Jadro, mihaljevic komparativni prikaz kolektivnih ugovora u djel. zdravstva

Komparativni prikaz kolektivnih ugovora Komparativni prikaz kolektivnih ugovora u djelatnosti zdravstvau djelatnosti zdravstva

Pripremile: Marijana Mihaljević, mag. iur.

mr. Dubravka Jadro, dipl. iur.

Opatija, 5. i 6. prosinca 2013.

Udruga poslodavaca u zdravstvuUdruga poslodavaca u zdravstvu

2

IZVORI PROPISAIZVORI PROPISA

Zakon o radu (NN 149/09,61/11,82/12, 73/13.);Zakon o radu (NN 149/09,61/11,82/12, 73/13.); Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, do 82/13.);Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, do 82/13.); Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno

pregovaranje (NN 82/11 i 8812.);pregovaranje (NN 82/11 i 8812.); Zakon o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09.);Zakon o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09.); Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama

(NN 25/13 i 72/13.);(NN 25/13 i 72/13.); Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (NN

143/12.);143/12.); Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96 Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96

do 55/08do 55/08- 74/11- 74/11.).) Zakon o evidencijama iz oblasti rada (NN 34/91, 26/93.);Zakon o evidencijama iz oblasti rada (NN 34/91, 26/93.); Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11.);Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11.); Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 37/11.);Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 37/11.); Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o

provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om (NN 87/02, 9/03.);provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om (NN 87/02, 9/03.); Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12.) i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12.) i

Dodatak I TKU-u;Dodatak I TKU-u; Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11..);); Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/13.);Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/13.); Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranjaKolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13.) (NN 143/13.) Pravilnik o radu zdravstvenih ustanova;Pravilnik o radu zdravstvenih ustanova; Ugovor o radu.Ugovor o radu.

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJAZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

(NN 126/11.)(NN 126/11.)

POTPISNICI

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

SINDIKATI:-HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA-SINDIKAT ZDRAVSTVA, SOCIJALNE ZAŠTITE I MIROVINSKO-INVALIDSKOG OSIGURANJA HRVATSKE-HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT

27. listopada 2011. godine

3

Kolektivni ugovorKolektivni ugovor(NN 126/11.)(NN 126/11.)

NN 126/11. od 9. studenog 2011. godine

Članak 103. Ugovora

zaključen potpisom ovlaštenih predstavnika

ugovornih strana – 27. listopada 2011. godine

Stupio na snagu 27. listopada 2011. godine

Rok: 4 godine 27. listopada 2015. godine

OBJAVA STUPANJE NA SNAGU

4

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJAZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

(NN 88/13.)(NN 88/13.)

POTPISNICI

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE

05. srpnja 2013. godine

55

6

Kolektivni ugovorKolektivni ugovor(NN 88/13.)(NN 88/13.)

NN 88/13. od 08. srpnja 2013. godine

Članak 102. Ugovora

zaključen potpisom ovlaštenih predstavnika

ugovornih strana – 05. srpnja 2013. godine

Stupio na snagu 05. srpnja 2013. godine

Članak 103. Ugovora s primjenom od 01. lipnja 2013. godine

Rok: 3 godine.

OBJAVA STUPANJE NA SNAGU

Kolektivni ugovor NN 126/11

Kolektivni ugovorNN 88/13

Kolektivni ugovortekst od 14.11.2013.

Primjena Kolektivnog ugovoraČlanak 1.

... prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu.

Primjena Kolektivnog ugovoraČlanak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu.Pod sredstvima koja se u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

7




Vremensko važenjeČlanak 2.

Ovaj Ugovor zaključuje se na vrijeme od četiri godine..


Ovaj Ugovor zaključuje se na vrijeme od tri mjeseca.


Ovaj Ugovor zaključuje se na vrijeme od četiri godine.

Donošenje odluke o štrajkuČlanak 11.

... Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, hitnu medicinsku pomoć i osobnu sigurnost.

Donošenje odluke o štrajkuČlanak 11. st. 2.

... Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

Donošenje odluke o štrajkuČlanak 11. st.. 2.

... Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, osobnu sigurnost, hitnu medicinsku pomoć, te provođenje zdravstvene zaštite u cilju sprječavanja nastanka invalidnosti bolesnika.

Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje

Članak 18. st. 1.... četiri predstavnika


Članak 18. st. 1.... tri predstavnika


Članak 18. st. 1.... tri predstavnika

8




Rokovi za tumačenje

Članak 20. st. 1.... povjerenstvo za tumačenje obvezno ... u roku 60 dana od dana primitka zahtjeva ...


Članak 20. st. 1....povjerenstvo za tumačenje ... u roku 30 dana od dana primitka

zahtjeva...


Članak 20. st. 1.... povjerenstvo za tumačenje ... u roku 60 dana ...

Probni radČlanak 24. st. 2.

... Probni rad može trajati najduže:

... - tri mjeseca: za radna mjesta II. vrste i za radna mjesta I. vrste



... - tri mjeseca: za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema ...



... - tri mjeseca: za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij ...

9




PripravniciPripravniciČlanak 26.Članak 26.

PripravniciČlanak 26.

PripravniciČlanak 26. st. 3.

... Pripravnički staž zdravstveni radnici mogu obavljati na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme ili ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.

10




Radno vrijemeČlanak 30.

... U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema preraspodjele radnog vremena, a za organizaciju rada odgovoran je poslodavac.Poslodavac je dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjesečni fond radnih sati.U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema dvokratnog radnog vremena.

Radno vrijemeČlanak 30.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru petodnevnog radnog tjedna.

Radno vrijemeČlanak 30. st. 2.,5. i 7.

...Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka....U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema dvokratnog radnog vremena ...... U slučaju preraspodjele radnog vremena i rasporeda radnog vremena u smjenama, turnusu i dežurstvu, radno vrijeme svodi se na prosječno puno radno vrijeme na razini mjeseca

11

12

PRERASPODJELA RADNOG VREMENAPRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 30. st. 7. – tekst K.U. od 14.11.2013.Članak 30. st. 7. – tekst K.U. od 14.11.2013.U slučaju preraspodjele radnog vremena i rasporeda radnog vremena u smjenama, turnusu i dežurstvu, radno vrijeme svodi se na prosječno puno radno vrijeme na razini mjeseca.

Članak 47. st. 3., 4. i 8. – Zakon o raduČlanak 47. st. 3., 4. i 8. – Zakon o radu(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.(4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od (4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.četrdeset osam sati tjedno.(8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog (8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.

Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om (NN 87/02, 9/03.)provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om (NN 87/02, 9/03.)- Odredbe o preraspodjeli.- Odredbe o preraspodjeli.




Dopunski radDopunski radČlanak 32.Članak 32.

Zdravstveni radnici mogu obavljati Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog jedne trećine punoga radnog vremena, sukladno zakonu.vremena, sukladno zakonu.

Dopunski radDopunski radČlanak 32.Članak 32.

Zdravstveni radnici mogu obavljati Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od jedne radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog vremena, trećine punoga radnog vremena, sukladno zakonu sukladno zakonu

Odmor između dva radna dana i Odmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje radanajdulje neprekidno trajanje rada

Članak 34. st. 1.Članak 34. st. 1.Između dva uzastopna radna dana Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.najmanje 12 sati neprekidno.


Članak 34. st. 1.Članak 34. st. 1.Između dva uzastopna radna dana Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.najmanje 12 sati neprekidno.


Članak 33. st. 1. i 2.Članak 33. st. 1. i 2.Između dva uzastopna radna dana Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.najmanje 12 sati neprekidno.Iznimno, u primarnoj zdravstvenoj Iznimno, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odmor između dva uzastopna zaštiti odmor između dva uzastopna radna dana može iznositi manje od 12 radna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 satisati, ali ne manje od 10 sati..

13

14

GODIŠNJI ODMORGODIŠNJI ODMOR

NAJKRAĆE TRAJANJE 18/20 dana KRITERIJI:

a) DULJINA STAŽA NAJVIŠE 32/30 b) SLOŽENOST POSLOVA RADNIH DANA c) SOCIJALNI UVJETId) UVJETI RADA e) POSEBNI UVJETI RADA

NAKNADA PLAĆE:- REDOVAN RAD- PROSJEK PRETHODNA TRI MJESECA

NAJVIŠE 35RADNIH DANA

Kolektivni ugovor

NN 126/11

Kolektivni ugovor

NN 88/13

Kolektivni ugovor

tekst od 14.11.2013.

Obvezna edukacija za potrebe poslodavcaČlanak 44.

... radnik ima pravo na plaćeni dopust za:– polaganje ispita iz uže specijalizacije - 15 dana– polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu - 10 dana


Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za:– polaganje stručnog ispita 7 dana– polaganje specijalističkog ispita 15 dana– obvezno kontinuirano usavršavanjeradi stjecanja ili obnove odobrenja zasamostalan rad – godišnje 7 dana


Za potrebe ... radnik ima pravo na plaćeni dopust za:– polaganje ispita iz uže specijalizacije 10 dana– polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu - 10 dana

15

16

EDUKACIJAEDUKACIJA

SEMINARI, SAVJETOVANJA,TEČAJEVI, SL. OBLICI EDUKACIJE VRIJEME PROVEDENO

NA RADU

POTREBA POSLODAVCA

TROŠKOVI EDUKACIJE

POSLODAVAC

USUGLAŠEN INTERES OSIGURAVAPOSLODAVCA I RADNIKA SREDSTVA




Troškovi edukacijeTroškovi edukacijeČlanak 46.Članak 46.

Poslodavac osigurava sredstva za Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i usuglašenih interesa poslodavca i radnika.radnika.Za potrebe edukacije u tuzemstvu, Za potrebe edukacije u tuzemstvu, zbog obveznog kontinuiranog zbog obveznog kontinuiranog usavrusavrššavanja, radi stjecanja ili avanja, radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno članku 44. ovog rad, sukladno članku 44. ovog Ugovora, poslodavac je obvezan Ugovora, poslodavac je obvezan radniku osigurati plaćeni dopust i radniku osigurati plaćeni dopust i platiti: kotizaciju, putne troplatiti: kotizaciju, putne trošškove i kove i trotrošškove smještaja.kove smještaja.Za potrebe edukacije u inozemstvu, Za potrebe edukacije u inozemstvu, zbog obveznog kontinuiranog zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno članku 44. ovog rad, sukladno članku 44. ovog Ugovora, poslodavac Ugovora, poslodavac je obvezan je obvezan radnikuradniku osigurati plaćeni dopust. osigurati plaćeni dopust.


Poslodavac osigurava sredstva za Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i usuglašenih interesa poslodavca i radnika.radnika.


... Za potrebe edukacije u tuzemstvu, ... Za potrebe edukacije u tuzemstvu, zbog obveznog kontinuiranog zbog obveznog kontinuiranog usavrusavrššavanja, radi stjecanja ili obnove avanja, radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno odobrenja za samostalan rad, sukladno članku 40. ovog Ugovora, uz članku 40. ovog Ugovora, uz ispunjenje uvjeta iz st. 1. ovog članka, ispunjenje uvjeta iz st. 1. ovog članka, radniku će se osigurati plaćeni dopust, radniku će se osigurati plaćeni dopust, kotizacija, putni trokotizacija, putni trošškovi i trokovi i trošškovi kovi smještaja.smještaja.Za potrebe edukacije u inozemstvu, Za potrebe edukacije u inozemstvu, zbog obveznog kontinuiranog zbog obveznog kontinuiranog usavrusavrššavanja radi stjecanja ili obnove avanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, sukladno odobrenja za samostalan rad, sukladno članku 40. ovog Ugovora, uz članku 40. ovog Ugovora, uz ispunjenje uvjeta iz st. 1. ovog članka, ispunjenje uvjeta iz st. 1. ovog članka, poslodavac poslodavac će radniku osiguratiće radniku osigurati plaćeni plaćeni dopust.dopust.

17




Otkazni rokovi i otpremninaČlanak 51. st. 3.

... Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radniku s 30 godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.

Otkazni rokovi i otpremninaČlanak 50. st. 3.

... Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radniku s 30 godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje 60% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.

Staž kod istoga poslodavcaČlanak 52.

Kao staž kod istoga poslodavca računa se neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.

Staž kod istoga poslodavcaČlanak 51.

Kao staž kod istoga poslodavca računa se neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.

18




Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni

otkazČlanak 53. st. 3.

Poslodavac može članu sindikata redovito otkazati ugovor o radu samo uz mišljenje sindikata kojeg je radnik član.


otkazČlanak 52. st. 3.

-


otkazČlanak 46. st. 2. i 3.

Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.Namjeru redovitog otkaza članu sindikata poslodavac je obvezan dostaviti sindikatu kojeg je radnik član. Sindikat se može pisanim putem očitovati o namjeri poslodavca u roku od 8 dana od dana primitka iste. Ukoliko se sindikat pisano usprotivio namjeri poslodavca, poslodavac je dužan očitovanje razmotriti i o istom se u roku od 8 dana pisano očitovati.

19

20

EVIDENCIJA RADNOG VREMENA KAO TEMELJ EVIDENCIJA RADNOG VREMENA KAO TEMELJ

ISPRAVNOG OBRAČUNA PLAĆAISPRAVNOG OBRAČUNA PLAĆA

21

OBRAZAC EVIDENCIJE OBRAZAC EVIDENCIJE – izvori propisa– izvori propisa

Zakon o radu (NN 149/09. i 61/11.);Zakon o radu (NN 149/09. i 61/11.);

Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08 Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08 do do 82/13.);82/13.);

Zakon o evidencijama iz oblasti rada (NN 34/91, 26/93);Zakon o evidencijama iz oblasti rada (NN 34/91, 26/93);

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11);Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11);

Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 37/11);37/11);

Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om (NN 87/02, sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om (NN 87/02, 9/03);9/03);

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja;Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja;

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službamaTemeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

22

OBRAZAC EVIDENCIJE RADNOG VREMENA RADNIKAOBRAZAC EVIDENCIJE RADNOG VREMENA RADNIKA

23

OBRAZAC EVIDENCIJE RADNOG VREMENA RADNIKAOBRAZAC EVIDENCIJE RADNOG VREMENA RADNIKA

24

Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godiniSiječanj 184 Srpanj 184Veljača 160 Kolovoz 176Ožujak 168 Rujan 168Travanj 176 Listopad 184Svibanj 184 Studeni 168Lipanj 160 Prosinac 176

UKUPNO SATI RADA U 2013. GODINI 2088Napomena: Ovaj pregled sati rada vrijedi za 40-satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u 5 radnih dana (od ponedjeljka do petka).

25

Z A K O N O R A D UZ A K O N O R A D U

Novčana kazna od 61.000,00 - 100.000,00 knNovčana kazna od 61.000,00 - 100.000,00 kn

Ako ne vodi evidenciju o radnicima i radnom vremenu;Ako ne vodi evidenciju o radnicima i radnom vremenu;

Ako ne vodi na propisan način;Ako ne vodi na propisan način;

Ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o Ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu. radnicima i o radnom vremenu.

Odgovorna osobaOdgovorna osoba

7.000,00 do 10.000,00 kn7.000,00 do 10.000,00 kn

Za prekršaj na mjestu izvršenja:Za prekršaj na mjestu izvršenja:

- pravna osoba - pravna osoba – 20.000,00 kn– 20.000,00 kn

- odgovorna osoba - odgovorna osoba – 6.000,00 kn– 6.000,00 kn

NAJTEŽI PREKRŠAJI POSLODAVCA (čl. 294)

26

EVIDENCIJA PODATAKAEVIDENCIJA PODATAKA Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

(NN 37/11)(NN 37/11)

O radnicimaO radnicima::

- opći podaci (čl. 3. Pravilnika);- opći podaci (čl. 3. Pravilnika);

- posebni podaci (ćl. 4. Pravilnika)- posebni podaci (ćl. 4. Pravilnika)

O radnom vremenu (čl. 8. Pravilnika)

27

PODACI O RADNOM VREMENUPODACI O RADNOM VREMENU (čl. 8. Pravilnika)(čl. 8. Pravilnika)

(1) Evidencija iz članka 2. stavka 1. podstavka 2. ovoga Pravilnika sadrži sljedeće podatke:1) ime i prezime radnika,2) dan u mjesecu,3) početak rada,4) završetak rada,5) ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga sati:– rada noću,– prekovremenog rada,– rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima utvrđenim posebnim propisom,– zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih

okolnosti za koje radnik nije odgovoran,6) sati u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom u kojima radnik ne

radi, a po redovitom rasporedu bi trebao raditi pa za iste ostvaruje pravo na naknadu plaće,

7) sati pripravnosti,8) sati korištenja godišnjeg odmora,9) sati privremene nesposobnosti za rad (bolovanje),10) sati plaćenog dopusta,11) sati nenazočnosti tijekom dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik ne obavlja

ugovorene poslove,12) sati provedeni u štrajku,13) sati isključenja s rada.

28

Pravilnik o sadržaju i načinima vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11)

članak 8.

članak 3.

Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 37/11)

29

OBRASCI EVIDENCIJE OBRASCI EVIDENCIJE

Pravilnicima Pravilnicima nisunisu propisani obrasci evidencija propisani obrasci evidencija

Propisani su Propisani su podacipodaci koje je poslodavac dužan voditi o radnicima koje je poslodavac dužan voditi o radnicima

KREIRANJE OBRAZACA EVIDENCIJE

30

Obrazac OP:

Obračunska isprava za isplatu plaće - naknade

31

Poslodavac u evidenciji radnog vremena Poslodavac u evidenciji radnog vremena nije obvezannije obvezan voditi voditi podatke koji kod radnika ne postoje u razdoblju odnosno podatke koji kod radnika ne postoje u razdoblju odnosno mjesecu za koje se isplaćuje plaća ili naknada plaće.mjesecu za koje se isplaćuje plaća ili naknada plaće.

Obveza poslodavca je evidentiranjeObveza poslodavca je evidentiranje i i posebnih podatakaposebnih podataka o o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa utvrđenih posebnim propisom, Kolektivnim radnog odnosa utvrđenih posebnim propisom, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu. ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu.

32

Plaća na temelju prihoda ostvarenog na tržištuPlaća na temelju prihoda ostvarenog na tržištu

PRIHODI IZVAN SREDSTAVA ZAVODA I PRORAČUNA

USLUGE NA TRŽIŠTU

OPĆI AKT – OSNOVE I MJERILA

Uz suglasnost sindikata Pozitivno financijsko poslovanje

čl. 55 (NN 126/11) Poseban propis uz prethodnu suglasnost MZ

čl. 48 K.U. od 14.11.2013.

POVEĆANJE PLAĆE

33

PRAVILNIK O OSNOVAMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE NATPROSJEČNIH REZULTATA RADA RADNIKA – model

Sukladno odredbi članka 8. Zakona o plaćama u javnim službama (N.N. 27/01.), članka 54. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (N.N. 88/13.), te odredbe članka ____ Statuta __________________

(zdravstvena ustanova)

Upravno vijeće je na svojoj ___ redovnoj sjednici održanoj dana ________ 2013. godine, donijelo

P R A V I L N I KO OSNOVAMA I MJERILIMA

ZA UTVRĐIVANJE NATPROSJEČNIHREZULTATA RADA RADNIKA

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim Pravilnikom o osnovama i mjerilima za utvrđivanje natprosječnih rezultata radnika (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvrđuju se kriteriji za vrednovanje rada radnika u _______________________________________ (u daljnjem tekstu: Ustanova) u svrhu utvrđivanja natprosječnih rezultata rada radi ostvarivanja prava povećanja plaća radnika, kao i način isplate dodataka za uspješnost na radu.

34

Članak 2.Za natprosječne rezultate u radu radnici mogu ostvarivati pravo na stimulativni dio plaće. II. OSNOVICA ZA OBRAČUN

Članak 3.Osnovica za obračun stimulativnog dijela plaće za pojedinog radnika je njegova osnovna plaća.

Članak 4.Uspješnost se ocjenjuje u odnosu na ostvarivanje ciljeva utvrđenih godišnjim planom poslovanja i operativnim mjesečnim planovima, a ovisi o ukupnom rezultatu poslovanja ustanove.

Članak 5.O pravu na stimulativni dio plaće i njegovoj visini odlučuje ravnatelj ustanove ili osoba koju on ovlasti. O uvođenju, visini, smanjenju ili ukidanju stimulativnog dijela plaće ravnatelj će pribaviti mišljenje sindikata.

Članak 6.Stimulativni dio plaće ostvaruje se za veće rezultate rada, odnosno veći učinak s obzirom na kvantitetu i kvalitetu neposredno izvršenih radnih zadataka ili idejni i koordinacijski doprinos većem učinku obzirom na kvantitetu, kvalitetu i rok za izvršenje određenog zadatka.Stimulativni dio radnik može ostvariti i na temelju rada u uvjetima težim od normalnih.

35

III. KRITERIJ ZA UTVRĐIVANJE NATPROSJEČNIH REZULTATAČlanak 7.

Za ocjenjivanje radnoga učinka ravnatelj može primijeniti slijedeće kriterije:učinak radnika s obzirom na izvršeni zadatak,učinak s obzirom na realizaciju postavljenih ciljeva,učinak s obzirom na uspješnost poslovanja ustanove,financijsko-naturalni pokazatelji/izvršenje zadanih poslova,odnos prema radnom vremenu i resursima ustanove,donos prema timskom radu i suradnicima,doprinos ugledu ustanove / odnos prema pacijentima i strankama,nove inicijative / samostalnost u izvršenju poslova.

Članak 8.Radni učinak, odnosno ocjena uspješnosti u odnosu na zahtijevano, može se kretati najviše do tri plaće radnika godišnje i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak na plaću.Ukupan iznos sredstava za stimulaciju koji se može isplatiti ovisi o učešću prihoda izvan ugovornog odnosa s HZZO i ne može se prijeći polovinu postotka ostvarenog učešća tih prihoda u ukupnom prihodu ustanove.Izuzetak je razdoblje kada učešće tih prihoda prelaze 50%, tada ravnatelj utvrđuje iznos raspoloživih sredstava sukladno rezultatima poslovanja i financijskom planu.

36

IV. NAČIN OBRAČUNAČlanak 9.

Svaki kriterij može iz članka 7. biti ocijenjen ocjenom od 0-5, pa maksimalna mjesečna ocjena radnog učinka pojedinog radnika može iznositi najviše 40 bodova, odnosno kvartalna ocjena najviše 120 bodova.Postotak maksimalne stimulacije za svakog pojedinog radnika za proteklo obračunsko razdoblje – kvartal dobiva se na način da se masa sredstava određena za isplatu stimulacije stavi u odnos sa masom sredstava utrošenih za isplaćene plaće u redovnom radu za proteklo obračunsko razdoblje – kvartal.Vrijednost boda dobiva se na način da se postotak maksimalne stimulacije podijeli sa maksimalnim brojem bodova kojim pojedini radnik može biti ocijenjen za proteklo obračunsko razdoblje.Postotak stimulacije za svakog pojedinog radnika dobiva se na način da se dobivena vrijednost boda množi s ukupnim brojem bodova kojim je svaki pojedini radnik ocijenjen.Iznos stimulacije za svakog pojedinog radnika dobiva se na način da se osnovna plaća svakog radnika (redovni rad) množi s dobivenim postotkom, iz stava 4. ovog članka.V. OCJENJIVANJE USPJEŠNOSTI

Članak 10.O koeficijentu stimulacije za sve radnike u pojedinoj službi odlučuje ravnatelj, temeljem obrazloženog prijedloga voditelja službi.Voditelji službi mogu biti ocijenjeni koeficijentom do visine prosječnog koeficijenta u službi kojom rukovode, a ravnatelj i zamjenik ravnatelja do prosjeka ustanove.

37

Članak 11.Stimulativni dio plaće za svakog radnika je poslovna tajna, a odavanje iste predstavlja težu povredu radne obveze, zbog koje se može izvanredno otkazati ugovor o radu. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.Stimulacije se isplaćuju u okviru obračuna plaće u slijedećem mjesecu poslije mjeseca u kojem je utvrđena stimulacija.

Članak 13.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon objave na oglasnoj ploči

ustanove, a primjenjuje se od ___________ 2013. godine. PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA: _________________________________ Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploči ustanove dana ________________, te je stupio na snagu _______________ 2013. godine. RAVNATELJ:

________________________




Odsutnost tajnosti plaćaČlanak 58. st. 2., 3. i 4.

Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

Odsutnost tajnosti plaćaČlanak 57. st. 2.

Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća, ako to zahtijeva radnik.

Odsutnost tajnosti plaćaČlanak 50. st. 2.

Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika.Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

38




Uvećanje plaćeUvećanje plaćeČlanak 58. st. 1.Članak 58. st. 1.

Osnovna plaća radniku Osnovna plaća radniku uvećat će se:uvećat će se:- za rad noću 40%- za rad noću 40%- za rad subotom 25 %- za rad subotom 25 %- za rad nedjeljom 35 %- za rad nedjeljom 35 %- za prekovremeni rad 50%- za prekovremeni rad 50%- za rad u drugoj smjeni - za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u smjenskom radu ili u turnusimaturnusima..

Uvećanje plaćeUvećanje plaćeČlanak 58. st. 1.Članak 58. st. 1.

Osnovna plaća radniku uvećat će Osnovna plaća radniku uvećat će se:se:- za rad noću 40%- za rad noću 40%- za rad subotom 25 %- za rad subotom 25 %- za rad nedjeljom 35 %- za rad nedjeljom 35 %- za prekovremeni rad 50%- za prekovremeni rad 50%- za rad u drugoj smjeni 10%, ako - za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u dvokratnom radu, u radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u turnusimasmjenskom radu ili u turnusima..

Uvećanje plaćeUvećanje plaćeČlanak 51. st. 1.,8.,9.,10., i 11.Članak 51. st. 1.,8.,9.,10., i 11.

Osnovna plaća radniku uvećat će se:Osnovna plaća radniku uvećat će se:- za rad noću 40%- za rad noću 40%- za rad subotom 25 %- za rad subotom 25 %- za rad nedjeljom 35 %- za rad nedjeljom 35 %- za prekovremeni rad 50%- za prekovremeni rad 50%- za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusimasmjenskom radu ili u turnusima..Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.na plaću uvećanu za 150%.Prekovremenim radom smatra se Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih satiredovnog mjesečnog fonda radnih sati..Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tejdna. Mjesečni fond radnih 40-satnog radnog tejdna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 satimjesecu s 8 sati..Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad.prekovremeni rad.

39




Rad na blagdanČlanak 60.

Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.Ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrđenog zakonom te na Uskrs radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz članka 58. ovoga Ugovora.Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.


Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.Ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrđenog zakonom te na Uskrs radi u smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz članka 58. ovoga Ugovora.Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.


Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

40

41

DEŽURSTVODEŽURSTVOPRIPRAVNOSTPRIPRAVNOSTRAD PO POZIVURAD PO POZIVU

42

DEŽURSTVODEŽURSTVO JEST OBLIK RADA KADA RADNIK MORA BITI JEST OBLIK RADA KADA RADNIK MORA BITI NAZOČAN U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI NAKON NAZOČAN U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI NAKON REDOVITOG RADNOG VREMENA.REDOVITOG RADNOG VREMENA.

DEŽURSTVO POČINJE IZA PRVE ILI DRUGE SMJENE, A DEŽURSTVO POČINJE IZA PRVE ILI DRUGE SMJENE, A ZAVRŠAVA POČETKOM RADA PRVE SMJENE.ZAVRŠAVA POČETKOM RADA PRVE SMJENE.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (čl. 162. st.2.)(čl. 162. st.2.)

43

Članak 62. st. 2.

RAD U DEŽURSTVU SMATRA SE „PREKOVREMENIM RADOM, A OBRAČUNAVA SE TAKO DA SE OSNOVNA PLAĆA RADNIKU UVEĆA 50%.“

DEŽURSTVO – NN 126/11.

44

Naknada za dežurstvoČlanak 60.

Naknada za dežurstvo utvrđuje se tako da:a) radnim danom iznosi 9% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:– prvih osam sati obračunava se kao redoviti rad,– drugih osam sati obračunava se kao redoviti rad jer radnik odrađuje sljedeći radni dan,– trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 9% od osnovne plaće radnika.b) radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:– prvih osam sati obračunava se kao redoviti radni dan,– daljnjih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu 13,5% od osnovne plaće radnika.c) blagdanom se naknada za dežurstvo obračunava u paušalnom iznosu 18% od osnovne plaće radnika.Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan.

Članak 61.Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom iznosi 9% od osnovne plaće radnika.Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedjeljom iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika.Naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti blagdanom iznosi 18% od osnovne plaće radnika.Dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan.

DEŽURSTVO – DEŽURSTVO – NN 88/13.NN 88/13.

45

Članak 53.

Dežurstvo je oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitog radnog vremena ustanove, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavaca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

Vrijeme koje radnik provede u dežurstvu smatra se radnim vremenom. Primopredaja službe nakon dežurstva mora biti unutar 30 minuta po prestanku dežurstva, koje vrijeme se ne računa u radno vrijeme.

Ukoliko je dežurstvo određeno unutar redovnog mjesečnog fonda radnih sati, vrijeme provedeno u dežurstvu plaća se kao redovan rad.

Vrijeme provedeno u dežurstvu iznad mjesečnog fonda radnih sati plaća se kao prekovremeni rad.

Za radnike kojima je u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi ovoga Ugovora, plaća za vrijeme dežurstva iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem radnik dežura.

DEŽURSTVO – DEŽURSTVO – K.U. tekst – 14.11.2013.K.U. tekst – 14.11.2013.

46

PRIPRAVNOST JEST OBLIK RADA KADA RADNIK NE MORA BITI NAZOČAN U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI, ALI MORA BITI DOSTUPAN RADI OBAVLJANJA HITNE MEDICINSKE POMOĆI.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI - čl. 162. st. 3.

47

NAKNADA ZA PRIPRAVNOST OBRAČUNAVA SE OD IZNOSA ISPLATE OBRAČUNATOG NA OSNOVI RADA U DEŽURSTVU, OVISNO O TOME U KOJI DAN PADA PRIPRAVNOST, U PAUŠALNIM IZNOSIMA I TO ZA:

STANDARDNU PRIPRAVNOST 30%

PRIPRAVNOST U DIJELOVIMA ZDRAVSTVENIH USTANOVA UDALJENIM OD SREDIŠTA VIŠE OD 20 KM. CESTOVNE UDALJENOSTI 40%

PRIPRAVNOST NA BOLNIČKIM ODJELIMA I SLUŽBAMA GDJE NIJE ORGANIZIRANO DEŽURSTVO, A POTREBNO JE 60%

PRIPRAVNOST – K.U. 126/11. – čl. 61. st. 7.

48

Naknada za pripravnostČlanak 62.

Naknada za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za:a) standardnu pripravnost 30%b) pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20 km cestovne udaljenosti 40%c) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a potrebno je 60%.U slučaju spora o potrebi dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje ministarstvo nadležno za zdravstvo.Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.Potreba za pripravnošću u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuje se ugovorom sa Zavodom.

PRIPRAVNOST – NN 88/13.

49

Obračun naknada za dežurstvo i pripravnostČlanak 64.

Prilikom obračuna naknada za dežurstvo i pripravnost ne uzimaju se istodobno i povećanja osnovne plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, rad u smjenskom radu u drugoj smjeni, dvokratnom radu, rad u turnusima te uvećanje plaće s osnova uvjeta rada.

Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.

Naknade za dežurstvo isplaćuje ustanova u koju je radnik upućen.

PRIPRAVNOST – NN 88/13.

50

PripravnostČlanak 54.

Pripravnost je oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.Pripravnost je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.Radnik koji je u pripravnosti obvezan je odazvati se na poziv poslodavaca bez odgode i doći na radno mjesto, a najkasnije u roku od jednog sata.Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.Za vrijeme provedeno u pripravnosti radniku pripada naknada za pripravnost.Naknada za pripravnost utvrđuje se u odnosu na osnovnu plaću radnika i iznosi:-16 sati radnim danom -3%-24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom -5%Vrijeme koje radnik, kojem je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad.Za radnike kojima je u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi ovog Ugovora, naknada za pripravnost obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem je radnik pripravan.

PRIPRAVNOST – PRIPRAVNOST – K.U. tekst – 14.11.2013.K.U. tekst – 14.11.2013.

51

RAD PO POZIVU JEST OBLIK RADA KADA RADNIK NE MORA BITI DOSTUPAN POSLODAVCU, ALI AKO PRIMI POZIV POSLODAVCA I AKO JE U FIZIČKOJ MOGUĆNOSTI, MORA SE ODAZVATI POZIVU RADI OBAVLJANJA DJELATNOSTI.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI – čl. 162. st. 8.

52

„RAD PO POZIVU SMATRA SE PREKOVREMENIM RADOM

I TAKO SE PLAĆA“

RAD PO POZIVU – NN 126/11. – čl. 63. st. 3.

53

Rad po pozivuČlanak 63.

Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se u zdravstvenoj ustanovi kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.

RAD PO POZIVU – NN 88/13.

54

Rad po pozivuČlanak 55. st.2., 3. i 4.

…(2) Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća. (3) U rad po pozivu … uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući. (4) Iznimno od stavka 2. ovog članka, povećanje plaće za rad po pozivu eksplantacijskih i transplantacijskih timova u ovlaštenim transplantacijskim centrima za postupke eksplantacije i transplantacije organa u okviru transplantacijskog programa, ministar zdravlja odredit će posebnom odlukom.

RAD PO POZIVU – K.U. tekst – 14.11.2013.K.U. tekst – 14.11.2013.

55

UVEĆANJE PLAĆE S OSNOVA UVEĆANJE PLAĆE S OSNOVA POSEBNIH UVJETA RADAPOSEBNIH UVJETA RADA

56

Članak 65.

Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

Osnovna plaća uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima:

UVEĆANJE PLAĆE S OSNOVA POSEBNIH UVJETA RADA– NN 88/13.

57

POPIS RADNIH MJESTA I POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA DODATAK

Radna mjesta I. vrste Dodatak %1. – liječnik specijalist kirurgije 20

– liječnik specijalist anesteziologije i reanimatologije– liječnik specijalist urologije – operater– liječnik specijalist maksilofacijalne kirurgije– liječnik specijalist ortopedije – operater– liječnik specijalist oftalmologije – operater– liječnik specijalist otorinolaringologije– operater– liječnik specijalist radiologije – intervencijski radiolog– liječnik specijalist dječje kirurgije– liječnik specijalist ginekologije i porodništva – operater– stomatolog specijalist oralne kirurgije – operater– liječnik specijalist neurokirurgije – operater– liječnik specijalist infektologije na odjelu za liječenje AIDS-a– liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)– liječnik specijalist u primjeni citostatika ili u izloženosti otvorenom izvoru zračenja (2/3 radnog vremena)– zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)– liječnik specijalist u jedinici intenzivnog liječenja– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski gastroenterolog– liječnik specijalist interne medicine – intervencijski kardiolog– liječnik specijalist psihijatrije na zatvorenim psihijatrijskim odjelima– liječnik specijalist patologije – obducent– liječnik specijalist sudske medicine– liječnik specijalist u dijagnostici i liječenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite– liječnik u hitnoj medicinskoj pomoći (2/3 radnog vremena na terenu)

58


Radna mjesta I. vrste Dodatak %2. – zdravstveni radnik specijalist u bolnici 20

–zdravstveni radnik bez specijalizacije u bolnici

3. – liječnik specijalist u državnim zdravstvenim zavodima, županijskim zavodima za javno zdravstvo i Zavodu– liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnogvremena na terenu)

4. – nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu dijagnostike ili liječenja– radnik koji radi na poslovima kontrole i revizije u Zavodu

5. – zdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu– izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj timaPoložaji II. vrste

1. glavna sestra KBC-a, kliničke bolnice i klinike kao samostalne ustanove2. glavna sestra županijske ustanove3. glavna sestra klinike

4. glavna sestra, zdravstveni radnik– voditelj odjela

5. – voditelj odsjeka6. – voditelj tima

Radna mjesta II. i III. vrste1. zdravstveni radnik:

– u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija)– na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena)– na liječenju AIDS-a (2/3 radnog vremena)– na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena)– na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)– ing. med. radiologije

59


Radna mjesta II. i III. vrste Dodatak %2. zdravstveni radnik: 20

– u HMP (2/3 radnog vremena na terenu)– koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite– neurokirurgija i traumatologija– forenzičnoj psihijatriji

3. zdravstveni radnik: 16– na hemodijalizi– na psihijatriji– na neurologiji i prosekturi– na intrahospitalnim infekcijama– u hitnoj kirurškoj službi

4. zdravstveni radnik 15– u patronaži– vozač u HMP

5. zdravstveni radnik: (2/3 radnog vremena) 12– u hitnoj službi– rađaoni– transfuziji– patologiji

60

Radna mjesta II. i III. vrste Dodatak %zdravstveni i nezdravstveni radnik(2/3 radnog vremena)– rad s infektima– rad s otrovima– rad na citoskineru

6. zdravstveni radnik: 10– na bolničkim odjelima

7. zdravstveni radnik: 8– u laboratoriju– fizioterapeuti– u poliklinikama– u centralnoj sterilizaciji– analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu

8. vatrogasac i kotlovničar s ATK ispitom 79. zdravstveni radnik II. i III. vrste u 6

zavodima za javno zdravstvo,PZZ i poliklinikamanezdravstveni radnik:– na poslovima čišćenja u operacijskoj sali i prosekturi

1. Ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste 5

2. Nezdravstveni radnik II., III. i IV. vrste na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena) 25

61

Članak 57.

Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

Osnovna plaća uvećati će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i poslovima:

UVEĆANJE PLAĆE S OSNOVA POSEBNIH UVJETA RADA– K.U. tekst – 14.11.2013.K.U. tekst – 14.11.2013.

62


Radna mjesta I. vrste Dodatak % 1. - liječnik specijalist kirurgije

- liječnik specijalist anesteziologije i reanimatologije (2/3 radnog vremena u operacijskoj dvorani)- liječnik specijalist urologije - operater- liječnik specijalist maksilofacijalne kirurgije - operater- liječnik specijalist ortopedije - operater- liječnik specijalist oftalmologije - operater- liječnik specijalist otorinolaringologije - operater- liječnik specijalist radiologije – intervencijski radiolog- liječnik specijalist dječje kirurgije - operater- liječnik specijalist ginekologije i porodništva – operater- doktor dentalne medicine specijalist oralne kirurgije – operater- liječnik specijalist neurokirurgije- operater- liječnik specijalist infektologije na odjelu i ambulanti za liječenje AIDS-a (2/3 radnog vremena)- liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)- liječnik specijalist u primjeni citostatika ili u izloženosti otvorenom izvoru zračenja (2/3 radnog vremena)- zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)- liječnik specijalist u jedinici intenzivnog liječenja (2/3 radnog vremena)- liječnik u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (2/3 radnog vremena)

25

2. - liječnik specijalist interne medicine – intervencijski gastroenterolog- liječnik specijalist interne medicine – intervencijski kardiolog- intervencijski pulmolog- liječnik u zavodima za hitnu medicinu (2/3 radnog vremena na terenu)- liječnik specijalist psihijatrije na zatvorenim psihijatrijskim odjelima i na odjelima forenzične psihijatrije- liječnik specijalist patologije - obducent- liječnik specijalist citolog- liječnik specijalist sudske medicine- liječnik specijalist u dijagnostici i liječenju pacijenata za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite

20

63

3. - zdravstveni radnik specijalist u bolnici- zdravstveni radnik bez specijalizacije u bolnici

16

4.

- zdravstveni i nezdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena)- rad s infektima- rad s otrovima

14

5. - nezdravstveni radnik u bolnici, specijalnoj bolnici i poliklinici kao samostalnoj ustanovi koji sudjeluje u procesu dijagnostike ili liječenja

12

6. - zdravstveni radnik u poliklinici i domu zdravlja na poslovima specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite- liječnik specijalist u državnim zdravstvenim zavodima, županijskim zavodima za javno zdravstvo i Zavodu

10

7. - radnik koji radi na poslovima kontrole i revizije u Zavodu- radnik u analitičkoj službi u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu- zdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu- zdravstveni radnik u ljekarnama- izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj tima- doktor dentalne medicine

8

Radna mjesta II., III. i IV. vrste 1.

zdravstveni radnik:- u intenzivnoj skrbi i operacijskoj dvorani (instrumentiranje i anesteziologija)- na primjeni citostatika (2/3 radnog vremena)- na liječenju AIDS-a (2/3 radnog vremena)- na liječenju aktivne TBC (2/3 radnog vremena)- na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)- ing. med. radiologije- nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena)- nezdravstveni radnik koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena)- nezdravstveni radnik koji radi na onkološkom odjelu, dnevnoj bolnici ili ambulanti gdje se primjenjuje intravenozna terapija citostatika (2/3 radnog vremena)- nezdravstveni radnik koji radi na odjelu ili ambulanti za liječenje AIDS-a (2/3 radnog vremena)- zdravstveni radnik u hitnom objedinjenom bolničkom prijemu (2/3 radnog vremena)

25

64

2. zdravstveni radnik:- u timu s intervencijskim gastroenterologom, intervencijskim kardiologom i intervencijskim pulmologom- u zavodima za hitnu medicinu (2/3 radnog vremena na terenu)- hitni prijem gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem- koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici za koje je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite- na neurokirurgiji- na traumatologiji- forenzičnoj psihijatriji- vozač u HMP

20

3. zdravstveni radnik:- na intrahospitalnim infekcijama- u rađaoni

18

4. Zdravstveni radnik-na hemodijalizi- psihijatriji- neurologiji- prosekturi- patronaži- citoskriner – citotehnolog

16

5. zdravstveni radnik- medicinska sestra – medicinski tehničar na bolničkim odjelima- fizioterapeut u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju- fizioterapeut na bolničkim odjelimazdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) - rad s infektima- rad s otrovima

14

6. zdravstveni radnik (2/3 radnog vremena)- transfuziji- patologiji

13

65

7. - Zdravstveni radnik u centralnoj sterilizaciji- suradnik u rehabilitaciji i resocijalizaciji na psihijatriji

12

8. - Vozači saniteta 109. Zdravstveni i nezdravstveni radnik u analitičkim službama u zavodima za

javno zdravstvo i Zavoduzdravstveni radnik:- fizioterapeuti- radni terapeut- u poliklinikama- u zavodima za javno zdravstvo- u ljekarnama- u primarnoj zdravstvenoj zaštiti- dentalni tehničar/medicinska sestra koji radi kod doktora dentalne medicine- bolničar na bolničkim odjelimaNezdravstveni radnik:- na poslovima čišćenja u operacijskoj sali i prosekturi- pomoćno osoblje koje sudjeluje u njezi- razvozač

8

10. - vatrogasac i kotlovničar s ATK ispitom- ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste

7

Dodaci iz ovoga članka ne mogu se kumulirati.Uvećanja osnovne plaće na radnim mjestima i poslovima iz ovoga članka ne odnose se na pripravnike I., II. i III. vrste.Pod pojmom dvije trećine radnog vremena smatra se vrijeme koje u tijeku mjeseca radnik provede na obavljanju poslova s posebnim uvjetima, sukladno odredbama ovoga članka.




Položajni dodatakČlanak 58.

Osnovna plaća uvećat će se po osnovi položajnog dodatka na sljedećim radnim mjestima i poslovima:- glavna sestra klinike, u zavodu za hitnu medicinu, zavoda za javno zdravstvo, spec. bolnici i poliklinikama 40%- glavna sestra – voditelj odjela 12%- voditelj odsjeka 8%- voditelj tima 4%više u odnosu na dodatak za uvjete rada radnika u odjelu, odsjeku ili timu.Položajni dodatak ne primjenjuje se na radnike kojima je koeficijentom složenosti poslova utvrđen položajni dodatak kao sastavni dio koeficijenta.

66




Zaštita radnikaČlanak 61.st.1 ., 2. i 5.

U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od slijedećih uvjeta: 5 godina pred punu starosnu mirovinu, profesionalne bolesti ili ozljede na radu, poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. Pod plaćom iz stavka 1. ovoga članka računa se osnovna plaća i dodaci na plaću.... Ugovorne strane su suglasne da će ministarstvo pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu pravosuđa da se napad na zaposlenog u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju smatra napadom na službenu osobu.

67




Uvećanje plaće za položeni ispit iz uže specijalizacije

Članak 70.

Od mjeseca u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) radniku koji ima položen ispit iz uže specijalizacije osnovna plaća uvećat će se za 15%.

68




RegresČlanak 76.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.O visini regresa Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata.Regres se isplaćuje jednokratno najviše jednom godišnje najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, a radnicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, rodiljnog dopusta i sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.Pravo na regres ima svaki radnik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.

RegresČlanak 73.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini koju za svaku godinu dogovore Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi.Ako se strane u postupku donošenja državnog proračuna ne dogovore o visini regresa, isplata će se izvršiti u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna.Isplata regresa izvršit će se u cijelosti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

69

Kolektivni ugovor

NN 126/11

Kolektivni ugovor

NN 88/13

Kolektivni ugovor

tekst od 14.11.2013.

PomoćČlanak 78.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:– smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodu obavljanja, službe odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba– smrti radnika – 2 proračunske osnovice– smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice.

PomoćČlanak 63.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:– smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodu obavljanja, službe odnosno rada ili je smrt nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti za vrijeme trajanja radnog odnosa –3 proračunske osnovice i troškove pogreba– smrti radnika – 2 proračunske osnovice– smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice.

70




Članak 79.Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno skrbniku djece radnika koji je izgubio život u obavljanju rada mjesečno isplatiti pomoć i to:– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini,– za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini,– za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini.

Članak 64.st.2.…U slučaju da je iza radnika ostalo više djece, isplaćuje se jedan iznos pomoći i to djetetu koje ostvaruje najpovoljnije pravo.

71




Članak 80.Radnik ima pravo na pomoć u slučaju:– bolovanja duljeg od 90 dana – jednom godišnje u visini 1 proračunske osnovice– nastanka teške invalidnosti radnika, djece ili supružnika radnika – u visini 1 proračunske osnovice,– kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili supružnika u visini stvarnih troškova, a najviše do 1 proračunske osnovice godišnje.

72



Naknada za odvojeni život Članak 83.

Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu radnik bude premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.Radnik upućen na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca ima pravo na naknadu za odvojeni život.Iznos naknade za odvojeni život isplaćuje se u maksimalnoj visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak.Naknada za odvojeni život isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.

Naknada za odvojeni životČlanak 79.

Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu radnik bude premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u visini 1.600,00 kn.

73


Naknada za odvojeni životČlanak 65.

Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u slučaju kad je radnik upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika, pri čemu se obitelji smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik.Naknada za odvojeni život od obitelji pripada radniku od dana početka rada izvan sjedišta poslodavca do isteka mjeseca u kojem je riješio stambeno pitanje u mjestu rada ili do isteka mjeseca u kojem izjavi da ne želi preseliti obitelj ili odbije ponuđeni stan.Iznos naknade za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u maksimalnoj visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak. Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se unaprijed najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i korištenja neplaćenog dopusta, radniku ne pripada naknada za odvojeni život od obitelji. Ako je radnik koristio godišnji odmor, neplaćeni dopust, u mjesecu za koji je isplaćena naknada za odvojeni život, iznos naknade za odvojeni život za sljedeći mjesec se razmjerno tom broju dana umanjuje.Naknada za odvojeni život od obitelji ne isplaćuje se ni u slučaju kada je mjesto izvan sjedišta poslodavca u koje je radnik upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij, ujedno i mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta obitelji.Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.Iznimno, zdravstveni radnik koji je upućen na specijalizaciju, užu specijalizaciju odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika, a isti ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na naknadu u maksimalnom bruto iznosu u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak, a u koji iznos su uključeni doprinosi iz plaće i na plaću, porez i možebitni prirez. Pravo na naknadu ostvaruje se uz uvjete iz stavka 2. i stavka 4.-7- ovoga članka.

74




Dar u prigodi Dana sv. NikoleČlanak 87.

Svakom radniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Darovi za djecuČlanak 82.

Djetetu radnika mlađem od 15 godina pripada pravo za dar u prigodi dana Svetog Nikole.O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna. Stvarni iznos utvrdit će se najkasnije do 1. studenoga.Dar za djecu ne može se isplatiti u iznosu manjem od 400,00 kuna.Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina.

75




BožićnicaČlanak 88.

Radnicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time ako se dogovor ne postigne, osnovica za božićnicu iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

BožićnicaČlanak 83.

Radniku pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u visini koju za svaku godinu dogovore Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi.Ako se strane u postupku donošenja državnog proračuna ne dogovore o visini božićnice, isplata će se izvršiti u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna.Isplata nagrade za božićne blagdane izvršit će se u cijelosti najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

76


Članak 75.Ugovorne strane utvrđuju privremeno ograničenje materijalnih prava ugovorenih ovim Kolektivnim ugovorom, sukladno Dodatku Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Članak 76.Naknada troškova prijevoza na posao i s posla primjenjivat će se sukladno odredbi članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (“Narodne novine” br. 141/12).Iznimno, do usklađivanja kolektivnih ugovora pojedinih javnih službi s člankom 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, na zaposlene u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjivat će se pravo na naknadu troškova prijevoza prema odredbama kolektivnog ugovora djelatnosti koji to pravo ima uređeno na za radnike najpovoljniji način.

77

Iz Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi – NN 133/11.Naknada za trošak prijevoza (kao povoljnije pravo)

Članak 66.1. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom.2. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.3. U slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte, radnik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini.4. Ukoliko nema mogućnosti kupnje godišnje, već samo mjesečne karte, radnik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.5. Radnik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza.6. Radnik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada.7. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.8. U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se posebnom odlukom Ministarstva.9. U mjestu u kojem je javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), radnik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. i 5. ovoga članka.10. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.11. Troškovi mjesnog prijevoza radnika do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s odredbom stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od stanice međumjesnog prijevoza.12. Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika, uvažavajući racionalnost troškova.13. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.14. Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.15. Iznimno od stavka 1. do 14. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana.16. Zbog korištenja godišnjeg odmora radniku se naknada troškova prijevoza neće isplatiti za onaj mjesec u kojem koristi najveći dio godišnjeg odmora.17. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima iz ovoga članka i onaj radnik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl.18. Pravo na troškove prijevoza nema onaj radnik koji ostvaruje pravo na besplatan prijevoz.19. Radniku kojemu je određen dvokratni rad, pripada pravo na stvarne troškove prijevoza.

78


Članak 77.Ministarstvo će potrebu, kriterije i postupke za određivanje pripravnosti kao i vođenje evidencije vremena provedenog na radnom mjestu za vrijeme pripravnosti urediti posebnim aktom u roku od 10 dana od dana potpisivanja ovoga Ugovora.Radnik nadslužbe koji zahtijeva pozivanje na rad radnika koji je u pripravnosti, za potrebu njegovog dolaska iz pripravnosti na radno mjesto odgovara pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću.

79

80

TKU1 DANI KOJI SE NE URAČUNAVAJU U GODIŠNJI ODMOR Čl. 392 GODIŠNJI ODMOR U DIJELOVIMA I KORIŠTENJE NEISKORIŠTENOG GOD. ODMORA Čl. 403 RASPORED GODIŠNJEG ODMORA Čl. 41 4 IZUZETAK OD PRAVA NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA Čl. 43 5 OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA Čl. 47 6 STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA Čl. 49 7 ISPLATA PLAĆE Čl. 52 8 SLUČAJEVI KADA ZAPOSLENICIMA PRIPADA PRAVO NA NAKNADU PLAĆE Čl. 58 9 NAKNADA ZA VRIJEME BOLOVANJA Čl. 59

10 REGRES Čl. 60 11 OTPREMNINA PRI ODLASKU U MIROVINU Čl. 61 12 POMOĆ Čl. 6313 DNEVNICA I NAKNADA TROŠKOVA PUTOVANJA Čl. 64 14 TERENSKI DODATAK Čl. 65 15 NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA Čl. 68 16 JUBILARNA NAGRADA Čl. 69 17 DAR U PRIGODI DANA SV. NIKOLE Čl. 70 18 BOŽIĆNICA Čl. 71 19 NAKNADE PO OSNOVI IZUMA I TEHNIČKOG UNAPREĐENJA Čl. 72 20 OSIGURANJE Čl. 73 21 SISTEMATSKI PREGLEDI Čl. 74 22 OBAVIJEST O IZBORU SINDIKALNOG PREDSTAVNIKA Čl. 76 23 POVJERENIK ZAŠTITE NA RADU Čl. 81 24 SINDIKALNE AKTIVNOSTI I SASTANCI Čl. 82 25 RADNIČKO VIJEĆE I ŠTRAJK Čl. 87

ODREDBE KOJE NE SADRŽI TEKST KOLEKTIVNOG UGOVORA OD 14.11.2013., A NALAZE SE U TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U

JAVNIM SLUŽBAMA (NN – 141/12.)

81

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja(NN – 126/11.) – kronologija sporenja

1. OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU-predmet: UTVRĐIVANJE NIŠTETNOSTI K.U. (N.N. – 126/11.)-presuda: ODBIJEN TUŽBENI ZAHTJEV SAMOSTALNOG SINDIKATA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI – DA JE K.U. SKLOPLJEN NA NEZAKONIT NAČIN, TE KAO TAKVA NIŠTETAN I BEZ PRAVOG UČINKA.- posl. br. 14 Pr-398/12-7 od 18. travnja 2012. godine 2. ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU-presuda: UKIDA PRESUDU OPĆINSKOG RADNOG SUDA I PREDMET VRAĆA ISTOM SUDU NA PONOVNO SUĐENJE-posl. br.: 11Gžr-1158/12-2, od 16. listopada 2012. godine 3. OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU-presuda: UTVRĐUJE DA JE K.U. SKLOPLJEN NA NAZAKONIT NAČIN TE KAO TAKAV NIŠTETAN I BEZ PRAVNOG UČINKA- posl.br.: 14 Pr-3720/12-17, od 22. siječnja 2013. godine

82

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja(NN – 126/11.) – kronologija sporenja

4. ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU-presuda: ODBIJA KAO NEOSNOVANU ŽALBU UMJEŠAČA I POTVRĐUJE PRESUDU OPĆINSKOG RADNOG SUDA U ZAGREBU- posl. br.:Pr-3720/12-17 od 22. siječnja 2013. godine 5. VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKEREVIZIJA UMJEŠAČA protiv presude Županijskog suda u Zagrebuposl. br.: Gžr-425/13., od 18.srpnja 2013. __________

* OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBURJEŠENJE: PRIHVAĆA SUDJELOVANJE UMJEŠAČA ( 3 - SINDIKATA)Posl. br.: 14 Pr-3720/12-26.,od 18. veljače 2013. godine

83

UMJESTO ZAKLJUČKAUMJESTO ZAKLJUČKA

1. Nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranjadana 14. studenoga 2013. godineparafirali sindikati:SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKEHRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA 2. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE na sjednici održanoj dana 28. studenog 2013. godine prihvatila je Nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja – parafiranog 14.11.2013.

84


3. KOLEKTIVNI UGOVORPOTPISAN: 02. prosinca 2013. godineSTUPIO NA SNAGU: 02. prosinca 2013. godinePRIMJENA: 01. prosinca 2013. godineOBJAVLJEN NN 143/13 od 02. prosinca 2013. godine(iz teksta obrazloženja MZ i VLADE RH)

4. Tekst Kolektivnog ugovora, utvrđuje između ostalog specifičnosti koje se odnose na:- radno vrijeme- trajanje godišnjeg odmora- uvećanje plaće (za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom, prekovremeni rad, smjenski rad, rad u turnusu, posebni uvjeti rada).

85


5. Kolektivnim ugovorom IZVRŠENO JE USKLAĐIVANJE S ODREDBAMA Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o radu te Europskim direktivama vezano uz DEŽURSTVO kao oblik rada koje se sada uređuje na način da se vrijeme provedeno u dežurstvu smatra radnim vremenom. Isto tako, ukoliko je dežurstvo određeno unutar redovitog mjesečnog fonda sati, plaća se kao redovan rad, a dežurstvo iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad. Kolektivnim ugovorom također je utvrđena PRIPRAVNOST kao oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi ali mora biti dostupan radi obavljanja HMP.

Naknada za pripravnost utvrđuje se na osnovnu plaću i iznosi:3% - radnim danom5% - subotom, nedjeljom i blagdanom.

86


6. Provedbeni akt glede evidencije radnog vremena, pripravnosti i pozivanja na rad radnika iz pripravnosti, od strane radnika – nadslužbe donosi MZ u roku od 10 dana od dana potpisivanja K.U. – to je 12. prosinca 2013. godine. 7. Nadalje, u znatnom dijelu radnih mjesta određeno je da dodatak na posebne uvjete rada pripada isključivo pod uvjetom 2/3 radnog vremena.Definirano je, da se pod pojmom dvije trećine radnog vremena smatra vrijeme koje u tijeku mjeseca radnik provede na obavljanju poslova s posebnim uvjetima.

8. U slučaju preraspodjele radnog vremena i rasporeda r/u u smjenama, turnusu i dežurstvu r/u svodi se na prosječno puno radno vrijeme na razini mjeseca.

9. Također u tekstu K.U., definirano je povećanje plaće na temelju prihoda ostvarenog na tržištu, samo u slučaju pozitivnog financijskog poslovanja sukladno posebnom propisu i uz prethodnu suglasnost MZ.

10. Prema mišljenju potpisnika, K.U. dodatno će racionalizirati troškove poslovanja zdravstvenih ustanova.

87

http://http://www.upuz.hrwww.upuz.hrUdruga poslodavaca u zdravstvuUdruga poslodavaca u zdravstvu

Hvala na pažnji.Hvala na pažnji.

Jadro, mihaljevic komparativni prikaz kolektivnih ugovora u djel. zdravstva

Health & Medicine

Transcript of Jadro, mihaljevic komparativni prikaz kolektivnih ugovora u djel. zdravstva