Zagreb, 17. travnja 1997.). Pjesnik ipripovjeda.

Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu, koje 1917. naputa i odlazi u Slavoniju. USandaku, Srijemu i Slavonskom Brodu radio kao radnik, uio razne obrte i zavriosoboslikarski. Kao pripadnik radnikog pokreta, proganjan i vie puta zatvaran. Radio je i kaoodvjetniki solicitator i trgovaki putnik u Zagrebu, od 1936. do 1946. slubovao je u Sredinjuredu za osiguranje radnika, a potom je obavljao poslove korektora, lektora i tehnikog uredni

Djela: Ogledalo vremena (pjesme, s V. Juriem, V. Maareviem i N. imiem,1936.), Herzegowinisches Dorf (prie, 1937.), Besplatno putovanje (pjesme, 1976.), Pjesme ipripovijetke (1997.).Bakula, Petar st. (Batin kod Posuja, 24. svibnja 1816. Mostar, 2. listopada 1873.). Pisa

Poetni humanistiki studij zavrio je u Kreevu, a filozofiju i teologiju u Lucci (ItalijPisao je na talijanskom, latinskom i hrvatskom jeziku djela iz raznih znanstvenih oblasti, od konajveu vrijednost ima njegov Schematismus.

Djela: Cenno storico Sulla provincia di Bosna (1848.), Breve compendio (1853.),Pisma svetoiskazana od Ercegovke redovnike uvodravi (1853.), I Martirii della missionefrancesca osservatne in Ercegovina (1862.), Hercegovina za devetnaest godinah vezirovanjaHali-paina (ep, 1863.), Shematismus (1867.), Pravo mudroznanje za svakog ovika (ep, 1867Pribogoljubna bavljenja (1869.), Politika za svakog ovika, I (1869.), Politika za svakog ovi


19/180

II (1871.), Prodanje i ivot Jozipa patrijarke (1871.), etiri dila godine (ep, 1871.), O francuski pruskom ratu 1870.-71. (ep, 1873.), Shematismus (1874.), Pjesme (1890.), Hercegovina prijegodina (1970.), Sentenze; Inno sulla creazione; Colletta di diversi et odi; Osservazione filozoficritiche; Sulla correzione dei nostri prossimi; Sveti Pavao apotol (pjesma, 2642 stiha), Juditaovvaro Holoferno (pjesma, 1014 stihova), ovjek, sunce, majmun (pjesma, 238 stihova), Italij(pjesma, 360 stihova), Pjesma o prvom stanju ovika (269 stihova), Popivke u ast Bl. DiviceMarije (7 pjesama), Uzdisanje naroda hercegovakog prama oboj majki Slavjanskoj (pjesma,477 stihova), ovjek, srea i nesrea (pjesma, 467 stihova), Pripravljanje na smrt (prijevod djeAlfonza Liguorija), Razliite pisme (prijevod 19 himna), Poziv redovnike mladei na nauke(rukopisi).Balti, Jakov (Bukovica kod Travnika, 30. oujka 1813. Ovarevo, 5. sijenja 1887.).

Ljetopisac.Osnovnu kolu pohaao je u Guoj Gori, filozofiju i bogosloviju studirao u MadarskBio duobrinik Hrvata u carigradskoj bolnici i predstavnik franjevaca Bosne Srebrene kod Po

Djela: Godinjak od dogaaja i promine vrimena u Bosni 1754.-1882. (1991.), Turskslovnica, ivot Marijana unjia (uniteni rukopisi).Balvanovi, Vladimir (Travnik, 25. kolovoza 1930. Bretanja, Francuska, 20. rujna 1970Esejist, knjievni i filmski kritiar, redatelj i scenarist

Puku kolu i gimnaziju zavrio je u rodnom mjestu, a Filozofski fakultet u Sarajevu.Kao redatelj potpisao 17 dokumentarnih filmova, napisao vie filmskih scenarija. O knjigama filmovima u sarajevskoj i parikoj periodici (ivio je u Parizu vie godina, a pred Parizom je iizgubio ivot u prometnoj nesrei) ostavio je zanimljive tekstove.

Djela: Razgovori sa akom (proza, 1972.), Magija slike (eseji, 1975.), Lao-ce: Tao teking/Knjiga Puta i Vrline (prijevod, u suautorstvu s Liu Kia Hvajom, 2000.).Ban, Danijel (Kreevo, 21. listopada 1857. 14. rujna 1939.). Ljetopisac.

Osnovnu kolu, nie razrede gimnazije i novicijat zavrio u Kreevu, prvu godinubogoslovije u akovu, ostatak u Ostrogonu. Kratko vrijeme puki uitelj u Kreevu, zatimkateheta na Djevojakoj koli sestara milosrdnica i Realnoj gimnaziji u Sarajevu. Doktorirao sbiblijskom temom: Evangelium quartum, ejus auctor, argumentum et scopus.

Djela: epe (monografija, 1877.), Kronika (rukopis u arhivu Franjevakog samostanKreevu).Ban, Hrvoslav(Stobi, Makedonija, 13. kolovoza 1924.). Prozaist i dramski pisac.

Od osmog mjeseca ivota ivi u Zagrebu gdje zavrava puku kolu i gimnaziju te

arheologiju i povijest umjetnosti. Od 1965. je u Rimu, studira bogosloviju i ureujepovijesnokulturnu rubriku hrvatskog programa Radio Vatikana. Godine 1972. zareen je zasveenika u New Yorku. Od mladih dana pie prozu i dramu. lan je Hercegovake franjevak


20/180

provincije i od povratka u domovinu (1992. godine) ivi u Franjevakom samostanu na Humckod Ljubukog.Djela: Bijeli plat, Slika istilita, Ulica tunog anela, Katarinski trg, Novoveki

djeak, Pod vjealima slave, Oklopnik, Zamka na Jurjevskom groblju, Opsada, Kuga podKamenitim vratima, Dvoboj na Markovom trgu, Buntovnik na Manhatanu, Hrvatski Parsifal(knjige proze i drame).Bandulavi, Ivan (Skoplje, danas Uskoplje, druga polovica XVI. st. prva polovica XVIIst.). Pisac.

Pretpostavlja se da je poetne nauke i humaniora zavrio u fojnikom samostanu,filozofsko-teoloki studij u Italiji. Suvremenik Matije Divkovia, prvi bosanski franjevac koji jsvoja djela tiskao latinicom.

Djela: Pitole i evanelja priko svega godita (1613.).Baoti, Anto (Kostr, 4. studenoga 1944.). Pisac.Osnovnu kolu pohaao u Tolisi i Oraju, a Srednju ekonomsku u Brkom. Studij pra

zavrio je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu 1969.Djela: Svjedoenja zatoenika srpskih logora iz Posavine (u suautorstvu s I. Iliem,

dokumentarna proza, 1995.), Rat i ivot (fotomonografija, Orako-amaka bojinica 1992.-191999.).Baoti, Miroslav (Kostr, Oraje, 3. oujka 1948. Zagreb, 6. travnja 1970.). Pjesnik.

Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Visokom, novicijat u KraljevSutjesci, godinu filozofsko-teolokog studija na Franjevakoj teologiji u Sarajevu.

Za kratkog ivota nije uspio objaviti niti jednu knjigu. Posmrtno mu je objavljeno

dvadesetak pjesama pod naslovom: Nemirni drvoredi. Dnevnik Posljednji drhtaji srca o etrdebolnikih dana jo je u rukopisu.Barbari, Mirko (Dragiina, itluk, 24. svibnja 1947.). Pisac.

Puku kolu zavrio u erinu, a selezijansku Klasinu gimnaziju u Krievcima.Filozofiju i bogoslovlje diplomirao u Zagrebu. U rujnu 1991. etnici ga zarobili u zadarskomzaleu.

Djela: Pozdrav iz Knina 10.10. 1991. (zatvorska sjeanja, 1999.).Barii, Rafo st. (Oevija, 24. srpnja 1797. iroki Brijeg, 14. kolovoza 1863.). Biskup ipisac.

Poetne i humaniorne nauke zavrio u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studij uTorinu. Jo kao student napisao dvije filozofsko-teoloke rasprave, a 1837. i 1838. uputio bekdvoru dvije spomenice u kojima opisuje teko stanje katolika u BiH.


21/180

Djela: Conclusiones ex universa philosophia selectae (1821.), Theses ex theologiaselectae (1823.), Pitole i evanelja (1840.), Paa duhovna (1842.), Obrana pravovjernoga ipravoslavnoga iliti rimokatolikoga svetenstva i naroda u Hercegovini turskoj (1853.).Barii, Stipo (Komarica kod Dervente, 1918. Doboj, 6. srpnja 1944.). Prozni pisac ipjesnik.

Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Visokom, a teologiju uSarajevu. Poginuo prilikom napada saveznikih ratnih zrakoplova na brzi vlak, kojim je putovnedaleko epa.

Djela: Pjesme Stipe Bariia (1976.), Tiha molitva (pjesme i proza, 1996.).Baruki, Andrija (Osredak kod Doboja, 11. studenoga 1805. Tramonica, 16. travnja1834.). Pjesnik.

Osnovnu kolu i humaniora zavrio je u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studijnastavio u Budimu (do 1834.). Nekrologij sutjekog samostana biljei da je bio Pota insignisLatinus. U tramonikoj Knjizi umrlih (Liber Mortuorum) o njemu je zapisano: Iuvenis hic potica multum excellebat.

Djela: Carmen elegiacumRaphaelis Barischich (1833.).Bai, Jakov (Tomislav Grad, 4. listopada 1902. Kalifornija, 1987.). Pjesnik i romanopisa

Podaci o njegovu kolovanju nepoznati. asnik u jugoslavenskoj vojsci, potom novinzagrebakih listova Merkur i Hrvatska pravica. U vrijeme II. svjetskog rata vojni atae NDH uBerlinu.

Djela: Knjiga bezimenih (dio pjesama potpisanih pseudonimom Vid Vidovi, izbjegllogor St. Martin kod Linza, Austrija, 1947.), Hrastov vor-vitez divljine (roman, 1969.), Ast

lirika (pjesme, 1988.).Bai, Stanislav (Broanac, Posuje, 15. travnja 1945.). Pjesnik, pisac za djecu, knjievnikritiar i novinar.

Osnovnu i srednju kolu zavrio u rodnom mjestu, a Uiteljsku u Mostaru. Kao uitelradio u selu Kae kod Vitine. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao povijestjugoslavenskih knjievnosti i hrvatsko-srpski jezik. U Narodnoj i univerzitetskoj bibilioteci Biradio kao struni suradnik. Urednik u Slobodnoj Dalmaciji u Zagrebu.

Djela: Glasnik (pjesme, 1969.), ilite (pjesme, 1973.), Mame i tate (pjesme za djecu1976.).Batini, Mijo Vjenceslav (Fojnica, 25. listopada 1846. 26. kolovoza 1912.). Pisac.

Osnove pismenosti stekao u Kupresu, humaniora je zavrio na Gorici kod Livna,filozofsko-teoloki studij poeo u Bosni, a nastavio u Italiji i zavrio u akovu. Prouavao nanarodnu i crkvenu prolost, osobito djelovanje franjevaca Bosne Srebrene.


22/180

Djela: Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih est viekova njihovaboravka, I-III (1881/83/87.), ivotopis fra Augustina Miletia (1883.), Njekoliko priloga kbosanskoj crkvenoj poviesti (1885.), Uticaj franjevaca na politike prilike u Bosni (1887.),Franjevaki samostan u Fojnici od stoljea 14.-20. (1913.).Begi, Tihomir (Posuki Gradac, Posuje, 9. srpnja 1957.). Pjesnik i novinar.

Nakon zavretka Gimnazije u Posuju, studirao hrvatsko-srpski jezik na Pedagokojakademiji u Mostaru, a potom na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Djela: Odsjaj daljina (pjesme, 1996.), Posuki zbornik (u koautorstvu, 1996.), Ljetopposuki (u koautorstvu, 1998.), Suze za tobom (pjesme, 1999.).Belovi, Bernadikovski, Jelena (Osijek, 25. veljae 1870. Novi Sad, 30. lipnja 1946Romanospisateljica i etnografkinja.

Osnovnokolsku naobrazbu stekla u Osijeku, niu gimnaziju zavrila kod asnih sestau akovu, a Uiteljsku kolu u Zagrebu, viu pedagoku u Beu i Parizu. Od 1894. do 1907. bje profesorica Trgovake kole u Sarajevu, potom dvije godine upraviteljica Vie djevojakekole u Banjoj Luci gdje je i umirovljena.

Djela: Sto i deset narodnih igara (1890.), Iskrice iz svjetske knjievnosti (aforizmi,1896.), Djeja psihologija dananjeg vremena (1899.), Poljsko cvijee (narodne prie, 1899.),Meanderi (1900.), Iz mog albuma (1900.), Razgovor cvijea (narodne prie, 1901.), Slikanje ndrvetu, glini, kamenu, koi i dr. (1901.), O prirodi hrvatske vezilake umjetnosti (1904.), Naekevice (1904.), Hrvatska itma (1905.), Album srpskih vezova (1906.), Hrvatski narodni vezov(1906.), O razvitku nae narodne tekstilne industrije (1906.), O renesansi nae vezilakeumjetnosti (1906.), Srpski narodni vez i tekstilna ornamentika (1907.), Mlada uiteljica (roma

1909.), Boinice (narodne pjesme, 1910.), Jabuka za dobru djecu u slobodnoj Jugoslaviji(1918.), Bijelo roblje (roman, 1923.), Jugoslavenski narodni vezovi (1933.). Prijevodi i raspravo pukom stvaralatvu junoslavenskih naroda na njemakom jeziku.Beljan, Mira (Dobrii, Tomislav Grad, 16. studenoga 1966.). Pjesnikinja.

Djela: I gnjev i bijeg (pjesme, 1993.), Sunce u venama (pjesme, 1996.).Benac, Aneta (Sarajevo, 16. oujka 1954.). Pjesnikinja, knjievna kritiarka, novinarka.

Puko i srednje obrazovanje zavrila u Sarajevu, kao i Fakultet politikih nauka (odjeurnalistike).

Djela: Plodan krag (pjesme, 1976.), Pria o Dadi (monografija o dadaizmu, 1989.),Crno sunce (pjesme, 1996.), Jutro s licem molitve (pjesme, 1997.).Beni, Bono (atii kod Kaknja, 1708. Kraljeva Sutjeska, 27. oujka 1785.). Ljetopisac.

Kao desetogodinak stupio je u Franjevaki samostan u Kraljevoj Sutjesci, u kojem jestekao osnovnu i srednjokolsku naobrazbu. Filozofsko-teoloki studij zavrio je u Italiji(Cremona). Zanimao se za nau narodnu i crkvenu prolost. Njegov Protocollum conventus


23/180

Suttiscae smatra se najvrjednijim i najopsenijim ljetopisom XVIII. stoljea na bosansko-hercegovakom podruju.Djela: Cum Auctor Epitome (1777.), Ljetopis sutjekog samostana (prireiva fra

Ignacije Gavran, 1979.).Benovi, Ljubica (Drinovci, 25. studenoga 1955.). Pjesnikinja.

Studij knjievnosti i filozofije zavrila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U osnovni srednjim kolama predavala hrvatski jezik i knjievnost. Utemeljiteljica asopisa za mlade adalje i njegova glavna urednica dvije godine. Urednica u Znanstveno-obrazovnom programuHrvatske televizije. Pie i televizijske eseje i scenarije.

Djela: Kocka na putu (pjesme, 1983.), Cjelov samoe (pjesme, 1991.), Oe na (trilogslikovnica, 1993.).

Berezovska, Vesna (Sarajevo, 24. rujna 1957.). Pjesnikinja.Djela: Rije protiv zaborava (pjesme, 1978.), Slovo od zdravlja (pjesme, 1984.).Blaanovi, Ilija(Donji Hasi, Bosanski amac, 22. lipnja 1965.). Pjesnik.

Osnovnu kolu pohaao u Hrvatskoj Tiini, Hasiu i Crkvini. Ekonomsku kolu zavru Bos. amcu, a Viu ekonomsko-komercijalnu u Novom Sadu.

Djela: Pjesma moje due (pjesme, 1995.).Blaanovi, Luka(Donji Hasi, Bos. amac, 1957. 1992.). Pjesnik.

Osnovnu kolu zavrio u Hrvatskoj Tiini i Crkvini, srednju u Njemakoj, gdje je radnekoliko godina. Poginuo 1992.

Djela: Posljednja pjesma (pjesme, 1997.).Blaanovi, Stjepan (Donji Hasi, Bosanski amac, 20. lipnja 1953.). Pisac.

Gimnaziju je zavrio u Gradacu, Filozofski fakultet, magisterij i doktorat u Zagrebu.Djela: Spomenica Hrvatske kulturne zajednice Stuttgart (1990.), Bosanska Posavina

(povijesno-kulturni i gospodarstveni pregled, 1993.), ivot i djelo Josipa Berkovia (studija,1993.), Hrvatska itaonica u Vrpolju 1893.-1993. (monografija, 1993.), Novine BrodskogPosavlja 1894.-1994. (pregled, 1994.), Hrvatski rjenik (1995.), Rjenik hrvatskog knjievnognazivlja (1997.), Pisana rije Hrvata Bosanske Posavine 1990.-1997. (1997.)Blaevi, Ivan Mato (Blaevii na tromei Bosne, Hercegovine i June Hrvatske, 1958.).Pjesnik.

Osnovnu kolu zavrio u Kazagincu (opina Tomislav Grad) i Aranu (opina Imotska srednju i fakultet (elektotehniku) u Splitu.

Djela: Dug ti vraam (pjesme, 1994.).Blaevi, Mato (Bosanski amac, 16. listopada 1893. Slavonski amac, 1953.).Romanopisac.


24/180

Puku kolu pohaao u Bosanskom amcu, brijaki zanat u Sarajevu. Poetkom 1914mobiliziran u BH-3. regimentu, okruje Tuzla, koju su uglavnom inili Posavljaci. U ratu protSrbije, Italije i Rusije pisao je biljeke kasnije pretoene u roman Zaboravljeni grobovi. Objavvie pripovjedaka i drama.

Djela: Zaboravljeni grobovi, I, II (roman, u okviru Sabranih djela, 1994.), Izgubljenebitke (roman, u okviru Sabranih djela, 1994.).Boban, Vjekoslav (Sarajevo, 23. veljae 1957.). Pjesnik, romanopisac, esejist.

Osnovnu kolu i kolu za tehniare (strojarski smjer) pohaao je u Osijeku. NaFilozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao komparativnu knjievnost i opu lingvistiku 1983Radio kao urednik u vie novina i asopisa (K, Studentski list, Polet, Pitanja, Quorum, Nadaljeu ZP Cankarjeva zaloba Ljubljana bio urednik hrvatskih izdanja, pojedinih knjiga u biblioteci

Goranovo proljee, koprodukcijskih izdanja Grafikog zavoda Hrvatske, Dana, K. Kreimir,Naklade Juri itd. Uredio je prvi put u nas nekoliko slikovnih dvojezinih rjenika: Engleskohrvatski ili srpski slikovni rjenik (Zagreb-Ljubljana, 1987.), English Serbocroat PictiorialDictionary (Oxford-Ljubljana, 1987.). Bio zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturuHrvatsko slovo. Glavni urednik izdavake djelatnosti Studentskog centra Sveuilita u Zagreb

Djela: Nijednim umom zamiljeno (pjesme, 1975.), Izmiljotine jednog srednjokolca(drama, 1977.), Orator (pjesme, 1978.), Kutija igica (roman, 1982.), 64 prie 29 redaka (sBrankom egecom i Ivanom C. Kustiem, panorama hrvatske minimalistike prie, 1983.),Gangamon-ganglion (pjesme, 1985.), Slovenska ljubavna poezija (s T. Pavekom i L. Paljetko1988.), Kritika sintetizma (eseji, 1990.), Jahaica na vjetru (prie, 1996.), Antikvarijat (pjesm1997.), Uskrsna pria suneva glasnika (novela, 1998.), Boi suneva glasnika (novela, 1998

Bogdanovi, Marijan (Kreevo, 8. prosinca 1720. 7. sijenja 1772.). Ljetopisac.U kreevski samostan stupio u dvanaestoj godini i tu je stekao osnovnu naobrazbu, tezapoeo novicijat. Filozofsko-teoloki studij zavrio u Napulju. Od 1765. do 1771. pisao jeLjetopis kreevskog samostana na latinskom jeziku, te manjim dijelom na hrvatskom ibosanicom.

Djela: Ljetopis franjevakog samostana u Kreevu (1918.), Ljetopis kreevskogsamostana 1765.-1817. (1984.).Bor, Hrvoje Hrgi, Ljubo (Zenica, 1. travnja 1908. 16. svibnja 1976.). Pjesnik,pripovjeda, putopisac.

Osnovnu kolu je zavrio u Zenici, gimnaziju u Visokom, novicijat u Fojnici, filozofsteoloki studij u Sarajevu, romanistiku u Beogradu i Parizu. Spistaljesku djelatnost zapoeo ka

gimnazijalac u listu Cvijet. Pisao novele, pripovijesti, lirske pjesme, putopise, reportae.Djela: Molitva pred odlazak (pjesme, 1970.), Posljednji krug (pripovijetke, 1999.),

pripovijetke i knjievne kritike u asopisima.


25/180

Borozan, Nenad Valentin( Mostar, 31. prosinca 1949.). Pjesnik i novinar.Pedagoku akademiju (odjel jugoslavenskih knjievnosti i materinski jezik) zavrio uMostaru.

Djela: Osipalo se proljee (pjesme, 1971.), Sudbine i bezbrija (pjesme, 1975.), Put ddana (pjesme, 1980.), Boj i svjedokinja (pjesme, 1985.), Otrica stud (pjesme, 1987.), Svir posjenama (pjesme, 1995.), Molitva s anelom (pjesme, 1998.).Bosiljevac, Drago (Sarajevo, 11. kolovoza 1894. Split, 2. rujna 1935.). Putopisac.

kolovao se u Sarajevu, Hvaru, Kotoru i Zagrebu i postao sveenik. Dvadesetih godinotiao u Junu Ameriku kao misionar. Vrativi se u Split, napisao i objavio djelo Po JunojAmerici. Osim njega, u sarajevskom Katolikom tjedniku objavio je u nastavcima i svojaNedjeljna razmatranja.

Djela: Po Junoj Americi (1928.).Bokovi, Marko (Crnii, 2. sijenja 1933.). Pjesnik.

Djela: Pod kupolama sunca (pjesme, 1988.).Bokovi, Zdenko(Tuzla, 11. prosinca 1957.). Pjesnik.

Rudarski tehniar. ivio i radio u Mostaru. Sada ivi u mjestu Roggel (Nizozemska).Djela: Miris Mostara (pjesme, 1999.).

Boi, Josip Dobroslav (Joava kod Odaka, 11. rujna 1860. Steelton Pa, SAD, 17.sijenja 1900.). Pisac

kolovanje zapoeo kod franjevaca u Potoanima, nastavio kao trgovaki pomonik uOdaku i B. amcu, onda se ponovno vratio franjevcima na Plehan. Godine 1875. preao uKraljevu Sutjesku, gdje je zapoeo novicijat. Filozofsko-teoloki studij pohaao je na PlehanuTolisi, Ostrogonu i Guoj Gori. Poetkom 1894. iz Kraljeve Sutjeske odlazi u Ameriku, na pozamerikih Hrvata, gdje, uz pomo biskupa Strossmayera, u Allegheny (Pitsburgh), osniva prvuhrvatsku rimokatoliku upu.

Djela: Bosanko-hercegovako agrarno pitanje i povlastice dane bosanskim franjevcimod pojedinih sultana (1886.), U spomen otkrivanja obeliska u Bos. Brodu dne 16. rujna 1885.(1888.), Devet ljubljenih dunosti (1888.), Novi prijatelj Bosne, I, II (1888/91.), Albanija(zaplijenjeno) (1892.), Uspomena rimokatolike upske crkve Pohoda bl. Dj. Marije u Banja Li Banja Luka s okolicom (1893.), Novi prijatelj Bosne, III, IV (1894/1896.), Misao i radmuhamedanacah u Bosni-Hercegovini (1896.), Uspomena-opomena starjeinstvu bosanskihfranjevaca (1897.).Brauljevi, Lovro (Budim, 1685. 21. studenog 1737.). Pisac.

Ne zna se gdje je uio kole i kada je stupio u franjevaki red. Bio je meu prvimlektorima na budimskom Franjevakom bogoslovnom uilitu, koje je 1722. proglaeno


26/180

generalnim. Istaknuti graditelj hrvatske kulture i knjievnosti meu bakim Hrvatima. Znatno pridonio razvoju hrvatskog jezika i ortografije (u bunjevaku knjigu prvi je uveo narodni jezikfonetski pravopis, postavivi sto godina prije Vuka pravilo: Pii kako govori).

Djela: Uzao scerafinske (nascki) goruchie gliubavi (1730.), Dobar put (1730.).Brali, Krunoslav Kosta (Polje kod Travnika, 30. srpnja 1863. Rim, 27. studenog 1901Pisac.

Osnovnu kolu zavrio je u Docu, novicijat zapoeo u Fojnici, teologiju studirao u PeAsizu.

Djela: Konstantinovo krtenje (prijevod djela D. Honorata, u Glasniku jugoslavenskihfranjevaca, 1890.), Kako i o emu se ima pisati i itati? (Glasnik jugoslavenskih franjevaca,1891.), Priruni tuma (1891.), Jurisprudentia canonico-regularis (1895.), Skromni nazori o

sjedinjenju crkava rimo-katolike i grko-istone (1896.), Monografia storica sulle crudeltamusulmane in Bosnia-Ercegovina (1898.).Brei, Vinko (Grgurii, Livno, 17. kolovoza 1952.). Pjesnik i knjievni povjesniar.

Zavrio Filozofski fakultet u Zagrebu na kojem predaje hrvatsku knjievnost. Izuavahrvatsku knjievnu periodiku i bibliografiju. Bibliografiju hrvatskog pjesnitva osamdesetih(1980.-1989.) sastavio i objavio u treem svesku Zrcala, asopisa iji je osniva i urednik.

Djela: Srebrni dlan (pjesme, 1971.), 44 pjesme (1977.), Dobria Cesari (studija, 198asopisi Milana Marjanovia (studija, 1990.), Dragi na enoa (studija, 1992.), Novija hrvatsknjievnost (1994.), Knjiga o Virovitici (1999.).Brigi, Dubravko (Tomislav Grad, 2. veljae 1959. Vancouver, 23. prosinca 1998.). Pjesi novinar.

kolovao se u Sarajevu (Fakultet politikih znanosti, odjel urnalistike), u kojem ivi1964. Radio kao novinar na TV Sarajevo/TV BiH.

Djela: Papiri (pjesme, 1983.), Alfabet mrtvih ljudi (pjesme, 1996.), S ove strane ivot(prie, 1999.), Zenit Jekovac (pjesme, 2000.).Brinianin, ekelja, Marko(Tomislav Grad, 1958.). Pjesnik.

Djela: Vrisak kra (pjesme, 1985.).Brki, Ciprijan (Studenci, 3. veljae 1868. Drinovci, 28. srpnja 1945.). Pisac i sakupljanarodnog blaga.

U franjevaki red stupio 26. studenoga 1884. Teologiju studirao u Sieni (Italija).Profesor tjelovjebe na irokobrijekoj gimnaziji, a potom kapelan, upni pomonik, upnik,samostanski vikar i vjerouitelj u Duvnu, Klobuku, Koerinu, Glavatievu, Humcu, Konjicu,Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodneobiaje.


27/180

Djela: Miho, Ivan Strani sud (epovi u rukopisu), Focij i Slaveni (povijesne rasprave rukopisu), Bitnica, Hrvatski rjenii, Jezgra, Prijedlog za ureenje hrvatskog jezika, Basne iprie i dr. (radovi u rukopisu).Brki, Franjo (Voljice, Uskoplje, 1937.). Pjesnik.

Djela: e (pjesme, 1964.).Brkovi, Arhaneo (Vare, 11. travnja 1873. Sarajevo, 28. sijenja 1939.). Prozni pisac esejist.

Osnovnu kolu zavrio je u Guoj Gori, u franjevaki red uao u Fojnici, teologijustudirao u Francuskoj (etvrtu godinu u Petrievcu).

Djela: Prozni sastavci i eseji u periodici.Bubalo, Jakov (Turinovii, iroki Brijeg, 22. kolovoza 1933.). Pripovjeda, dramski pisacknjievni povjesniar.

Studij filozofije i teologije zavrio je u Sarajevu 1962. Od 1967. do 1974. profesor naFranjevakoj gimnaziji u Splitu. Od 1974. je u Franjevakom samostanu u Tomislav Gradu gdureuje list Naa ognjita (Sveta batina).

Djela: Kamen nije nijem (dramska kronika, 1972.), Nebo u kamenu (pripovijesti i crt1980.), knjievnopovijesne studije u periodici.Bubalo, Janko (Turinovii, iroki Brijeg, 31. sijenja 1913.). Pjesnik.

Osnovnu kolu i est razreda gimnazije zavrio je na irokom Brijegu, potom stupio ufranjevaki red na Humcu (1932.). Nakon novicijata, sedmi i osmi razred gimnazije pohaao nirokom Brijegu. Filozofsko-teoloki studij zapoeo je u Mostaru, a zavrio u Wroclawu(leska).

Djela: Koraci od juer (pjesme, 1973.), Na rubu nitavila (pjesme, 1974.), U nedogledokrenut (pjesme, 1974.), Izmeu sna i zastava (pjesme, 1975.), Raspon trenutka (pjesme, 1977Gorko drvo (pjesme, 1979.), Blagoslov darivanja (izabrane pjesme, 1983.), Apokaliptini dani(memoarska proza, 1992.), Na kraju etve (izabrane pjesme, 1995.).Bubalo, Marija Ancila (Turinovii, iroki Brijeg, 19. travnja 1943.). Pjesnikinja.

Poslije puke kole i gimnazije na irokom Brijegu, diplomirala jugoslavenskeknjievnosti i njemaki jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1962. lanica jehercegovake provincije kolskih sestara franjevaka. Obnaala slubu odgojiteljice i zamjenicprovincijalne poglavarice, profesorice hrvatskog i njemakog jezika u Dubrovniku i Mostaru.

Djela: Traim svoje korijenje (lirske meditacije, 1993.), Kuma Manda (prie, 1997.).Bubalo, Nikola (Ilii, Mostar, 25. listopada 1883. 16. sijenja 1924.). Pjesnik i putopisac.

Gimnaziju je pohaao u Mostaru, zavrio u Poegi. kolovanje je nastavio na Pravnomfakultetu u Zagrebu, ali studij prekida i stupa u dravnu slubu u raunarskom odjeljenju u


28/180

Sarajevu. Iz Sarajeva prelazi u Mostar kao slubenik u financijskoj direkciji, gdje potom obavldunost knjiniara hrvatske javne knjinice Marti. Bio je lan Hrvatske puke stranke ipredsjednik Hrvatskog katolikog seniorata u Mostaru.

Djela: Za kolskog odmora (pjesme, 1906.), Put kroz Bosnu i Hercegovinu (1912.),Esperantska gramatika i Esperantsko-hrvatski rjenik (s D. Maruzzijem, 1923.).Buconji, Nikola (Neum Klek, 15. rujna 1865. Sarajevo, 24. svibnja 1947.). Pjesnik,romanopisac, etnograf i povjesniar.

Puku kolu zavrio je u Stocu, gimnaziju pohaao u Sarajevu. Nakon est zavrenihrazreda, kolovanje nastavio u sarajevskoj Uiteljskoj koli. Njegov izvankolski rad u Mostarbio je uzrokom premjetaja u Bugojno, po kazni. Isti razlog bio je i za premjetaj iz Bugojna uDoboj. U Zagrebu polae ispit za uitelja graanskih kola i tako postaje upravitelj kole u

Doboju, potom i u Tuzli. Osim u navedenim mjestima, radio je i u Brkom, Travniku i SarajevDjela: ivot i obiaji Hrvata katolike vjere u Bosni i Hercegovini (1908.), Povijestustanka u Hercegovini i boj kod Stoca (1910.), Ljiljanke (pjesme, 1915.), Franjo Josip I. (pjesm1917.), Grof Petar Zrinjski i knez Krsto Frankopan (1920.), Grob do groba (roman, Katolikitjednik, 1942/43.), Gazi Husrev-beg, Bitka na Krbavskom polju (epovi).Buconji, Pakal (Drinovci, 2. travnja 1834. Mostar, 8. prosinca 1910.). Biskup i pisac.

U franjevaki red stupio 1851. godine. Filozofske i teoloke znanosti zavrio je u Italiu Rimu poloio ispit za profesora filozofije i kao profesor ostao na tamonjem franjevakomuilitu. U Hercegovinu se vratio 1886. i bio profesor na irokom Brijegu, zatim je upnik uDrinovcima, gdje gradi velebnu crkvu.

Djela: Govor u slavu slavjanskih apostola sv. irila i Metoda (1863.), Un cenno

semplice sulle cause, principali dell' insurrezione delle populazioni christiane in Hercegovina(1875, prijevod A. Niki-Kratak osvrt na glavne uzroke ustanka kranskih naroda uHercegovini), Pastirnica sveenstvu i vjernom puku (1880.), Okrunica (1888.), Schematismudioecesium Mandertriensis et Dumnensis itemque Marcano-Tribuniensis pro anno 1892. (1892Okrunica o kranskoj enidbi (1892.), Schemtismuspro anno 1899.(1899.).Budak, Pero (Trebinje, 21. lipnja 1917.). Pjesnik, romanopisac, dramski pisac i esejist.

Studirao medicinu u Zagrebu i usporedno s njom i glumaku kolu koju je zavrio 19U zagrebakom HNK bio glumac (od 1940.), u Kerempuhovu vedrom kazalitu redatelj (19491950.), kao i u kazalitu Komedija (1950.-1953.). Potom je direktor Zagrebakog dramskogkazalita (1953.-1970.) i Nakladnog zavoda Matice hrvatske (1970.-1981.).

Djela: Meava (drama, 1952.), Lipe su procvale (pjesme, 1953.), Klupko (komedija,

1955.), Suvremeno kazalite (esej, 1956.), Kazalite, publika (esej, 1957.), Svjetionik (drama,1958.), Na trnu i kamenu (komedija, 1959.), Tiina, snimamo (komedija, 1961.), ivot podreflektorima (drama, 1961.), Proljee bez ljeta (drama, 1963.), Zaboravljeni (drama, 1965.),


29/180

Dlanom o dlan (vesela igra, 1965.), Kolo (pjesma, 1966.), Pun pogodak (libreto, 1966.), Svilenkonac (pjesme, 1968.), edan izvor (drama, 1968.), Potez kistom (drama, 1969.), Nakot balab(drama, 1981.), Nailaze vode (roman, 1996.).Budimir, Nevenka (Donja Riica, Uskoplje, 22. lipnja 1957.). Pjesnikinja.

Osnovnu kolu zavrila u Pavi Polju, a srednju u Uskoplju. ivi i radi u Podgradu.Djela: Prosinac pozdravlja Uskoplje (zajedno s N. Pleji i J. Kolakom, pjesme, 1996.

pjesme u panorami Petnaestorica (2000.).Budulica, Ivica Strikan (Usora, 1957.). Pjesnik i pripovjeda.

kolovao se u rodnom mjestu.Djela: uma bez drveta (pjesme, 1996.), Boja janjad (pripovijetke, 1997.).

Bujher, uro (Osijek, 26. oujka 1855. Sarajevo, 12. sijenja 1909.). Pjesnik, knjievnikritiar, pisac udbenika i filolokih rasprava, prevoditelj s njemakog i na njemaki jezik.

Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Osijeku, na Filozofskom fakultetu u Zagrebustudirao etiri semestra klasine filologije. Radio u Gimnaziji u Osijeku, onda mobiliziran iposlan na bojita Bosne, odakle se ponovno vraa u osjeku Gimnaziju. Godine 1881. prelazi uBosnu i postaje upravitelj osnovne kole u Banjoj Luci. Dvije godine kasnije je u Sarajevu, uObrazovalitu za pomone uitelje, koje prerasta u Uiteljsku kolu, u kojoj je profesor iravnatelj.

Djela: Njemaka vjebalica za trei razred osnovnih kola u Bosni i Hercegovini(1889.), Jezikoslovna nastava na osnovnoj koli (1891.), pjesme, crtice, knjievne kritike,putopisi, filoloke studije u periodici; prijevodi s njemakog i na njemaki jezik.Buljan, Slavica (Kuljenovci, Derventa, 14. travnja 1953.). Pjesnikinja.

Poslije osnovne kole u rodnom mjestu i Travniku, Medicinsku kolu zavrava uSarajevu i diplomira na Filozofsko-teolokom institutu u Zagrebu. U red sestara Keri Bojeljubavi stupila 1973. Kao medicinska sestra djelovala u Dunavu (Kosovo) i Bitoli (Makedonijate bila tajnica Provincije u Zagrebu.

Djela: Zavjet krvlju potpisan (dokumentarna proza, 1996.), Psalmi srca (pjesme, 1997Dar i uzdarje (1998.), Razmiljanje o Isusu i s Isusom (1999.), Idem sluiti Isusu (1999.).


30/180

C


31/180

Cettineo, Ante (Trebinje, 1898. Split, 1956.). Pjesnik i prevoditelj.Puku kolu i gimnaziju zavrio u Splitu. U Pragu je studirao klasinu filologiju, zatimje 1922. diplomirao povijest jugoslavenskih knjievnosti u Beogradu. Radio kao profesor uKlasinoj gimnaziji u Splitu i etvrtoj gimnaziji u Beogradu (1944/47.).

Djela: Pjesme i prijevodi u periodici.Crnogorac, Mila Bernardina (Sovii, Grude, 1944.). Pjesnikinja, pripovjedaica i dramspisateljica.

U Drubu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga ula 1960. godine. Na Katehetskoinstitutu bogoslovnog fakulteta u Zagrebu poloila ispite za katehisticu 1963. Kao vjerouiteljradila nekoliko godina u Livnu, potom u Makarskoj.

Djela: Trag (pjesme, 1994.), Vrijeme i ja (drame i recitali, 1997.).

Cvitkui, Marko (Garevac, Modria, 1951.). Pripovjeda.kolovao se u rodnom mjestu i Gradacu.

Djela: Ispruene ruke (pripovijetke, 1986.).


32/180

ale, Frano (Trebinje, 8. srpnja 1927. Zagreb, 24. kolovoza 1993.). Knjievni povjesniaesejist, teatrolog i prevoditelj.

Studij romanistike zavrio u Zagrebu 1952. godine, a doktorirao 1960. Bio profesor nzagrebakom Filozofskom fakultetu. Izuavao djelo M. Dria, Dantea, Boccaccia, Petrarke,Machiavellija. Uz spomenute talijanske pisce, prevodio na hrvatski jezik i Goldonija, LeopardFoscolu i dr. Bavio se i talijansko-hrvatskim kazalinim vezama.

Djela: Talijanski dramski teatar u Zagrebu 1880.-1941. (JAZU, 1962.), O knjievnimkazalinim dodirima hrvatsko-talijanskim (1968.), Talijanska lirika od postanka do Tassa

(antologija, 1968.), Marin Dri (1971.), Petrarca i petrarkizam (1971.), Od stilema do stila(1973.), Classici e Moderni della litteratura italiana (s M. Zoriem, 1973.), Francesco PetrarcaCanzoniere-Kanconijer (1973.), Talijanska knjievnost (s M. Zoriem, 1974.), Dante AlighierDjela I-II (s M. Zoriem, 1976.), Tragom Drieve poetike (1979.), Na mostu Talija (1979.), Oivotu i djelu Marina Dria (1979.), Giovanni Boccacio: Djela, I-II (s M. Zoriem, 1981.),Giovanni Pascoli: Pjesme (1982.), Izvor i izvornost (1984.), Igre u Njarnasgradu (1984.),Usporedbe i tumaenja (1991.).arapina, ulani, Stanislava(ulania Stan, Tomislav Grad, 25. svibnja 1930.).Pjesnikinja i pripovjedaica za djecu.

Vie godina radila u prosvjeti, a bavila se i novinarstvom. ivi u Slavonskom Brodu,svome drugom zaviaju.

Djela: Kua djedova (pjesme za djecu, 1985.), Dugouko i umska druina (pjesme zdjecu, 1986.), Za djecu koja rastu (pjesme za djecu, 1986.), Plavi grad-Mategrad (pjesme zadjecu, 1987.), Ima jedno ae (pjesme za djecu, 1988.), Majini poljupci (?), Radujem ti se


33/180

voljena zemljo (?), Zagonetke dopunjalke (?), Plaite oi moje (?), Moj Slavonski Brode (?),Ovdje se sunce ponovno raa (pripovijetke, 1994.), Utorkom uveer (?), Boinice i uskrsnice(?), Brojalice (?), Od mraka do svjetla (?), Uzdarje (pjesme, 1998.), U progonstvu (1999.).engi, Augustin (Stara Rijeka, Sanski Most, 7. veljae 1855. Banja Luka, 22. lipnja1911.). Pisac.

Osnove pismenosti stekao je, vjerojatno, u fojnikom samostanu, u kojem je 1872.zapoeo novicijat. Filozofiju studirao u akovu, teologiju u Ostrogonu. Njegove kronoloko-povijesne biljeke iz vremena posljednjeg Bosanskohercegovakog ustanka (1875.-1878.) tisksu u Hrvatskoj strai (1935.) i Franjevakom vijesniku (1936.), a ulomak o ljepotama SarajevaFerijalcu (1935.).

Djela: Sveti Bonaventura; Crkveno pjevanje; Neoskrvnjeno zaeta i XIX. vijek; Krist

Kolumbo i franjevaki red (u Glasniku jugoslavenskih franjevaca, 1888/89/91/92.), Pokretkatolianstva u svijetu (Franjevaki glasnik, 1895/97.), Priruna knjiica (1902.).erkez, Vladimir (Sarajevo, 26. studenoga 1923. 9. studenoga 1990.). Pjesnik,romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu.

kolovao se u Mostaru i Sarajevu. Od 1941. do 1942. bio logora u Jasenovcu i StarojGradiki, potom partizan-borac, instruktor u agit-propu u vie partizanskih tabova i odreda. USarajevu ureivao list Osloboenje, asopise Zoru i ivot.

Djela: Na livadama (pjesme, 1948.), Zastave Krajine (poema, 1949.), Majska lirika(pjesme, 1949.), Rue u oluji (pjesme, 1951.), Cvijee (pjesme, 1952.), Poema o ljubavi (1953pijuni (drama, 1955.), Djeja knjiga (stihovi), 1955.), Bez povratka (kronika, 1955.), 12 knjiza djecu (stihovi, 1956.), Krv i udnje (pjesme, 1958.), Sunce u dimu (roman, 1958.), uti

zarobljenik (bajke, 1957.), Arena (roman, 1961.), Bajke (stihovi, 1964.), Doba zrenja ( pjesme1965.), Orlovi i vuci (roman, 1965.), Vino voa iz mog vra (pjesme, 1967.), Breza meurovovima (roman, 1969.), Stihovi (izbor, 1969.), Svemir (poeme, 1971.), San i ivot(pripovijetke, 1971.), Hrabri vojnik Cvitan (roman, 1971.), Zajednitvo/pojam i sutina (separ1973.), Lenjin o umjetnosti, umjetnost o Lenjinu (1974.), Sunana zemlja (poeme, 1975.), Sjajivota, sjena smrti (pripovijetke, 1977.), Zemlja sunca (poeme, 1979.), Zlato iz stijene (pjesme1981.), No strepnje (drama, 1982.), Espanja (poema, 1983.), Brojevi i ljudi (poeme, 1984.).ii, Augustin (Kreevo, 14. travnja 1889. Sarajevo, 26. rujna 1955.). Pjesnik i knjievnkritiar.

Osnovnu kolu zavrio je u Kreevu, est razreda gimnazije u Visokom, novicijat uFojnici, filozofsko-teoloki studij u Livnu i Sarajevu, poslijediplomski u Beu, gdje je i

doktorirao. Pjesme, knjievne prikaze i kritike, povijesne lanke, zabiljeke o istaknutimfranjevcima, refleksije o duhovnom ivotu, te izvjetaje s terena objavljivao u mnogim glasilimsvoga vremena.


34/180

Djela: Proljetni stihovi (1918.), Monografija o fra Grgi Martiu -1822.-1905. (1930.)Vardara na Sou (pjesme, 1935.), Imenik Osvetnika fra Grge Martia (1940.).ili, Luka (okolica Baje, 1707. Baja, 21. travnja 1771.). Kustos Bosne Srebrene i pisac.

Osnovnu i srednju kolu zavrio je vjerojatno u rodnom mjestu, filozofsko-teolokistudij u Italiji. Od 1731. do 1733. godine djelovao je na Korzici kod austrijske vojske.

Djela: Physica seu octo Libri Physicorum (1733.), Paeana festivumillustrissimoJosepho Ant. Chiolinich (prigodna pjesma, 1752.), Directa ad coelum via (1755ili, Mate(Meugorje, 14. srpnja 1952.). Pjesnik.

Osnovnu kolu pohaao u rodnom mjestu, Klasinu gimnaziju u Splitu, a filozofiju iteologiju diplomirao u Sarajevu i Fuldi. upnik u upi Emersacker, kod Ausburga.

Djela: Bajamova djeca (pjesme, 1996.), Ostani znak (pjesme, 1997.).

iek, Vjenceslav (enovii, Kotor, 28. veljae 1929. Dortmund, 25. studenoga 2000.).Pjesnik.

Djela: Krovopisi predsvanua (pjesme, 1989.), Bosonoga praina (izabrane pjesme,1994.).oli, Velibor (Odak, 1964.). Pjesnik i romanopisac.

ivio u Sarajevu, sada u Parizu.Djela: Madrid Granada ili bilo koji grad (pjesme, 1987.), Odricanje sv. Petra (roman,

1990.).ubeli, Tvrtko (Biha, 2. oujka 1913. Zagreb, 10. kolovoza 1995.). Povjesniarknjievnosti i folklorist.

Studirao filozofiju, etnologiju i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nistom fakultetu radio pri Katedri za usmenu narodnu knjievnost. Bavio se prikupljanjem,istraivanjem i interpretiranjem djela narodne knjievnosti.

Djela: Knjievnost (1963.), Knjievni leksikon (1972.), Slika drutvenih i kulturnihprilika u naoj narodnoj epici (rukopis), deset panoramsko-antologijskih odabira iz narodneknjievnosti (s predgovorima i pogovorima), lanci o narodnim plesovima i knjievnosti uperiodici.ui, Stjepan (Bukovica, Tomislav Grad, 1. travnja 1945.). Pripovjeda, romanopisac, esejpisac za djecu, novinar, prevoditelj s ruskoga jezika.

Studirao jugoslavistiku i rusistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Vie godina rakao lektor u Veernjem listu, a potom godinu dana u svojstvu lektora za hrvatski jezik naSveuilitu u Bambergu (1989.-90.). Kao profesionalni pisac, suraivao s vodeim hrvatskimlistovima, u kojima je objavljivao komentare, polemike i politike oglede.


35/180

Djela: Iza bregova (pripovijetke, 1965.), Staljinova slika i druge prie (1971.),Tridesetogodinje prie (1979.), Dnevnik po novom kalendaru (roman, 1980.), Tajnoviti pono(roman za djecu, 1980.), Orden (roman, 1981.), Pripovijetke (izbor, 1985.), Abeceda licemjerj(publicistika proza, 1992.), Lule mira (politiki eseji i komentari, 1994.), Presreta (prie,1996.).utura, Franjo (Rastovaa, 27. listopada 1885. Lemont, Chicago, 3. veljae 1959.). Pjesi putopisac.

Osnovnu kolu zavrio je u Posuju, a gimnaziju na irokom Brijegu. Teologiju studiu Mostaru i Paderbornu. Od 1912. do 1916. vjerouitelj na Humcu, potom godinu dana predavna irokom Brijegu. Kao sveenik radio u Gabeli, apljini, irokom Brijegu i Posuju. Od 192do 1924. misionar u Americi. Od 1924. do 1926. je upnik u Posuju, onda ponovno odlazi u

Ameriku, u New York, gdje preuzima i vodi upu (1926.-1933.). Obolivi, vraa se uHercegovinu, nakon oporavka odlazi u Svetu Zemlju. Od 1934. po trei put je u Americi, upnu Ambridgeu, Chicagu, Ambridgeu i Sharonu.

Djela: Pjesme, putopisi i crtice u periodici.uturi, Dragan (Zenica, 19. rujna 1944.). Pripovjeda.

Djela: Rastrgani ivoti. Zapisi gastarbajtera (pripovijetke, 1981.), (Zerissenes LebenAltagsprotokolle, 1983.), Za jo jednu ljubav (Noch eine Liebe, 1985.), Moja Njemaka(pripovijetke, 1985.).uturi, Leonardo (Otigoe, Fojnica, 5. listopada 1881. 3. sijenja 1947.). Pisac.

Osnovnu kolu pohaao u Fojnici, niu gimnaziju u Guoj Gori, teologiju studirao uKraljevoj Sutjesci i Livnu.

Djela: Sveti Ljudevit Anuvinski (1909.), Franjevci meu hrvatskim pukom kroz sedstoljea (1926.), Marijan i Emina (pripovijest, 1937.).


36/180

avar, Tomislava Kata(avarov Stan, Tomislav Grad, 1963.). Pjesnikinja.


37/180

Djela: Biljeg krvi (pjesme, ?)ori, Boris (Kreevo, 24. prosinca 1933. Sarajevo, 22. sijenja 1983.). Knjievnipovjesniar i esejist.

Djela: Studije o ivotu i djelu Ivana Franje Jukia: Sabrana djela, I-III (1973.) i SilvijStrahimiru Kranjeviu-Nada, 1895.-1903. (1977.).ori, imunito (Paoa, itluk, 1. sijenja 1949.). Pjesnik, esejist, dramski pisac,antologiar.

Bogosloviju studirao u Sarajevu i Luzernu, psihologiju u New Yorku. Kao redovnikdjelovao u svojstvu misionara psihologa u hrvatskoj dijaspori. Od 1994. godine predsjednikSvjetskog kongresa Hrvata.

Djela: Hrvatske molitvene popijevke (antologija, 1977.), Nazdravica s kria (pjesme,

1980.), Iseljenike kie (pjesme, 1981.), Najpjevanije hrvatske pjesme (antologija, 1982.),Gubilite (pet drama, 1983.), Afera Palestinac (pjesme u prozi, 1984.), Mladenake godine(studija, 1984.), Hercegovina (pjesme, 1985.), Od zalogaja zvijezda (pjesme, 1986.), Tako (ni)govorio Isus (pjesme u prozi i aforizmi, 1987.), Kruh u noi (izabrane pjesme, 1990.), Tjeskobhrvatskih emigranata (studija, 1995.), 45 hrvatskih emigrantskih pisaca (antologija, 1991.),Granice su da se prijeu (pisma s putovanja, 1993.), Kroz bijelu, tihu no (drama-musical, 199Hercegovci-Hrvati Hercegovine (feljtoni, 1995.), 60 hrvatskih emigrantskih pisaca (antologija1995.).orluki, Anto (Vrhovi, Derventa, 21. kolovoza 1932.). Pripovjeda, romanopisac, dramskpisac.

Puku kolu i prvi razred nie gimnazije zavrio kod asnih sestara u Tuzli. Ostatak n

gimnazije, te Uiteljsku kolu zavrava u Derventi. Studira izvanredno povijest, fiziku i tehnikulturu na VP Sarajevo, diplomira politehniku u Zrenjaninu. Uiteljevao u selima oko DerveMaglaja, Zenice, tehniko obrazovanje predavao u Maglaju i Zenici.

Djela: Tko e suditi Editi L. (novelete, 1986.), Ukopnica (drama, 1989.), Novelete(1995.), Slani put (roman, 1999.).osi, Anto Antonije (Banja Luka, 21. kolovoza 1928. Okuani, 1. lipnja 1998.). Pjesnipripovjeda, dramski pisac, knjievni kritiar i pisac za djecu.

Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Banjoj Luci. Studij knjievnosti zavrio naFilozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirao s temom: Tematski krugovi Cesarieve lirike.Doktorirao 1988. Pisao i knjievnu, kazalinu i filmsku kritiku, prevodio s talijanskoga jezika.

Djela: Lirski mozaik (pjesme, 1955.), umski razbojnik (pjesme, 1957.), Neujne olu

(pjesme, 1961.), Ljubav, auto i meko srce (pjesme, 1961.), Brak nije iskljuen (drama, 1962.),Vrti ljubavi (epigrami, 1962.), Mjesear (pjesme, 1966.), Crveni kaputi (pjesme, 1969.), Kranema (pjesme, 1971.), Putovanja Ale Kirije (proza, 1982.), udaci moga djetinjstva (1991.),


38/180

Bakin prijatelj (pjesme, 1994.), Plave pjesme (pjesme, 1994.), Pilule (epigrami, 1994.), 125.obljetnica trapistike opatije Marija zvijezda u Banja Luci -1869.-1994. (povijesni prikaz, 199Ne moe ivjeti vjeno (1998.), Vrijeme mraka, Banjaluki dnevnik (dnevnik, 2000.).osi, Petar A. (Gradina, Derventa, 31. kolovoza 1952.). Pjesnik.

Puku kolu pohaao u rodnom mjestu i Modranu, Medicinsku kolu u Doboju. Studiu Sarajevu na Vioj medicinskoj koli, te na Visokoj koli za organizaciju zdravstvene djelatnou Ljubljani, gdje je diplomirao 1983. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je javnzdravstvo i epidemiologiju (planiranje i upravljanje u zdravstvu), a 1987. promoviran je umagistra medicinskih znanosti.

Djela: Svitanje u zaviaju (pjesme, 1970.), Posavska raskra (pjesme, 1975.), Sjenkanejaku pticu (pjesme, 1985.), Sto godina zdravstva u Derventi (1986.), Razvoj i organizacija

zdravstvene zatite u Derventi s projekcijama do 2000. godine (1988.), Doktor vuk (bajka zadjecu, 1989.), Zvjezdana ptica (bajka za djecu, 1991.).urak, Ivo (Nova Bila, Travnik, 2. veljae 1949.). Pjesnik, putopisac, esejist.

Puku kolu zavrio u Novoj Biloj, maturirao na Franjevakoj klasinoj gimnaziji uVisokom. Nakon studija na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, diplomirao na Bogoslovnomfakultetu u Zagrebu.

Djela: Cvjetanje neba (pjesme, 1998.), Pomiri pa vladaj (lanci, kritike, putopisi, 199Dnevnik iz Indije (1999.).uri, Franjo( Kralje, Biha, 19. svibnja 1921.). Pjesnik.

Osnovnu kolu zavrio kod Trapista u Banjoj Luci, gimnaziju u Bihau (kao stipendistNapretka), studij medicine u Zagrebu. Radio u Banjoj Luci i Drvaru. Umirovljen 1987. Progna

iz Banje Luke, ivi u Novskoj (R. Hrvatska).Djela: Zaboravljeni stihovi (pjesme, 1973.), Sunovrat (pjesme, 1977.), Unutar trokuta

(pjesme, 1983.), Jantarsko svjetlo (pjesme, 1997.)


39/180

D


40/180

Dautbegovi, Krajinovi, Jozefina (unjari, Derventa, 24. veljae 1948.). PjesnikinjaGimnaziju i Pedagoku akademiju zavrila u Slavonskom Brodu. Do poetka rata u Bivjela je i radila u Doboju. Od 1992. ivi u Zagrebu.

Djela:emerike (pjesme, 1979.), Druga svjetlost (koautorica knjige dobojskogknjievnog kruga, 1984.), Uznesenje (pjesme, 1985.), Od Rima do Kapue (pjesme, 1990.), Rus Poncijem (pjesme, 1994.), Prizori s podnog mozaika (pjesme, 1998.).Divkovi, Matija (Jelake kod Olova, 1563. Olovo, 21. kolovoza 1631.). Pisac.

Osnovno obrazovanje vjerojatno je stekao u olovskom Franjevakom samostanu,filozofsko-teoloki studij zavrio je u Italiji. Prvi bosanskohercegovaki Hrvat koji je pisao nanarodnom jeziku bosanicom. Njegovo ukupno djelo, sa stajalita knjievno-lingvistikog,paleografsko-ikonografskog i kulturno-povijesnog, ima veliko znaenje za hrvatsku kulturu .

Djela: Nauk krstjanski (1611.), Sto udesa aliti zlamenja (1611.), Besjede (1616.).Dlustu, Ljuboje(aptinovci kod Naica, 3. travnja 1850. 17. studenoga 1921.). Pedagogknjievni kritiar i povjesniar.

Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Poegi, uiteljsku u akovu.Bosnu i Hercegovinu doao 1879. godine nakon slubovanja u Slavoniji i na Suaku. U Sarajeje prvo uitelj, a zatim radi u kolskoj upravi Zemaljske vlade sve do umirovljenja 1910.Zasluan za razvoj kolstva u Bosni i Hercegovini. Pisao pjesme pod pseudonimom Uvelak.lanke i studije iz knjievnosti i povijesti knjievnosti objavljivao u mnogim listovima iasopisima. Vjenani kum Silvija Strahimira Kranjevia.

Djela: Filozofija u drevnih Helena (1890.), Studije i dojmovi sa svjetske izlobe iinternacionalnoga nastavnog kongresa 1900. u Parizu (1906.), Proslov predsjednika Kluba hrv

Knjievnika u Osijeku Lj. Dl. Na sijelu prigodom blagdana 5. srpnja 1911. (1911.), FranjoMarkovi, njegov ivot i rad (1915.), ivot i probrane pjesme Silvija Strahimira Kranjevia(1918.), Slava Petru Preradoviu (1918.).Dobreti, Marko (Brnjii kod Jajca, 1706. Fojnica, 8. sijenja 1784.). Biskup i pisac.

Osnovno obrazovanje stekao u fojnikom samostanu, filozofsko-teoloki studij zavrije u Dalmaciji i Italiji. Na tokavsko-ikavskom sastavio praktini prirunik moralnog bogoslov

Djela: Kratko skupljene udoredne, iliti moralne bogoslovice (1782.).Dominkovi, BlaRadomir(Tolisa, 22. travnja 1832. Breke kod Tuzle, 26. rujna 186Pjesnik.

Ne zna se tono gdje se kolovao. Pretpostavlja se da je osnove pismenosti stekao urodnom mjestu, filozofsko-teoloki studij u Kraljevoj Sutjesci i negdje u Italiji.

Djela: Rukopis pjesme ispjevane u desetercu pod naslovom Narodna pjesma o pokreraje 1858. i o poslanicih njihovih u Carigradu sljedujue godine 1859. u proletje od Rara se u tolikom samostanu.


41/180

Dragi, Marko (Gmii, Poljana na Makljenu, Rama, 10. srpnja 1957.). Knjievni kritiar,skuplja i zapisiva hrvatske narodne duhovne i materijalne kulture.U rodnom mjestu zavrio puku kolu i gimnazijsku naobrazbu. Na Filozofskom

fakultetu u Zadru diplomirao na odjelu za hrvatski jezik i knjievnost i latinski jezik s pregledorimske knjievnosti. Doktorirao u Zagrebu 2000.

Djela: Tuj tunja tu jabuka (hrvatske lirske narodne pjesme iz Rame, 1995.), Zakopanozvono (1996.), Dua tilu besidila (hrvatske puke molitvene pjesme iz BiH, 1997.), Desetkamenih maeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, 1999.).Dragi, Zvonko (Beka, Stara Pazova, 20. srpnja 1956.). Pjesnik.

etiri razreda puke kole zavrio u selu Vrci u Klisu (opina Konjic), rodnom mjesturoditelja, a osmogodinju kolu u elebiima, te trgovaku u Mostaru. U Sarajevu je studirao

urnalistiku.Djela: U vrhu Vrci (pjesme, 1996.).

Dragii, Dobreti, Juraj (Srebrenica, oko 1448. Barletta, Italija, 1520.). Humanist,filozof, teolog i pisac.

Malo je podataka o ivotopisu ovoga latinista. Iz njegova predgovora djelu O prirodinebeskih duhova koje nazivamo anelima saznajemo da je roen u Srebrenici i da se kolovaovie mjesta u Italiji. Bio je ovjek visoke kulture, dobar poznavatelj kranske patristike isrednjovjekovne teoloke i filozofske knjievnosti, jakih domoljubnih osjeanja prema rodnojgrudi.

Djela: Logica nova secundum mentem Scoti et B. Thomae Aquinatis aliorumque(1480.), Septem et septuaginta in opusculo Nicolai de Mirabilibus reperta mirabilia (1489.),

Opus de natura caelestium spirituum quos angelos vocamus-Ragusinoque Senatui dicatum(1499.), Constitutiones Alexandrinae pro minoribus Coventualibus (1501.), Apologia proFrancisco Maria de Ruvera Julii II nepote anno 1511 super Cardinalis propositarum (1512.),Defensio praest. viri Joannis Reuchlini Romae per modum dialogi edita an scilicet libriJudaeorumquos Talmud vocant sint supprimendi (1517.), Epistola ad Petri Galatini opus dearcanis catholicae veritatis (1518.), Vexillum christianae victoriae (Contemplationes christianad Franciscum I. Galliarum regem dicatae); Liber de Raptis; Conciones per annum et orationesvariae (quae desiderantur Florentiae, Pisis, Urbini, Ragusio habitae); Comentarii in IV. Librossententiarum; De Assumptione B. Virginis Mariae (rukopisi).Dretar, Tomislav (Nova Gradika, 2. oujka 1945.). Pjesnik, esejist i knjievni kritiar.

Zavrio Pedagoki fakultet u Rijeci-studij organizacije kulturnih djelatnosti-gdje je i

magistrirao. Objavljuje knjievne kritike i eseje, te rasprave iz oblasti filozofije, sociologije,sociologije kulture, kulturne politike, esetetike i kulturne povijesti.


42/180

Djela: Vox interioris (pjesme, 1976.), Drska perunika (pjesme, 1980.), Nedostupnastaza, Protjecanja (pjesme, 1984.), Slika, unutarnja rukovet (pjesme, 1986.), Knjiga enje(pjesme, 1986.), Gorka srma (pjesme, 1989.), Potraga za rubom (pjesme, 1989.), Bol, ciganskarapsodija (pjesme, 1990.).Drlji, Rastislav (Podhum, Konjic, 8. prosinca 1900. Sarajevo, 14. veljae 1976.). Kulturpovjesniar i knjievnik.

Osnovnu kolu zavrio je u Kreevu, gimnaziju u Visokom, novicijat u KraljevojSutjesci, filozofsko-teoloki studij u Ljubljani, slavistiku u Ljubljani i Beogradu. Pratio zbivanu domaoj i inozemnoj crkvi, kulturi i drutvu u cjelini, te pisao ocjene i prikaze djela brojnihspisatelja. Objelodanio brojne dokumente znaajne za prouavanje nae knjievne batine iprolosti uope.

Djela: Prvi ilir Bosne fra Martin Nedi (monografija, 1940.); zapisi o pitanjima izkulturnog ivota i kritiki osvrti na knjievna djela u periodici.Drmi, Ilija (Dobrii, Tomislav Grad, 1. listopada 1954.). Novinar i pjesnik.

Puku kolu zavrio u rodnom mjestu i Prisoju, gimnaziju u Zagrebu, teologiju uSarajevu (1977.-1982.) i Zagrebu kao postdiplomac (1989.-1991.). Kao vojnik 1975. osuen n15 mjeseci strogog zatvora. Hrvatski jezik i knjievnost studirao u Sarajevu i Zagrebu gdje jediplomirao (1986.-1992.).

Djela: Pogled u nebo (pjesme, 1974.), upa Grabovica (monografija, 1981.), Odgojemobnova (1983.), Hercegovino moja, nepokorena (reportae, 1983.), Putopisna darovnica(reportae1998.), Pobijediti rat (reportae, 2000.).Drukovi, Kristijana Zoraja (Lich, Njemaka, 1971.). Pripovjedaica.

Puku kolu i gimnaziju zavrila u Livnu. Studirala na Ekonomskom fakultetu u Splitpotom filozofiju i psihologiju u Mostaru.

Djela: Boja djeca (pripovijetka, 1998.), Lijepa naanapaena (zbirka pripovjedaka1999.).Duge, Malkica (Zavidovii, 3. lipnja 1936.). Pjesnikinja.

Puku kolu pohaala je u Sarajevu. Gimnaziju zavrila u Zagrebu, gdje je, naFilozofskom fakultetu, diplomirala kroatistiku.

Djela: Crveni biseri (pjesme, 1960.), Zemlja moja nebo moje (pjesme, 1984.), Krikadobrote (pjesme, 1991.), Sve dalje od sebe (pjesme, 1996.), S Hrvatskom u sebi (pjesme, 1998Kroz pukotinu neba (haiku, 1999.), udnja za smijehom (pjesme, 2000. ).Dugonji, Vrhovi,Nedjeljko (Vare, 19. oujka 1885. Visoko, 2. listopada 1918.).Pjesnik, pripovjeda, pisac povijesnih zabiljeaka i vjersko-pounih lanaka i refleksija.

Osnovnu kolu zavrio je u Vareu, gimnaziju u Guoj Gori i Visokom, novicijat uFojnici, filozofsko-teoloki studij u Livnu i Sarajevu.


43/180

Djela: Kraljici Hrvata (pjesme, 1912.), Svibanjske rue (propovijedi, 1914.), Ratni zv(pjesme, 1914.), Zabavni i pouni kalendar za prostu godinu 1914. (1914.), Ratna razmatranja(1916.).Dujmui, Dragan (Gradaac, 6. listopada 1884. Varadin, 14. rujna 1916.). Pjesnik i pipovijesnih zabiljeaka.

Puku kolu pohaao u rodnom mjestu, gimnaziju u Travniku, bogoslovne znanosti uSarajevu. U Regensburgu studirao glazbu. Krae vrijeme je crkveni glazbenik u Sarajevu, ondostaje bez slube i prelazi kapucinima u Rijeku. Godine 1912. odlazi u novicijat u varadinskisamostan, a godinu dana kasnije postaje lektor bogoslovije, propovjednik i rukovoditeljtreoredaca organizacije Keri Marijine.

Djela: Iskre srca moga (pjesme, 1912.), Povjesnike crtice kapucinskog samostana na

Rijeci (1910.), Kritika povijest svete kue Marijine u Loretu i njezini prenosi (1912.), ta embez rakije (1916.), Pjesme (sabrane pjesme, 1992.).Dvornikovi, Ljudevit (Zagreb, 1861. Sarajevo, 1933.). Knjievni kritiar i pedagokipisac.

Osnovnu kolu, gimnaziju i Uiteljsku kolu zavrio je u Zagrebu. Godine 1900. prelau Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo, gdje je prvo nastavnik Trgovake kole, a od 1902.Uiteljske.

Djela: Eseji iz podruja psiholoke pedagogije i estetike (1906.), Temelji psihologije(1910/14.), Uzgojne ideje u kulturnoj povijesti ovjeanstva (1911.); knjievne kritike uperiodici.


44/180

D


45/180

Daja, Mato(Kupres, 12. prosinca 1906. Banja Luka, 10. svibnja 1988.). Knjievnipovjesniar.Osnovnu kolu zavrio je u Kupresu, gimnaziju u Visokom i Travniku, studij slavistik

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Djela:itanka za IV. razred gimnazije (1953.), Ante Kneevi, pisac Krvave knjige

(studija, 1958.), Vodi Banja Luka (1960.), Banja Luka u putopisima i zapisima (1962.), Jedanrukopis Ivana Gorana Kovaia (b.g.), Od Jukia do Hadiomerspahia (zbirka historijskih eseo bosanskohercegovakim knjievnicima i kulturnim radnicima, 1977.), Banjaluka realka(1980.).Daja, Miroslav (Koprivnica, Kupres, 8. sijenja 1885. Gorica, Livno, 14. prosinca 1972Pisac.

Osnovnokolsku naobrazbu stekao je u Kupresu i Livnu, etiri razreda gimnazije zavru Guoj Gori, dva u Visokom, a filozofsko-teoloki studij u Livnu i Guoj Gori.

Djela: Sa kupreke visoravni: monografija rodnog kraja (1970.), Pougarje i njegovaokolica (monografija, 1995.), lanci i studije o povijesti kolstva bosanskih franjevaca, prilozivjerskog sadraja, prie i pjesme u periodici.Daja, eljko (Koprivnica, Kupres, 9. rujna 1904. Banja Luka, 17. lipnja 1973.). Pisac isakuplja narodnoga blaga.

Osnovnu kolu zavrio je u Jajcu i Kupresu, gimnaziju u Visokom, filozofsko-teolokstudij u Sarajevu.

Djela: Pjesme i prie u periodici.Dakula, Franjo (Pjeivac, Stolac, 1946.). Pjesnik.

ivi u Vinkovcima.Djela: Razglednica (pjesme, 1998.).

Dalto, Stjepan (Voljice, Uskoplje, 21. listopada 1931.). Pjesnik, romanopisac i pripovjedaPuku kolu zavrio u Uskoplju, gimnaziju u Rijeci i Zagrebu, a teologiju u akovu.

Zareen za sveenika u akovu 1959., potom slubovao u raznim mjestima Bosne: Rostovo,Brusnica, Obri, Modria, Uzdol, Glavice kod Bugojna. Roman Naricanje Frane Markanovanapisao tokavskom ikavicom bosanskih Hrvata.

Djela: Selo Svaalovo (pripovijetke, 1972.), Gladne i nemirne godine (roman, 1974.)Prie iz Pasjih Korita (pripovijetke, 1982.), Naricanje Franje Markanova (roman, 1983.),Mladenaki raj i njegov sjaj (prie za mlade, 1989.), Spontanosti (pjesme, 1988.), Sveev kaf(pripovijetke, 1988.), Pod Jurcanovim orahom (roman, 1990.), Eva i ja (pripovijetke, 1995.),Novo selo (roman, 1995.), udna zemlja (roman, 1995.), Birane stranice (izbor,1995.), upnakronika (prie, 1995.), Trzaji (pjesme, 1995.), Zvonimirovo (roman, 1996.), Fra MarijanovaBosna (prie, 1997.), Krv i suze (dvije balade i tragedija, 1997.), S ljudima (crtice, 1998.), Dru


46/180

nastavnik iz predvojnike (roman, 1999.), Posljednji dominikanac (putopisna proza, 2000.),Spaljeno ognjite (prie, 2000.).Dambo, Jozo (Matina, Maglaj, 9. prosinca 1949.). Pjesnik, knjievni kritiar, esejist iprevoditelj.

Nakon zavrene Franjevake klasine gimnazije u Visokom, studirao filozofiju i

Leksikon književnika bih

Documents

Transcript of Leksikon književnika bih