Kartografija - cetvrto poglavlje
-
Upload
milevicica -
Category
Documents
-
view
256 -
download
1
Transcript of Kartografija - cetvrto poglavlje
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
1/13
I'l'emirtskakartografijaje kartografskadisciplinakojaje naila najve6uprinienu
u rnnoginrgeografskimistraZivanjima,ali i u drugim naukamai praksi,odnosnotamo gdc je neophodan prikazprostornograzmeitaja objekata,pbjava i procesakojise istraZuju.Najveiideo tenratskihkarata koristigeografske objekte, pojavei procese kao sadrZaj kojise na grafidkinadin prezentujena karti.Tematskr,rkartografijusmatraju ,,drugimjezikomkartografije"ili"grafidkomgeografijorn".To se moZe prihvatitipod:uslovomda se preclstavljajusamo geografske pojave izgeoprostora, alipredmetsu i geografskiobjektii procesi, sadrZaji iz geologije,geomagnetizma,seizmike, istorijei dr.
\Opitegerytafskekotcdaju opStu slikukartira'neteritorijei na njojseprikazujusvi iliveijnageografskihelemenata. Na op5tegeografskimkartama pri-kazan je reljef, hidrografija,vegetacija, naselja i komr.rnikacije,a od ostalog sadr-Zaja prikazane su samo granice drZava ilidrugih administrativnih celina.Svi ele-rnentisu ravnopravno iujeclnadeno predstavljeni,pa su karte medusotrno slidne.
'lcntobkekarle razlikujuse medusobno jer predstavljaju razliditesadrZaje.Na ternatskimkartama.moZe-bitipredstavljena-samo-jeclna*poj,aua,-koja.je*c -e-q_sadrZaja op5tegeografskihkarata (reljef,naselja i ,dr.), zatim, pojav4koja jeprisutnana teritorijii nije predmetlopStegeografskih'karata,ali dini deogeo-grafske .sredine (stanovniitvo,privreda i dr.) ilipojava ugeoprostoru koja se nenrogu osetitidulima,vei su predmet merenja i istiaZivanja(geoseizmiike,klima-tolo$kei dr.). Akoje na kartipredstavljena jedna pojava (vazdu5nipritisak),toje nronctematska karta, a ako je komtrinacijaclve ilivi5e pojavato je polite-nratska karta. Ove karte predstavljajusintezu kartiranjaclve ilivi5e pojava, pzr se inazivajuyrtlczncknfie
Ternatske karte, poreclosnovne tematike,imajui geografskuosnovu kojaomoguiava identifikacijLrprostornograsporeda pojavakoje su plechletkartirarrja.Ocl osnovnihgeograf.skihsadrZaja najdeiiese koristegranice, r'eke,komunikacije inaselja ilisamo jedna od ovihpojava.
186
• ]• œ|:•E11•uili::i•M ,
• \4.1.Vrste temats„Y h karata
Sadttai tematSkih ili spec‚è alnih karata,c razli„v it i delc se prema:karaktertiltematict vremenskOm razdObuu i namenl.
4.1.1.POdcla tematskih karata prCma karakteru sadr„J tta
_ PoJe14 tematskih karat,prcma karaktcru sad”ú ‰Â zasniVa se na toni•œ da lije kartirarajedna poiaVa ilijedno nien9 0belettc(temperature vazduha,natalitƒjstanOvniƒÄ
"ai dr.)_9natli=‚±kƒ¿½¿¾a,il je na osnOvLl dVe ili’ˆ ƒÄ anali•]ti„vtth karata
l•]¡edena nova kma_• =•ŒÏ ƒ ¿katta.I‡WOde‰Â,m Zaiedn‚É ðh poka•]za‚É Iai‚± dVaili vƒÄe obeletta raZli„vidh,ali tematskI POvezanih p•œ ava(klimat•\ stth,prŽs re(lnih,de•¡ Ogra‚ákih i dr.)dObuttu se kOmpleksne tematske kartc.Op‚Ó tcscograrsk‚±karte mogu sc smatrati kompleksnih tematskim kartama
ƒ C‘• ÚÚƒ u%• ‡ VktOrr.e iaƒ…ê i é [±e)retta‚§ ‚ ½‹c• u
re
AnaHti„vke karte kor•R te se u spectal‚Ó ti„vkim istrattivanJinla ic1 0mOg‚è ‚Åui‚±prostorni prikaz p•œ edina„vnih poiaVa(k•v iZi‚Ôa,vOdenc erOz‚è e i dr)ili Sanl•Bjednog obeL4a lvlZduƒÄ ni p•vt‚¨ ak),za jedan vremenstt prcsek(br"SIa_.o,•¡ illPo popisu 1991.gOd).Analid„v ke karte rezultat su konttetnih telƒr lsK:llistra–Rsanja i predstav‚è ŠXu autOrskc analiti„vke Originalc,ko,sitl‚ð e za dalia l•U•k•E2Žsatta.Medu analiti„v kim su i karte u vidu tercnskih kartogra‚¨ kih sHca ili rcko
:Tl•÷ ll˜h ‹ ìak ‘
‰ _‹ ˜T ë 1—¯L:•è ‚ åttlt'I:illi‚» IFil:rnom vl•]emenu,zagade•¡ ost vazduha i dr.),kaO l kartc terensk•a l Pllkupttanj:lpodataka uradene na osnOvu allketa, testova, popisa i registracija obciciitlOtlJekata,p•œava i prOcesa.
ƒ C XŒŒ m Œ`‚µ7•Œ kin“ñ̀ƒÑ•V ‚ ½‚¾• B
Sintezne kartc rezultat su obrade ‚ r̈a‚ðenih paava, PrOVCrc ta„v :lo•œinlel•]ellJa i analiza, 1la osnOvu dve ili viSe analiti„v kih k•k trata ()nc Plit•k lZLl•vlodredenu zakonitost vezanu za datu p•œ avu•a i Obelettc(prOsC„vna tcnlperattlra,kretatte stanOvn˜p
"a,pogodnOsti podlosc zaƒZgradnju i dr).Za i_/vodcll‚²
zakonitOsti kOriste sc inctodi:statisti„v ki,10gi„vko_matcmati„v kt klasinkacuc,bonitiraniei ra„vullarskc Obl•Eade i dr.Danas je Omogu6cna automatska izrad`1sinteznih karata pOnlo‚Å u ra„vunara, kOnstruisalttem SPCCiECnog aplika[,vnt)3
187
hrihtiriA. Lleierui,Dig;;il4.Ziikbiuii:'KA"RT O G RAF I J A'
||
| |
||
||
||
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
2/13
ri(.rftverit.Posebng ulogu ima GIS sofWer kojianaliti6kekarte koristikaosvcje,,'rsne .slojeve (lejere)za konstruisanje sinteznihkarata. RadunarskimputemiIoguse pleNaratipodaci u vidLrtabela u sintezne karte, ukolikoje ustanovljenp()vezuiuiisofNeri predhoclnoizvr5ena vektorizacija prostontihjeclinicailitr'l':ircijapo.java.
i /.1.-7.Kontpktkszekarle ‚ ÄII(ornpleksne kart& predstavljaju komplekspojava cimese utvrd,rjegeneralni
oieglcclstanja odredene geografskesredine. ObjeclinjujuprikazsadrZaja nizarulralitickihi izvedenih karata.Imajuregionalnikaraktel ilipredstavljaju l
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
3/13
t,/rhrtu).L/rsrrdDrogtcal,IZirlart:t:''KARTO G RAFIJA -
4./.2-4. .Karle sVecyblnezaDrcRc
1. Vojne karte;2. Iftrteza5tite (sozoloikekarte);3. I(artehazarda i potencijalnihugroZavanjateritorije;4. I(artemera za unapredenje komponentiZjvotne sredine;-5. Kartedifuzijezagadivada u kontinuitetuiliepizodnimemisijama i dr.
:4.1.3.'Podelakarata prema vremepskomrazdoblju
i. Karte pro5losti(istorijske,paleogeografske, paleoekolo5kei di.);2. I(artesavremenosti (aktuelnastahja,' postoje6e p-ojave i objekti);3. Ir.arte budu6nosti(prognostidke,planerske i dr.).
4.2- Grafiikasredstva kartografskogiz"raiavanja na tematskim
kartenaGrafidkooblikovanjekarata
Izra2ena su u vidu linija(osnovnihje bitan faktorkartografske,produkcijei granidnih),boja, geometrijskihznakova,
‹ ‘ è• ‹
“ ú b
karta (plun)
p•vroda(tloCrt) naCrt •Œak
„J •¡ƒÒ_• i'oorl1ttt)odne • Vó=,ta‚½
priroda (paoorama)
.simbola,skalarnih i vektorskihvrednosti,obja5njenja uz kartu iliznak, brojnihislovnihoznaka i dr. Kartografskasredsrva grafidkogizraZavanjamogu biti:lwalitativna,kvantitativnai kombinovana.
Mi•¡‚µtt•¡• ‰³ Vƒ‰BƒZƒ‹‚ðŽƒV• 2ƒ‹‚¨ • •L kAttEo‚±•\R All,A
”TOstt rO'ƒÅC•œV= koriste se za vanrazmernoprikazivanjep.i1;ri,ih stani
||
11
\ è ©
“ Ê — ’ Œ¯ ø•L•Œr7•œ,ƒ@=o‚Ƚ'•Œ
ƒ@¡
Bojei te,4:tttui izrazavajuprostornerazlike izmeciupovriinskihpo.1iL,rkvalitativnomi kvantitativnomsmislu. obezbeclujudobru pieglednost i uoiiii.razlikamedu pojavama.
‹
•
‰
‘
å
æ
.fl;129. flr)tttrzbon :nnlonkittbolo
191
•¬•\ƒg
•[•]\]\\••vꡈê¡
•\•œ•œ
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
4/13
se moze zamenlti
Oar-3 3.1010-30l0-100100-100 300"1000
z-\ r,,,\""C.)()( ) ( )v \__/ '\__r' \_-/.rk 13/. Skolatniznocr,'a) apta/uilme,r,aivolentna tka/ob) rc/at/waeh'ivo/eniln
11
••
•••‚P‚Pƒ•••ƒ
‚‚‚‚•@•R‚‚‚Œ‚Œ‚
•C‚
‚‚
ƒ
•‚‚‰‚Œ‚Œ‚Œ
/‚º D•`Œ‚
Œ¡/•Œ ‚ ñ Åtil•ŒŒŒ'J`= • v
.ii.tttllti:ilnctiskaztjukvantitativnasvojslvaPojave, odnosno njihove:rrt.i;lLrtne.procentualrreiliincleksne vrednOSti.LegendOm. SkalOm vretlnosti-rr(rruc)gramom,tumadise sam skalarniznak.
i.i,,1-/ot:r/;i:noa su grafiEkosredlsNokartografskogizraTavanja pravca.1r't:,ir;r.orijentacije,clinamikei svojsrva pojave(ruZat'ctrovaiskazrrje pl'avcc
‚ È
å Y
n
á y á ¿ ö
,5',t;. /-t/) .fkalantiznoct,kittlitrtr)nm tka/a,
apsoluil?ote/alttrnn
/„I • “/Z/•g • LC N ¡iCaƒmZ‡V ƒ \'‚±
.KARTOGRAFIJA
duvanja vetrova, njihovr.rjaiinui udestalost).,4/fonumetz'ikiz/toct sLt u oblikuslova, brojeva, reai i skraienica.(nalazi5te
ruda izra2eno slovnimsimbolima zametalet.ih ruda).Dodolnibroltiznoa koristese uz geometrijskiilisimbolskiznak, uporedo sa
niimiliodvojeno.
l-,f*n l. Pn)n e i:/to 'n z n /. c, m :,2 7z rr/sta t'/1a ry'e rlnam ke p oyb va
4.3. Metodipredstavljanja geografskihi pojava na tematskimkartama
objekata
i.Kartiratl
Œ ÊOgrafskinl
llƒB•ª•RƒMjI“ñlr
èmOê•d
‚OmRê•@•d
èOÖN•@•@•@Œ—
‚OZêê@•@ô
‚••@•@•@•@•@Œ—
130
Sk. /J-i.Ptt',fu:prin'e n:/ic'irittntiror/r)tut.
192 193
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
5/13
: j -. ' --. .--...1-.-
l,/r/tr/hA. -r-1eiev$Dragzca.AIZivkovtiKA R T O G RAF I J A
izrattainim_SredSWim‚ÆctOdi kardrŒR̂eL Se na kvJitadvnttannta6vne ia.
4.3•B. • Ë
_1111Œ^] 111`Lgi•…11]vvƒ†…†k•v†—¢xvÂm³vQƒ…jS•vvL311•ºl_ƒÄEl) .
le tranica“ ܤMtt„Wƒ †“y \ ‘ Ä YÂ å— Û®¹ mv R 憌 }î å » øŒ ]̂St‚»Runutar 20[dine poEve r bO—Œ m̂ 2•Brsina,2rimenonl rastera l sr‚²F• š'^Va
• c— ¢
‰ œFã HŠ « deta‚è n tl
•A‚ñª •R¡etodbttƒ¿ŒOIti•¡•
• ú•Eè`.•] \ ‘0•gnc._.___é Î ê œn “ ú ína‚ÊGŠ Ï ”‚¢• B“ ú ¢,IIJ•EŒ—̃̂hŠí•EEL`" ƒh
•gPe3 ð`ƒ† |
‚ èka,
•lnenlule ‚ð il‡Ẁitini sastav Sritfr.rlirN,
ˆ ê \ ]• N
ra
4.3.2. Metodarealase za kartiran
iliizolovano,bez obzira da liravnomernoiline
L kattL•] anOm
iu6ihzna
gran‚Énim unttama raJ‚± itogƒZJeda
“ y122un•¡ava znaclma. /•Œ
o it•B‘ N :lI:çW‚ èê t • v wem ã m m‘ª š }‡ V o’@ • NC
¶ WÜ x ¹ ¹ ¿ Ÿ …S R R ~ R ûÂŒÈ 4 ¤ • Úr/•Œ‹`•• Œbušå• ¡ S vu Obl ô• k
31::‚É itT:’† YT,•E ,a,idl)•Ekartirania.s ti 'e na celoi kartirarre,l
hn m‘Ë o”x•g
–Pmçq ‚Ö m unttƒÄ”Õ :ŠÍ TCŒp —ƒL‚æŒv
•Rsamost,lan metOd areali im‰Â ” ä Y
uraspored i rasprostranjenje neki[bilinihi Zivotinisk:rhvrsta.
m Kar
194 195
_ : •¡1•u :‚¸ •¡ •¡ =::=ƒM•u 1•¡1•œ:•c‡Vl•] •] i•Ê |;: • E i::1‚Å • ¡::.:
| |
|
|
| |
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
6/13
,t ttt,,,i,,a .jZY iDYs,*Mh'btr K A R T
'i. tLy'eror/orcn/a
4_33 1(vantitativnl metodiŒ^ Ž OdStavlian•¡ ¶a kartalna
ri•¡ ŒÏ ® “ñ—Û— Ž£ ˜W‘Á = C‹š ‰æ„ € •v –¦ |1šqƒˆ ƒR‚¢•] _ŒÄ
Se
l,•¡ • vi= ãVnim mctodimaJšå — ôãñ Ü À RÉéDš åŒ yN Yi
• tOar•B ‚±aka
l';: ,
ƒ m• — ムC × V ‹ ÉZ)•RSca• ZƒÎ à €•• EKARTOGRAFI•v A
|
|
|
|
|
t•ç½ƒm•/~ƒm“ð• • •¡‚±ƒ¿Ù
taiaka na mestima vede gustine.
CŒ ˜ R•v ˆ ŸŒ ^ metH„vkL
• cI ã _J“h – I ñ™Ô ñbrolanlem• ] o‚ð cniem sa
‘Â •ŽdVa–Êe
•c
"tezine" tacke zavisl od raZmera
red•¡– Êt a
:•œ Œ ˜¿ H ¶ R l— †̂Œ ˜ä¿ Jå£ ¤Ä ŸáP Œ ^Ç å j‘ ‹ ¿ Ç ika
•v'11•¡1•¡æN ƒjƒR̄‹ÊŸŸŸ•¡ —Œ‰̃ßdƒ ƒ…ƒjƒ†v• džŒ‚dšâ“ñ—Û“™ãœäŒsáI•v—õ—™ ð•l:‡Vä ¿— « ˜ ‘” WYŒ }ñ— Ûn R cŽ lŽ R »‰ æ»mŒ^ — P— J ^ Re
196 197
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
7/13
S/r. .1i8. Metodtaiakasa kcu-togranrskinr
U timsludajevima odredujese tadka ve6e vrednosti(ve6eg prednika)kojapredstavljapojavuveie vrednostiKada nijemoguie'lo5tiiiprikazizboromjednevrste taiaka ilijednevelidine,odredujuse dve ilivi5evelidiriatadaka, ilise spajajutadke i pretvarajuu jednu vrstujednobojnihareala, unutarkojihse brojemoznadava zbirna vrednostsvih kvantitativnihpokazatelja, obr.rhvaienihtakvimarealonr .
• \• \ \ \ 198
11ƒ† IFl.1•¡ :
•”•ˆ••D••
•@ˆ •
,: ,l .i;r:.'i. .i 1 r; .r-. ".-
ru:::rurr*fCq,rrs*MZ,rt"r*'". ".
Primenomtadaka razliditihboja izrazavaju se kvalitativnasvojsh,a i.isepo]ava, Time je omoguieno.uporedenje regionarnihrazlikapolara i njihor.poloZajunutar same pojave.
|
l tl
-1
••
•••
ƒ••••
„W
• • ‚
‡Z™wŒ•‡Y‚ ‚‡Y™
• •• •
•
| • E
l i
l‚¢
|
|ARTA IZOGONAIza 7947 godinu
ZarEn +i - tr.a. d. ir aotthodpod.uaiu d.e.ci. r.a. dno.^o m.^r.
^.9o tu oibaloia{o.i
| |
| |
199
• u
|:I111:
''..'*'.
.':' " ."'.','.-i::t
"1.i•EE.1lii:i:1::=:•Ei:
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
8/13
e su zarvorene krivetl4i
–mŒctod se
•
•@•
•@•
•@•
•@•
•@•
•@•
anada
JuZnaAmerika
Slt. l42.A,r)',YiC,rItadaka istihvrednosti
ii,anje,: kqn :nrltggl-.lgljg+lzglln1 w koia5e \4rtiraimajLtˆ«Ž€13•¡iz•¡ ‚¬ ƒŒhipsc•\ liˆŸ‘–Listih a izobare - liqtiejednakog
– É G “li
0-15 16•]30 31•]45 46•]60%
Ž l %%Ž¢
Sk. 1 4 3. Prosti kartogratn
% 30•]120•]1 10•] 0-lo ll_20 ‚•• ‚ ‚•
– Ú– Ú ‘
3 4•] 5 6i viƒÄ
• “ úŒ —Œ— Ž ¢
[:: ]‚
‘
Ž l
—§ƒmCC–ñ ƒ¿çáí•
•g
Ž{• %• •
S‚½ƒmC•]SaƒmŒti•A7•Œ S‚½•ŒC.P•ŒÁçŒ:na tl odnosu na ukupnu povrSinu i dr.Nclost•E tak
iVcpt'el'rltikottognntpureclkvantitativnih,istovremenornoguprikazatiilwalitativnasvojslvapod uslovornda su predstavljenaistimpokazair:ljima.Zbogioga je ou rrniverzalnimetoC terrratskogkartiranja.I(odneprekidnihkartograma
ocenat obladivihnretoda ie neeko
200 201
`•çƒ••ŒMeFod•Œ• ••
,L,— 1•¡910Vinlttnl•¡ ili’ˆ ƒ Ä bot’‹ á z m v g ]Œ ˜ã ‘ Ä ˜ s R
tu okviriraKo. npr.kntl,
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
9/13
birglta'-U.'Zivkovrt"lrA'RT'OG44 IllAPrinlenJuJue izraZajnasredstva: gianidnelinije,boje i Srafure.Kvantitativnekaratreristike_predstavljajuse
prividnimskalaom. Pnvidni.rkalot jerastojanje izmedususednih znakovaililinijaSrafure.
Rastojanje izmeclulinijaSrafuraodre-ujes{ po formuli:l /=k/zgde je: / - rastojanjeizmedu linijaSrafura,/ - optimalanbroj linijanajedinicupovr-5ine,A -relativnikvantitativnipokazatelj pojave kojaqp kartira.Kvantiativnekarak-teristikepojavepredstavljajuse nanepre-kidnojskali.Kartogramisekoriste za pre-dstavljanjekvantitativnihpromena Pojave tr
regionalniraspored kvantitativnihodnosa unutar pojaveu odnosltna tabelarnopredstavljanje
4.3.4. Univerzalninetoditematske kartogral-rjc
Univerzalninretocliprimenjtrjdie za piedstavljartje.kvalitativnihikvantita-tivniirkarakteristikau vidukartodi-jagtama,vektora,linijakretanja i znakova.
4. 3. 4- I- Melod karlodYagrana
Kartodijagramistr na kartiprimenjenidijagrami.Metoclomkariodijagramapredstavljajusepojaveu apsolutttonli relzitivnonl
avnih,horizontalnih
ƒ ‹ ^2‹º • Œ4ƒ‹ ƒ VI`ƒN
‹ ¿ ± Zƒ‹/•E›› mKA:R•¡ OCiRAFI,•v A
viduunutar odredenih jedinicaIzraiajnasredstva kod ovog
teritorijalnepodele,metoda mogu biti
noju"*u"aclministrativnc.razlidita,u vidusrubi
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
10/13
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
11/13
pcr.ravanjem linijaodgovarajudedebljine. Srukturapojave predstavlja serucltavanjemparalelrrihlinija razliditihboja, podelomlinijena sektore i dr.
Sk /5r'. LiryehelaryaLinijese prikazujui Sematski, kori56enjempravihlinija,koje povezuju
klajnjetadke kretanja pojave (turistidkekarte - itinereri).
4.J.44- n{clodsigtatara r'h znakova ; .
ivletocisignatura iliznakova koristise za predstavljanjekvalitativnihi
kvantitativnihpokazatelja:velidinom, oblikom,bojorn i unutraSnjom struktr.rromznaka. Pogodan je za kartiranjepojava kojese ne mogLldatiu razmerikarte.Kvantitetje dat velidinomznaka (skalara). Za konstruisanjeskalara znaka koristise slecleia formula:
s: k/?gcle je: /r - k;antitativnipokazatelj, PpovrSiniod 1mmzna karti.
broj jedinicakojiuslovno odgovarzr
206
/•V• /4‹º/ ¨ „JƒBƒN‹¿ ‰ð• Z ´ 2•VƒÄKAR10GRAFIJA
Skalar moiebitibilokojadimenzijaznaka (kodkuga - preinik,rrouriri_visina,kvadrata -strana i dr.). Kod predstavljanjapojava sa-veliicim,*ptitr,tr*,,kartiranihpokazateljareikoje poiticiproporcionalnostznakova. u tom sluiajti,primenjujese simbolidkaproFiorcionarnost,nagraiena u tegendi.skala z;robjasnjenje u legendineophodna je i kod realne i simbolidkepr"oporcionarnosri.Metodsignatura iliznakova koristi6etirivrste oznaka: geomeirijske,ste'nc,simbolidkei slikovneznake.o. Ceornehytkiznacr
Geometrijskiznaci su oni kojiimajuformegeometrijskihf,igura(kr.ui ,kvadrai,pravougaonik,trougao). Moguse primenitii druge forme(grafiko*,.dijagra.mi).Geometrijskrznaci izraiavajumatematidkeoclnosei ,:Jimenzil,veludinaodredenih pokazateljakartiranihpojava.Svojimformama(oblicima):bojama(Srafurama)ukazuju na tadan potozajobjekatai njihoveioalitativn,razlike, a razliditimveliiinamana kvantitativnerazlike.
Forma (oblik)znaka omoguduje klasifikacijusadrzine karte (razliiir.nrgeometrijskomfigurompredstavlja se odreclena grana industrrje).Boja (sraiuiargeometrijskog
znaka ukazujena kvalitetpojave.Izborboja priligoclava:;.bojamakartiranihelemenata iz prirode.Velidinepojava p..drtirq.n.,,,,znacima razliditihdimenzijadijiskalarisu prednicikruga,strani kvadrata,_r,isi1,dijagramskogstuba, povrsina znaka idr. Geonrelrijskiznaci orn6euiLr.j.predstavljanjestrukturepojave (stanovniswa,privrede,nacio'alnogck;hork;rdr.), razvoj,poredenje velidinakoje stoje u uzroino- posledicnirirvezamirnjihovprostorni razme5taj.
||
b. ,.1/outiznacr
sL:vniznaci daju kvalitativnaobelezja oclreclenepojave.po.sirle r.ir,.rmoguinostiprimeneslovnihznakova:
1. medunarodnousvojenim(za hemijske elemenre, brojevii dr.) I2. podetnimslovimanaziva kartiranihpredmeta.Navedena druga moguinost teze se primenjujezbog redi ko.1a poiinj.risriiir
slovom.U tom sh.rdaju koriste se skra6enice naziva pojaveBoja slova ukazuje na razliditevarijantepojave(simbolza gvozde lir,
ispistrje se u razliditimbojama kod prikazivanjanalazisra i proizvoctnjegroZcia).Prednost slovnihznakova je u odiglednosti,ali str inrmale moguinostiii
prikazivanjurazliditihkarakterisrika jedne pojave,
207
• E
'•¡
• ¡ • ¡|•¡
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
12/13
Veli6inaznaka moZe ukazivatii na veliiinupojave.
4.4.Izloarlegende na tehratskimkartamaNa tematskinr,kao i na op5tegeografskim, kartama legendaulz,ziu vanok-
virnisadrZaj karte. Legenda sadrZi obaveitenja o kvalitativnimi kv.rntitativnirlznadenjima oblika,podela i boja na karti,bez dega se ne moZe kor:stiti.
Stalnokonsultovanjelegende smanjujebrzinu informacija.Zato tematske (arte mogLrbitii bez legende, ali tada primenjeniznaci morajunedvosmisleno ukazivatinavleclnostikartiranihpojava. Legende se daju u viduskale, teksta i ko;nbinovano.Dzrbi karrtiranepojave bile merljivedaju se skale kvantitativnih pokazatelja.
;lpso/trltto neprckr'dno.rkalaprimenjujese za preclstavljanjepokazatelja kojincnraju eksrremnerazlike,tj. ampiitudesu male.
Us/or.ttoneptekidnasko/a primenjuje seza predstavljanjepokazateljasackstremnimrazlikama.Kod ovih skalapolupredniciapsolutnorastu, ali relativnoopadaju, jer se ne trvedavaju proporcionalnouve6anjupojave u slvarnosti.Odnosuve6anja pojave u slvarnostina primerje izraZen krivompeuabole, a uvedanje. ,' :,znakova pravimvektorom.
.Altsofttno s/€penatloilca/adaje veliEinr,rznakova u legendi po rclasama.lvloZese primenitikod metoda kartograma klasiranjemvelicineznaka. Ova'skala ':se primenjujei za prikazivanje razvojnosti pojave,preclstavljenegeomezirijsl
-
8/18/2019 Kartografija - cetvrto poglavlje
13/13
realnu sh'arnost. U tom smislu legenda karte treba da zadovoljisledie uslove:a. Uslovadekvatnosti;b. Uslovkorespodentnostiizmedu kartirane swarnostii karte;c, Uslovodiglednosti,tako da se uz njenupomo6 relativnolako rekonstuile.
kartirana stvarnost;d. L,egenda mora da zadovoljiuslove generalizacije karte. '
•E•R•A•A•A
• J
/• Ž • • • ‘½ ‚ ñ• V• E•\ • ¡RToGRAFIJA•]
__
5.DIGI•¡ ’ Ê NA KARTOGRAFIJA
Digit{nak.arlogrqfrlaima vazniulogu u procrukcijikarata jer, s obzirom iri:su terenska istraiivanjaskupa, ona obezbedujetehnologijukojomse vec.kolidinaprostornihpodarakaia karata (podloga),preuacui"eirdigitainioblik,,,podaci strukfuiraju.
Pod digitalnomkartografijompodrazumevase posau na prrpren,dizajniranjuizdavadkogoriginalakarte uz pomo6 radunarske tehuik;odgovarajuiegsoflvera.Pri tome, kartograt'skioriginalmoZe se prezentovari rrirhartijiuz pomo6periferijskihjedinica(ploteri,prinrerii dr.) ilina nremorijsrJ,,,jedinicama(flopidisk, kompaktdisk,magnerna iraka i dr.). Digitarii,,kartografijapodrazumevaprevashodnuprimenu radunara i odgovara.iuce3sofwera, bez koga ne bi mogla funkcionisati.ova tehnologijau buduinostiimaccmasovnijuprimenu.Podaci kojise daju u grafidkomoblikui preze,nruii.korisni-L'-u,siidnisu tradicionalnimkartografskimprikazimailipredsJrvljeiLrnjihovuzamenu, putem digitalnekartografijene gube na znadaju.
Digitalnakartografijamoze se posmatratikao nezavrsni Sisr.,,specijalizovanza arhiviranje.i prikaz kartografskihpodataka. pr:stoje ,J,,:.osnovna razloga zbog kojihjepQlrebno uraditidigitalneproizvode,a ro su:---l-naglirazvoy radunarske tehnike poslednjihdvadesetak godina, omoguiiti,,:
njeno ukljudivanjeu proces izrade karata, pa je ,urnr-rnrimproiurvodrLlikarata brZa ijefrinija,a narodito su velikiefektiprinjihovomazuriranju.I .:;vebrzi razvojdinamidkih geoinformacionihsistema, kojisnazno urir-:u.,,,procese donoSenja odlukau vojnimoperacijama,naudnirn istraZivaljini,,ener€etici i drugimoblastirna znadajnimzarazvojclruSrva.Izrada digitalnih(elektronskih)karata je savremeni oblikrada na karrarrr:, i
atlasima, kojaima za ciljda se pojednostavistampanje karata, brzo aiuriranjeiproduktivnostkartiranjai kartografske tehnologije.Posao na izradidigitalrrii,karata sastoji se u pretvaranjuanaloskihkarata u elektronskizapis, njiloi,.;kombinovanjesa bazama podataka dime se postiZeaiuriranjekarata.
Uvodenje vektorske grafikeuslov je za nastanak digitalnekarrogratije.pr v.iprirnena odnosila se na resavanje problemakomasacije. u ovaj period irlazii
•š
•R210
•¡ 11
• ]• ]i‰Ø 11•] 1
‚
‚•E
| |