K. Jaspers Pitanje krivnje o političkoj odgovornosti Njemačke
-
Upload
marko-milosavljevic -
Category
Documents
-
view
239 -
download
3
Transcript of K. Jaspers Pitanje krivnje o političkoj odgovornosti Njemačke
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
1/122
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
2/122
BibliotekaPosebno izdanje
Urednici
Kruno Lokotar
Ivana Sor
Grozdana Cvitan
Glavni urednik
Kruno Lokotar
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 172.317.022.2
329.18(430)"1933/1945":17
JASPERS, KarlPitanje krivnje : politikoj
odgovornosti Njemake / Karl Jaspers ;
. - Zagreb : AGM,
2006. - (Biblioteka Posebno izdanje)
Prijevod djela: Die Schuldfrage.
ISBN 953-174-270-7
I. Nacizam -- Njemaka -- Pitanje
odgovornosti II. Krivnja Filozofsko
utemeljenje III. Kolektivna krivnja --
Filozofsko utemeljenje IV. Odgovornost --
Filozofsko utemeljenje
460505078
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
3/122
Karl Jaspers
PITANJE KRIVNJE
politikoj odgovornosti Njemake
S njemakoga preveo
Boris Peri
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
4/122
Copyright by Piper Verlag GmbH, Mnchen 1987
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
5/122
PREDGOVOR
Iz niza predavanja duhovnoj situaciji u Njemakoj, odr
anih tijekom zimskog semestra 1945.-1946., ovdje se
objavljuje sadraj satova na kojima je bilo rijei pitanju
krivnje.
Svim ovim izlaganjima elio bih kao Nijemac medu
Nijemcima poticati jasnou i slonost, kao ovjek medu
ljudima sudjelovati u naem zalaganju za istinu.
Heidelberg, travnja 1946.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
6/122
UVOD U NIZ PREDAVANJA
DUHOVNOJ SITUACIJI U NJEMAKOJ
U Njemakoj se moramo zajedniki duhovno snai. Mi jo
ne posjedujemo zajedniko tlo. Nastojimo se okupiti.
To to vam izlaem izniklo je iz meusobnih razgovora,
koje svi mi vodimo, svatko u svom krugu.
Spram misli koje iznosim svatko se mora odrediti nasvoj nain - ne treba ih olako uzimati kao valjane, ve bi
ih valjalo razmotriti - ali ne treba im ni jednostavno pro
tusloviti, ve ih iskuati, predoiti i provjeriti.
elimo nauiti razgovarati jedni s drugima. To znai
da ne elimo samo ponavljati svoja miljenja, ve utito drugi misli. Ne elimo samo tvrditi, ve razmiljati u
kontekstu, oslukivati razloge, biti spremni da doemo
do novog uvida. elimo pokuati zauzeti drugo stajalite.
tovie, mi jednostavno elimo traiti ono to nam pro
turjei. Zahvaanje zajednikog u proturjenom vanije
je od brzopleta uvrivanja stajalita koja se meusobno
iskljuuju zbog ega razgovor zavrava kao bezizgledan.
Tako je lako zastupati razliite afektivne prosudbe; mirno
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
7/122
neprestance nadilaziti tvrdnje i prodirati u podruje istine.
Lako je posegnuti za nekim miljenjem i drati ga se, ne
bi li se izbjeglo daljnje razmiljanje; teko je, naprotiv,
napredovati korak po korak i nikad se ne opirati daljnjim
pitanjima.
Moramo ponovno uspostaviti spremnost na razmiljanje,
to podrazumijeva da se ne opijamo osjeajima ponosa,
oaja, srdbe, prkosa, osvete, prijezira, ve da te osjeaje
"stavimo na led" i vidimo to je zaista posrijedi.
Ali za meusobni razgovor vrijedi i obrnuto: lako je sve
misliti neobvezatno i nikad ne odluivati; teko je donijeti
istinsku odluku u svjetlu miljenja, otvorenog prema svim
stranama. Lako je govorom izbjegavati odgovornost;
teko je pridravati se odluke bez svojeglavosti. Lako je u
svakoj situaciji slijediti i najmanji otpor; teko je drati se
zacrtana puta, predvoen bezuvjetnom odlukom kroz svu
pokretljivost i savitljivost miljenja.
Na izvorite stiemo kad smo zaista u mogunosti
govoriti jedni s drugima. Stoga u nama mora ostati neto
to e vjerovati drugome i zasluivati povjerenje. Tad e u
uzajamnom razgovoru postati mogua ona tiina u kojoj
se zajedniki oslukuje i uje to je istinito.
Zbog toga neemo osjeati srdbu jedni prema drugima,
ve emo pokuati zajedno pronai put. Afekt se protivi
istini govornika. Neemo se patetino busati u prsa kako
bismo uvrijedili drugog, neemo samozadovoljno hvaliti ono
to je miljeno samo da bi uvrijedilo druge. Ali ne smije biti
ograda obazrive suzdrljivosti, blagosti kroz preuivanje,
utjehe kroz obmanu. Ne postoji pitanje koje ne bi smjelo
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
8/122
biti postavljeno, nikakva srcu prirasla samorazumljivost,
nikakav osjeaj ni ivotna la koje bi trebalo tititi. Ali
pogotovo ne smije biti doputeno da jedni druge izazovnim,neutemeljenim i olako donesenim sudovima drsko udaramo
u lice. Mi spadamo zajedno; kad meusobno razgovaramo,
moramo osjeati nau zajedniku stvar.
U takvom govoru nitko nije sudac drugome, svatko je
ujedno optuenik i sudac. Sve ove godine sluali smo kakodrugi ljudi postaju prezrivi. S time ne elimo nastaviti.
Ali to nam uvijek uspijeva samo djelomice. Svi mi teimo
tome da se opravdavamo i kao snage koje se osjeaju
suparnikima meusobno optuujemo. Danas se moramo
staviti na kunju otriju nego ikad. Sljedee nam mora biti
jasno: tijek stvari kao da namee kako je u pravu uvijek
onaj koji je preivio. Uspjeh nam, ini se, daje za pravo.
Tko pliva gore, misli da je pri istini dobre stvari. U tome
lei duboka nepravda sljepila za posrnule, za nemone, za
one to su ih dogaaji smlavili.
Tako je bilo oduvijek. Takvo je bilo prusko-njemakobuanje nakon 1866. i 1870., koje je uasnulo Nietzschea.
Jo neobuzdanije bilo je buanje nacionalsocijalizma iz
1933.
Sad se moramo sami zapitati ne podlijeemo li opet
jednom drukijem buanju, ne postajemo li samopravedni,
izvodei legitimnost iz svoga pukog preivljavanja i injenice
da smo patili.
Mora nam biti jasno: za to to ivimo i preivljavamo
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
9/122
titom snagom. Ne pripisujmo si legitimnost koja nam ne
pripada.
Kao to je danas svaka njemaka vlada autoritarna vladakoju su postavili Saveznici, tako svaki Nijemac, svatko
od nas, svoj dananji djelatni prostor zahvaljuje volji ili
doputenju Saveznika. To je strahovita injenica. Istinitost
nas prisiljava da je nijedan dan ne zaboravimo. Ona nas
uva od obijesti i ui skromnosti.
Danas, kao i uvijek, postoje ozlojeeni ljudi, koji smatraju da su u pravu i svojataju zasluge postignute uz tudu
pomo.
Nitko ne moe u potpunosti izai iz te situacije. I sami
smo ozlojeeni. Neka se ozlojeenost proisti. Mi se borimo
za istou due.
U to ne spada samo umni rad ve i njime potaknut rad
srca. Vi koji sluate ova predavanja osjetit ete suglasje
ili otpor, a i sam se osnovom svoga miljenja neu kretati
bez uzbuenja. Ako u jednostranom predavanju faktiki
i ne razgovaramo jedni s drugima, ne mogu izbjei da se
netko osjeti gotovo osobno pogoen. Unaprijed vas molim:
oprostite mi ako vrijeam. Ja to ne elim. Ali sam odluan
da se to je mogue razboritije okuam u najradikalnijim
mislima.
Razgovaramo li jedni s drugima, stjeemo vie od nae
vlastite povezanosti. Na taj nain stvaramo neizostavnu
osnovu za razgovor s drugim narodima.Na krajnjoj otvorenosti i iskrenosti ne poiva samo na
e dostojanstvo - koje je mogue i u nemoi - nego i naa
vlastita prilika. Svakom Nijemcu namee se pitanje hoe li
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
10/122
krenuti tim putem uz opasnost svih razoaranja, uz opasnost
daljnjih gubitaka i lake zloupotrebe od strane monih.
Odgovor glasi: taj put je jedini koji e nau duu spasiti odizopenja. Moramo vidjeti to e se na njemu zbiti. On je
duhovno-politiki izazov na rubu ponora. Ako je uspjeh
mogu, onda je to samo dugorono. Jo dugo nam nee
pristupati s povjerenjem.
Stav ponosne utnje za kratak rok zacijelo je opravdana
krinka, iza koje emo predahnuti i pribrati se. Ali on epostati samoobmanom i lukavtinom spram drugog ako
si dopusti da se prkosno skriva u sebi samom, da spreava
jasnou i uzmie pred potresenou zbiljom. Ponos koji se
pogreno smatra mukim, a zapravo uzmie, uzima utnju
kao posljednje preostalo borbeno djelovanje u nemoi.
Uzajamni razgovor danas je u Njemakoj otean, ali on
je i najvea zadaa, jer smo medu sobom izrazito razliiti
po onom to smo doivjeli, osjetili, eljeli i uinili. Pod
platem iznuene, vanjske zajednice skrivalo se ono to je
puno mogunosti i sad se moe razvijati.
Moramo nauiti suosjeati i vidjeti potekoe u posverazliitim situacijama i stavovima.
U osnovnim crtama nama Nijemcima danas je moda
zajedniko samo negativno: pripadnost jednom dravo
tvornom narodu, do kraja poraenom, izloenom na milost
i nemilost pobjednicima; nedostatak zajednikog tla koje bi
nas sve povezivalo; rasutost: svatko je u bitnome oslonjensam na sebe, a ipak je svatko ponaosob bespomoan. Za
jedniki nam je nedostatak zajednikog.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
11/122
U utnji pod nivelirajuim govorima javne propagande
tijekom tih dvanaest godina zauzeli smo razliite unutarnje
stavove. U Njemakoj danas nemamo jedinstven ustrojnaih dua, vrednovanja i elja. Zbog onog u to smo sve
te godine vjerovali, to smo smatrali istinitim, to nam
je bio smisao ivota, unutar sebe toliko odmicalo, nain
preobrazbe sada mora biti razliit za svakog pojedinca.
Svi se mi preobraavamo. Ali nismo svi poli istim putem
prema novome tlu zajednike istine koje traimo i koje enas sve objediniti. U takvoj katastrofi svatko ima pravo
dopustiti pretapanje prema novom roenju, bez straha da
e time izgubiti ast.
Sadanje ukazivanje razlika posljedica je injenice da
dvanaest godina nije bila mogua javna rasprava i da se
ak i u intimnom ivotu sve to je predstavljalo opozicijuograniavalo na najintimnije razgovore, suzdrane dijelom
ak i prema prijateljima. Javan i sveopi, stoga sugestivan i za
omladinu koja je u njemu stasala gotovo samorazumljiv, bio
je samo nacionalsocijalistiki nain miljenja i govorenja.
Budui da danas opet moemo slobodno govoriti,
nalazimo se kao da dolazimo iz razliitih svjetova. A ipak
svi govorimo njemakim jezikom, svi smo roeni u ovoj
zemlji i ovdje nam je domovina.
elimo pronai put jedni k drugima, razgovarati jedni
s drugima i nastojati se meusobno uvjeriti.
Naa poimanja dogaaja bila su razliita do nepomi
rljivosti: neki su itav taj lom kroz iskustvo gubitka na
cionalnog dostojanstva doivjeli ve 1933., drugi od lipnja
1934., neki 1938. s pogromima nad idovima, mnogi od
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
12/122
1942., kad je poraz postao vjerojatan, ili od 1943., kad je
postao izvjestan, a neki tek 1945., kad je zaista uslijedio.
Prvima je 1945. bila osloboenje novih mogunosti, za drugeto su bili najtei dani jer su donijeli kraj pretpostavljenog
nacionalnog carstva.
Neki su radikalno gledali na uzrok nevolje i izvukli pouke.
Oni su se ve 1933. nadali intervenciji i ulasku zapadnih
snaga. Sad, kad su vrata njemake tamnice zatvorena, oslo
boenje moe doi samo jo izvana. Budunost njemakedue bila je vezana uz to osloboenje. Da unitenje njema
kog bia ne bude konano, to je osloboenje moralo usli
jediti to je mogue bre, kroz zapadne bratske drave u
zajednikom europskom interesu. To osloboenje nije se
dogodilo, ve je put iao do 1945., do najstranijeg unitenja
svih naih fizikih i moralnih zbiljnosti.Ali to shvaanje uope nam nije zajedniko. Osim onih
koji su u nacionalsocijalizmu vidjeli zlatno doba ili ga jo
uvijek vide, bilo je i protivnika nacionalsocijalizma, koji
su ipak bili uvjereni da pobjeda Hitlerove Njemake nee
imati za posljedicu unitenje njemake biti. tovie, u takvoj
pobjedi Njemake vidjeli su zalog velike budunosti, jer
su mislili da e se pobjedonosna Njemaka rijeiti Partije,
bilo to odmah ili s Hitlerovom smru. Oni nisu vjerovali
staroj prosudbi da se svaka dravna sila moe odrati samo
pomou snaga na kojima je zasnovana, nisu vjerovali da bi
teror po prirodi stvari upravo nakon pobjede bio nesalomiv,
da bi Njemaka nakon pobjede i otputanja vojske iz SS-
a kao robovski narod bila podjarmljena u obnaanju
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
13/122
usamljene, razorne i neslobodne svjetske vlasti u kojoj bi
se uguilo sve to je njemako.
Dananja je nevolja u svojoj osobitoj pojavnosti izrazito
razliita. Svakog dodue more brige, jaka ogranienja i
fizike patnje, ali posrijedi je neto sasvim drugo: ima li
netko jo stan ili se nalazi u kunom pritvoru ili pak ivi
kao rtva bombardiranja; je li netko svoje gubitke doivio
u borbi na fronti, kod kue ili u koncentracijskom logoru;
je li netko bio rtva Gestapa ili je spadao medu one koji suimali korist od reima, makar i u strahu. Gotovo svatko je
izgubio rodbinu ili prijatelje, ali nain na koji ih je izgubio,
u borbi na fronti, bombardiranju, koncentracijskom logoru
ili masovnom ubijanju od strane reima, za posljedicu ima
nadasve razliit osobni stav. Nevolja je razliita po nainu.
Nevolja je razliita po nainu. Veina ima sluha samo zaonu vlastitu. Svatko tei da velike gubitke i patnje protumai
kao rtva, ali ega je bio rtva, u tome postoje toliko duboke
razlike da su ljudi njima isprva razdvojeni.
Silna razlika proizlazi iz gubitka vjere. Samo trans-
cendentno zasnovana crkvena ili filozofska vjera moe se
odrati kroz sve te katastrofe. to je vrijedilo u svijetu,slomilo se. Uvjereni nacionalsocijalist moe samo kroz
misli, koje su jo apsurdnije nego u doba njegove vladavine,
hvatati prolazne snove. Nacionalist zbunjeno stoji izmeu
zazora nacionalsocijalizma, koji je prozreo, i realnog po
loaja Njemake.
Sve te razlike neprestance dovode do lomova medu namaNijemcima, to vie to naem opstanku nedostaje zajednika
etiko-politika osnova. Naziremo sjenu zaista zajednikog
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
14/122
politikog tla, na kojem moemo ostati solidarni ak i u
najeim razmiricama. Nama u velikoj mjeri nedostaje to
da jedni s drugima razgovaramo i jedni druge sasluamo.To se pogorava injenicom da mnogi ljudi zapravo ne ele
razmiljati. Oni trae samo parole i poslunost. Ne pitaju i
ne odgovaraju, osim ponavljanjem uvjebanih uzreica. Oni
mogu samo tvrditi i sluati, ne mogu provjeravati i uviati,
stoga ih se ne moe ni uvjeriti. Kako razgovarati s ljudima
koji ne ele sudjelovati u razgovoru u kojem se provjeravai razmilja i u kojem ljudi trae svoju samostalnost kroz
uvid i uvjerenje!
Njemaka moe ponovno doi k sebi samo ako mi Ni
jemci pronaemo zajedniki put u komunikaciji i ako nau
imo zaista razgovarati jedni s drugima, svjesni svoje silne
razliitosti.Jedinstvo kroz prisilu ne vrijedi nita; poput privida
ono e se rasplinuti u katastrofi. Jednodunost postignuta
meusobnim razgovorom i razumijevanjem dovodi do
zajednitva koje traje i odolijeva.
Prikazujemo li ono tipino, nitko se ne mora svrstati.
Tko neto dovodi u odnos prema sebi, ini to na vlastitu
odgovornost.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
15/122
Pitanje krivnje
Gotovo itav svijet optuuje Njemaku i Nijemce.
naoj krivnji raspravlja se sa srdbom, uasom, mrnjom i
prijezirom. Trai se kazna i odmazda. U tome ne sudjeluju
samo pobjednici ve i neki njemaki emigranti, pa ak i
neutralne drave. U Njemakoj postoje ljudi koji priznaju
krivnju, ukljuujui u nju i svoju, a postoje i oni koji sebe
dre nevinima, okrivljujui druge.Pred tim pitanjem se uzmie. Mi ivimo u nevolji, velik
dio stanovnitva u toliko velikoj i neposrednoj da je naoko
postao neosjetljiv za ovakva razmatranja. Njega zanima
ono to umanjuje nevolju, to donosi posao i kruh, stan
i toplinu. Obzorje je postalo usko. ovjek ne voli sluati
krivnji, prolosti, ne tie ga se svjetska povijest. Onjednostavno eli prestati patiti, eli izai iz bijede, ivjeti,
ali ne i razmiljati. Raspoloenje prije sugerira da bi ovjek
nakon tolike uasne patnje trebao biti nagraen, u svakom
sluaju utjeen, a ne da mu se jo natovari krivnja.
Unato tome: i onaj tko je svjestan vlastite izloenosti
krajnostima na trenutke ipak osjea poriv prema umirujuojistini. Nije svejedno ili je tek predmet negodovanja to uz
nevolju ide i optuba. Mi elimo razjasniti je li ta optuba
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
16/122
pravedna ili nepravedna i u kojem smislu. Jer upravo u nevolji
ono najneophodnije moe biti utoliko osjetnije: postati ist
u vlastitoj dui te misliti i initi ono to je pravedno ne bi lise iz uzroka pred nitavilom dohvatio ivot.
Mi Nijemci zaista smo bez iznimke obvezni da pitanju
nae krivnje imamo jasno gledite i iz njega izvlaimo
zakljuke. Na to nas obvezuje nae ljudsko dostojanstvo.
Ve nam za ono to svijet misli nama ne moe biti svejedno,
jer smo svjesni svoje pripadnosti ovjeanstvu: prvo smoljudi, a tek potom Nijemci. Jo nam je vanije da nam vlastiti
ivot u nevolji i zavisnosti moe sauvati dostojanstvo samo
kroz iskrenost spram sebe. Pitanje krivnje je, vie od pitanja
koje drugi postavljaju nama, pitanje koje postavljamo sami
sebi. Naa trenutna svijest postojanju i sebi samima
zasniva se na nainu na koji u vlastitoj nutrini odgovaramona njega. Ono je ivotno pitanje njemake due. Samo preko
njega moe doi do zaokreta koji e nas dovesti do obnove
iz temelja naeg bia. Najvee posljedice po na opstanak
imaju dodue proglaavanja krivnje od strane pobjednika,
ona imaju politiki karakter, ali nam ne pomau u onome
to je odluujue: u naem unutarnjem zaokretu. Ovdje
imamo posla iskljuivo s nama samima. Filozofija i teologija
pozvane su da rasvijetle dubinu pitanja krivnje.
Razmatranja pitanju krivnje pate od mijeanja pojmova
i stajalita. Postizanje istinitosti iziskuje razlikovanje. Ta
razlikovanja zacrtat u prvo u skici, kako bih potom kroznjih razjasnio na trenutni njemaki poloaj. Razlikovanja
dodue ne vrijede apsolutno. Na kraju se nalazi uzrok onoga
to nazivamo krivnjom, u jednom jedinom sveobuhvatnom
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
17/122
pojmu. Ali to moe postati jasno iskljuivo kroz ono to
stjeemo putem razlikovanja.
Nai mrani osjeaji bez daljnjeg ne zavreuju povjerenje.
Neposrednost dodue jest vlastita stvarnost, ona je sada
njost nae due. Ali osjeaji nisu jednostavno tu, kao vitalne
datosti. Posredovani su naim unutarnjim djelovanjem, na
im miljenjem i naim znanjem. Razjanjavaju se i produb
ljuju u mjeri u kojoj mislimo. Ne moemo se osloniti na
osjeaj kao takav. Pozivanje na osjeaje predstavlja naivnost
koja izmie objektivnosti onog to se moe znati i misliti.
Do istinskog osjeaja, koji nam omoguuje da pouzdano
ivimo, doi emo tek nakon svestranog promiljanja i
predoavanja neke stvari, neprestance praenog, vodenog
i ometanog osjeajima.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
18/122
A. NACRT RAZLIKOVANJA
1. etiri pojma krivnje
Valja razlikovati:
1. Kriminalnu krivnju: Zloini su objektivno dokaziva
djelovanja koja kre jednoznane zakone. Instanca je sud,
koji u formalnom postupku pouzdano odreuje injeninastanja i na njih primjenjuje zakone.
2. Politiku krivnju: Ona postoji u djelovanju dravnika
i pripadnosti nekoj dravi, uslijed koje moram snositi po
sljedice za djelovanje te drave, ijoj sam sili podreen i iji
poredak omoguuje moj opstanak (politika odgovornost).
Svaki ovjek odgovoran je za nain na koji se njime vlada.Instanca je sila i volja pobjednika, kako u unutarnjoj tako
i u vanjskoj politici. Uspjeh odluuje. Smanjenje samovolje
i sile proizlazi iz politike mudrosti, koja misli na daljnje
posljedice, i priznavanja normi koje vrijede kao prirodno
pravo i pravo naroda.
3. Moralnu krivnju: Za djela koja uvijek inim kao po
jedinac, snosim moralnu odgovornost i to kako za svoje
politiko tako i za vojno djelovanje. Nikad ne vrijedi pojed-
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
19/122
nostavljeno "nareenje je nareenje!". Kao to zloini ostaju
zloini i kad su nareeni (iako sukladno mjeri opasnosti,
ucjene i terora vrijede olakotne okolnosti), svako djelovanjepodlijee moralnoj prosudbi. Instanca je vlastita savjest i
komunikacija s prijateljem i blinjim, ovjekom koji me
voli i zainteresiran je za moju duu.
4. Metafiziku krivnju: Postoji solidarnostmeu ljudima
kao takvima, koja svakog ini suodgovornim za svako
prekoraenje pravde i nepravednost svijeta, posebice zazloine koji su poinjeni u njegovu prisustvu ili s njegovim
znanjem. Ne uinim li sve to mogu da ih sprijeim, snosim
zajedniku krivnju za njih. Ako nisam uloio svoj ivot da
sprijeim ubijanje drugih, ve sam mu prisustvovao, osjeam
se krivim na nain koji pravno, politiki i moralno nije
primjereno pojmljiv. To to jo ivim, a dogodilo se netotakvo, pada na mene kao neizbrisiva krivnja. Kao ljudi,
ako nas srea ne potedi takve situacije, dospijevamo na
granicu na kojoj moramo izabrati: ili emo, bez svrhe, s
obzirom da nema izgleda za uspjeh, bezuvjetno staviti ivot
na kocku ili emo, zbog mogunosti uspjeha, radije ostati
na ivotu. Supstanciju ljudskog bia ini bezuvjetno naeloda ljudi mogu ivjeti samo zajedno ili uope ne, ukoliko
se nad nekim ini zloin, odnosno ukoliko je posrijedi
podjela fizikih ivotnih uvjeta. Ali injenica da to naelo ne
postoji u solidarnosti svih ljudi, dravljana, pa ak ni manjih
skupina, ve ostaje ogranieno na najue veze meu ljudima,
predstavlja krivnju sviju nas. Instanca je samo Bog.
Razlikovanje etiriju pojmova krivnje objanjava
smisao predbacivanja. Tako, primjerice, politika krivnja
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
20/122
znai odgovornost svih dravljana za posljedice dravnog
djelovanja, ali ne i kriminalnu i moralnu krivnju svakog
pojedinanog dravljana u odnosu na zloine koji su poinjeni u ime drave. zloinima moe odluivati sudac,
politikoj odgovornosti pobjednik; moralnoj krivnji
moe se zaista govoriti samo kroz borbu utemeljenu na
ljubavi uzajamno solidarnih ljudi. Moda je mogua objava
metafizike krivnje u konkretnoj situaciji, u knjievnim
i filozofskim djelima, ali jedva da ju je mogue osobnosaopiti. Najdublje su je svjesni ljudi koji su jednom doli
do bezuvjetnosti, ali su upravo na taj nain iskusili zaka
zivanje jer tu bezuvjetnost ne mogu primijeniti spram svih
ljudi. Ostaje stid spram stalno prisutnog, koje se konkretno
ne da rasvijetliti, ve u najboljem sluaju samo openito
razmotriti.Razlikovanje pojmova krivnje mora nas sauvati povr
nosti naklapanja krivnji, u kojem se sve bez stupnjevanja
navlai na jednu jedinu razinu, kako bi se sudilo u grubom
zahvatu, na nain loeg suca. Ali razlikovanja nas na kraju
moraju odvesti natrag k onom jednom uzroku, kojemu
je nemogue govoriti kao naoj krivnji.
Razlikovanja postaju zablude ako ne ostane u svijesti
kolika je povezanost medu razliitostima. Svaki pojam
krivnje pokazuje stvarnosti koje mogu imati posljedice za
sfere drugih pojmova krivnje.
Kad bismo se mi ljudi mogli osloboditi svake metafizikekrivnje, bili bismo aneli, a preostala tri pojma krivnje osta
la bi bespredmetna.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
21/122
nostavljeno "nareenje je nareenje!". Kao to zloini ostaju
zloini i kad su nareeni (iako sukladno mjeri opasnosti,
ucjene i terora vrijede olakotne okolnosti), svako djelovanjepodlijee moralnoj prosudbi. Instanca je vlastita savjest i
komunikacija s prijateljem i blinjim, ovjekom koji me
voli i zainteresiran je za moju duu.
4. Metafiziku krivnju: Postoji solidarnost medu ljudima
kao takvima, koja svakog ini suodgovornim za svako
prekoraenje pravde i nepravednost svijeta, posebice zazloine koji su poinjeni u njegovu prisustvu ili s njegovim
znanjem. Ne uinim li sve to mogu da ih sprijeim, snosim
zajedniku krivnju za njih. Ako nisam uloio svoj ivot da
sprijeim ubijanje drugih, ve sam mu prisustvovao, osjeam
se krivim na nain koji pravno, politiki i moralno nije
primjereno pojmljiv. To to jo ivim, a dogodilo se netotakvo, pada na mene kao neizbrisiva krivnja. Kao ljudi,
ako nas srea ne potedi takve situacije, dospijevamo na
granicu na kojoj moramo izabrati: ili emo, bez svrhe, s
obzirom da nema izgleda za uspjeh, bezuvjetno staviti ivot
na kocku ili emo, zbog mogunosti uspjeha, radije ostati
na ivotu. Supstanciju ljudskog bia ini bezuvjetno naeloda ljudi mogu ivjeti samo zajedno ili uope ne, ukoliko
se nad nekim ini zloin, odnosno ukoliko je posrijedi
podjela fizikih ivotnih uvjeta. Ali injenica da to naelo ne
postoji u solidarnosti svih ljudi, dravljana, pa ak ni manjih
skupina, ve ostaje ogranieno na najue veze medu ljudima,
predstavlja krivnju sviju nas. Instanca je samo Bog.
Razlikovanje etiriju pojmova krivnje objanjava
smisao predbacivanja. Tako, primjerice, politika krivnja
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
22/122
znai odgovornost svih dravljana za posljedice dravnog
djelovanja, ali ne i kriminalnu i moralnu krivnju svakog
pojedinanog dravljana u odnosu na zloine koji su poinjeni u ime drave. zloinima moe odluivati sudac,
politikoj odgovornosti pobjednik; moralnoj krivnji
moe se zaista govoriti samo kroz borbu utemeljenu na
ljubavi uzajamno solidarnih ljudi. Moda je mogua objava
metafizike krivnje u konkretnoj situaciji, u knjievnim
i filozofskim djelima, ali jedva da ju je mogue osobnosaopiti. Najdublje su je svjesni ljudi koji su jednom doli
do bezuvjetnosti, ali su upravo na taj nain iskusili zaka
zivanje jer tu bezuvjetnost ne mogu primijeniti spram svih
ljudi. Ostaje stid spram stalno prisutnog, koje se konkretno
ne da rasvijetliti, ve u najboljem sluaju samo openito
razmotriti.Razlikovanje pojmova krivnje mora nas sauvati povr
nosti naklapanja krivnji, u kojem se sve bez stupnjevanja
navlai na jednu jedinu razinu, kako bi se sudilo u grubom
zahvatu, na nain loeg suca. Ali razlikovanja nas na kraju
moraju odvesti natrag k onom jednom uzroku, kojemu
je nemogue govoriti kao naoj krivnji.
Razlikovanja postaju zablude ako ne ostane u svijesti
kolika je povezanost medu razliitostima. Svaki pojam
krivnje pokazuje stvarnosti koje mogu imati posljedice za
sfere drugih pojmova krivnje.
Kad bismo se mi ljudi mogli osloboditi svake metafizike
krivnje, bili bismo aneli, a preostala tri pojma krivnje osta
la bi bespredmetna.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
23/122
Moralni promaaji razlog su stanja iz kojih tek izrastaju
politika krivnja i zloin. Bezbroj malih djelovanja i pro
putanja, zgodna prilagodba, jeftino opravdavanje nepra
vednog, neprimjetno poticanje nepravednog, sudjelovanje
u nastanku javne atmosfere, koja iri nejasnou i kao takva
tek omoguuje zlo, sve to ima posljedice koje sudjeluju u
uvjetovanju politike krivnje za stanja i dogaaje.
U moralno spada i nejasnoa u vezi sa znaenjem moi u
ljudskom suivotu. Zamagljivanje tog temeljnog injeninog
stanja isto je tako krivnja kao i lana apsolutizacija moi
kao jedinog mjerodavnog imbenika dogaanja. Sudbina
je svakog ovjeka da bude upleten u odnose moi u ko
jima ivi. To je neizbjena krivnja sviju, krivnja bivanja
ovjekom. Njoj se suprotstavlja zalaganjem za onu mo
koja ostvaruje pravo i ljudska prava. Proputanje suradnjeu strukturiranju odnosa moi, u borbi za mo u smislu
sluenja pravu, temeljna je politika krivnja, koja ujedno
predstavlja i moralnu krivnju. Politika krivnja postaje
moralnom krivnjom tamo gdje se uz pomo moi unitava
smisao moi - ostvarenje prava, etos i istoa vlastitog
naroda. Jer, gdje se mo sama ne ograniava tamo su nasiljei teror te naposljetku unitenje opstanka i due.
Iz moralnog naina ivota veine pojedinaca irokih
narodnih krugova u svakodnevnom ponaanju izrasta od
reeno politiko ponaanje, a s njime i politiko stanje. Ali
pojedinac ivi pod pretpostavkama povijesno ve izrasla
politikog stanja, koji je ostvaren etosom i politikom predaka a omoguen stanjem u svijetu. Tu postoje dvije u shemi
suprotstavljene mogunosti.
22
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
24/122
Politiki etos princip je dravnog opstanka u kojem
svi sudjeluju svojom svijeu, svojim znanjem, svojim mni
jenjem i svojim htijenjem. ivljenje je to politike slobodekao neprestano kretanje propadanja i injenja boljim. To
ivljenje omogueno je zadatkom i mogunou zajednike
odgovornosti sviju.
Ili, pak, vlada stanje u kojem ono politiko veini
ostaje strano. Dravna mo ne doivljava se kao neto
osobno. ovjek se ne doivljava suodgovornim, ve jepolitiki nedjelatan promatra, radi i djeluje u slijepoj po
slunosti. Savjest mu je ista kako u poslunosti, tako i
u nesudjelovanju u onome to monici odluuju i ine.
Politiku realnost on trpi kao neto strano, teei da s njome
izae na kraj lukavstvom u korist osobnih prednosti, ili pak
ivi u slijepom oduevljenju vlastitog rtvovanja.
Razlika je to izmeu politike slobode i politike diktature.
Ali uglavnom vie nije na pojedincima da odluuju koje e
stanje vladati. Pojedinac se u njemu rada, zahvaljujui srei
ili kobi; on mora prihvatiti ono to je preuzeto i stvarno.
Nijedan pojedinac i nijedna skupina ne moe odjednompromijeniti pretpostavke, po kojima zaista svi ivimo.
2. Posljedice krivnje
Krivnja ima izvanjske posljedice koje se tiu opstanka,shvatio to onaj koji je njima pogoen ili ne, a ima i unutarnje
koje se tiu samosvijesti, kad sam sebe prozrem u krivnji.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
25/122
a) Zloin stie kazna. Pretpostavka je prihvaanje krivca
od strane suca u njegovu slobodnom voljnom odreenju, a
ne prihvaanje da je kanjen s pravom.
b) Za politiku krivnju postoji odgovornost, a kao
njezina posljedica ispravljanje nanesenog zla te nadalje
gubitak ili ograniavanje politike moi i politikih prava.
Stoji li politika krivnja u vezi s dogaajima koji svoja
rjeenja pronalaze u ratu, posljedica za pobijeene moe
biti: unitenje, deportacija, istrijebljenje. Ili, pak, pobjednikposljedice moe prevesti u oblik prava, a time i mjere, ako
eli.
c) Iz moralne krivnje izrasta uvid, a s njime pokora i
obnova. Posrijedi je unutarnji proces, koji e potom imati
realne posljedice u svijetu.
d) Metafizika krivnja za posljedicu ima preobrazbuljudske samosvijesti pred Bogom. Ponos se slama. Ta samo-
preobrazba kroz unutarnje djelovanje moe dovesti do novog
temelja aktivnog ivota, povezanog s neizbrisivom svijeu
krivnji u poniznosti koja se dosuuje pred Bogom i svaki
in uranja u atmosferu u kojoj obijest postaje nemogua.
3. Sila. Pravo. Milost
Da se meu ljudima odluuje silom kad se ne uspijevaju
sporazumjeti te da je sav dravni poredak kroenje te sile,
dodue tako da ona ostaje monopol drave - prema unutrakao prisilna uspostava prava, prema van kao rat - na to se
u mirnim vremenima gotovo zaboravilo.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
26/122
Gdje s ratom nastupa sila, zavrava pravo. Mi Europljani
pokuali smo i u tom sluaju jo zadrati ostatak prava i
zakona kroz odredbe meunarodnog prava, koje vrijede iu ratu, a posljednji put su zacrtane u Hakoj i enevskoj
konvenciji. ini se da je to bilo uzalud.
Gdje se primjenjuje, sila se potie. Pobjednik odluuje
to e se dogoditi s pobijeenim. Vrijedi naelo "vae victis".
Pobijeeni moe samo birati hoe li umrijeti ili initi i
trpjeti to pobjednik eli. Oduvijek se uglavnom odluivaoza ivot.
Pravo je visoka ideja ljudi koji njen opstanak zasnivaju
na razlogu, koji se dodue moe osigurati samo silom, ali
silom ne moe biti odreen. Gdje ljudi postaju svjesni svoga
ljudskog postojanja i priznaju ovjeka kao ovjeka, tamo
uspostavljaju ljudska prava i temelje ih na prirodnom pravu,na koje se mogu pozivati i pobjednik i pobijeeni.
im se pojavi ideja prava, moe se pregovarati, kako
bi se istinsko pravo pronalo kroz raspravu i metodiki
postupak.
Ono to je u sluaju potpune pobjede izmeu pobjednika
i pobijeenog jo pravno usklaeno, do danas je dodue
ostalo tek vrlo ogranieno podruje unutar dogaaja
kojima se odluuje politikim voljnim aktima. Oni postaju
temeljem pozitivnog, faktinog prava, dok ih same pravo
ne opravdava.
Pravo se moe odnositi samo na krivnju u smislu zloina i u smislu politike odgovornosti, ne i na moralnu i
metafiziku krivnju.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
27/122
Ali pravo moe priznati i onaj koji predstavlja kanjeni
ili odgovorni dio. Zloinac svoju kaznu moe iskusiti kao
ast i ponovnu uspostavu. Politiki odgovoran pojedinac
moe ono to odsad mora preuzeti kao pretpostavku svog
opstanka prihvatiti kao datost sudbinske odluke.
Milost je akt koji ograniava uinak istog prava i
razorne sile. Ljudskost osjea viu istinu od one koja lei u
pravolinijskoj dosljednosti kako prava, tako i sile.
a) Unato pravu djeluje milosre kako bi otvorilo prostor
pravde bez zakona. Jer svi su ljudski propisi u svojim uin
cima puni nedostataka i nepravde.
b) Unato mogunosti sile, pobjednik iskazuje milost,
bilo zbog svrhovitosti, jer bi mu pobijeeni mogao sluiti,
bilo zbog velikodunosti, jer mu ostavljanje pobijeenog
na ivotu moe pruiti pojaan osjeaj moi i mjere, ili
jer se svojom savjeu podreuje zahtjevima opeljudskog
prirodnog prava, koje pobijeenom ne oduzima sva prava
kao ni zloincu.
4. Tko sudi i kome ili emu se sudi?
U kii optubi ovjek se pita: tko koga? Optuba je smislena
samo ako je odreena svojim gleditem i predmetom i ako
se time ograniuje, a jasna samo ako se zna tko je tuitelj,
a tko optuenik.
a) Ralanimo isprva smisao prema niti vodilji etiriju
naina krivnje. Optuenik uje prigovore izvana, iz svijeta
ili iznutra, iz vlastite due.
26
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
28/122
Izvana su smisleni samo u odnosu na zloin i politiku
krivnju. Izgovaraju se s voljom da se utjee na izricanje
kazne i pozove na odgovornost. Oni vae pravno i politiki,ne moralno i ne metafiziki.
Iznutra krivac slua prigovore koji se odnose na njegovo
moralno zakazivanje i njegovu metafiziku lomljivost, a
ukoliko se u tome nalazi uzrok njegova politikog ili zlo
inakog djelovanja ili nedjelovanja, odnose se i na to.
Moralno se krivnja moe pripisati samo sebi samome,ne drugome, odnosno drugome samo u solidarnosti borbe
utemeljene na ljubavi. Nitko ne moe drugome moralno
suditi, osim ako sudi u unutarnjoj povezanosti, kao da
sudi samome sebi. Samo gdje je drugi za mene kao ja
sm, tamo je blizina, koja u slobodnoj komunikaciji moe
poluiti zajedniku stvar, to naposljetku svatko provodi
u samoi.
Utvrivanje neije krivnje ne moe se odnositi na njegove
nazore, ve samo na odreene radnje i naine ponaanja.
Kod individualnog prosuivanja ovjek dodue gleda da
uzme u obzir nazor i motive, no to istinski moe postii samoako se oni mogu utvrditi prema objektivnim znaajkama,
tj. radnjama i nainima ponaanja.
b) Pitanje je u kojem se smislu moe suditi kolektivu,
a u kojem samo pojedincu. Nedvojbeno je smisleno sve
dravljane jedne drave drati odgovornima za posljedice
proizile iz djelovanja te drave. Tu se pogaa kolektiv.Odgovornost je, meutim, odreena i ograniena, bez mo
ralnog i metafizikog okrivljavanja pojedinca. Ona pogaa i
one dravljane koji su se opirali reimu i djelovanju koje se
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
29/122
razmatra. Sukladno tome postoji odgovornost za pripadnost
organizacijama, strankama, grupama.
Za zloine moe biti kanjen samo pojedinac, bio on
sam ili imao niz suuesnika, od kojih se svaki prema mjeri
sudjelovanja i u najmanjoj mjeri ve zbog pripadnosti
tom drutvu poziva na odgovornost. Postoje udruenja
razbojnikih bandi, zavjere koje u cjelini mogu biti oznaene
zloinakima. U tom sluaju sama pripadnost povlai za
sobom kaznenu odgovornost.
Opire se, meutim, smislu da se narod kao cjelina optui
za zloin. Zloinac je uvijek samo pojedinac.
Opire se takoer smislu da se narod kao cjelina moralno
optui. Ne postoji karakter naroda koji bi imao svaki poje
dinac samom pripadnou tom narodu. Naravno da postoji
zajednitvo jezika, obiaja i navika te podrijetla. Ali u tome
su ujedno mogue toliko jake razlike da ljudi koji govore
istim jezikom mogu jedni drugima unutar toga ostati toliko
strani kao da uope ne pripadaju istom narodu.
Moralno se moe prosuivati uvijek samo pojedincu,
nikad kolektivu. Nain miljenja prema kojem se ljudi
sagledavaju, karakteriziraju i prosuuju u kolektivima
nevjerojatno je rasprostranjen. Takve karakteristike -
primjerice Nijemaca, Rusa ili Engleza - nikad ne pogaaju
rodne pojmove, pod koje bi se pojedinci mogli podvesti, ve
tipske pojmove, kojima vie ili manje odgovaraju. Zamjena
rodnog s tipolokim shvaanjem znak je kolektivnog
miljenja: ti Nijemci, ti Englezi, ti Norveani, ti idovi -
i proizvoljno dalje: ti Frizijci, ti Bavarci - ili: ti mukarci,
te ene, ta mlade, ti stari. injenica da se tipolokim
28
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
30/122
shvaanjem neto pogaa ne smije dovesti do miljenja da
je obuhvaen svaki pojedinac, kad ga se promatra kao da
je pogoen onom sveopom karakteristikom. To je nainmiljenja koji se provlai stoljeima, kao sredstvo mrnje
meu narodima i skupinama ljudi. Taj, veini naalost
prirodan i razumljiv nain miljenja, nacionalsocijalisti
su primijenili na najgori mogui nain i utuvili ga svojom
stranakom propagandom ljudima u glave. inilo se da vie
ne postoje ljudi, ve samo jo oni kolektivi.Narod kao cjelina ne postoji. Stanja stvari nadilaze sva
ogranienja koja provodimo da bismo ga odredili. Jezik,
dravljanstvo, kultura, zajednike sudbine - nita se od toga
ne podudara, ve presijeca jedno drugo. Narod i drava se
ne poklapaju, kao ni jezik i zajednike sudbine ili kultura.
Od naroda se ne moe napraviti pojedinac. Jedan narod
ne moe herojski propasti, ne moe biti zloinac, ni djelovati
udoredno ili neudoredno, to uvijek mogu samo pojedinci.
Narod kao cjelina ne moe biti ni kriv, ni nevin, kako u
kriminalnom tako i u politikom (odgovornost ovdje uvijek
snose samo graani drave) i u moralnom smislu.Kategorijsko prosuivanje narodu uvijek predstavlja
nepravdu; ono pretpostavlja pogreno supstancijaliziranje -
imajui za posljedicu obeaenje ovjeka kao pojedinca.
Svjetsko miljenje, koje jednom narodu pripisuje
kolektivnu krivnju, injenica je, meutim, iste vrste poput
one da se tisuljeima mislilo i govorilo: idovi su krivi toje Isus raspet na kriu. Tko su ti idovi? Odreena skupina
politikih i religioznih revnosnika koja je meu idovima u
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
31/122
razmatra. Sukladno tome postoji odgovornost za pripadnost
organizacijama, strankama, grupama.
Za zloine moe biti kanjen samo pojedinac, bio on
sam ili imao niz suuesnika, od kojih se svaki prema mjeri
sudjelovanja i u najmanjoj mjeri ve zbog pripadnosti
tom drutvu poziva na odgovornost. Postoje udruenja
razbojnikih bandi, zavjere koje u cjelini mogu biti oznaene
zloinakima. U tom sluaju sama pripadnost povlai za
sobom kaznenu odgovornost.
Opire se, meutim, smislu da se narod kao cjelina optui
za zloin. Zloinac je uvijek samo pojedinac.
Opire se takoer smislu da se narod kao cjelina moralno
optui. Ne postoji karakter naroda koji bi imao svaki poje
dinac samom pripadnou tom narodu. Naravno da postoji
zajednitvo jezika, obiaja i navika te podrijetla. Ali u tome
su ujedno mogue toliko jake razlike da ljudi koji govore
istim jezikom mogu jedni drugima unutar toga ostati toliko
strani kao da uope ne pripadaju istom narodu.
Moralno se moe prosuivati uvijek samo pojedincu,
nikad kolektivu. Nain miljenja prema kojem se ljudi
sagledavaju, karakteriziraju i prosuuju u kolektivima
nevjerojatno je rasprostranjen. Takve karakteristike -
primjerice Nijemaca, Rusa ili Engleza - nikad ne pogaaju
rodne pojmove, pod koje bi se pojedinci mogli podvesti, ve
tipske pojmove, kojima vie ili manje odgovaraju. Zamjena
rodnog s tipolokim shvaanjem znak je kolektivnog
miljenja: ti Nijemci, ti Englezi, ti Norveani, ti idovi -i proizvoljno dalje: ti Frizijci, ti Bavarci - ili: ti mukarci,
te ene, ta mlade, ti stari. injenica da se tipolokim
28
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
32/122
shvaanjem neto pogaa ne smije dovesti do miljenja da
je obuhvaen svaki pojedinac, kad ga se promatra kao da
je pogoen onom sveopom karakteristikom. To je nainmiljenja koji se provlai stoljeima, kao sredstvo mrnje
medu narodima i skupinama ljudi. Taj, veini naalost
prirodan i razumljiv nain miljenja, nacionalsocijalisti
su primijenili na najgori mogui nain i utuvili ga svojom
stranakom propagandom ljudima u glave. inilo se da vie
ne postoje ljudi, ve samo jo oni kolektivi.Narod kao cjelina ne postoji. Stanja stvari nadilaze sva
ogranienja koja provodimo da bismo ga odredili. Jezik,
dravljanstvo, kultura, zajednike sudbine - nita se od toga
ne podudara, ve presijeca jedno drugo. Narod i drava se
ne poklapaju, kao ni jezik i zajednike sudbine ili kultura.
Od naroda se ne moe napraviti pojedinac. Jedan narod
ne moe herojski propasti, ne moe biti zloinac, ni djelovati
udoredno ili neudoredno, to uvijek mogu samo pojedinci.
Narod kao cjelina ne moe biti ni kriv, ni nevin, kako u
kriminalnom tako i u politikom (odgovornost ovdje uvijek
snose samo graani drave) i u moralnom smislu.Kategorijsko prosuivanje narodu uvijek predstavlja
nepravdu; ono pretpostavlja pogreno supstancijaliziranje -
imajui za posljedicu obeaenje ovjeka kao pojedinca.
Svjetsko miljenje, koje jednom narodu pripisuje
kolektivnu krivnju, injenica je, meutim, iste vrste poput
one da se tisuljeima mislilo i govorilo: idovi su krivi toje Isus raspet na kriu. Tko su ti idovi? Odreena skupina
politikih i religioznih revnosnika koja je medu idovima u
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
33/122
to doba imala odreenu mo, koja je u suradnji s rimskim
okupatorima dovela do Isusova smaknua.
Ono nadmono u takvom miljenju, koje postaje samo
razumljivim ak i meu misleim ljudima, zauuje utoliko
vie to je zabluda tako jednostavna i oevidna. Kao da
stojimo pred zidom, kao da nikakav razlog ni injenicu vie
ne moemo uti, odnosno, ako je i ujemo, kao da emo je
smjesta zaboraviti, prije no to uope dode do izraaja.
Kolektivne krivnje naroda ili skupine unutar naroda
ne moe, dakle - osim u smislu politike odgovornosti -
bitini kao zloinake, ni kao moralne, ni kao metafizike
krivnje.
c) Za optubu i predbacivanje mora postojati pravo.
Tko ima pravo suditi? Svakome tko prosuuje smije biti
postavljeno pitanje koju punomo ima, u koju svrhu i s
kojim motivom sudi, u kojem su meusobnom poloaju
on i okrivljeni?
Nitko u moralnoj i metafizikoj krivnji ne mora prihvaati
nijedan sud na svijetu. Ono to je mogue pred ljudima koji
ljube u najuoj meusobnoj povezanosti nije doputeno na
distanci hladne analize. Stoga ono to vrijedi pred Bogom
ne vrijedi i pred ljudima. Jer Bog na svijetu nema instancu
koja bi ga zastupala, ni u crkvenim slubama, ni u dravnim
slubama vanjskih poslova, ni u javnom mnijenju svijeta
koje objavljuje tisak.
Sudi li se s pozicije ishoda rata, pobjednik u odnosu na
prosudbu politikoj odgovornosti ima apsolutno pravoprvenstva: on je riskirao svoj ivot i odluka je pala u njegovu
korist. Ali namee se pitanje: "Smije li netko neutralan
30
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
34/122
pred javnou uope suditi, a da prethodno nije sudjelovao
u borbi, ne ulaui za glavnu stvar svoj opstanak i svoju
savjest?" (iz jednog pisma)Kad se medu nositeljima iste sudbine, danas medu Ni
jemcima, govori moralnoj i metafizikoj krivnji u odnosu
na pojedinog ovjeka, tada se pravo na donoenje suda
osjea u stavu i raspoloenju onog koji sudi: govori li
krivnji u kojoj i sam sudjeluje ili ne, govori li, dakle, iznutra
ili izvana, kao netko tko osvjetljava samog sebe ili netkotko optuuje, samim time kao bliska osoba za orijentaciju
u moguem vlastitom osvjetljavanju drugih ili kao stranac
u pukom napadu, govori li kao prijatelj ili kao neprijatelj.
Samo u prvom sluaju on ima nesumnjivo pravo, dok je
to pravo u drugom upitno, odnosno ogranieno mjerom
njegove ljubavi.
Govori li se, meutim, politikoj odgovornosti i krimi
nalnoj krivnji, svatko meu sugraanima ima pravo iznositi
injenice i raspravljati prema mjerilu jasnih pojmovnih
odreenja. Politika odgovornost stupnjuje se prema stu
pnju sudjelovanja u sad naelno zanijekanom reimu iodreuje se odlukama pobjednika, kojima se svatko tko je
u katastrofi htio ostati na ivotu, zato to ivi sad smisleno
mora podvrgavati.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
35/122
5. Obrana
Gdje se optuuje, optuenik ima pravo da bude sasluan.
Gdje se poziva na pravo, postoji i obrana. Gdje se primjenjuje
sila, onaj na koga se primjenjuje branit e se, ako moe.
Ako se onaj koji je do kraja pobijeen ne moe braniti,
ne preostaje mu - ako eli ostati na ivotu - nita nego da
snosi posljedice, da ih preuzme i prizna.
Ali gdje pobjednik obrazlae i prosuuje, tamo ne moe
odgovoriti nikakva sila, ve samo duh u nemoi, ako je
za to osiguran prostor. Obrana je mogua kada ovjek
smije govoriti. Pobjednik ograniava svoju silu kad svoje
djelovanje dovede na razinu prava. Ta obrana ima sljedee
mogunosti:
1. Ona moe siliti na razlikovanje. Razlikovanjem dolazi
do odreenja i, djelomice, odtereenja. Razlikovanje ukida
totalitarnost, predbacivanje biva ogranieno.
2. Obrana moe iznositi stanja stvari, naglaavati ih i
usporeivati.
3. Obrana se moe pozivati na prirodno pravo, na ljud
ska prava, na meunarodno pravo. Takva obrana imasljedea ogranienja:
a) Drava koja je naelno povrijedila prirodno pravo i
ljudska prava, od poetka u vlastitoj zemlji, a potom u ratu
krila ljudska prava i meunarodno pravo, ne moe u svoju
korist nastojati na onome to sama nije priznavala.
b) Pravo injenino ima onaj tko ujedno ima i mo dase bori za pravo. Gdje vlada potpuna nemo, postoji samo
mogunost da se duhovno zaziva idealno pravo.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
36/122
c) Priznavanje prirodnog prava i ljudskih prava dogaa
se samo voljnim aktom monih, dakle pobjednika. To je
akt koji proizlazi iz njihova uvida i ideala - iz milosti sprampobijeenog jer mu se priznaju prava.
4. Obrana moe ukazati gdje se optuba vie ne provodi
vjerodostojno, ve se koristi u slubi drugih, primjerice
politikih ili gospodarskih svrha kao oruje - mijeanjem
pojmova krivnje - izazivanjem krivog mnijenja - kako bi
se postigla suglasnost, a ujedno i ista savjest zbog vlastitadjelovanja. Tada se utemeljuju kao pravo, umjesto da os
tanu jasni pobjedniki akti u poloaju "vae victis". Zlo je,
meutim, zlo i ako se primjenjuje kao odmazda.
Moralna i metafizika predbacivanja kao sredstvo
politike volje moraju biti odbaena.
5. Obrana putem izuzea suca - ili zato to ga se ob
razloeno moe proglasiti pristranim ili zato to predmet
po vrsti ne podlijee ljudskom sucu.
Kazna i odgovornost - ispravljanje nanesenog zla -
priznaju se, ali ne i zahtjevi za kajanjem i ponovnim roenjem,
to moe doi samo iznutra. Protiv takvih zahtjeva preostajejedino obrana utnjom. Rije je tome da se ne smijemo
dati smesti injeninom nunosti tog unutarnjeg zaokreta,
iako se taj u isti mah pogreno zahtijeva izvana.
Dvije su stvari: svijest krivnji i priznavanje neke svjetske
instance kao suca. Pobjednik po sebi jo nije sudac. On e ili
sam provesti preobrazbu borbenog stava i time zaista steipravo umjesto puke moi, i to ogranieno na kriminalnu
krivnju i politiku odgovornost - ili e posegnuti za krivim
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
37/122
opravdanjem djelovanja, koje e samo ponovno ukljuivati
novu krivnju.
6. Obrana se slui protutubotn: ukazivanjem na djelovanja drugih, koja su takoer bila uzrocima nastanka
zla; ukazivanjem na jednaka djelovanja drugih, koja kod
pobijeenog vae kao zloini i jesu zloini; ukazivanjem
na ope svjetske povezanosti, koje oznauju zajedniku
krivnju.
34
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
38/122
. NJEMAKA PITANJA
Pitanje krivnje uzelo je maha kada su pobjednici i itavsvijet optuili nas Nijemce. Kad su ljeti 1945. u gradovima
i selima visjeli plakati sa slikama i izvjetajima iz Belsena i
presudnom reenicom: Ovo je vaa krivnja!, savjestima je
ovladao nemir, uas je obuzeo mnoge koji zaista nisu znali,
i neto se tu ponovno osovilo: tko me to optuuje? Nikakav
potpis, nikakva sluba, plakat kao da je dolazio iz praznog
prostora. Openito je ljudski da optuenik, optuuje li ga
se s pravom ili ne, trai naina da se brani.
Pitanje krivnje u politikim sukobima je staro. Ono je
igralo veliku ulogu, primjerice, u argumentacijama izmeu
Napoleona i Engleske, izmeu Pruske i Austrije. Politikukoja zahtijeva vlastito moralno pravo i moralnu osudu pro
tivnika moda su prvi provodili Rimljani. Tome nasuprot
stoji nepristranost objektivnih Grka s jedne i samooptuba
starih Zidova pred Bogom s druge strane.
Da je proglaavanje krivnje od strane pobjednikih sila
postalo politikim sredstvom neiste motivacije i na tajnain neisto, i samo predstavlja krivnju koja se provlai
kroz povijest. Nakon Prvog svjetskog rata krivnja za rat bila
je pitanje koje je u Versajskom ugovoru rijeeno na tetu
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
39/122
Njemake. Povjesniari svih zemalja kasnije su odbacili
teoriju jednostranoj krivnji za rat. Sa svih strana tada se
"klizilo" u rat, kao to je rekao Lloyd George.
Dananja situacija uope nije poput tadanje. Pitanje
krivnje zvui danas posve drukije. Pitanje krivnje za rat
ovaj put je jasno. Rat je izazvala Hitlerova Njemaka. Nje
maka je kriva za rat zbog svog reima, koji je zapoeo
rat u trenutku koji je izabrao sam, dok to nitko drugi nije
elio.
"Ovo je vaa krivnja!" iskazuje danas mnogo vie od
krivnje za rat. Taj plakat ve je zaboravljen. Ostalo je,
meutim, ono to smo tamo iskusili: prvo, realnost jednog
svjetskog miljenja koje nas osuuje kao narod, drugo,
vlastita pogoenost.
Svjetsko miljenje za nas je vano. Ljudi tako misle nama, i zbog toga nam ne moe biti svejedno. Krivnja dalje
postaje sredstvom politike. Jer slovimo kao krivi, mi smo
- tako misli svijet - zasluili sve nevolje koje su nas snale
i koje e nas jo snai. U tome lei opravdanje za politiare
koji cjepkaju Njemaku, ograniavaju njezine mogunosti
obnove, ostavljajui je bez mira, u stanju izmeu ivota iumiranja. Politiko je to pitanje, kojem mi ne odluujemo
i ijem rjeenju jedva da moemo bitno pridonijeti - ak
i naim najbesprjekornijim ponaanjem. Ostaje pitanje je
li politiki smisleno, svrhovito, bezopasno i pravedno da
se itav narod uini narodom parija, da se potisne ispod
razine drugih naroda, da se, nakon to je sam rtvovaovlastito dostojanstvo, dodatno obeasti. tom pitanju
ovdje ne govorimo, kao ni politikom pitanju, je li i u
36
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
40/122
kojem smislu nuno i svrhovito priznavati krivnju. Moe
biti da e ostati na pravorijeku njemakom narodu. Za nas
bi to imalo najstranije posljedice. Mi se jo nadamo da ese odluke dravnika i miljenje naroda jednom preispitati.
Ali mi nismo tu da optuujemo, ve da prihvaamo. Naa
potpuna nemo, u koju nas je odveo nacionalsocijalizam i
iz koje u danas postignutoj, tehniki uvjetovanoj svjetskoj
situaciji nema izlaza, prisiljava nas na to.
Mnogo je vanije za nas kako emo se sami prosvijetliti,
procijeniti i proistiti. One optube izvana nisu vie naa
stvar. Optube iznutra, koje u njemakim duama ve 12
godina manje ili vie jasno, barem na trenutke glasno govore,
razlog su, naprotiv, nae sad jo mogue svijesti krivnji,
s obzirom na to kako se pod njima mijenjamo, bili stari ili
mladi. Pitanje njemake krivnje moramo rijeiti. To se nas
samih tie. To se dogaa neovisno predbacivanjima koja
dolaze izvana, ma koliko ih koristili kao zrcalo.
Ona reenica: "Ovo je vaa krivnja!" moe znaiti:
Odgovorni ste za djela reima koji ste trpjeli - ovdje se
radi naoj politikoj krivnji.Vaa je krivnja to ste povrh toga podupirali taj reim i
sudjelovali u njemu - u tome je naa moralna krivnja.
Vaa je krivnja to ste mirno gledali kako se vre zloini
- tu se nazire metafizika krivnja.
Te tri tvrdnje smatram istinitima, iako je samo prva,
politikoj odgovornosti, izgovorljiva i posve tona, dok
druga i trea, moralnoj i metafizikoj krivnji, u pravnom
smislu kao neprijazni iskazi postaju neistinite.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
41/122
Vi ste sudionici u onom zloinu, dakle i sami ste zloinci.
- Za pretenu veinu Nijemaca ovo je oito pogreno.
Naposljetku, ona moe znaiti: vi ste kao narod manje
vrijedni, neasni, zloinci, izrod ovjeanstva, drukiji od
svih ostalih naroda. To je kolektivno miljenje i vrednovanje,
koje je sa svojim podvoenjem svakog pojedinaca pod taj
opi pojam radikalno krivo i samo po sebi neljudsko.
Nakon tih kratkih anticipacija, pogledajmo sad po
blie.
I. DIFERENCIJACIJA NJEMAKE KRIVNJE
1. Zloin
Za razliku od Prvog svjetskog rata, nakon kojega specifine
zloine koje je poinila samo jedna strana s njemake strane
nismo morali prihvaati (u emu je znanstveno istraivanje
povijesti ak i na strani protivnika Njemake dolo do istog
uvida), zloini koje je nacistika vlada prije rata vrila u
Njemakoj, a za vrijeme rata svugdje, danas su jasni.
Za razliku od Prvog svjetskog rata, nakon kojega na
pitanje krivnje za rat povjesniari svih naroda nisu od
govorili u korist jedne strane, ovaj rat zapoela je Hitlerova
Njemaka.
Za razliku od Prvog svjetskog rata, ovaj rat je naposljetku
postao svjetskim. Pogodio je svijet u drukijoj situaciji i
38
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
42/122
drukijem znanju. Nasuprot ranijim ratovima, njegov je
smisao preao u drugu dimenziju.
I danas imamo neto u svjetskoj povijesti posve novo.Pobjednici osnivaju sud. Nirnberki proces odnosi se na
zloine.
To u prvom redu donosi jasno omedenje u dva smjera:
1. Ne njemaki narod, ve pojedini Nijemci, optueni
kao zloinci - ali naelno svi vode nacionalsocijalizma -
stoje ovdje pred Sudom. To ogranienje od poetka je isticao
ameriki predstavnik optube. U uvodnom govoru Jackson
je rekao: "elimo razjasniti da nam nije namjera optuiti
itav njemaki narod."
2. Osumnjieni nisu optueni u cijelosti, ve samo
za odreene zloine. Ti su izriito definirani u StatutuMeunarodnog vojnog suda:
1. Zloini protiv mira: planiranje, priprema, zapoinjanje
ili provoenje napadakog rata ili rata koji pretpostavlja
povredu meunarodnih ugovora.
2. Ratni zloini: povrede ratnog prava, npr. ubojstva,zlostavljanja, deportacije na prisilni rad pripadnika civil
nog stanovnitva zaposjednutog podruja, ubijanje ili
zlostavljanje ratnih zarobljenika, pljaka javne ili privatne
imovine, hotimino unitavanje gradova i sela, odnosno
svako razaranje koje nije opravdano vojnom nunou.
3. Zloini protiv ovjenosti: ubojstva, istrebljivanje, po
robljavanje, deportacije, poinjeni protiv bilo kojeg civilnog
stanovnitva, progoni iz politikih, rasnih ili vjerskih razloga,
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
43/122
U daljnjem tekstu odreuje se opseg odgovornosti. Voe,
organizacije, poticatelji i sudionici, koji su sudjelovali u
izradi ili provedbi zajednikog plana ili dogovaranju jednog
od gore navedenih zloina, odgovorni su za sva djela to ih
je poinila bilo koja osoba u provedbi takvog plana.
Stoga optuba nije usmjerena samo protiv pojedinaca ve
i protiv organizacija koje se mogu ocijeniti kao zloinake:
Dravni kabinet - Korpus politikih voda NSDAP-a - SS
- SD - Gestapo - Glavni stoer - Vrhovno zapovjednitvonjemakog Wehrmachta.
Mi Nijemci u tom smo procesu promatrai. Nismo ga mi
uvjetovali, ne vodimo ga mi, iako su optueni ljudi koji
su nas uveli u nevolju. "Zaista, Nijemci - ne manje nego
ostali svijet - s optuenicima imaju neizmirenih rauna",kae Jackson.
Mnoge Nijemce taj proces vrijea. Taj osjeaj je razumljiv.
On ima isti razlog kao kad se, s druge strane, itavo njemako
stanovnitvo optuuje za Hitlerov reim i njegova djela.
Svaki dravljanin dijeli odgovornost i pogodenost onime to
mu vlastita drava ini i trpi. Zloinaka drava pada na
teret itavom narodu. U odnoenju spram vlastitih dravnih
voda, ak i ako su zloinci, dravljanin osjea odnos prema
sebi. S njima se optuuje i narod. Stoga e se ponienje i
obeaenje to ga doivljavaju dravni vode u narodu
doivjeti kao vlastito ponienje i obeaenje. Odatle i
instinktivno, isprva jo nepromiljeno, odbijanje procesa.
Zaista, ovdje moramo snositi bolnu politiku odgo
vornost. Moramo iskusiti beasnost, ukoliko to izisku-
40
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
44/122
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
45/122
prava) pridonijele istrebljivanju stanovnitva i drugim
neljudskostima. Hitlerovo djelovanje unaprijed je bilo
usmjereno protiv svake mogunosti pomirenja. Postojala
je samo pobjeda ili propast. Svako pozivanje na vitetvo,
ak i gdje su brojni pojedini vojnici, pa i cijeli dijelovi
postrojbi lieni krivnje, jer su se sve vrijeme ponaali viteki,
izlino je svugdje gdje je Wehrmacht kao organizacija
preuzeo izvravanje Hitlerovih zloinakih naredbi. Gdje
su vitetvo i velikodunost podlegli izdaji, naknadno ih se
ne moe svojatati u vlastitu korist. Ovaj rat nije nastao iz
bezizlaznosti dvoje jednakih koji su viteki poli u boj, ve je
u osnovi bio provedba zloinake podmuklosti i bezobzirne
totalitarne volje za unitenjem.
ak i u ratu postoji mogunost zapreke. Kantovu re
enicu: "U ratu se ne smiju dogaati radnje koje kasnije
pomirenje ine jednostavno nemoguim", prvo je odbacila
Hitlerova Njemaka. Kao posljedica toga, nasilje, u svo
joj biti od pamtivijeka jednako, u razmjerima svojih uni-
tavateljskih mogunosti odreenih tehnikom, sad vie nije
ogranieno. Zapoeti rat u dananjoj svjetskoj situaciji, to
je ono neuveno.
2. Kae se: Proces je za sve Nijemce nacionalno ponienje.
Da bar Nijemci sudjeluju u radu Suda, Nijemcu bi sudili
Nijemci.
Tome se moe protusloviti: nacionalno ponienje ne
poiva na Sudu, ve na onome to je do njega dovelo, na
injenici tog reima i njegova djelovanja. Svijest nacio
nalnom ponienju za Nijemce je nezaobilazna. Usmjeri li
42
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
46/122
se ona protiv Suda, a ne protiv njegova uzroka, pogreno
je usmjerena.
Nadalje: Proglaenje njemakog suda ili saveznikogovlatenja da Nijemci sudjeluju u radu Suda nita ne bi
promijenilo. Oni se na Sudu ne bi nalazili slijedom njemakog
samoodreenja, ve milou pobjednika. Nacionalno po
nienje ostalo bi jednako. Proces je rezultat injenice da se
zloinakog reima nismo oslobodili sami, ve su nas njega
oslobodili Saveznici.
3. Jedan prigovor glasi: kako se na podruju politikog
suvereniteta moe govoriti zloinima? Kad bi se to priznalo,
pobjednik bi pobijeenog mogao proglasiti zloincem - ali
tada bi prestali smisao i tajna vlasti koja dolazi od Boga.
Ljudi koje je itav narod sluao - a meu njima ponovnose istiu neko car Wilhelm IL, a sad "voa" - slove kao
sakrosanktni.
Tome nasuprot valja rei: posrijedi je misaona navika iz
predaje europskog dravnog ivota, koja se najdue odrala
u Njemakoj. Ali danas je nestalo aureole s glava dravnih
poglavara. Oni su ljudi odgovorni za svoje djelovanje.Otkako su narodi Europe sudili svojim monarsima i od-
rubljivali im glave, zadaa naroda je da svoje vodstvo
dri pod nadzorom. Dravni akti ujedno su osobni akti.
Ljudi kao pojedinci odgovorni su za njih i snose njihove
posljedice.
4. Pravno postoji sljedei prigovor: zloini mogu postojati
samo prema mjerilu zakona. Povreda tih zakona je zloin.
Zloin mora biti tono definiran i nedvosmisleno utvrdiv
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
47/122
presuda moe biti donesena samo prema zakonu koji je
postojao prije nego to je djelo poinjeno. U Nrnbergu
se, meutim, retrogradnom snagom sudi prema zakonimakoje su pobjednici sad uspostavili.
Tome se moe prigovoriti: u smislu ljudskosti, ljudskih
prava i prirodnog prava i u smislu ideja slobode i demokracije
Zapada ve postoje zakoni prema kojima se zloini mogu
mjeriti i utvrivati.
Osim toga, postoje ugovori koji, ako su ga obje stranepotpisale dobrovoljno, postuliraju nadreeno pravo, koje
u sluaju krenja ugovora moe postati mjerilom.
Ali gdje je instanca? U miru dravnog poretka to su
sudovi. Nakon rata to moe biti samo sud pobjednika.
5. Stoga sljedei prigovor glasi: pobjednika sila ne
predstavlja pravo. Uspjeh nije instanca za pravo i istinu.Tribunal koji bi objektivno mogao istraiti i suditi kriv
nji za rat i ratne zloine nije mogu. Takav sud uvijek je
stranaki. I sud sastavljen od neutralnih bio bi stranaki,
jer neutralni nemaju moi i faktiki se nalaze u pratnji
pobjednika. Samo sud iza kojeg bi stajala mo da svoje
odluke objema strankama u sporu moe nametnuti i silommogao bi suditi slobodno.
Prigovor prividnosti tog prava nadalje kae: nakon
svakog rata krivnja je pripisana poraenome. Njega se
prisiljava da prizna svoju krivnju. Gospodarsko izrabljivanje
koje slijedi nakon rata zamagljuje se kao ispravljanje
krivnje. Pljaka se krivotvori kao pravni akt. Ako ve nemaslobodnog prava, onda radije jasna sila. To bi bilo iskreno,
to bi se lake podnijelo. Postoji samo mo pobjednika.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
48/122
Meusobno predbacivanje zloina po sebi mogue je u
svakom trenutku - provesti ga moe samo pobjednik; on
to ini bezobzirno, iskljuivo prema mjerilima vlastitainteresa. Sve ostalo je preruavanje onog to je u stvari sila
i samovolja onoga tko za to ima mo.
Prividnost suda pokazuje se naposljetku u tome da se
djelima koja su proglaena zloinima sudi samo ukoliko ih
je poinila poraena drava. Preko istih djela suverenih ili
pobjednikih drava prelazi se utke, ona se ne razmatraju,kamoli da bi se kanjavala.
Tome se moe prigovoriti: mo i sila zaista su presudna
realnost u ljudskom svijetu. Ali ne i jedina. Apsolutizacija
te realnosti ukida sve pouzdane veze medu ljudima. Dokle
ona traje, nikakav ugovor nije mogu. Kao to je Hitler
to zaista izrekao: ugovori vrijede dotle dok odgovaraju
vlastitim interesima. I on je djelovao u skladu s tim. Ali
tome se protivi volja koja unato priznanju realiteta moi i
djelotvornosti tog nihilistikog stava iste dri neime to ne
treba biti i stoga svim snagama mora biti promijenjeno.
Jer u ljudskim stvarima realnost jo ne znai istinu. Toj
realnosti valja suprotstaviti drugu realnost. A postoji li ona,
ovisi volji ljudi. Svatko u svojoj slobodi mora znati gdje
stoji i to eli.
Pred tim horizontom moe se rei: proces, kao nov
pokuaj poticanja reda u svijetu, ne gubi smisao, ako jo
nije u stanju osloniti se na zakonski svjetski poredak, jerdanas jo nuno zastaje u politikim kontekstima. On se jo
ne odvija poput sudskog procesa u zatvorenom dravnom
poretku.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
49/122
Stoga je Jackson otvoreno rekao da bi se "proces, budu li
obrani doputeni otkloni od izrazito ogranienih optubi iz
optunice, mogao otegnuti, te da e se Sud uplesti u nerjeivepolitike sporove."
To takoer znai da se obrana ne treba baviti pitanjem
krivnje za rat, koje zadire u povijesne pretpostavke, ve
samo pitanjem tko ga je zapoeo. Nadalje, ne postoji pravo
pozivanja na druge sluajeve sline vrste i prosuivanja
njima. - Granicu razmatranjima postavljaju politike nunosti. Iz toga, meutim, ne slijedi da bi time sve izgubilo
na vjerodostojnosti. Naprotiv, potekoe i prigovori izreeni
su otvoreno, premda ukratko.
Ne moe se zanijekati temeljna situacija, da je uspjeh
borbe, a ne zakon sam, presudna polazina toka. U velikom
to vrijedi kao i u malom, to bi se, primjerice, u pogleduvojnih prijestupa ironino reklo na sljedei nain: ovjeka ne
kanjavaju zbog zakona, nego jer je dopustio da ga uhvate.
Ali ta temeljna situacija ne znai da nakon uspjeha ovjek
snagom svoje slobode ne bi bio u stanju svoju silu prevesti
u ostvarenje prava. Pa ako se to i ne dogodi u cijelosti, ako
pravo nastane samo u odreenom omjeru, time je postignutomnogo na putu prema svjetskom poretku. Umjerenost kao
takva stvara prostor za razmiljanje i provjeravanje, prostor
jasnoe, a time i utoliko odlunije svijest trajnom znaenju
sile kao takve.
. Za nas Nijemce prednost ovog procesa je u tome to
pravi razliku izmeu odreenih zloina voa i upravo timenarod ne osuuje kolektivno.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
50/122
Ali Proces znai mnogo vie. Njegova je zadaa da prvi
put i za sva vremena rat proglasi zloinom i iz toga izvue
pouke. to je zapoelo Briand-Kellogovim paktom sadse prvi put treba ostvariti. U veliinu pothvata ne treba
sumnjati, kao ni u dobru volju mnogih koji u njemu su
djeluju. Pothvat se moe doimati fantastinim. Ali ako
nam postane jasno emu se radi, drhtat emo pred onim
to se dogaa. Razlika je jedino u tome pretpostavljamo li
nihilistiki trijumfalno da posrijedi mora biti privid Procesaili pak arko elimo da Proces uspije.
Sve ovisi tome kako e se Proces provesti, kakva e
biti njegova sadrajna provedba, kako e izgledati njegov
rezultat, kakva e biti obrazloenja i na koji e se nain pos
tupak u naknadnom prisjeanju sastaviti u cjelinu. Radi se
tome moe li svijet prihvatiti kao istinu i pravo ono to se
ovdje dogaa - hoe li i pobijeeni moi pristati na injenicu
da e povijest u tome kasnije vidjeti pravdu i istinu.
tome se, meutim, ne odluuje samo u Nrnbergu.
Bitno je hoe li Niirnberki proces biti lan u slijedu smisleno
poredanih politikih djelovanja, ma koliko esto jo biliproeti zabludama, nerazumnou, nesrdanou i mr
njom - ili e mjerilo koje se ovdje postavlja ovjeanstvu
na kraju odbaciti same one sile koje ga uspostavljaju. Sile
koje postavljaju Nrnberg time potvruju da u zajednici
ele svjetsku vladu, podvrgavajui se svjetskom poretku.
Potvruju da kao rezultat svoje pobjede zaista ele preuzetiodgovornost za ovjeanstvo, a ne samo za vlastite drave,
Takvo svjedoanstvo ne smije biti lano.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
51/122
U svijetu e se ili probuditi povjerenje da se u Niirnbergu
provodi pravda, ime je postavljen temelj; u tom sluaju od
politikog procesa nastao je pravni, pravo je stvaralaki
zasnovano i ostvareno za jedan nov svijet koji valja izgraditi
- ili e razoaranje njegovom neistinitou izazvati jo gore
svjetsko raspoloenje, koje e poticati nove ratove; Nrnberg
bi se iz blagoslova pretvorio u nesreu; svijet bi naposljetku
prosudio da je posrijedi bio prividan i politiki proces. To
se ne smije dogoditi.Na sve prigovore protiv Procesa stoga treba odgovoriti:
U Nrnbergu se radi neem zaista novom. Ne moe se
zanijekati da sve to se u prigovorima istie predstavlja mogu
u opasnost. Ali pogrene su s jedne strane alternative kojima
se manjkavosti, greke i smetnje u pojedinim sluajevima
odmah vode prema odbacivanju Procesa openito, dok jezapravo bitan smjer djelovanja, nepokolebljivo strpljenje
djelatne odgovornosti sila. Pojedina proturjeja moraju biti
prevladana aktima usmjerenim na svjetski poredak usred
zbrkanosti. Pogreno je nadalje ozraje osorne agresivnosti,
koje unaprijed kae ne.
To to se dogaa u Nrnbergu, ma kolikim primjedbamabilo izloeno, slab je i dvoznaan vjesnik svjetskog poretka,
koji ljudi danas poinju osjeati kao nunost. To je sasvim
nova situacija: svjetski poredak nam dodue ni u kom sluaju
neposredno ne predstoji - tovie, njegovom ostvarenju
prethodit e silni konflikti i nesagledive ratne opasnosti - ali
on se misleem ovjeanstvu uinio moguim, pojavivi sena obzorju kao jedva zamjetan traak praskozorja, dok nam
48
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
52/122
u sluaju neuspjeha poretka samounitenje ovjeanstva
stoji pred oima kao stravina prijetnja.
Najnemoniji sve svoje uporite pronalazi u cjelini svijeta. Naoigled nitavila posegnut e za uzrokom i za onim
sveobuhvatnim. Stoga bi upravo Nijemcu izvanredan smisao
tog vjesnika mogao postati razumljiv.
Na vlastiti boljitak u svijetu uvjetovan je svjetskim
poretkom, koji u Nrnbergu jo nee biti ustrojen, ali na
koji Nrnberg upuuje.
2. Politika krivnja
Za zloine zloinca snalazi kazna. Ogranienje Nurnberkog
procesa na zloince rastereuje njemaki narod. Ali ni u
kojem sluaju na nain da ga se oslobaa svake krivnje.
Naprotiv. Naa istinska krivnja u svojoj biti postaje utoliko
jasnija.
Bili smo njemaki dravljani kad je zloine poinio re
im koji je sebe nazivao njemakim i svojatao Njemakui naizgled imao pravo da to ini, jer je u rukama drao
dravnu silu, u emu do 1943. nije naiao ni na kakvo po
njega opasno protudjelovanje.
Unitavanje svake pristojne, istinske njemake dravnosti
svoj razlog mora imati i u nainu ponaanja veine nje
makog stanovnitva. Narod je odgovoran za svoju dravnost.
Naoigled zloina koje je poinio Njemaki Reich, svaki
se Nijemac poziva na suodgovornost "Odgovorni" smo
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
53/122
kolektivno. Pitanje je u kojem se smislu svatko od nas
mora osjeati suodgovornim. Nedvojbeno u politikom
smislu suodgovornosti svakog dravljanina za djela koje je
poinila drava kojoj pripada. Stoga, meutim, ne nuno i u
moralnom smislu faktikog ili intelektualnog sudjelovanja
u zloinima. Trebamo li mi Nijemci za nedjela koja su nad
nama poinili Nijemci ili kojima smo kao udom uspjeli
izmaknuti, biti pozivani na odgovornost? Da - ukoliko smo
tolerirali nastanak takvog reima kod nas. Ne - utoliko
to su mnogi od nas duboko u sebi bili protivnici svega
zla i nikakvim inom ni motivacijom u sebi ne moraju
priznavati moralnu sukrivnju. Pozivati na odgovornost ne
znai proglasiti moralno krivim.
Kolektivna krivnja nuno dodue postoji kao politika
odgovornost dravljana, no zato ne i u jednakom smislu
kao moralna i metafizika, a ni kao kriminalna krivnja.
Preuzeti politiku odgovornost svakom pojedincu dodue
je teko s obzirom na njezine strane posljedice. Ona za nas
oznaava potpunu politiku nemo i siromatvo, koje nas
prisiljava da dugo ivimo u gladi i zimi ili na granici toga,
kao i u uzaludnim naporima. Ali ta odgovornost kao takva
ne pogaa duu.
U modernoj dravi politiki djeluje svatko, u najmanju
ruku glasanjem na izborima ili neizlaenjem na izbore. Smisao
politike odgovornosti nikome ne doputa uzmak.
Politike aktivnosti opravdavaju se naknadno, u pravilu
ako je krenulo po zlu. Ali u politikom djelovanju takva
obrana ne vrijedi.
50
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
54/122
Kae se da se mislilo dobro, da se htjelo dobro. Hin-
denburg, primjerice, nije elio ruinirati Njemaku i izruiti
je Hitleru. To mu nita ne pomae, on je to uinio, a tomese u politici radi.
Ili: nevolja se vidjela, to se reklo, na to se upozoravalo.
Ali to u politici ne vrijedi ako iz toga nije proizilo djelovanje
i ako djelovanje nije bilo uspjeno.
Moe se pomisliti: mogli bi postojati ljudi koji su u
potpunosti apolitini, ija se egzistencija odvija izvan
politike, poput monaha, pustinjaka, znanstvenika, istra
ivaa ili umjetnika. Ako bi oni bili zaista apolitini, ne bi
sudjelovali u krivnji.
Ali politika odgovornost pogaa i njih, jer i oni svoj
ivot ostvaruju kroz poredak drave. U modernim dravama"izvan" ne postoji.
Bit e da bismo rado omoguili to bivanje izvan, pa
ipak, moemo to samo uz tu ogradu. Htjeli bismo priznati
i voljeti apolitiku egzistenciju. Ali s prestankom politikog
sudjelovanja apolitini bi takoer izgubili pravo prosuivati
konkretnim politikim djelovanjima dana i time se sami
na bezopasan nain bavili politikom. Apolitiko podruje
iziskuje i vlastito iskljuenje iz politikog djelovanja svake
vrste - a da pritom svejedno ne ukida politiku suodgovornost
u svakom pogledu.
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
55/122
3. Moralna krivnja
Svaki Nijemac se propituje: to je moja krivnja?
Pitanje krivnje u odnosu na pojedinca, ukoliko on pre
ispita sam sebe, nazivamo moralnim. U tom smislu medu
nama Nijemcima postoje najvee razlike.
Istina je da suenje sebi pripada samo pojedincu, ali
ako komuniciramo, smijemo razgovarati jedni s drugima
ne bismo li doli do moralne jasnoe. Moralno osudivanje
drugog ostaje, meutim, in suspenso - ni kriminalno ni
politiko.
Granica na kojoj izostaje i mogunost moralnog suenja
lei tamo gdje osjeamo da drugi i ne pokuava samog
sebe moralno preispitati - gdje u argumentaciji ujemo
samo sofistiku, gdje drugi kao da nas i ne slua. Hitler i
njegovi drugovi, ta neznatna manjina od nekoliko desetaka
tisua, stoje izvan te moralne krivnje, dokle god je uope
ne osjeaju. ini se kao da nisu sposobni za pokajanje i
preobrazbu. Oni su kakvi jesu. Za takve ljude preostaje
samo jo sila, jer sami ive kroz silu.
Moralna krivnja, meutim, postoji kod svih koji dajuprostor kajanju i savjesti. Moralno krivi su oni koji su
sposobni iskupiti krivnju, oni koji su znali ili su mogli znati,
a ipak su krenuli putovima koje u propitivanju samih sebe
razumiju kao grenu zabludu - bilo da su se jednostavno
prikrili, to se dogaa, ili da su se umrtvili i dali zavesti ili se
dali kupiti osobnim povlasticama ili bili posluni iz straha.Predoimo si neke od tih mogunosti:
52
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
56/122
a) ivot pod krinkom - neizbjean za onoga tko je htio
preivjeti - donio je moralnu krivnju. Lane izjave lojalnosti
spram prijeteih instanci, kao to je Gestapo - geste poputHitlerova pozdrava, sudjelovanje na skupovima i mnogo
toga drugog, to je donosilo sa sobom privid sudjelovanja
- tko od nas u Njemakoj ne bi jednom navukao na sebe
takvu krivnju? Samo zaboravni se mogu zavaravati, jer
se ele zavaravati. Maskiranje je spadalo u osnove naeg
opstanka. Ono optereuje nau moralnu savjest.b) Jo vie uskomeat e nau savjest u ovom trenutku
spoznaja krivnje zbog lane savjesti. Mnogi mladi ljudi bude
se sa stravinom svijeu: moja savjest me je obmanula -
u to da se onda jo pouzdam? Mislio sam da se rtvujem
za najplemenitiji cilj i da elim najbolje. Svatko tko se na
taj nain budi, preispitat e se gdje je krivnja skrivljena
nejasnoom, hotiminim gledanjem u stranu odnosno
svjesnom izolacijom vlastita ivota u "pristojnoj" sferi.
Ovdje prvo valja razlikovati vojniku ast i politiki
smisao. Jer svijest vojnike asti nee pogoditi nikakvo
izraavanje krivnje. Tko je kao drug bio vjeran, u opasnostinepokolebljiv te se dokazao hrabrou i umjenou, taj
u svojoj samosvijesti smije sauvati neto nedodirljivo.
To sasvim vojniko i ujedno ljudsko zajedniko je svim
narodima. Dokazivanje ovdje ne samo da nije krivnja
ve, ukoliko je bilo neokaljano zlim djelima i izvrenjem
oevidno zlih namjera, postaje temeljem smisla ivota.Ali vojniko dokazivanje ne smije se poistovjetiti sa
stvari za koju se borilo. Vojniko dokazivanje ovjeka ne
ini ne inim pogled s ega ostalog
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
57/122
Bezuvjetna identifikacija injenine drave s njemakom
nacijom i vojskom krivnja je lane savjesti. Tko je kao
vojnik bio besprijekoran, mogao je podlei krivotvorenju
savjesti. Na taj nain postalo je mogue da se iz nacionalnog
uvjerenja ine i trpe stvari koje su oevidno zle. Odatle ista
savjest pri zlim djelima.
Ali dunost prema domovini see mnogo dublje nego
to dopire slijepa poslunost prema vlastima. Domovina
nije vie domovina ako se uniti dua. Dravna mo nijevie cilj po sebi, ve postaje pogubna, ako ta drava uniti
njemako bie. Stoga dunost prema domovini ni u kom
sluaju nije konsekventno vodila u poslunost Hitleru i
samorazumljivost da Njemaka i kao Hitlerova drava
nuno mora dobiti rat. Na tome poiva lana savjest. To nije
jednostavna krivnja. To je ujedno tragina pomutnja velikogdijela neupuene omladine. Dunost spram domovine je
angaman itava ovjeka za najvie zahtjeve, koji nam se
obraaju iz najboljeg to su nam ostavili preci, a kroz idole
jedne pogrene predaje.
Stoga je udilo kako je usprkos svemu zlu provedena
identifikacija pojedinca s vojskom i dravom. Jer ta bezu-vjetnost slijepog nacionalnog nazora - shvatljiva jedino kao
posljednji truli pod jednog svijeta koji gubi vjeru - bila je u
dobroj savjesti ujedno i moralna krivnja.
Daljnja mogunost krivnje poivala je na pogreno
shvaenim biblijskim rijeima: budi podanik vlasti koja
vlada nad tobom - ali ona je bila potpuno izobliena uudesnoj svetosti zapovijedi iz vojnike predaje. "To je
zapovijed", to mnogima zvui patetino, kao da izraava
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
58/122
najviu dunost. Ali ta je rije ujedno donosila i rastereenje,
ako bi dovela do toga da se uz slijeganje ramenima ono zlo
i glupo shvati kao nezaobilazno. Posve krivo u moralnomsmislu postalo je to ponaanje u porivu da budemo posluni,
tom nagonskom ponaanju, koje samo sebe osjea savjesnim,
dok je zapravo izdalo svu savjest.
Zgaeni nacistikom vladavinom nakon 1933. mnogi
su se odluili za asniku karijeru, jer im se inilo da jedino
tamo vlada pristojna atmosfera, da su izvan utjecaja stranke,opredijeljeni protiv stranke, naoko oslonjeni na vlastite
snage ak i bez stranke. I to je bila zabluda savjesti, koja se,
nakon iskljuenja svih samostalnih generala stare predaje,
kroz moralnu zaputenost njemakih asnika naposljetku
otkrila sa svim svojim posljedicama na svakoj vodeoj
poziciji, unato mnogim simpatinim, ak i plemenitim
vojnikim osobnostima, koje su, predvoene jednom var
ljivom svijeu, ovdje uzaludno traile spas.
Upravo tamo gdje su estita svijest i dobra volja na poetku
bile presudne, razoaranje i samorazoaranje moralo je biti
utoliko jae. I najbolju vjeru to vodi prema preispitivanju,
s pitanjem na koji nain sam odgovoran za svoju zabludu,
odnosno za svaku zabludu kojoj podlegnem.
Buenje i vlastito prosvjetljivanje te zablude neizbjeni
su. Kroz njih idealistiki mladii postaju estiti, moralno
pouzdani i politiki jasni njemaki mukarci, koji odgovorno
prihvaaju dosuenu sudbinu.c) Djelomino odobravanje nacionalsocijalizma, polo
vinost i povremeno unutarnje izjednaavanje i pomirenje
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
59/122
predstavljali su moralnu krivnju bez ikakvih primjesa
tragike, jednaku prethodnim nainima krivnje.
Ta argumentacija: pa, ima u tome i neto dobro - ta
spremnost na tobonje pravedno priznavanje - kod nas je bila
jako rasprostranjena. Istinito je moglo biti samo radikalno
ili-ili. Spoznam li zao princip, sve postaje zlo i naoko dobre
posljedice nisu vie ono to se inilo da jesu. Jer se oslobodila
ta varljiva objektivnost prihvaanja neeg toboe dobrog
u nacionalsocijalizmu, i dotad prisni prijatelji postali sustranci te se s njima vie nije moglo otvoreno govoriti. Isti
onaj koji se maloas poalio da se nijedan muenik vie ne
eli rtvovati za staru slobodu i protiv nepravde, mogao je
ukidanje nezaposlenosti (naoruavanjem i prevarantskim
financijskim poslovima) hvaliti kao visoku zaslugu, mogao
je 1938. pozdraviti aneksiju Austrije kao ostvarenje starogideala jedinstva carstva, mogao je sumnjati u nizozemsku
neutralnost i opravdati Hitlerov napad, a nadasve se mogao
radovati pobjedama.
d) Neki su se odavali lagodnoj samoobmani, da e ve
promijeniti tu zlu dravu, da e stranka nestati najkasnije
s Hitlerovom smru. Sad ovjek mora biti prisutan, ne bi liiznutra okrenuo stvari prema dobrom. Takvi su bili tipini
razgovori.
S asnicima: "Nacionalsocijalizam emo ukinuti nakon
rata, na osnovi nae pobjede; sad je vano da se drimo
zajedno, da Njemaku dovedemo do pobjede; kad kua
gori, valja je gasiti, a ne pitati tko je podmetnuo poar." -Odgovor: Nakon pobjede bit ete otputeni, rado ete otii
kuama, samo e SS zadrati oruje, ime e se strahovlada
56
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
60/122
nacionalsocijalizma intenzivirati do robovlasnike drave.
Nikakav samostalni ljudski ivot vie nee biti mogu.
Podizat e se piramide, ceste i gradovi graditi i pregraivatiprema voinoj volji. Razvit e se nevjerojatna vojna
mainerija, za definitivno osvajanje svijeta.
S docentima: "Mi smo fronda stranke. Mi se usuujemo
voditi nepristrane razgovore. Dostiemo duhovno ostvare
nje. Mi emo sve to polako opet pretvoriti u staru njemaku
duhovnost." - Odgovor: Varate se. Ostavlja vam se slobodapod uvjetom poslunosti u svako doba. Vi utite i poputate.
Vaa borba je privid kakav je vodstvu poeljan. Vi samo
pridonosite kopanju groba za njemaki duh.
Mnogi intelektualci koji su 1933. sudjelovali i teili
vodeem djelovanju, stavi u pogledu svjetonazora na
stranu nove sile - ne bi li kasnije, osobno stjerani u stranu,
poeli negodovati, iako bi veinom ipak ostali pozitivno
nastrojeni, dok im tijek rata 1942. njegov nepovoljan ishod
nije uinio vidljivim, a njih tek u tom trenutku protivnicima;
takvi imaju osjeaj da su pod nacistima patili te su stoga
pozvani za ono to slijedi. Sami sebe dre antinacistima.Kroz sve te godine postojala je ideologija tih intelektualnih
nacista: duhovnim stvarima oni nepristrano izriu istinu -
sauvali su predaju njemakog duha, spreavaju unitenje,
u pojedinanom pruaju poticaje.
Meu njima nai e se neki koji su krivi zbog nepro
mijenjenog naina miljenja, koji, iako nije identiandoktrinama stranke, u prividu promjene i protimbe ipak
injenino zadrava unutarnji stav nacionalsocijalizma,
ne pristupa svom proienju Tim nainom miljenja oni
-
8/7/2019 K. Jaspers Pitanje krivnje o politikoj odgovornosti Njemake
61/122
su moda srodni onom to je predstavljalo neljudsko,
diktatorsko i egzistencije lieno nihilistiko bie nacio
nalsocijalizma. Tko je kao zreo ovjek 1933. gajio tu
unutarnju uvjerenost, koja nije bila ukorijenjena samo u
politikoj zabludi ve i u osjeaju postojanja to ga je nacio
nalsocijalizam intenzivirao, taj se nee proistiti, osim usli
jed preobrazbe, koja ga