Joseph Stiglitz - Uspjeh Globalizacije

Click here to load reader

  • date post

    15-Jan-2016
  • Category

    Documents

  • view

    279
  • download

    11

Embed Size (px)

Transcript of Joseph Stiglitz - Uspjeh Globalizacije

  • (...) Bogate bi zemlje jednostavno trebale otvoriti svoja trita siromanijima, bez reciprociteta i bez ekonomskih ili politikih uvjeta. Zemlje sa srednjim dohotkom trebale bi otvoriti svoja trita manje razvijenim zemljama i trebalo bi im dopustiti da proire povlastice jedna drugoj a da ih ne proire na bogate zemlje, tako da se ne trebaju bojati da e uvoz iz tih zemalja unititi njihove industrije u nastajanju. Koristi e imati ak i razvijene industrijske zemlje, zato to e moi bre nastaviti s liberalizacijom meu sobom - to njihova gospodarstva mogu podnijeti - a da ne moraju udovoljavati brigama zemalja u razvoju. Ta reforma zamjenjuje princip recipronosti meu svim zemljama - bez obzira na okolnosti principom recipronosti meu jednakima, ali diferencijacije meu onima koji su u znatno razliitim okolnostima.

    Europska je unija uvidjela mudrost tog temeljnog pristupa kad je 2001. godine jednostrano otvorila svoja trita najsiromanijim zemljama svijeta, ukidajui (gotovo) sve carine i trgovinske restrikcije bez zahtijevanja politikih ili ekonomskih ustupaka. Poivalo je to na uvjerenju da e europski potroai imati koristi od niih cijena i vee raznolikosti proizvoda; premda e europske proizvoae to kotati zanemariv iznos, moglo bi biti od goleme koristi najsiromanijim zemljama; i to je bila snana demonstracija dobre volje. Europska bi se inicijativa trebala proiriti na sve razvijene industrijske zemlje, a trita bi se trebala otvoriti ne samo najsiromanijima nego svim zemljama u razvoju.

  • Joseph E. Stiglitz

    USPJEH G L O B A L I Z A C I J E

  • Joseph E. Stiglitz Uspjeh globalizacije: Novi koraci do pravednoga svijeta

    Making Globalization Work: The Next Steps to Global Justice Naslov izvornika

    Copyright 2007 by Joseph E. Stiglitz All Rights Reserved

    Preveo s engleskoga Davor Stipeti

    Ilustracija na naslovnici Marina Leskovar

  • Joseph E. Stiglitz

    Uspjeh globalizacije

    NOVI KORACI DO PRAVEDNOGA SVIJETA

    Zagreb, travanj 2009. prvo izdanje

  • Anyi, zauvijek

  • SADRAJ

    PREDGOVOR 9

    ZAHVALE 19

    1. POGLAVLJE MOGU JE DRUGAIJI SVIJET 25

    2. POGLAVLJE OBEANJE RAZVOJA 47

    3. POGLAVLJE POSTII PRAVEDNU TRGOVINU 81

    4. POGLAVLJE PATENTI, PROFIT I LJUDI 123

    5. POGLAVLJE SKIDANJE PROKLETSTVA RESURSA 153

    6. POGLAVLJE SPAAVANJE PLANETA 181

    7. POGLAVLJE MULTINACIONALNA KORPORACIJA 207

    8. POGLAVLJE TERET DUGA 231

    9 POGLAVLJE REFORMIRANJE SVJETSKOG SUSTAVA REZERVI 267

    10 POGLAVLJE DEMOKRATIZIRANJE GLOBALIZACIJE 291

    POGOVOR 315

    BILJEKE 329

    KAZALO 373

  • PREDGOVOR

    Moja knjiga Globalizacija i dvojbe koje izaziva* napisana je neposredno nakon to sam otiao iz Svjetske banke, gdje sam od 1997. do 2000 . godine radio kao vii potpredsjednik i glavni ekonomist. U toj sam knjizi zabiljeio mnoge stvari koje sam vidio tijekom razdoblja prove-denog u Svjetskoj banci i u Bijeloj kui, gdje sam od 1993. do 1997. godine bio lan, a zatim i predsjedatelj Vijea ekonomskih savjetnika pod predsjednikom Williamom Jeffersonom Clintonom. Bile su to burne godine; istonoazijska je financijska kriza 1997.-1998. godine gurnula neke od najuspjenijih zemalja u razvoju u nevienu recesiju i depresiju. U bivem je Sovjetskom Savezu tranzicija s komunizma na trite donijela, umjesto oekivanog novog prosperiteta, pad dohotka i ivotnog standarda od ak 70 posto. Svijet obiljeen i u najboljim prilikama intenzivnom konkurencijom, nesigurnou i nestabilnou, nije lagodno mjesto, a zemlje u razvoju nisu uvijek davale sve od sebe da unaprijede vlastiti boljitak. Meutim, postao sam uvjeren da razvijene industrijske zemlje, posredstvom meunarodnih organizacija kao to su Meunarodni monetarni fond, Svjetska trgovinska organizacija i Svjetska banka, ne samo da nisu inile sve to je bilo u njihovoj moi kako bi pomogle tim zemljama nego su im katkada i oteavale ivot. MMF-ovi su programi oito pogorali istonoazijsku krizu, a "ok terapija" koju je on poticao u bivem Sovjetskom Savezu i njegovim satelitima imala je vanu ulogu u neuspjehu tranzicije.

    * U originalu Globalization and Its Discontents, hrvatsko izdanje objavio Algoritam, Zagreb 2004.

  • Mnoge od tih tema obradio sam u knjizi Globalizacija i dvojbe koje izaziva. Imao sam osjeaj da u raspravu mogu unijeti jedinstveni kut gledanja budui da sam vidio formuliranje politike iznutra, iz Bijele kue i iz Svjetske banke, gdje smo suraivali sa zemljama u razvoju kako bismo pridonijeli izradi strategija za poveanje rasta i smanjivanje siromatva. Podjednako je vano i to to sam, kao ekonomski teoretiar, proveo gotovo etrdeset godina u nastojanju da razumijem jake strane i ogranienja trinoga gospodarstva. Moje je istraivanje dovelo do sumnji ne samo u valjanost opih tvrdnji o efikasnosti trita nego i u neka od temeljnih uvjerenja koja lee u podlozi globalizacije, kao to je predodba da slobodna trgovina nuno poveava blagostanje.

    U svojoj prethodnoj knjizi opisao sam neke od neuspjeha meu-narodnog financijskog sustava i njegovih institucija, te pokazao zato globalizacija nije bila od koristi onolikom broju ljudi kolikom je mogla i trebala koristiti. Naznaio sam i poneto od onoga to bi valjalo uiniti da se postigne djelovanje globalizacije - osobito u korist siromanih zemalja i zemalja u razvoju. U toj je knjizi bilo i nekih prijedloga za reformu svjetskog financijskog sustava i meunarodnih financijskih institucija koje njime upravljaju, ali mi prostor nije doputao da razradim te prijedloge.

    Boravak u Bijeloj kui i Svjetskoj banci ne samo da me doveo u jedinstveni poloaj da razumijem probleme globalizacije nego mi je osigurao i temelj za ovaj nastavak pisanja o njoj. Tijekom rada u Washingtonu, dok sam prouavao uspjehe i neuspjehe globalizacije, putovao sam svijetom i susretao se s mnogim dravnim voama i dunosnicima. Nakon to sam otiao iz Washingtona kako bih se vratio znanstvenom radu, i dalje sam bio ukljuen u raspravu o globalizaciji. Godine 2001. dobio sam Nobelovu nagradu za svoj raniji teorijski rad o ekonomici informacija. Od tada sam posjetio desetke zemalja u razvoju, nastavio svoje rasprave sa znanstvenicima i poslovnim ljudima, s premijerima, predsjednicima i parlamentarcima na svakome kontinentu, i bio ukljuen u forume na kojima se raspravljalo o razvoju i globalizaciji koja obuhvaa svaki segment naeg svjetskog drutva.

    Kad sam trebao otii iz Bijele kue u Svjetsku banku, predsjednik Clinton me zamolio da ostanem predsjedatelj njegova Vijea ekonomskih savjetnika i lan njegova kabineta. Odbio sam, zato to sam smatrao

  • da je kreiranje politika i programa kojima bi se neto poduzelo u vezi sa strahovitim siromatvom koje je muilo slabije razvijeni svijet bio daleko vaniji izazov. inilo se uasno nepravednim da u svijetu bogatstva i izobilja toliko mnogo ljudi ivi u takvom siromatvu. Problemi su oito bili teki, no bio sam uvjeren da se neto moe poduzeti. Prihvatio sam ponudu Svjetske banke, ne samo zato to mi je to osiguravalo nove prilike da izuavam probleme nego i zato to mi je davalo platformu s koje bih mogao zagovarati interese zemalja u razvoju.

    Tijekom boravka u Svjetskoj banci poeo sam shvaati zato postoji toliko nezadovoljstva nainom na koji se odvija globalizacija. Iako je razvoj bio mogu, bilo je jasno da nije neminovan. Vidio sam zemlje u kojima se siromatvo poveavalo, a ne smanjivalo, i vidio sam to to znai - ne samo u statistikim podacima nego i u ivotu ljudi. Naravno, nema arobnih rjeenja. No mnotvo je promjena koje valja poduzeti - u politici, u ekonomskim institucijama, u pravilima igre i u nainima razmiljanja - koje obeavaju da e pridonijeti boljem djelovanju globalizacije, osobito za zemlje u razvoju. Do nekih e promjena neminovno doi. Primjerice, ulazak Kine na svjetsku pozornicu kao jednog od dominantnih industrijskih gospodarstava i uspjeh Indije u eksternaliziranoj proizvodnji ve nameu promjene u politici i razmiljanju. Nestabilnost koja je u proteklom desetljeu obiljeavala svjetska financijska trita - od svjetske financijske krize iz 1997.-1998. do latinoamerikih kriza u prvim godinama novoga tisuljea, te do pada dolara koji je zapoeo 2003. godine - prisilila nas je da ponovno promislimo o svjetskom financijskom sustavu. Svijet e, prije ili kasnije, morati napraviti neke od promjena to ih predlaem u poglavljima koja slijede; nije, zapravo, pitanje hoe li doi do tih ili slinih promjena, nego kada e do njih doi i, to je vanije, hoe li to biti prije ili poslije jo jednog skupa svjetskih katastrofa. Nasumine promjene koje se provode ubrzo nakon krize moda nisu najbolji nain reformiranja svjetskog ekonomskog sustava.

    Svretak hladnoga rata otvorio je nove mogunosti i uklonio stara ogranienja. Sada se priznaje vanost trinoga gospodarstva, a smrt komunizma znai da se vlade sada mogu okrenuti s ideolokih bitki rjeavanju problema kapitalizma. Svijetu bi pomoglo da su Sjedinjene Drave iskoristile tu priliku kako bi pridonijele stvaranju meunarodnog

  • ekonomskog i politikog sustava temeljenog na vrijednostima i naelima, na primjer stvaranju trgovinskog sporazuma oblikovanog da promie razvoj u siromanim zemljama. Umjesto toga, razvijene industrijske zemlje, nesputane natjecanjem da "osvoje srca i umove" ljudi u Treemu svijetu, zapravo su stvorile svjetski trgovinski reim koji je pridonosio njihovim posebnim korporacijskim i financijskim interesima, a tetio najsiromanijim zemljama svijeta.

    Razvoj je sloen. Jedna od glavnih kritika upuenih M M F - u i drugim meunarodnim ekonomskim institucijama upravo je to da njihova rjeenja, toboe valjana za sve, ne obuhvaaju - i ne mogu obuhvatiti - tu sloenost. Ipak, iz mnotva svjetskih ekonomskih pria izrastaju neka opa naela. Mnoge uspjene zemlje u razvoju imaju neke zajednike politike, koje je svaka od njih prilagodila vlastitoj situaciji. Jedan od ciljeva ove knjige