IRT3000 ADRIA 10-2010

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

3Ožujak 10 IV

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 3 29.3.2010 22:22:05

4 Ožujak 10 IV

Granice su se pomaknule

Jednostavno pravilo da je lasersko rezanje namijenjeno tanjim limovima, a plazmeno, plameno i rezanje vodenim mlazom za deblje limove već dugo više ne vrijedi. Izvori laserskih zraka visoke snage, visoke kvalitete laserske zrake, uz kvalitetu i pravokutnost laserskog reza te uz velike brzine obrade, una-toč visokim investicijama sve su češće gospodarski opravdana alternativa i pri rezanju debljih limova. Prije deset godina lasersko se rezanje primjenjivalo samo za područje debljina manjih od 10 mm. Za debljine veće od 10 mm primjenjivali su se klasični postupci rezanja, kao što su plazmeno, plameno i rezanje vodenim mlazom.

sadr

žaj

4

Mobilno kaljenje laserskim snopom – od zamisli do realizacije

Za mnoga mala poduzeća površinsko kaljenje plameni-kom bilo je do sada jedina gospodarski isplativa metoda zaštite alata od trošenja. Kao odgovor na dugogodišnje že-lje korisnika, na tržištu će se pojaviti postupak mobilnoga površinskog kaljenja laserskim snopom, koji iskorištava prednosti laserskoga kaljenja bez obuhvatne stacionarne opreme. Ručno navođenim uređajem bit će moguće po-stići traženu površinsku tvrdoću alata, posebice na teško dostupnim mjestima. Alati za obradu deformiranjem, kao i alati za obradu odvajanjem čestica izloženi su velikim mehaničkim opterećenjima i jakom trošenju, posebno na reznim oštricama i radnim plohama. Stoga je kaljenje, cijelog volumena ili samo površinskog sloja, nužna toplin-ska obrada koja osigurava eksploatacijska svojstva alata. Od postupaka površinskoga kaljenja mala i srednja poduzeća uobičajeno primjenjuju kaljenje plamenikom ili indukcijsko kaljenje, s obzirom na to da do sada nije bilo alternativ-nih postupaka s prijenosnim uređajem za kaljenje. U posljednjih nekoliko godina za povišenje otpornosti na trošenje za vrlo opterećene površine alata uspješnim se pokazao postupak kaljenja laserskim snopom.

uvodnik 7

domaće vijesti 1114 10. međunarodno savjetovanje ljevača

15 9. međunarodni simpozij Hrvatskog metalurškog društva

17 Vlada dala jamstvo za krediti brodogradilištu 3 maj

22 Kroz nove kohezijske i strukturne

fondove Hrvatskoj milijarda eura

godišnje

23 Hrvatska ispala iz top 50 po

informacijskoj konkurentnosti

47 Lani 24 posto manje start-up tvrtki

49 Hrvatski izvoz lani smanjen 20 posto

59 Počinje restrukturiranje Instituta

Ruđer Bošković

iz svijeta 1212 CIMCO MDC-Max 5: Profesionalni izbor

za skupljanje podataka iz proizvodnje

16 Lijep prinos na umjereno ulaganje

17 Nova TM glodala sa varijabilnom uvodnom ošticom NEO Osg

23 Novi portalni obradni centri HURCO s poprečnim hodom do 2.100 mm

automatizacija i informatizaija 3636 Industrijski i namjenski roboti u

brojevima

41 Kliješta FiPA smanjuju troškove izrade hvataljki

42 Glasovno upravljanje iz Aldate

42 MOTOMAN-SIA20, nova robotska ruka za sastavljanje

nemetali 4444 Kretanja na europskom tržištu PVC-a 1, 2

50 Plastični materijali u automobilima:

veća sigurnost, veća udobnost i

manja težina

52 Vrtna cijev na kotačima sa sustavom

transporta easyRoll

53 Poliamidi s biokomponentom

53 DINA Petrokemija otvorila novo

postrojenje za proizvodnju polietilena

suvremene tehnologije 5458 Krivulje i površine u ThinkDesign

Professional-u

59 3D tiskanje predmeta po prihvatljivoj cijeni

60 3D pisači omogućuju vrlo brzu

materijalizaciju računalno oblikovanih

trodimenzionalnih predmeta

11

18

Nakon četiri dana održavanja, 5. prosinca 2009. zatvoren je 16. sajam EuroMold. Unatoč teškom gospodarskom položaju organizatorima je uspje-lo očuvati broj posjetitelja s prethodnog sajma iz 2008. godine, tako da je na ovom sajmu bilo malo više od 56 000 posjetitelja iz 86 zemalja, a pojačano je bilo i međunarodno sudjelovanje, odnosno povećao se broj posjetitelja koji su došli na sajam izvan Njemačke.

24

EuroMold 2009 – od zamisli do serijske proizvodnje

Sastanak Izvršnog odbora(HUPS)

Bilo da se radi o brušenju, poravnavanju, zaobljavanju rubova, čišćenju, poliranju i poliranju kugličarenjem – ni jedan drugi postupak neće obaviti ove zadaće tako učinkovito kao tehnika kliznog brušenja. Tome u prilog također govori i činjenica da se u proizvodnji lijevanih, kovanih, prešanih i struganih materijala primjenjuje nekoliko stotina linearnih uređaja za klizno brušenje modela R 650/6600 DA. Zahvaljujući dosljednom daljnjem razvoju dokazane tehnike, tvrtka Rösler korisnicima omogućuje još bolji učinak brušenja u kraćem vremenu. To je postignuto daljnjim optimiranjem pogonskog koncepta linearnih uređaja za klizno brušenje.

Optimiranje učinka putem novog pogonskog koncepta

20

30

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 4 29.3.2010 22:22:06

5Ožujak 10 IV

popis oglašivača

Ultrabrze kamere za učinkovitu proizvodnju

Povišenje učinkovitosti te smanjenje otpadnog materijala i vremena zastoja proizvodne linije ili linije za pakiranje moguće je postići i ultra-brzim kamerama. Namijenjene su održavanju

proizvodnih linija ili linija za pakiranje te servisiranju na terenu, uključivo s podešava-njima, mehaničkom dijagnostikom te općim

uklanjanjima grešaka. Tim kamerama inženjeri održavanja i tehnolozi mogu vidjeti, izmjeriti i

razumjeti događaje koji su tako brzi da se golim okom ne mogu vidjeti.

Uznemiravanje zbog sitnice u ovom

slučaju opravdanoTvrdnja Ne treba se uznemiravati zbog

sitnica najčešće je točna. U ovom slučaju, međutim, tomu nije tako. Članak prikazuje

dva projekta koja je predstavila tvrtka Stamm AG (Hallau, Švicarska) s područja mikroinjekcijskog prešanja. U prvome je

riječ o malom dijelu satnog mehanizma, a u drugome o dvokomponentnom ventilu

za automobile. Najprije jedan korisni savjet: ako upitate stručnjaka s područja mikroinjekcijskog

prešanja o novostima na tom području, imajte uza se povećalo.

nemetali

Nanoračunala u fokusuNanoračunalo računalo čije komponente su

velike svega nekoliko nanometar (nm) odnosno milijarditih dijelova metra. Za usporedbu, trenutno

najmanji dijelovi mikroprocesora veliki su 32 nm. Na ljestvici veličina smo imali smo najprije „obična“ računala, zatim su došla miniračunala, koja su ime dobila upravo zbog manje veličine.. U posljednjem desetljeću su ih potpuno zamijenila mikroračunala.

Nanoračunala su logičan nastavak dosadašnjeg razvoja računala. Radi se o računalima s tako malim

integriranim vezama, sastavljenim od materije na molekularni razini, da bi ga mogli vidjeti samo

pomoću Esad Jakupović

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Svrha i važnost mjerenja vibracija pri

razvoju perilica rubljaSuvremeni inovativni razvoj proizvoda, kao i postizanje željene kvalitete vrlo je zahtjevan

i kompleksan proces, što vrijedi i za razvoj perilice rublja. Unatoč svojoj jednostavnosti

po sastavu i načelu rada, perilice rublja sa stajališta dinamike vrlo su kompleksan uređaj

i upravo je to moguće vrednovati s pomoću vibracija. S tom je namjerom putem projekata

iz strukturnih fondova EU nadograđen u tvrtki Gorenje d.d. i proizvodni program perilica

rublja, odnosno moderniziran je Laboratorij za strukturnu dinamiku aparata za potrebe razvoja

dinamike perilica rublja. Laboratorij je sada potpuno integriran u razvoj razvojnog tima

perilica rublja. Mr. Sc. Vasilije Vasić

17 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 39 ABB, d. o. o.

1, 3 BTS, d. o. o.

64 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

26 Camincam, d. o. o.

57 Celjski sejem, d. o. o.

29 Edimet Spa (sejem Metef-Foundeq)

61 E. Schönegger Elektronik KG

53 Halder, d. o. o.

41 Hofer, d. o. o.

18, 50 ICM, d. o. o.

1, 47 KMS, d. o. o.

1, 31 LOTRIČ, d.o.o.

1, 43 Motoman Robotec, d.o.o.

51 NITEH, d. o. o.

1 Olma, d.d.

13 Peter Heisig GmbH

1, 21 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

19 Rösler Oberfl ächentechnik GmbH

1, 63 Sandvik, d. o. o.

15 TBW, d. o. o.

1, naslovnica Teximp, d. o. o.

1, 10 TM, d. o. o.

33 UCIMU Spa (sejem Lamiera)

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

48

40

54

26

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 5 29.3.2010 22:22:19

6 Ožujak 10 IV

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 6 29.3.2010 22:22:34

7Ožujak 10 IV 9

Naslov pjesme Bijelog dugmeta, iako je nastala prije tridesetak godina, nikada nije bio više aktualan nego danas.

Naime, vremena su doista jadna i šugava jer sa svih strana dolaze loše vijesti: štrajkovi, otpuštanja, stečajevi... Istodobno, Vlada se, kako već upozoravamo iz broja u broj, neumitno bliži kataklizmi zvanoj proda-ja brodogradilišta. Užasna je pomisao da će petnaestak tisuća kolega metalaca ostati bez posla, a njihove obitelji bez prihoda jer čini se da nema političke volje da se brodogradilištima pomogne da stvarno stanu na noge, a u privatizaciju škverova srlja se na brzinu, što će dovesti do prodaje tih tvrtki “za kikiriki” i do otpuštanja radnika zato što novi vlasnici neće biti obvezni nastaviti graditi brodove.

No još je užasnije to što cijela priča otkriva da Vlada, kao ni one prije nje, nije u sta-nju donijeti suvisle odluke o izlasku iz krize u koju je gospodarstvo Hrvatske utonulo do nosa i diše posljednjim trzajima. Najužasnijim se čini to što Vlada nema snage dignuti glavu od svakodnevnoga gliba u kojemu je država, okupiti pametne glave

Kako biti heroj u ova šugavavremena?

Darko Švetakurednik

7

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Doc. dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir

Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić,

Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,

Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić,

Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p.,

Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)51 651 489; +385 (0)98 409 690

E-pošta: [email protected]

Tisak: DENONA d.o.o., Zagreb

Cijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

svih boja i stvoriti strategiju razvoja države. Jer bez te, središnje, glavne i najvažnije strategije nema strategija pojedinih grana gospodarstva. A onda nema nikakvog pu-tokaza za bilo kojega gospodarstvenika pa svi postajemo taoci one, navodno najgore kineske kletve: “Dabogda živio u promjenjivim vremenima!”

I kako sada biti heroj? U takvim vremenima svi koji normalno poslujemo, ili barem to pokušavamo, svi smo heroji jer se, u nenormalnim vremenima, ponašamo nor-malno: na vrijeme plaćamo dobavljače, isplaćujemo na vrijeme radnike, poštujemo rokove isporuke...

Da ne ispadne da herojima ne pomažemo, pred vama je novi broj časopisa IRT 3000, a u njemu niz tekstova o tome kako poboljšati poslovanje, barem tehnološki, pa biti još napredniji i konkurentniji od suparnika kad kriza prođe.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 7 29.3.2010 22:22:37

8 Ožujak 10 IV

novo

sti

8

Nova kvaliteta pločica za tokarenje zahtjevnih materijalaValeniteSafety ima na raspolaganju novu kva-litetu pločica oznake 9605 široke primjene, načinjenu na temelju tehnologije Microform-TM, a namijenjenu za učinkovitije tokarenje zahtjevnijih materijala. Tu tehnologiju odli-kuju posebna priprema praha i srašćivanje, koji omogućuju izvrsnu sitnozrnatu homo-genu strukturu bez uključina, što sprječava kasnije nastajanje napuklina. Nova kvaliteta je vrlo tvrda (probližno 2000 HV, ima prevla-ku TiAlN PVD), žilava, robusna, pouzdana, postojana na trošenje i toplinski stabilna.

Tvrtka Zibtr ima u svojem prodajnom pro-grami velik broj različitih geometrija pločica u novoj kvaliteti.

www.zibtr.com

Točno mjerenje istrošenosti kao zahvat protiv neplaniranih zastojaIstrošeni cilindri predstavljaju tempiranu bombu, koja može utjecati na kvalitetu proizvoda te uzrokuje ozbiljna oštećenja pogona i smanjenje proizvodnosti. Redovita mjerenja istrošenosti u osam točaka dvopuž-nih ekstrudera tvrtke KraussMaff ei Berstorff potpuno su rješenje za deaktiviranje te bombe. Servisna služba KraussMaff ei Berstorff može s pomoću endoskopa i posebnog mjernog uređaja brzo, pouzdano i prije svega pravodobno vrednovati istrošenost promjera cilindra.

Još nedavno je pri duljim zastojima bilo potrebno za defi niranje istro-šenosti cilindra ekstrudera rastaviti čitav stroj, a danas je za to potrebno svega nekoliko sati. Senzori izmjere stvarni promjer obaju promjera po čitavoj duljini ekstrudera na svakih 5 mm i u tri različita položaja po obodu. Programska podrška za analizu zatim na temelju tih mjerenja vrednuje istrošenost. Za točniju analizu površine materijala, mjerna glava je opremljena endoskopskom kamerom, koja jamči kvalitetnu sliku unutrašnje površine.

www.kraussmaff ei.com

Električne ubrizgavalice Allrounder ATvrtka Arburg je predstavila brzu i vrlo točnu ubrizgavalicu Allrounder 470 A sa silom drža-nja kalupa 1000 kN, jedinicom za ubrizgavanje dimenzije 170 i servoelektričnom jedinicom za otvaranje i zatvaranje kalupa. Navedena ubrizgavalica može načiniti 128 kružnih brtvi od kapljevitog silikona (LSR), s vremenom ciklusa injekcijskog

prešanja od 10,6 sekunde. Brtve od materijala LSR imaju masu 0,12 g, unu-trašnjeg promjera 8,5 mm i debljine stijenke 2 mm. Servoelektrična jedinice za zatvaranje kalupa omogućuje brzo, dinamično i točno pozicioniranje ka-lupa u položaj za podtlak i vađenje otpresaka iz kalupa. Jedinica za vađenje otpreska je prilagođena injekcijskom prešanju LSR. Njen pogonski sustav nema emisija i ne uzrokuje zračne turbulencije, pa je jedinica za vađenje ot-preska primjerena i za proizvodnju medicinskih proizvoda, čiste sobe i viso-kodinamične aplikacije. Kompaktna konstrukcija omogućuje jednostavno prilagodbu i dodavanje prihvata ili usisnih modula. Servoelektrična jedini-ca za vađenje otpreska se može integrirati u upravljački sustav Selogica, pri čemu se njenim trima osima upravlja kao s dodatnim osima.

www.arburg.com

Navojno svrdlo CC-POT Chip Control tvrtke OSG Tvrtka OSG je predstavila navojno svrdlo Chip Control CC-POT za strojno ureziva-nje navoja za prolazne provrte. Geometrija spirale jamči kontroliran lom i dobro odvo-đenje odvojenih čestica. Namijenjen je za uporabu na CNC strojevima sa sinhkronizi-ranim pomakom i podmazivanjem s pomo-ću emulzije.

CC-POT ima CrN-prevlako i primjeren je za urezivanje navoja u nehrđajuće čelike (inox) i aluminij. Za vodeći provrt preporučaju svrdlo EX-SUS-GDS OSG.

www.osgeurope.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 8 29.3.2010 22:22:40

9Ožujak 10 IV

novosti

9

Iznimno točno upinjanje za petosne strojeveGENIUS je prvi uređaj za upinjanje, namijenjen za peto-sno glodanje, koja se može rabiti i za vrlo fi no glodanje. Ima pet bitnih zna-čajki:

– Sila upinjanja (do 40 kN) na-staje točno tamo, gdje je to potreb-no – na obratku.

– Poseban pomič-ni vijak omogu-ćuje upinjanje obradaka do ve-ličine 200 mm pri jednom na-mještanju.

– Drugačije od klasičnih primjera, GENIUS obradke upinje na načeku obu-hvata.

– GENIUS je prvi primjer, namijenjen za petosne strojeve, koji se može rabi-ti i za vrlo fi no glodanje.

– Gibanje čeljusti odvija se vrlo točno – s pomoću brušenoga i toplinski obrađenog vijčanog vretena, koje omogućuje brže i točnije pozicioniranje osi obzirom na središte steznog stola stroja.

www.zibtr.com

Boy na sajmu Swiss PlasticsNa trodnevnom sajmu Swiss Plastics 2010 u Luzernu, tvrtka Boy je predstavi-la svoju najnoviju ubrizgavalicu Boy XS EXPRESS. Sajam je prikazao prije svega mikro injekcijsko prešanje, gdje visoka točnost i učinkovitost zajedno s kompak-tnom izvedbom strojeva daju novoj seriji ubrizgavalica XS konkurentnu prednost.

Na sajmu je bio predstavljen i fl eksibil-ni koncept kalupa s jednom kalupnom šupljinom, koji bez uljevka i s pomoću izmjenjivih umetaka koji oblikuju ot-presak, nudi ekonomičnu izradu malih serija i brzu izmjenu oblika otpresaka.

http://www.boymachines.com/

Tračna pila sa sinteriranim zubima Supreme 81 DoALLDoALL je proizveo novu tračne pilu tipa Supreme M81, koja ima sinterira-ne zube tvrdoće 70 HRc. Karakteristike pile su va-rijabilna visina, zakrivljeni zubni profi l te ekstremno pozitivan zub. Supreme 81 omogućuje veće posmake i dulji vijek oštrice na teš-ko obradivim materijalima kao što su legure nikla i drugi egzotični materijali. Primjeri testova na alat-nom čeliku 1.2344 (H13) su pokazali da Supreme 81 ima 18% dulji vijek oštrice od tračne pile M51 i 60% dulji vijek oštrice od stan-dardne tračne pile M42. Dobre rezultate potvrđuje i manja hrapavost odrezane površine, manja buka pri rezanju i odlične karakteristike odrezaka.

www.doall.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

Ultrason s poboljšanim tarnim svojstvimaUltrason® KR 4113 je predstavnik BASF-ove skupine visokoučinkovitih plastomera, koji radi dodatka ugljičnih vlakana, grafi ta i politetrafl uoretilena (PTFE) postiže do sada još nedostižna tarna svojstva. Stupanj istrošenosti, koji su izmjerili u tvrtki Nanoprofi le GmbH iz Kaiserslauterna s pomoću najsuvre-menijeg instrumenta za određivanje trenja i istrošenosti visokoučinkovitih polimera, iznosi samo 3,0 x 10-6 mm3/Nm za Ultrason E 2010 C6 i 1,5 x 10-6 mm3/Nm za Ultrason KR 4113. Struč-njaci iz Nanoprofi le su načinili pokuse tarnog trošenja prema postupku obruča i ploče, gdje plastični ispitak pod viso-kim opterećenjem klizi po obručastom protutijelu od kaljenoga čelika s visokim udjelom kroma, s unaprijed defi nira-nom brzinom i bez podmazivanja. Mje-ri se penetracija protutijela u ispitak.

Ultrason KR 4113 osim izvrsne posto-janosti prema trošenju ima i izvrsnu postojanost prema djelovanju ulja te izvrsnu dimenzijsku i toplinsku stabil-nost do 200 °C. Stoga je materijal pri-mjeren i za posebne aplikacije.

www.basf.com

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 9 29.3.2010 22:22:47

10 Ožujak 10 IV

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 10 29.3.2010 22:22:56

11Ožujak 10 IV

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Sastanak Izvršnog odbora Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva (HUPS)

Na početku sastanka predsjednik Udruge prof. dr. sc. Toma Udiljak pozdravio je nazočne i zahvalio na gostoprimstvu domaćinima sastanka Damiru Vraniću, direktoru tvrtke ALSTOM d.o.o., i Ivanu Ivičaku, direktoru tvrtke IPS SYSTEMTECHNIK d.o.o., te u nastavku prezentirao izvještaj o radu HUPS-a u prošloj godini. Najvažnija aktivnost Udruge bila je uspješna organizacija i provedba 12. međunarodnoga znanstvenog savjetovanja CIM 2009. u Biogradu na Moru od 17. do 20. lipnja 2009. godine. Zadržana je tradicija po broju objavljenih članaka i broju nazočnih, a u sklopu savjetovanja održana je radionica (workshop) o tehnologijama i sustavima za obradu velikih energetskih komponenti, na kojoj su predavanja održali zaposlenici tvrtki ALSTOM, WALDRICH COBURG, DMG i HAMUEL.

U planu rada HUPS-a za ovu godinu potvrđena je suorganizacija u edukaciji o robotici koja će se u srpnju održati u Međunarodnom središtu hrvatskih

U prostorijama tvrtke ALSTOM d.o.o. iz Karlovca 28. prosinca 2009. godine

održan je sastanak proširenoga Izvršnog odbora Hrvatske udruge proizvod-

nog strojarstva (HUPS-a). Udruga je osnovana 1992. godine u Zagrebu, a na

tradicionalnom sastanku su, uz Predsjedništvo HUPS-a i članove Izvršnog od-

bora, bili i direktor CTT-a (Centar za transfer tehnologija) prof. dr. sc. Ivan Jura-

ga, direktor CPSA (Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva) Vanja Jurić,

dipl. ing., te direktor tvrtke KONČAR ALATI Zagreb Marijan Prša, dipl. ing.

Prof. dr.sc. Damir Ciglar Prof. dr.sc. Toma Udiljak

sveučilišta (MSHS) u Dubrovniku, predviđen je zatim daljnji nastavak aktivnosti HUPS-a na dizajnu portala CIM savjetovanja i Udruge, prihvaćanje projekta baze podataka Udruge i početak rada na izradi baze te izbor lokacije i termina i početak priprema za održavanje savjetovanja CIM 2011. Predsjednik Udruge iznio je i fi nancijsko izvješće te se zaključno može reći da je na kraju 2009. godine fi nancijsko stanje Udruge bilo pozitivno. U raspravi su sudionici sastanka naglasili važnost povezivanja HUPS-a i zajedničkog nastupa na međunarodnim natječajima na kojima se raspoređuju sredstva europskih fondova.

Na kraju sastanka direktor tvrtke ALSTOM d.o.o. Damir Vranić ukratko je predstavio organizacijsku shemu tvrtke i upoznao nazočne sa zaista impresivnim programom i planom rada za sljedećih nekoliko godina. Ističe se dobra organizacija i visoka tehnološka razina tvrtke te novoinstalirani strojevi i oprema vrijedni više od 20

milijuna eura. Posebno zadovoljstvo bio je obilazak proizvodnih pogona i razgledanje novih tehnoloških kapaciteta teške strojne obrade, strojeva MULTI TURN 5500 AM i MASTER TEC 4500 AT, koji jamče uspješnost i zavidnu konkurentnost tvrtke na domaćem, ali i stranom tržištu. Poslovnom politikom i ostvarenim rezultatima ALSTOM d.o.o. trebao bi biti dobar primjer i putokaz ostalim proizvodnim tvrtkama za uspješan pristup u prevladavanju ovih teških vremena.

Autori su sveučilišni profesori pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu.

Sukladno st. 3. čl. 34. Zakona o mediji-manakladnik časopisa IRT3000, tvrtka PROFIDTP d.o.o. objavljuje podatke o ostavernom ukupnom prihodu i ostva-renoj prosječnoj nakladi (prodanoj i podijeljenoj) za 2008. godinu- ukupni prihod: 465.519,28 kn- prosječna naklada: 2.000 kom

Novi ugovor od 65 milijuna kunaEricsson Nikola Tesla i bjeloruski opera-tor fi ksne telefonije Beltelecom potpisali su u Minsku ugovor o isporuci opreme za proširenje kapaciteta internetske in-frastrukture u vrijednosti od gotovo 65 milijuna kuna. Ericsson Nikola Tesla će davati usluge podrške, a opremu za izvedbu tog složenog projekta će isporu-čiti do kraja travnja ove godine. Zaklju-čeni ugovor ostvaren je u jakoj konku-renciji i nakon složene procedure koja je uključivala i provjeru kompletnoga rje-šenja u sustavu mreže Beltelecoma, ista-knula je predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 11 29.3.2010 22:23:00

12 Ožujak 10 IV

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

Na današnjem kompleksnom i kon-kurentskom tržištu, više nego ikad je važnije maksimirati učinkovitu iskori-stivost proizvodne opreme. MDC-Max jamči učinkovito sakupljanje podataka sa strojeva i analizu njihove raspoloži-vosti, kako bi taj zadatak učinio što jed-nostavnijim te daje izvještaje u stvarnom vremenu uključujući i procjenu prosječ-ne učinkovitosti opreme (Overall Equi-pment Eff ectiveness – OEE).

Sve je to moguće postići bez postavljanja računala uz alatne strojeve – svi se poda-ci mogu sakupiti preko kabela, bežično ili preko etherneta (umreženja) i pohraniti u središnju bazu iako je potrebno nadzirati više pogona istodobno.

MDC-Max 5 se integrira s posljednjom inačicom najpouzdanijeg CNC računal-nog programa za komunikaciju na tržištu – CIMCO DNC-Max 5.

Istinski integrirano rješenjeMDC-Max je u potpunosti integriran u DNC-Max i NC-Base program, pružaju-ći potpuni DNC, dokumentiranje i pri-kupljanje podataka sa strojeva od jednog dobavljača.

CIMCO MDC-MaxMDC-Max je računalni program koji je odgovoran za prikupljanje svih podataka sa alatnih strojeva o izvedenim ciklusima i broju proizvedenih proizvoda.

CIMCO DNC-MaxDNC-Max upravlja slanjem i primanjem CNC programa za sve raspoložive alat-ne strojeve. Programi se mogu pozivati sa upravljačke jedinice stroja, pa poslužitelj ne mora napuštati svoje radno mjesto. Bilo koji program, kojeg je poslužitelj mije-njao, šalje se natrag u DNC-Max, gdje se ili obrojčava s rastućim brojem inačice koja se pohranjuje ili se stavlja u zonu “karantene”. To omogućuje praćenje svih promjena te po potrebi vraćanje na neku od prethodnih inačica programa.

CIMCO MDC-Max 5Profesionalni izbor za sakupljanje podataka iz proizvodnjeCIMCO MDC-Max je računalni program za sakupljanje podataka sa strojeva

u stvarnom vremenu koji trenutačno daje izvještaje i grafove o proizvod-

nosti proizvodnog pogona. MDC-Max olakšava donošenje odluka u proi-

zvodnji, a one su temeljene na stvarnim podacima sakupljenim izravno sa

alatnih strojeva.

CIMCO NC-BasePodaci sakupljeni s pomoću MDC-Max mogu se odmah analizirati s pomoću NC-Base modula, kako bi se generira-li grafovi i karte koje zorno prikazuju što se zaista događa u proizvodnji. NC-Base također omogućuje pohranjivanje bilo kojeg dokumeta koji se odnosi na određenu aktivnost. To mogu biti crte-ži, fotografi je parametara podešavanja stroja, liste alata, operacijske liste, CNC programi itd. To omogućuje iznimno lak pristup bilo kojoj informaciji o određe-noj aktivnosti.

Izvještaji i grafoviS više od 100 podloga za generiranje iz-vještaja moguće je jednostavno prikazati prikupljene podatke, koje je moguće tada analizirati do odgovarajuće razine, a u cilju stvaranja slike o stvarnom stanju u proi-zvodnji.

- Vrijeme obrade po proizvodu (min., max., prosjek)

- Broj proizvoda po smjeni/poslužitelju- Broj neispravnih proizvoda

- Zastoj rada stroja- Planirano održavanje- Neplanirano održavanje- Pripremno vrijeme po proizvodu- Učinkovitost poslužitelja- Prosječna učinkovitost opreme (OEE)- Prikaz rada strojeva u stvarnom vreme-

nu (pokazuje koji strojevi stvarno rade u trenutku analize).

Kako MDC-Max radiPri uobičajenoj instalaciji, MDC jedinica se uklapa u upravljačku jedinicu stroja. Ta se jedinica povezuje sa sklopom koji prati početak ciklusa obrade stroja i brojačem gotovih proizvoda. Svaki puta kada se u tim sklopovima generira signal, MDC je-dinica generira kod koji šalje računalnom programu MDC-Max. Zbog različitosti vrsta upravljačkih jedinica strojeva, pra-ćeni signali mogu se razlikovati, ovisno o zahtjevima klijenata.

Ti kodovi se pohranjuju u stvarnom vreme-nu na računalni sustav te se mogu trenutno prikazati u grafi čkom obliku.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 12 29.3.2010 22:23:03

13Ožujak 10 IV

iz svijetadogađaji i dostignuća

Ukoliko stroj nije iz bilo kojeg razloga u pogonu, poslužitelj može skenirati bar-kod čime daje informaciju MDC-Max susta-vu zašto je stroj zaustavljen. Ti se kodovi mogu prilagoditi potrebama korisnika su-stava, no tipični bar-kodovi se generiraju radi sljedećih razloga:- čekanje na podešavanje parametara- čekanje na održavanje- čekanje na alat- čekanje na materijal- čkanje na ... .

Kako MDC-Max bilježi sve te informacije, moguće je generirati izvještaje iz kojih se

jasno vidi koliko je proizvodnog vremena primjerice utrošeno na čekanje alata, itd.

Prednosti instalacije CIMCO MDC-Max programa

CIMCO MDC-Max rješava probleme u proizvodnju unutar 24 sata od instalacijeRačunalni program CIMCO Machine Data Collection (MDC) nedavno je instaliran kod klijenta (alatnice) koji ima problem s prekomjernim troškovima. Direktor pro-izvodnje tek je nedavno preuzeo vođenje alatnicom te je stekao dojam kako su pro-izvodni troškovi alatnice previsoki. Do-

nesena je odluka da se instalira program CIMCO MDC-Max, čija je instalacija bila završena prije početka rada noćne smjene. Iduće jutro, direktor proizvodnje je provje-rio podatke koji su praćeni i bilježeni sa strojeva i odmah je imao odgovor na po-stojeći problem. Za četiri stroja u noćnoj smjeni vremena ciklusa bila su 30 % kraća nego li tijekom dana, a isti strojevi su bili zaustavljeni više od sat vremena pri kraju smjene. Poslužitelji tih strojeva povećali su posmak, kako bi mogli imati stanku pri kraju smjene. Međutim, povećanje posma-ka imalo je za posljedicu kraći vijek reznih oštrica alata, čime su povećani troškovi obrade. Klijent je smanjio troškove obrade uz očuvanje iste proizvodnosti, a ujedno tvrdi kako se ulaganje u računalni program vratilo unutar nekoliko mjeseci.

CIMCO MDC-Max pronalazi uzroke zastoja na strojevimaVeliki proizvođač opreme za zrakoplov-nu industriju zabrinuo se radi zaostajanja vlastite proizvodnje u usporedbi s nasta-lim zahtjevima, te su odlučili investirati u nekoliko novih strojeva. Bilo im je pred-loženo da tijekom jednog tjedna očitavaju vrijednosti na urama na strojevima koje bilježe stvarni rad strojeva, kako bi utvrdi-li postignuto efektivno radno vrijeme. Bili su neugodno iznenađeni sa spoznajom da im je efektivno vrijeme rada strojeva ispod

Ured

PC sa instaliranimCIMCO MDC-MAX Bežično pristupno

mesto

Jedinica za bežični prijenost

MDC jedinica

Čitač barkoda

Kodovizastoja

Pogon

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 13 29.3.2010 22:23:12

14 Ožujak 10 IV

iz s

vije


50 %, a pri tome nisu imali jasnu sliku zašto se to događa. Stoga je instaliran program CIMCO MDC koji je nadzirao rad stroje-va preko čitača bar-kodova svakog poslu-žitelja. MDC je ubrzo ukazao na nekoliko problema u proizvodnji, od kojih su se dva odnosila na lošu reakciju održavanja i neu-činkovitost pri izmjeni alata te nemogućno-sti brzog ponovnog aktiviranja stroja. Na-kon instalacije MDC, uslijedilo je nekoliko mjera uključujući i prioritetni sustav održa-vanja, te raspoloživost novih prethodno po-dešenih alata. Sada mogu postići prosječna efektivna vremena rada strojeva oko 68 %, te zadovoljiti njihove proizvodne zahtjeve. Time su ostvarili veću dobit koja im je omo-gućila investiciju u novu tvornicu.

CIMCO MDC povisuje proizvodnost Jedna tvrtka je od Advanced Machining Cen-tre iz Nelsona zatražila da im pronađu rješe-nje za njihove probleme loše proizvodnosti. Tvrtka raspolaže sa četiri automatske tokari-

lice koje rade čitavu noć. Pri tome se ponekad dogodi da jedna od njih stane, a tada nema nikoga da otkloni problem i ponovo pokre-ne proizvodnju. Odlučeno je da se instalira CIMCO MDC koji nadzire cikluse procesa na stroju, te ukoliko stroj stane, šalje tekstualnu poruku e-mailom dežurnom poslužitelju koji dežura od kuće. Tvrtka je povećala proizvod-nost i iskoristivost strojeva bez povećanih troškova za plaće poslužitelja.

MDC pomaže svakome u tvrtki a ne samo upravi

Želim instalirati MDC, no znam da će tomu biti otpora u alatniciMnogi djelatnici alatnica su sumnjičavi pre-ma sustavima nadziranja jer ih doživljavaju kao “velikog brata”, koji ih promatra u nasto-janju da ih se natjera da rade više. Međutim, MDC zaista može pomoći djelatnicima, isti-čući uzroke poteškoća koje su njima bile u prošlosti evidentne, no nisu bili u mogućnosti uvjeriti upravu da poteškoće zaista postoje.

Windows IntegracijaIntegracija sa Windows Server 2003 i Microsoft SQL tehnologijom baza po-dataka.

Podrška za dlanovnikePodrška za dlanovnike – džepna raču-nala omogućuje bežičnu provjeru sta-tusa bilo kojeg stroja u pogonu.

Potpuni nadzorNadzor strojeva s bilo kojeg računala povezanog u mrežu. Nadzor strojeva u udaljenom pogonu s pomoću WAN i VPN tehnologija. Nadzor strojeva s pomoću interneta i web pretraživača.

Pager & tekstualne porukeBezbrižno pokretanje stroja i primanje poruke na pager ili tekstualne poruke u slučaju zastoja stroja.

Pregled podataka odasvudPregled statusa strojeva preko interneta od kuće ili izvan pogona.

Pregled snimaka kamerePovezanost sa kamerama iz pogona pre-ko interneta omogućuje uvid u potre-bu za poslužiteljem ili inženjerom radi uklanjanja zastoja u proizvodnji.

SMS porukeIzvan tvrtke ste – nema problema! Kada je stroj u zastoju trenutno dobivate tek-stualnu poruku koja automatski stiže na vaš mobitel. Istodobno se poruka može poslati i operateru za podešavanje stro-ja ili inženjeru održavanja, kako bi se problem mogao ukloniti u što kraćem vremenu. Na taj način vraćate se brže natrag u proizvodnju kako biste zado-voljiti vrlo zahtjevne rokove isporuke.

Features

MDC je instaliran u tvrtki koja nije po-stizala postavljene proizvodne ciljeve, pa je voditelj proizvodnje bio prisiljen po-većati proizvodnju. On je već izvještavao o problemima sa nekoliko strojeva, koji su onemogućavali postizanje ciljeva, no ništa se nije događalo. Dva tjedna na-kon instaliranja MDC programa, voditelj proizvodnje je mogao zorno predočiti s pomoću MD i MDC dijagrama kako dva stroja zaista uzrokuju zaostajanje u proi-zvodnji.

Problematični strojevi bili su namijenjeni obradi materijala u obliku šipki, a tvrtka je promijenila dobavljača i uzimala materijal od jeft inijega. Međutim, šipke su se često sljepljivale, savijale čime su se stvarali zao-staci u proizvodnji. MDC je ukazao na taj problem, a tvrtka se vratila prijašnjem do-bavljaču i sada ostvaruje svoje planove.

www.teximp.comwww.cimco-soft ware.com

Posebna nam je čast obavijestiti Vas o 10. međunarodnom savjetovanju ljevača koje će se održati u Opatija od 10. do 12. lipnja 2010. godine pod motom “Proizvodnja odljevaka – napredak kroz znanje, kvalitetu i zaštitu okoliša” s osnovnim temama:- Računalom potpomognut dizajn i brza izrada prototipa- Napredne tehnologije lijevanja- Materijali i veziva za kalupe i jezgre- Kontrola nukleacije, skrućivanje i mirkostruktura- Svojstva i performanse odljevaka- Energija i kontrola okoliša u industriji metalnih odljevaka Predsjednik Organizacijskog odboraProf.dr.sc. Faruk Unkiće-mail: [email protected]. simet.hr/~foundry

10. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE LJEVAČA

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 14 29.3.2010 22:23:44

15Ožujak 10 IV

domaće vijesti


9. međunarodni simpozij Hrvatskoga metalurškog društvaU razdoblju 20. do 24. lipnja 2010. u Šibeniku (u idiličnom hotelskom

naselju Solaris) održati će se 9. međunarodni simpozij Hrvatskoga me-

talurškog društva (kratica SHMD 2010) s radnom temom Materijali i

metalurgija. Posebno težište biti će na novim materijalima, njihovom

razvoju i uporabi, a bitne teme su i fi zikalna i procesna metalurgija,

ljevarstvo, plastična obrada metala i legura, energetika i ekologija te

jamstvo kvalitete.

dr. Borut Kosec

Glavni organizator savjetovanja je Hrvat-sko metalurško društvo (HMD) (Croati-an Metallurgical Society – CMS), a glav-ni pokrovitelj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Sisač-ko-Moslavačka županija i udruge ESIC (European Steel Institute Confederati-on) i ESF (European Steel Federation). I proteklih godina su se kao suorganiza-tori i sponzori savjetovanja istakli broj-ni instituti, sveučilišta, stručne udruge i industrijski partneri kako iz Hrvatske, tako i iz Slovenije i ostalih zemalja neka-dašnje zajedničke države kao i iz zemalja Europske unije, Rusije i drugih zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza, Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Afrike. Brojni odaziv svih navedenih, glavni organizator očekuje i ove godine.

Akademik prof. dr.sc. Ilija Mamuzić, predsjed-nik HMD, glavni i odgovorni urednik časopisa Metalurgija te predsjedavajući savjetovanja SHMD 2010 tijekom pozdravnog govora sudionicima simpozija SHMD 2008

Ovogodišnji susret biti će posvećen 150-toj obljetnici osnivanja njemačkog instituta Stahlinstitut VDEh, 90-toj obljetnici sve-učilišta u Dnepropetrovsku, 70-toj obljet-nici metalurgije na sveučilištu u Ljubljani, 60-toj obljetnici osnivanja Metalurškega inštituta u Ljubljani te 20-toj obljetnici intenzivnog međunarodnog sudjelovanja Hrvatskoga metalurškog društva. U okvi-ru simpozija, pod vodstvom akademika prof. dr.sc. Ilije Mamuzića, glavnog i od-govornog urednika časopisa Metalurgija, održati će se i sastanak uredništva časopi-sa. Više informacija o savjetovanju nalazi se na internetskoj stranici http://public.carnet.hr/metalurg.

Sukladno st. 3. čl. 34. Zakona o mediji-manakladnik časopisa IRT3000, tvrtka PROFIDTP d.o.o. objavljuje podatke o ostavernom ukupnom prihodu i ostva-renoj prosječnoj nakladi (prodanoj i podijeljenoj) za 2009. godinu- ukupni prihod: 333.440,00 kn- prosječna naklada: 1.300 kom

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 15 29.3.2010 22:23:47

16 Ožujak 10 IV

iz s

vije


Lijep prinos na umjereno ulaganje

Mike Nicholson

Proizvodna industrija proživljava neizvjesna vremena. Globalna konkuren-

cija uporno snižava cijene, dobavljači poskupljuju sirovine i energiju, a sve

to još dodatno otežava kreditni grč. Neki proizvođači razumljivo oklijevaju

s donošenjem odluka o kapitalnim ulaganjima u neizvjesnoj gospodarskoj

okolini, dok druge, progresivnije tvrtke nastavljaju sa izvođenjem zacrtanih

investicijskih programa. Nikada prije nije bila važnija optimizacija novih ula-

ganja za maksimalnu produktivnost i brzi povrat.

Sandvik Coromant nudi zaokružen paket proizvoda i potpore koji omogućava puno iskorištavanje potencijala svakog ulaganja u novi stroj. Tim stručnjaka kompanije Sandvik Coromant surađuje na projektu od samog početka i stvara rješenja po mje-ri potreba i ciljeva svakog krajnjeg korisni-ka. Pri tome koristi mnoštvo strategija, iz-među ostalog vrednovanje alata i procesa, pomoć kod istraživanja proizvodnih vre-mena, raščlanjivanje troškova kompone-nata i projekte “ključ u ruke”, pakete alata po mjeri, potporu na lokaciji proizvodnje i programe po mjeri za vrhunsko školovanje operatera.

Iskustvo sa tisućama kupaca pokazuje da je uključivanjem stručnjaka Sandvik Coro-mant od samog početka projekta moguće skratiti vrijeme povrata ulaganja u tipični alatni stroj (uobičajeno od tri do pet go-dina) čak i za 12 mjeseci. Skraćivanje vre-mena povrata ulaganja znači i skraćivanje vremena potrebnog da novi stroj počinje donositi dobit za vlasnike. Napredni alatni sustavi i usluge daju i više proizvoda na vre-mensku jedinicu – analize tisuća praktičnih primjera pokazale su da se produktivnost uobičajeno povećava i za 20 posto.

Svaki alatni stroj dobar je toliko koliko su dobri njegovi alati i oprema i ako ga je ko-risnik sposoban dobro iskoristiti. Za osigu-ravanje najboljeg povrata ulaganja u stroj

poznajemo razmjerno jednostavno formu-lu: uključivanje svih ključnih igrača u što ranijoj fazi. Među njima su dobavljači pro-gramske opreme, sistema i naprava za ste-zanje, rashladno-rezne tekućine i, naravno, reznog alata i alatnih sustava. U suprotnom slučaju često dolazi do zakašnjenja i dodat-nih troškova zbog toga jer novo ulaganje nije u potpunosti iskorišteno.

Sudjelovanje ključnih stručnjaka u predin-vesticijskoj fazi uvijek daje bolje rezultate, kako se već unaprijed predviđaju i uzimaju u obzir slabosti i mogućnosti. Pozornost usmjerena je na prioritete kao što su pro-izvodni troškovi i produktivnost; pri tome dogovaraju se ciljni kapaciteti, defi niraju procesi, biraju postupci obrade, izračunava-ju troškovi obrade komponenata, vremena ciklusa, određuju zahtjevi za alate, progra-miranje, stezni alati i naprave, fl eksibilnost procesa, dosljednost kvalitete, mogućnost obrade bez prisustva ljudskog operatera, predvidiva trajnost alata i stezanje/izmjena alata.

Ovaj popis prednosti (ili slabosti) svakog ulaganja u alatni stroj dodatan je argument za što intenzivnije rano planiranje. Znanje proizvođača alata ključno je za postizanje planiranih rezultata. Nužno je provjerava-nje procesa, performansi i rezultata, dok su tehnička potpora, školovanje i stalna po-boljšanja presudni čimbenici sudjelovanja

i nakon realizacije ulaga-nja, pa ih je stoga potreb-no uključiti u svaki ugovor o suradnji.

Poznato je da troškovi alata predstavljaju samo tri po-stotke ukupnih proizvodnih troškova, no korištenjem re-šenja reznih alata po mjeri specifi čnih aplikacija moguće je povećati parametre rezanja za značajnih 20 posto, čime se ukupni troškovi komponente smanjuju za 15 posto. Svaka konkurentna prednost u da-našnjoj ratobornoj poslovnoj

okolini proizvodne industrije apsolutno je neprocjenjiva, pa bi stoga 15-postotni utje-caj na dobit svakako bilo teško i lakomisle-no zanemariti.

Neumoljivo konkurentna svjetska proi-zvodna okolina ne znači samo da je vri-jeme novac – vrijeme je mnogo novaca. Kupcima koji razmišljaju o novim ula-ganjima stoga stoji na raspolaganju cje-lokupna ponuda alata, a naročito modu-larni alatni sustav Coromant Capto, srce alatnih mogućnosti Sandvik Coromanta. Coromant Capto projektiran je za racio-nalizaciju procesa upravljanja alatima te koristi samo jedan sustav za sve opera-cije tokarenja, glodanja i bušenja. Sustav omogućava visoku razinu ponovljivosti i maksimalnu krutost za najveći mogući stupanj odvajanja materijala. Mijenjanje alata nije potrebno i standardni alat mo-guće je upotrijebiti odmah. Uobičajeno je da se vrijeme mijenjanja alata skrati iz 10 minuta na jednu minutu, čime se npr. postiže godišnja ušteda u visini od 40.000 funti za običnu CNC tokarilicu.

Sandvik Coromant nudi široki izbor osnovnih držača po sustavu Coromant Capto i više od 5.000 standardnih proi-zvoda Coromant Capto za aplikacije kao što su višezadaćna obrada, tokarski centri i obradni centri.

Alat prilagođen sustavu Coromant Capto samo jedna je od mnogih inovacija izme-đu približno 2.000 novih proizvoda go-dišnje iz kompanije Sandvik Coromant. Svi proizvodi do zadnjeg projektirani su za povećanje produktivnosti obrade kod korisnika. Tvrtka je samo u zadnje četiri godine registrirala 160 patenata i tisuću puta pokazalo se da će se uvođenje inova-cija već u fazi predinvesticijskog planira-nja višestruko isplatiti.

Proizvođač alata za štancanje u automo-bilskoj industriji jednostavnom promje-nom alata smanjio je troškove obrade za 90 posto. Drugi proizvođač komponenata za avionske motore kupnjom novog stro-

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 16 29.3.2010 22:23:49

17Ožujak 10 IV

iz svijetadogađaji i dostignućaja uspio je skratiti vrijeme kombiniranog ciklusa sa više operacija iz 480 minuta na 53 minute. Proizvođač nosivih kompo-nenata avionskih konstrukcija skratio je vrijeme ciklusa iz 1.010 minuta na 350 minute, ostvarivši 70.000 funti godišnje uštede.

To su samo neka poduzeća koja su pristu-pila ulaganjima u alatne strojeve na način koji osigurava da je stvarna proizvodnja sukladna planovima. Svoje procese obra-de već u ranoj fazi projekta analizirali su zajedno s kompetentnim dobavljačem alata i time usmjerili potrebnu pozornost na proizvodne prioritete te na iskorišta-vanje svih mogućnosti nove opreme.

Proizvođači se često odazovu izgovorom da nemaju vremena za takve projekte. Očigledna istina je i to da sve zahtjevnije planiranje proizvoda/procesa zahtjeva i više pozornosti na upravljanje resursima. Zbog uvođenja tehnika vitke proizvodnje i zaposlenika koji moraju odrađivati više zadataka odjednom vlastiti resursi često nisu na raspolaganju. To je samo još jedan povod za angažiranje dobavljača alata već od samog početka. Sandvik Coromant prisutan je svojim rješenjima u fazi pro-jektiranja procesa, investiranja, proizvod-nje i preoblikovanja procesa. Proizvođa-čima pomaže da bez zapinjanja uspostave proizvodnju sukladno simulacijama.

Kupac u suradnji s pravim stručnjakom za obradu kao što je Sandvik Coromant dobiva pomoć pri planiranju alata, puto-va alata te stezanju alata i obratka, kako bi mogao usavršiti svoje proizvodne procese na osnovu znanja svih uključenih strana. Što veći napor uložen je na početku, veći su prinosi na dugi rok.

Sandvik Coromant na web stranici www.payback-calculator.com pripremio je po-seban računar za zainteresirane kupce, kojim je moguće odmah izračunati nepo-sredne i posredne koristi alata za alatne

Nova TM glodala sa varijabilnom uvodnom oštricom NEO OsgOsg je proizveo novu NEO seriju tvrdometalnih glodala s varijabil-nom uvodnom geometrijom oštri-ce. Glodala imaju nejednakomjerno raspoređene oštrice i promjenjivi kut spirale. To osigurava smanjenje vibracija i dobar odvod strugotine. Pozitivni oblik oštrice omogućuje učinkovito glodanje teško obradivih materijala. NEO-PHS četvero-rezna glodala sa kutem spirale 36°/39° su posebno primjerena za postupno glodanje i glodanje naklona. Za glo-danje velikim brzinama su namije-njena šest-rezna glodala NEO-EMS sa spiralom 37°/38°/39°, koja se odli-kuju dugim vijekom trajanja. Doba-vljiva su također u izvedbi s kutnim radijusom NEO-CR-PHS (četvero-rezna, spirala 36°/39°) i NEO-CR-EMS (šest-rezna, spirala 37°/38°/39°).

www.osgeurope.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

strojeve, kao što su veća produktivnost, brži povrat ulaganja i povećanje iskorište-nosti strojeva.

Kad govori o poslovima, Sandvik Coro-mant misli na to kako bi svojim kupcima pomogao poboljšati poslovanje s bržim po-vratom ulaganja, većom produktivnošću, optimalnom efi kasnošću i uklanjanjem zastoja u radu strojeva. Iskustvo poduzeća u bliskoj suradnji s proizvođačima alatnih strojeva i kupcima pokazalo je mnoge mo-gućnosti za veću učinkovitost ulaganja u nove strojeve.

Mike Nicholson, direktor prodaje original-nih alata u Europi, Sandvik Coromant.

www.coromant.sandvik.com

Vlada dala jamstvo za kredit brodogradilištu 3 majVlada spašava riječko brodogradilište “3 maj” fi nancijskom inekcijom od 52 mi-lijuna dolara. Jamstvo za kredit koji će omogućiti nastavak proizvodnje u posr-nulom škveru potvrdio je ministar gos-podarstva Đuro Popijač nakon razgovo-ra s predstavnicima nekoliko sindikata i članovima uprave riječkog brodogradili-šta. Tražili su i jamstvo za kredit za grad-nju tankera za domaće naručitelje.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 17 29.3.2010 22:23:50

18 Ožujak 10 IV

Bilo da se radi o brušenju, poravnavanju, zaobljavanju rubova, čišćenju, poliranju i poliranju kugličarenjem – ni jedan dru-gi postupak neće obaviti ove zadaće tako učinkovito kao tehnika kliznog brušenja. Tome u prilog također govori i činjeni-ca da se u proizvodnji lijevanih, kovanih, prešanih i struganih materijala primjenju-je nekoliko stotina linearnih uređaja za klizno brušenje modela R 650/6600 DA. Zahvaljujući dosljednom daljnjem razvoju dokazane tehnike, tvrtka Rösler korisnici-ma omogućuje još bolji učinak brušenja u kraćem vremenu. To je postignuto daljnjim optimiranjem pogonskog koncepta line-arnih uređaja za klizno brušenje s radnim širinama od 450 mm do 850 mm i korisnim dužinama do 6600 mm.

Izravan prijenos sile bez razmakaBoljem učinku pridonose novi necentrirani paketi koji su bez razmaka naneseni po ci-jeloj dužini radne posude koja iznosi 4500 ili 6600 mm. To rezultira ravnomjernijim prijenosom sile i radnog pomaka, što za posljedicu ima bolje okretanje mješavine obradaka/abrazivnog tijela. To opet pove-ćava učinak brušenja, tako da se traženi re-

Unaprjeđenje linearnog uređaja za klizno brušenje

Optimiranje učinka putem novog pogonskog koncepta

Rösler Oberfl ächentechnik GmbH je kao kompletni ponuđač vodeća tvrtka na međunarodnom tržištu u proizvodnji uređaja za klizno brušenje i pjeskarenje, sustava za lakiranje i konzerviranje, kao i sredstava i tehnologije za racio-nalnu površinsku obradu (poravnava-nje, uklanjanje paljevina, uklanjanje pijeska, poliranje, brušenje...) metala i drugih materijala. Osim njemačkih po-gona u Untermerzbachu/Memmelsdor-fu i Bad Staff elsteinu/Hausenu, Rösler grupi također pripadaju i podružnice u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Ni-zozemskoj, Belgiji, Austriji, Švicarskoj, Španjolskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Brazi-lu, Južnoj Africi, Indiji, Kini i SAD-u.

zultat postiže u kraćem vremenu, odnosno mogu se skratiti taktovi uvođenja obradaka kod osjetljivih elemenata. Jedinica za odva-janje, koja je konstruirana za veliki protok, osigurava sigurno i pouzdano odvajanje čak i najkompliciranijih obradaka od abra-zivnih tijela.

U ovim sustavima se mogu obrađivati i masovni elementi i pojedinačni obraci težine do 50 kg (Fotografi je: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

Optimalno okretanje abrazivnih tijela i obradaka u radnoj posudi osigurava ravnomjerno viso-ku kvalitetu obrade (Fotografi je: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

Uvjerljivi u praksiJedan od prvih uređaja koji je opremljen novim pogonskim konceptom je višestru-ko primjenjivi R 650/6600 DA. Ovaj uređaj za klizno brušenje stoji na raspolaganju za praktične pokuse u Tehnikumu u Unter-merzbachu, Njemačka.

iz s

vije


IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 18 29.3.2010 22:23:52

19Ožujak 10 IV


Magnetni stolovi za glodanje Mill-Tec Tecnomagnete

Tecnomagnete je paten-tirao novu generaciju permanentnih magne-tnih stolova za glodanje - Mill-Tec. Konstruirani su iz jedinstvenog bloka s integriranim polovima što osigurava kompak-tnu strukturu i manju masu stola. Stezna povr-šina je napravljena u cje-losti od čelika, na njoj su izrađeni precizni navoji za pričvršćenje novih

RMP gibljivih podloga. Te podloge se mogu okretati 360 stupnjeva i prilagođavaju se visini obratka.

Pored standardnih MILL-Tec magnetnih stolova, razvijena je i verzija »Auto Clamp«, koja ima samodjelujuće magnetno stezanje na obradni stol stroja. Prednosti »Auto Clamp« verzije su jednostavno, brzo, jednakomjerno i stabilno stezanje. Električna struja se prilikom stezanja upotrebljava samo nekoliko sekundi za namagnetiziranje i demagnetiziranje, zato je stezanje sigurnije, manja je potrošnja energije i zagrijavanje stola. Stol je bez pokretnih dijelova i ne zahtijeva održavanje. Mill-Tec magnetni sto-lovi su dobavljivi od siječnja 2010.

www.tecnomagnete.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

BIAM-ZAVARIVANJE20. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata23. međunarodni sajam zavarivanja

Unatoč teškom stanju u gospodar-stvu koje nije zaobišlo niti grane alatnih strojeva, alatničarstva i zava-rivanja, na Zagrebačkom Velesajmu u razdoblju 14. do 17. travnja 2010. godine, održati će se bienalni saj-movi BIAM-ZAVARIVANJE 2010. Svojom dugogodišnjom tradicijom i uspješnom organizacijom sajmovi BIAM-ZAVARIVANJE su se potvrdi-li kao najznačajniji poslovni događaj navedenih industrijskih grana u Hr-vatskoj, a koji zbog svoje posebnosti uživaju ugled i u svijetu. Ovi sajmo-vi na jednom mjestu pružaju uvid u najnovija tehnološka rješenja na po-dručju alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite te su zbog toga postali nezaobilazno mjesto i vrije-me intenzivnih poslovnih susreta, proizvođača, stručnjaka i poslovnih ljudi na ovom području.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 19 29.3.2010 22:24:02

20 Ožujak 10 IV

iz s

vije


Prije deset godina lasersko se rezanje primjenjivalo samo za područje deblji-na manjih od 10 mm. Za debljine veće od 10 mm primjenjivali su se klasični postupci rezanja, kao što su plazmeno, plameno i rezanje vodenim mlazom. Od tada su se granice za različite postupke rezanja bitno pomaknule. Laserskom je rezanju, na temelju izvora laserskih zra-ka visokih snaga, visoke kvalitete laser-skih zraka, optimiranja procesne tehnike i poboljšanih komponenata sustava, us-pon zajamčen.

Laser, plazma i vodeni mlaz za rezanje debljih limova

Granice su se pomaknuleJednostavno pravilo da je lasersko rezanje namijenjeno tanjim limovima, a

plazmeno, plameno i rezanje vodenim mlazom za deblje limove već dugo

više ne vrijedi. Izvori laserskih zraka visoke snage, visoke kvalitete laserske

zrake, uz kvalitetu i pravokutnost laserskog reza te uz velike brzine obrade,

unatoč visokim investicijama sve su češće gospodarski opravdana alterna-

tiva i pri rezanju debljih limova.

Slika: Odgovarajućim uređajem i uz odgovarajuće znanje (know-how) danas se mogu rezati bez pojave oksida limovi od nehrđajućeg čelika debljine 0,5 do 40 mm

U prošloj je godini proizvođač za lasersku obradu, tvrtka PS-Laser visokim investici-jama i kontinuiranim optimiranjem inte-grirane procesne tehnike za rezanje limova bez oksida s pomoću snažnih CO2-lasera vidno napredovala u području rezanja sve većih debljina obradaka i postizanja sve više kvalitete reza. Prodor lasera u područje ve-ćih debljina, koje su bile u domeni plazme-nog, plamenog i rezanja vodenim mlazom, otvara ponuđaču obrade s pomoću laserske opreme dodatni tržišni potencijal za laser-sko rezanje, primjerice pri izradi masivnih

prirubnica, alata za drobilice, podložnih ploča ili drugih funkcionalnih dijelova. Tu je moguće, u usporedbi s drugim postup-cima rezanja, osim geometrijskih prednosti laserskog rezanja iskoristiti i gospodarske prednosti.

Tvrtka PS-Laser za lasersko rezanje de-bljih limova rabi suvremene rezne laserske uređaje s najvišom mogućom izlaznom snagom lasera (više od 6 000 W). Njihovi uređaji u različitim dimenzijama – do su-performata 2 000 x 6 000 mm s pomoću snažnog CO2-lasera tipa TLF proizvođača Trumpf mogu rezati bez oksida nehrđaju-ći čelik do debljine od 40 mm, postižući kvalitetu kakvu propisuje standard. Važan čimbenik pri tome je uporaba inovativnoga sustavskog inženjeringa, djelomice izvanse-rijskoga ili prototipnog sustava koji aktivno djeluje na čitavom radnom području.

Trajno postavljeni cilj je, uz povećanje br-zine rezanja, smanjivanje srha na donjem rubu limova. Zbog toga se, u slučaju upo-rabe novih laserskih sustava, potreba za naknadnom obradom, prije svega u slu-čaju kompliciranih kontura, bitno sma-njila ili je potpuno nestala. Optimiranjem procesa moguće je pri rezanju nehrđajućih čelika debljine do 20 mm postići vrlo fi n rez pod pravim kutom te zanemariv srh na reznom rubu.

Bitne prednosti laserskog rezanja, kao što su manja zona utjecaja topline i bitno po-boljšana točnost i pravokutnost reza, otva-raju s daljnjim povišenjem snage lasera te razvojem procesa i komponenata opreme nova područja uporabe i perspektivne mogućnosti izrade. Povišenjem kvalitete laserskog rezanja debelih limova, ostali po-stupci rezanja, kao što su plazmeno ili au-togeno rezanje i rezanje vodenim mlazom, dobili su novi konkurentski postupak na području teške strojogradnje, brodograd-nje i proizvodnje većih uređaja i strojeva. Loša strana plazmenog rezanja očituje se pri izradi rupa i proreza, koji su manji od 1,5 x debljine materijala, kao i u izraženoj

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 20 29.3.2010 22:24:05

21Ožujak 10 IV

iz svijetadogađaji i dostignućazaobljenosti reza pri manjim promjenama konture reza.

Povišenje snage lasera uz odgovarajuću kva-litetu laserske zrake izravno omogućuje po-stizanje većih brzina rezanja. Povišenje sna-ge lasera s 5 kW na 6 kW dovodi pri rezanju debelih limova od nehrđajućeg čelika do ekvivalentnog povećanja najvećih mogućih brzina rezanja. Ako laser snage 5 kW omo-gućuje rezanje nehrđajućeg čelika oznake 1.4301 (WrN) debljine 20 mm pri brzini od 400 mm/min, povišenjem snage za 20 po-sto moguće je povisiti brzinu rezanja ostva-rujući jednaku kvalitetu reza na približno 500 m/min. Povišenje kvalitete površine reza, prije svega pravokutnost i hrapavost reza, može se postići učinkovitijim ispu-hivanjem taljevine, povišenom kvalitetom laserske zrake i optimiranjem parametara procesa. U usporedbi s proširenim plazme-nim i toplinskim rezanjima u skladu s nor-mom DIN EN 2310, koja propisuje granice i kvalitete, postoje bitne razlike. U području polja kvaliteta od 1 do 3 za hrapavost mo-guće je primijetiti samo manja odstupanja, dok su pravokutnost i tolerancija kuta nagi-ba pri laserskom rezanju materijala debljine 40 mm za tri do deset puta bolje negoli u slučaju gruboga plazmenog rezanja.

U tvrtki PS-Laser od početka 2003. godine nastoje udovoljiti zahtjevima kupaca glede

visoke geometrijske točnosti i pravokutno-sti reza uz smanjenu hrapavost i veće brzi-ne rezanja. Stoga su u međuvremenu insta-lirali devet laserskih uređaja visokih snaga lasera, među ostalim tri linearno upravlja-na uređaja HSL 4002 C, s dvije rezne glave

Slika: Uređaji za lasersko rezanje snage lasera 6 000 W i više namijenjeni su rezanju debljih limova

i prvim uređajem za rezanje snage 6 000 W proizvođača Trumpf.

Učinkovita i perspektivna obrada deblje-ga nehrđajućeg čelika postiže se samo u ograničenom rasponu parametara i uz

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 21 29.3.2010 22:24:09

22 Ožujak 10 IV

iz s

vije


dopunsko znanje (know-how) o procesu, a potrebne su i odgovarajuće sustavske kom-ponente. Pri tome valja istaknuti nekoliko bitnih detalja, kao što je povećanje najveće udaljenosti ishodišta na 10’’ i diferencira-no postavljanje komponenata rezne glave, stabilno vođenje plina za rezanje sa stalnim visokim tlakom, položaj i oblik rezne mla-znice te odgovarajuća keramika na lećama.

Poznate prednosti laserskoga taljevinskog rezanja nehrđajućih čelika, kao što su pra-vokutnost, kvalitetna površina reza, visoka geometrijska točnost i velike brzine obra-de, zadržavaju se i u gornjem području debljina objekata za rezanje te pridonose većoj konkurentnosti u odnosu na druge, na prvi pogled prihvatljivije postupke re-zanja. Klasični toplinski postupci rezanja (plazmeno i autogeno plameno) s oksi-

Slika: Pravokutnost reznog ruba pri debljini materijala od 40 mm pokazuje jasne razlike između rezanja plazmom (gore), vodenim mlazom (sredina) i laserom (ispod)

diranim konusnim rubom (kut 2 do 9°) i veće širine rezanja (4 do 10 mm) obično zahtijevaju naknadnu mehaničku obradu koja dodatno povisuje troškove izrade. Rezanje vodenim mlazom uz postizanje željene razine kvalitete omogućuje posti-zanje istih rezultata kao i lasersko rezanje, ali je postupak rezanja vodenim mlazom bitno sporiji pa sam proces obrade reza-njem traje bitno dulje.

Svaki proizvod ima svoje specifi čne zahtje-ve, o kojima ovisi izbor najboljeg postupka rezanja. Moguće je pri tome načiniti opću podjelu prema kojoj je za grubo i ekono-mično rezanje najbolje autogeno i plaz-meno rezanje, za polagano i fi no rezanje najbolje je rezanje abrazivnim vodenim mlazom, a za precizno i atraktivno rezanje najbolje je upotrijebiti laser.

Rast prerađivačke industrije 1,8 postoIndustrijska je proizvodnja u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine porasla za 1,5 posto, a na to su najviše utjecala kretanja u najvažnijoj, prerađivačkoj industriji koja nakon dužeg razdoblja pada u siječnju ove godine bilježi rast na godišnjoj razini za 1,8 posto. Pokazuju to prvi rezultati o industrijskoj proizvodnji prema djelatno-stima koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Usklađujući statistiku industrijske proizvodnje s europskim standardima, DZS industrijsku pro-izvodnju tumači mjesečnom stopom rasta izračunatom iz desezoniranih indeksa, a godišnju stopu iz kalendarski prilagođenih indeksa. Po tim je podacima industrijska proizvodnja u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine porasla za pet posto, a na taj su rast utjecali rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji za 4,3 posto i u opskr-bi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 8,6 posto.

HBOR najavio novih 20 mil. eura za mikrokreditiranje uz kamatu oko 2 postoKamate na HBOR-ove mikrokredite od 50.000 do 250.000 kuna namijenjene malim tvrtkama i obrtima kretat će se nešto iznad 2 posto, odnosno trenutno iznose 2,16 po-sto. Mikrokrediti će se odobravati za obrtna sredstva na pet godina uz godinu počeka, dok će se krediti za osnovna sredstva (izgradnja pogona, nabavka opreme i strojeva, modernizacija), odobravati na 10 godina uz dvije godine počeka. Najavio je to nedav-no predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na Savjetovanju o mikrokreditiranju u organizaciji HBOR-a i pod pokroviteljstvom njemačke razvojne banke KfW koje je okupilo oko 300 poduzetnika, bankara i predstavnika državnih institucija. Kovačev je podsjetio da je HBOR dosad na mikrokreditiranje utrošio 15 milijuna eura KfW-ova kredita, te kazao kako se pregovara o dodatnih 20 milijuna eura.

Kroz nove kohezijske i strukturne fondove Hrvatskoj milijarda eura godišnjeHrvatska sada godišnje ima na raspolaganju 153 milijuna eura iz pretpristupnih EU fondova dok će joj kroz nove kohezijske i strukturne fondove na raspolaganju biti mi-lijarda eura godišnje, kazala je Ana Šimunić iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Hrvatska će prema Financijskoj perspektivi za razdoblje 2007.-2013. koristiti pet novih strukturnih EU fondova. Do sada smo kori-stili fondove CARDS, PHARE, IPA, ISPA i SAPARD i programe zajednice, a slijede Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESP), Kohezijski fond (CF), Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za ribarstvo (EFF). Glavna je razlika između starih i novih fondova što su dosadašnji bili usmjereni na pomoć Hrvatskoj u implementiranju legislative Europske unije dok će novi biti više usmjereni na gospodarstvo. Što se tiče fi nanciranja projekata iz novih fondova za korisnike dolazi do bitne promjene jer će oni morati sami pretfi nancirati projekte, a novac će im se vraćati naknadno po predočenju ovjerenog računa.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 22 29.3.2010 22:24:14

23Ožujak 10 IV


»HURCO, proizvođač upravljačkih jedini-ca i obradnih strojeva, SADA DAJE VIŠE NEGO LI IKAD PRIJE« moto je, pod kojim je proizvođač obradnih strojeva HURCO započeo pohod na tržište s novim modeli-ma. Novi portalni strojevi su najvažnija no-vost, nakon što su predstavili novi obradni stroj s putujućim vretenom za dvozonsku obradu, petosni kompaktni razred i nove tokarilice s pogonjenim alatima.

HURCO je na zahtjeve kupaca povećao hod u smjeru osi Y s novim portalnim cen-trima DCX 22 i DCX 32.

Hod u smjeru osi X pri DCX 22 iznosi 2.200 mm, u smjeru osi Y 1.700 mm i u smjeru osi Z 750 mm, pri čemu je najveća udaljenost između vrha vretena i radnog stola 900 mm. Na raspolaganju su najveće frekvencije vrtnje vretena od 8.000 okr/min, 10.000 okr/min i 15.000 okr/min. Vreteno pogoni moćan po-gonski motor s dvostrukim napajanjem, koji obzirom na izvedbu doseže okretni moment od 189 Nm do 341 Nm. Pored vretena SK 40 je na raspolaganju i vreteno SK 50 s okret-nim momentom 540 Nm.

Veći model DCX 32 omogućuje hod u smjeru osi X 3.200 mm, u smjeru osi Y 2.100 mm i u smjeru osi Z 920 mm, najveća udaljenost iz-među vrha vretena i radnog stola 1.100 mm. Stroj je na dobavljiv isključivo s vretenom SK

Novi portalni obradni centri HURCO s poprečnim hodom do 2.100 mm

DCX 22 s poprečnim hodom 1.700 mm

50. Vreteno jamči 570 Nm okretnog momen-ta pri snazi vretena 60 kW. Najveća frekven-cija vrtnje vretena iznosi 6.000 okr/min.

U standardnoj opremi oba modela je lan-čani spremnik za 40 alata. Najveće opte-rećenje radnog stola od 6.000 kg odnosno 11.000 kg pri modelu DCX 32 dovoljno je za sve primjene u tom razredu veličina strojeva.

Upravljanje stroja odvija se na najnovijoj generaciji upravljačkih jedinica HUR-CO WinMax, koje je mogu-će programirati u radionici. To upravljanje je uporablje-no i pri svim ostalim HUR-CO strojevima. Uporabu upravljanja, koje omoguću-je jednostavno upravljanje

DCX 32 s poprečnim hodom 2.100 mm

s uobičajenim komandama i dva-ma zaslonima, osjetljivim na dodir, moguće je jednostavno naučiti u dva dana.

www.hurco.de

Hrvatska ispala iz top 50 po informacijskoj konkurentnostiHrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 51. poziciji između 133 svjetske zemlje, koje čine 98% ukupnog svjetskog BDP-a, rezultat je istraživanja Svjetskog ekonom-skog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji koje je u četvrtak objavilo Nacio-nalno vijeće za konkurentnost. Hrvatska je po ukupnoj ocijeni ICT konkurentnosti izgubila dvije pozicije u odnosu na 2009. godinu, te ispala iz top 50 zemalja.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 23 29.3.2010 22:24:20

24 Ožujak 10 IV

Na međunarodnom sajmu alatničarstva, ra-zvoja proizvoda i aplikativnih istraživanja u Frankfurtu su proizvode i usluge predstavila 1 354 izlagača iz 37 zemalja, a mnogi proizvo-di iz njihove ponude doživjeli su na sajmu i svojevrsnu svjetsku premijeru. Inozemnih izlagača bilo je gotovo 40 posto, među njima čak trećina iz Kine te po 10 posto iz Francu-ske, Italije i Južne Koreje. EuroMold 2009 je s novom koncepcijom izložbenih dvorana, zemljom gostom Poljskom, opsežnim pro-gramom međunarodnih konferencija i poseb-nim tematskim blokovima „E-proizvodnja za svakoga“ i „Automatizacija u alatničarstvu“ ostavio uvjerljiv dojam na posjetitelje. Tako-đer, nije izostala ni organizacija tematskih blokova „Razvoj+konstruiranje“, „Materijali i simulacija te prividna stvarnost“. Pretposljed-njeg dana sajma, 4. prosinca, održana je me-đunarodna konferencija u organizaciji Terryja Wohlersa pod nazivom „Budućnost aditivnih proizvodnih postupaka“. Po drugi put je odr-žana i radionica o temi konstruiranja trkaćih automobila u sklopu međunarodnog natjeca-nja studenata „Formula Student Design Com-petition“.

Najvažniji izložbeni segment na EuroMoldu čini alatničarska industrija, koja obuhvaća gotovo četvrtinu svih izlagača. Njih slijede sa po 10 posto izlagači s područja programske i strojne opreme te brze proizvodnje prototipo-

EuroMold 2009 – od zamisli do serijske proizvodnjeNakon četiri dana održavanja, 5. prosinca 2009. zatvoren je 16. sajam Euro-

Mold. Unatoč teškom gospodarskom položaju organizatorima je uspjelo

očuvati broj posjetitelja s prethodnog sajma iz 2008. godine, tako da je na

ovom sajmu bilo malo više od 56 000 posjetitelja iz 86 zemalja, a pojačano

je bilo i međunarodno sudjelovanje, odnosno povećao se broj posjetitelja

koji su došli na sajam izvan Njemačke.

va i alata. EuroMold se posljednjim izdanjem dodatno potvrdio kao najvažniji događaj go-dine za područje aditivnih proizvodnih po-stupaka na europskoj razini.

Na EuroMold 2009 prvi je put nakon više od dvije godine došao 381 izlagač, a više od po-lovine tih izlagača stiglo je izvan Njemačke. Trećina svih novih izlagača bavi se alatničar-stvom, čime su osnažili alatničarsku jezgru EuroMolda.

Poljska je zemlja u kojoj stručnjaci vide izni-man potencijal za rast na području alatničar-stva. Stoga je organizator sajma EuroMold, tvrtka DEMAT GmbH, uspostavio dugoroč-nu suradnju s poljskim organizatorom sajma Targi Pomorskie (Poltools). U dvorani 9.0 predstavile su se poljske organizacije kao što je industrijski grozd Bydgoszcz, a organiziran je i poljski forum.

»Povećanje broja inozemnih posjetitelja iz struke, dobar prijam nove dvorane 11.0 i ve-liko zanimanje za posebne tematske blokove nadmašili su naša očekivanja«, zadovoljno je izjavio Dr.-Ing. Eberhard Döring, direktor saj-ma EuroMold 2009. EuroMold je, prema nje-govim riječima, više nego ikad prije apsolutni pokretač inovacija i porasta razvoja proizvo-da, a uspjelo mu je i učvrstiti položaj vodećega svjetskog sajma za tu industriju.

DEMAT GmbH prenosi koncepciju sajma i na neka druga rastuća međunarodna tržišta. U suradnji s frankfurtskim sajmom, tijekom rujna su već po treći put organizirali vrlo uspješan sajam AsiaMold u kineskom gradu Guangzhou. EuroMoldove paviljone postavit će na sajmu Die&Mould INDIA u Mumba-iju tijekom ožujka, a na moskovskom sajmu RosMould u lipnju. Novost je i organizacija sajma AmeriMold, koji će se u Cincinnatiju održati u svibnju ove godine u suradnji s tvrt-kom Gardner Publications.

Mnogi izlagači iz različitih industrija bili su zadovoljni uspostavljenim poslovnim kontak-tima i ugovorima potpisanima tijekom održa-vanja sajma EuroMold 2009.

E-proizvodnja za vsakogaEuroMold se dokazao kao najveća europ-ska burza ponude i potražnje na području brze proizvodnje prototipova i brze izrav-ne proizvodnje. U posebnom tematskom bloku „E-proizvodnja za svakoga“, koji je održan u sajamskoj dvorani 11.0, bile su predstavljene primjene izradbenih procesa. Posjetitelji su se mogli uvjeriti u učinkovi-tost visokoinovativnih postupaka koji će s vremenom znatno povećati raznovrsnost proizvoda u našem svakidašnjem životu. Poseban tematski blok, koji je organiziran u suradnji sa sveučilištima iz Coburga i

iz s

vije

taEuroMold 2009

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 24 29.3.2010 22:24:24

25Ožujak 10 IV

Off enbacha, prikazao je nova područja u kojima će se vjerojatno u budućnosti pri-mjenjivati novi postupci brze proizvodnje, kao i izradu proizvoda po mjeri za svaki-dašnju uporabu. Sveučilište iz Off enbacha prikazalo je izradu sjedala za bicikle i ruka-vica. Za izradu rukavica u prvom je koraku potrebno skenirati ruku i prikupiti podatke o mjerama prstiju, a ti se podaci u sljede-ćem koraku rabe pri postupku laserskog srašćivanja za izradu rukavica po mjeri. Rukavica i remenčić za zatezanje izrađeni su iz jednog dijela i u samo jednom koraku. Posebna konstrukcija štiti rukavicu od pre-komjernog rastezanja.

I pri izradi sjedala za bicikl prije svega je potrebno izmjeriti korisnika. Dobiveni CAD-podaci zatim se rabe kao temelj za proizvodni proces. Projekt je osmišljen kao svjež poticaj budućim procesima proizvod-nje proizvoda po mjeri.

Coburg-design-lab prikazao je različite mogućnosti za razvoj i izmjene 3D proi-zvoda u realnom vremenu. Među ostalim, prikazali su promjene oblika proizvoda s obzirom na krvni tlak i oblikovanje nakita po mjeri. Rezultati istraživanja iz Coburga pokazali su kako su novi proizvodni po-stupci već dostigli točku bez povratka u masovnoj individualizaciji proizvoda.

Automatizacija u alatničarstvuNovi tematski blok „Automatizacija u alat-ničarstvu“ na jedinstven je način prikazao interakciju konstrukcijskog odjela i radi-onice, sa svim najsuvremenijim postup-cima i opremom koji pripadaju toj branši. Prikazane su mogućnosti optimiranja koje povisuju učinkovitost i pridonose uštedi vremena. Proizvodna ćelija sastavljena od osam strojeva prikazala je potpuno auto-matiziran proizvodni proces i udruživanje različitih proizvodnih postupaka.

Na EuroMoldu 2009 prvi je put održan tematski blok namijenjen toplom oblikovanjuNa sajmu EuroMold 2009 prvi je put bio organiziran poseban tematski blok namije-njen materijalima, postupcima i opremi za toplo oblikovanje. Više inovativnih izlaga-ča pokrilo je područja kao što su toplinska obrada, materijali, alati, površinska obrada, prerada polimera i naknadna obrada, pa je u duhu EuroMoldova slogana »Od ideje preko konstrukcije do serijske proizvod-nje« prikazan cjeloviti proizvodni lanac.

Polimerni se pripremci tijekom toplog oblikovanja zagriju do temperature omek-šavanja, tako da se mogu rastezati i obliko-vati. Materijal se u konačni oblik proizvoda oblikuje s pomoću pretlaka, podtlaka ili mehaničkim djelovanjem dijela alata. Na-čela postupka rabe se i za masovnu proi-zvodnju, primjerice u industriji ambalaže, i pri proizvodnji manjih količina velikih proizvoda.

Zlatna nagrada EuroMold 2009 za inovativne kompozitne materi-jale tvrtke OxiMaTec GmbHDodjela nagrada na sajmu EuroMo-ld održana je 3. prosinca 2009. Tvrtka OxiMaTec GmbH iz njemačkoga gra-da Hochdorfa uspjela je, u konkurenciji mnogih vrhunskih tvrtki, osvojiti ocje-njivačko povjerenstvo svojim inovativ-nim kompozitnim materijalima koji se sastoje od keramike i polimera, a primje-njuju se u LED tehnici. Srebrnu nagradu dobio je Fraunhoferov institut za kemij-sku tehnologiju za valjak za utiskivanje s holografskom površinom, koji štiti od

piratizacije proizvoda na tržištu. Agie Charmilles Management Ltd. dobio je brončanu nagradu za prvi put prikazan petosni obradni centar s višefunkcional-nom laserskom glavom. Tvrtka OxiMa-Tec se EuroMoldovom nagradom kvalifi -cirala i među nominirane za 13. nagradu društva prerađivača polimera u kategoriji elektronički/optički proizvodi za auto-mobilsku industriju.

EuroMoldova nagrada dodjeljuje se svake godine inovativnim i futurističkim proi-zvodima i uslugama te ima značenje Osca-ra u aplikacijskom razvoju.

www.euromold.com

iz svijetaEuroMold 2009

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 25 29.3.2010 22:24:30

26 Ožujak 10 IV

Suvremeni razvoj proizvoda zahtijeva kon-stantna poboljšanja, ili uvođenjem novih inovativnih svojstava ili poboljšanjem već postojećih svojstava proizvoda. Pozornost se ne posvećuje samo tehničkim i ergonomskim svojstvima nego i privlačnom dizajnu kojim se postiže tako željena diferencijacija pro-izvoda. Na taj se način može postići proboj u najviši cjenovni razred i prepoznatljivost među kupcima najvišega cjenovnog razreda. Posljednje vrijedi i za bijelu tehniku, odnosno perilice rublja grupe Gorenje, koje su postigle zavidne ocjene jamstva kvalitete za tehničku izvedbu i dizajn (industrial design).

Tehničke usporedbe i napredak u industriji bijele tehnike prate se preko tzv. energetskih naljepnica, koje navode najvažnije tehničke specifi kacije o kvaliteti proizvoda i svrsta-vaju ga u odgovarajući razred kvalitete. Za perilice rublja karakteristično je da se osim primarnih funkcionalnih svojstava (npr. vrijeme pranja, kvaliteta pranja) navode i za kupca veoma bitna dopunska funkcio-nalna svojstva (npr. buka). Često se na pe-rilicama rublja kao konkurentna prednost navodi super tih način rada perilice rublja (tzv. super silent), a time se povećava povje-renje kupca i postiže razlog za kupnju.

Uvođenjem novih materijala i naprednih teh-nika regulacije, kao i sve prisutnijih dodatnih senzora (npr. pjenjenje, težina rublja, stupanj

Svrha i važnost mjerenja vibracija pri razvoju perilica rublja Suvremeni inovativni razvoj proizvoda, kao i postizanje željene kvalitete

vrlo je zahtjevan i kompleksan proces, što vrijedi i za razvoj perilice rublja.

Unatoč svojoj jednostavnosti po sastavu i načelu rada, perilice rublja sa sta-

jališta dinamike vrlo su kompleksan uređaj i upravo je to moguće vredno-

vati s pomoću vibracija. S tom je namjerom putem projekata iz strukturnih

fondova EU nadograđen u tvrtki Gorenje d.d. i proizvodni program perilica

rublja, odnosno moderniziran je Laboratorij za strukturnu dinamiku apara-

ta za potrebe razvoja dinamike perilica rublja. Laboratorij je sada potpuno

integriran u razvoj razvojnog tima perilica rublja.

Mr. Sc. Vasilije Vasić

prljavosti rublja) potrebno je pratiti tehničko-tehnološke novosti i poboljšati razvojno-istra-živačke procese u tvrtki. Stoga je i postavljen cilj modernizacije i nadogradnje dotadašnjeg Laboratorija za dinamiku perilica rublja u Laboratoriju za strukturnu dinamiku apara-ta, koji je uspješno izveden kao dio cjelovitog projekta za strukturne fondove grupe Gorenje d.d. Nadzor znanstvenoistraživačkog projekta kao projekta razvojno-tehnološke inovacije pripremio je Inovacijski centar (Mr. Sc. Vasili-je Vasić), a što je bilo u domeni razvoja i direk-tora razvoja gosp. Boštjana Pečnika, odnosno tehničkog tima za perilice rublja. Osnovna svrha rada je prikazati postignute rezultate projekta u skladu s izrađenom investicijskom dokumentacijom i zacrtanim ciljevima, kao i predstaviti viziju razvoja na spomenutom teh-ničko-tehnološkom području.

Optimiranje dinamike perilice rubljaOsnovna funkcija perilice rublja je postići učinkovito pranje u što kraćem vremenu, kao i uz što manju potrošnju vode, sredsta-va za pranje i energije (npr. toplina, elek-trična energija). Optimiranje rada perilica rublja znači optimiranje svih komponenata i osnovnih radnih ciklusa perilice rublja, odnosno dinamike perilice rublja.

Sa stajališta dinamike perilice rublja to znači optimiranje vibracija i buke osnov-

nih mehaničkih procesa perilice rublja – okretanje i distribucija (redistribucija rublja i vode u bubnju perilice), kao i ci-jeđenje rublja s centrifugom. Suvremene smjernice diktiraju malu potrošnju vode i pranje pri niskim temperaturama (mala potrošnja energije) ekološkim sredstvima za pranje (kemija) te pomoćni mehanič-ki rad pri višoj frekvenciji vrtnje bubnja perilice. To, inače, pridonosi boljem cije-đenju rublja i manjoj vlazi u rublju nakon pranja, ali kao posljedicu (negativnu) ima veća opterećenja (sile) na perilicu rublja i samim time vibracije.

Perilice rublja osamdesetih godina postiza-le su najvišu brzinu vrtnje bubnja od 800 okretaja u minuti, a danas se dostižu vrijed-nosti i do 2 000 okretaja u minuti. Budući da se centrifugalna sila povećava s kvadra-tom broja okretaja, može se zaključiti da su se s povećanjem broja okretaja povećale sile u perilici rublja za 6,25 puta.

Upravo je zbog toga potrebno posebnu pozornost posvetiti dinamici perilice ru-blja već pri samom koncipiranju perilice, kada se za postizanje racionalne proizvod-nje optimira broj komponenata i ugrađuju ekonomsko povoljniji materijali. Za proi-zvođača je zadaća to više komplicirana što se osim osnovnog tipa perilice rublja izra-đuje i velik broj varijanata istog modela

iz s

vije


IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 26 29.3.2010 22:24:38

27Ožujak 10 IV

a) Proizvodna linija perilice za rublje b) Ispitivanje na proizvodnoj traci

Slika 1: Perilice za rublje - proizvodnja, montaža i ispitivanje funkcije

(npr. postoje 3 osnovna tipa za 3 cjenovna razreda u 6 razina elektronike za upravlja-nje – to znači oko 336 varijanata perilica rublja) s različitim spektrom programa za pranje i zato različitom dinamikom perili-ce rublja.

i montažu, kao i popratno funkcionalno testiranje perilice rublja u proizvodnji pri-kazuje nam slika 1. Pregledan prikaz naj-važnijih komponenata perilice rublja dan je na donjoj shemi na primjeru perilice rublja i jedinice za pranje – kada za pranje s bubnjem, vibroizolacijom i pogonskim elementima (slika 2). Sa stajališta proizvod-nje i dinamike perilice rublja, kao i kasnije analize vibracija, sustav možemo podijeliti na sljedeće sklopove:• jedinica za pranje – bubanj, kada za

pranje, protuutezi• pogonska jedinica – elektromotor s re-

menom i koloturom • vibroizolacija – amortizeri, opruge i

mijeh• regulacijska elektronika

a) Perilica za rublje b) Jedinica za pranje s vibroizolacijom

Slika 2: Tipična perilica za rublje i jedinica za pranje

• crpka s hidrostatom i • sustav za doziranje.

Zahtjev za postizanje optimalne dinamičke stabilnosti perilice rublja otežava činjenica da se rublje i voda raspoređuju po bubnju nedeterministički i neponovljivo. Zato se pranje može smatrati nedeterminističkim i neponovljivim procesom.

Analiza perilica rublja u grupi Gorenje d.d. bila je predmet većeg proja razvojnih i istraživačkih projekata koji su proučavali dinamiku perilice rublje i vibracije, kao i učinkovitost pranja. To je bila dobra pola-zišna točka za pripremu investicijskog na-crta za dinamiku perilica rublja i mjerenje vibracija.

Mjerenje vibracija i njihovo vre-dnovanjePočetkom 2007. godine u proizvodnom programu perilica rublja (slov. PPA – Pral-no Pomivalni Aparati) Laboratorij za dina-miku, koji je bio namijenjen za mjerenje

vibracija i optimiranje dinamike perilice rublja, moderniziran je suvremenom mjer-nom opremom i preimenovan u Laboratorij za strukturnu dinamiku aparata (LSDA)[1].

Polazni zahtjevi pri uvođenju suvremene mjerne opreme za mjerenje vibracija i op-timiranje dinamike perilica rublja bili su sljedeći:• standardni mjerni protokol za mjerenje

vibracija• ponovljivost pokusa i mogućnost pro-

izvoljne i automatizirane regulacije okretaja pogonskog motora

• određivanje utjecaja pojedinih kompo-nenata na stabilnost perilice rublja

• optimiranje vibroizolacije s neposred-nim praćenjem sila na oprugama i amortizerima

• mogućnost regulacije perilice rublja na osnovi vlastitog programa pranja (pro-cesa regulacije okretaja pogonskog mo-tora i opterećenja bubnja)

• istodobno praćenje trenutačne, kao i ukupne potrošnje električne energije, vode i temperature vode tijekom proce-sa pranja.

Na osnovi razvojnih potreba određena su dva mjerna mjesta koja omogućuju uspo-redna funkcionalna mjerenja s kućištem perilice rublja u jedinici za pranje i bez nje-ga. Tako su se pred razvojnim inženjerima otvorile brojne mogućnosti, primjerice:• određivanje optimalnog programa pra-

nja s profi lom okretaja bubnja s pomo-ću regulacijske elektronike

• neposredna provjera tehničko-tehno-loškog rješenja realnim pokusom


IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 27 29.3.2010 22:24:42

28 Ožujak 10 IV

• pouzdanost i racionalizacija razvojnog rada pri određivanju odgovarajuće komponente

• mogućnost usporedbe eksperimental-nih rezultata s rezultatima simulacija (MKE).

Primjer komandne maske za mjerenje i analizu vibracija prikazuju shema na slici 2 [2]. Akvizicija i analiza rezultata mjere-nja s 3-osnim akcelerometrom provode se u programskom okružju NI LabView s programskim alatom Sound and vibration toolkit. Navedeno okružje pokazalo se vrlo učinkovitim za korisnika jer mu pruža na vrlo jednostavan način sve mogućnosti pri-lagodbe akvizicije i analize rezultata mjere-nja u skladu s potrebama. To znači analizu stacionarnih pojava (npr. FFT) i prijelaznih pojava (npr. SFTF, Wavelet transforma-tions), ali i mogućnost istodobnoga vre-mensko-frekventnog profi la (tzv. waterfall display).

Analiza nije ograničena samo na vrednova-nje vibracija (npr. vrednovanje amplituda i frekvencija ubrzanja, RMS, energije spek-tra) i dinamiku rada perilice rublja nego i na sve izmjerene termo-mehaničke veličine. Dobiveni rezultati mjerenja mogu se potpu-no automatizirano obraditi u konačan oblik izvještaja, čime se povisuje pouzdanost i skraćuje vrijeme izvođenje svih mjerenja.

Zaključak i komentarProjekt modernizacije Laboratorija za dinamiku, a sada Laboratorija za struk-turnu dinamiku aparata, bio je samo dio cjelovitog projekta grupe Gorenje d.d. na području razvoja nove generacije polimer-nih kada, odnosno tehnologije polimernih materijala i pripadnih tehnologija u sklo-pu EU projekta za strukturne fondove. Istodobno je osnovan i Laboratorij za me-haniku polimera i kompozita, koji su ne-posredno povezani s mjerenjem vibracija i optimiranjem dinamike perilice rublja. Za polimerne materijale vrijede potpuno drukčiji pristupi konstruiranju i zato je potpuno drukčiji postupak provjere pouz-danosti i životnog vijeka.

Svakako je pristup jednak za svaku kompo-nentu, a nužno je parametarsko vrednova-

a) Sučelje za provedbu mjerenja vibracija

b) Sučelje za analizu rezultata mjerenja vibracija

Slika 3: Obrasci sučelja za provedbu mjerenja i analiza vibracija

nje dinamike perilice rublja. Specifi čnost projekta bila je i u tome što su u doticaj s najmodernijom opremom i znanstvenim spoznajama došli i mladi inženjeri, koji će ubuduće imati više mogućnosti razvijati svoja aplikativna znanja s namjerom pove-ćanja dodatne vrijednosti proizvoda – peri-lica rublja. Ulaganje u razvojno-istraživački

sustav znači dugoročan poticaj i platformu za primjenu novih znanstvenih spoznaja u industriji i razmjenu znanja između indu-strije i akademske sfere.

Literatura[1] Vasić, V., Emri, I., Kuselj, B., Dimitri-

evski, I. et al.: Povečanje konkurenčne sposobnosti izdelkov na osnovi mul-tifunkcionalnih polimernih materia-lov: javni razpis za pridobitev sredstev Evropskega sklada za regionalni razvoj: ukrep 1.1: spodbujanje razvoja inovacij-skega okolja – za neposredne spodbude za skupne RR projekte v letih 2006 in 2007. Savatech d.o.o., Kranj, 2006.

[2] Vasić, V.: Poročilo o izmerjenih vibra-cijah na pralni grupi in pralnem stroju – SLIM. Gorenje, 2007.

Mr. Sc. Vasilije Vasić, Gorenje, d.d.

iz s

vije


Intelektualno vlasništvo: od 135.763 zaštićenih prava samo 2% su patentiNa kraju 2009. u Hrvatskoj je bilo 135.763 zaštićena prava pri čemu prevladavaju žigovi sa 95 posto, a samo dva posto su patenti. Statistika je porazna: stranci prevladavaju sa 69 po-sto u zaštiti putem žigova, 93 posto putem patenata i 73 posto putem industrijskog dizajna. Prema broju prijavljenih patenata, Hrvatska je na predzadnjem mjestu u Europi, (zadnja je Rumunjska), zbog čega je nužno poboljšati odnos prema inovacijama te pojačali zaštitu intelektualnog vlasništva, izjavila je Ljiljana Kuterovac iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo na konferenciji ‘Intelektiv’. Iz tog razloga, Državni ured za intelektualno vlasniš-tvo uputiti će Vladi prijedlog izmjena strategije razvoja intelektualnog vlasništava.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 28 29.3.2010 22:24:51

29Ožujak 10 IV

EKSTRUDIRANJE - TLA NO LIJEVANJE - LJEVAONICE - VALJANJE - OBRADA POVRŠINA - STROJNA OBRADA - ZAVARIVANJE - RECIKLIRANJE

metef-foundeq14.-17. travanj 2010.Sajamski centar Garda, Montichiari, Brescia, Italija Sajam za metaloprera iva ku industriju br. 1 u svijetu

5. MEÐUNARODNISAJAM OPREMA ZA

LIJEVANJE

8. MEÐUNARODNISAJAM TEHNOLOGIJAPRERADE ALUMINIJA

adn

ord

.it

Dva doga aja – jedan velikime unarodni susret skontinuiranim rastom:jedinstvena prilika zaupoznavanje i poslovnu suradnju.

www.metef.comOrganizator: Edimet Spa, via Brescia, 117 - 25018 Montichiari (BS) Italija - Tel. +39 030 9981045 - Faks +39 030 9981055 - [email protected]

Podupiratelji:ADACI - AIB - AIFM - AIM - AITAL - AMAFOND - ASSOFONDASSOMET - CEMAFON - CIAL - EAA - ESTAL - FACEFEDERFINITURA - IIS - OEA - QUALITAL - UNCSAAL

CCIAA - Gospodarska komora Brescia

Provincia di Brescia - Pokrajina Brescia – Lokalni odbor za proizvodnju, zapošljavanje, privredu i stru no obrazovanje

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 29 29.3.2010 22:24:57

30 Ožujak 10 IV

Alati za obradu deformiranjem, kao i alati za obradu odvajanjem čestica izloženi su velikim mehaničkim opterećenjima i jakom trošenju, posebno na reznim oštricama i radnim plohama. Stoga je kaljenje, cijelog volumena ili samo površinskog sloja, nužna toplinska obrada koja osigurava eksploata-cijska svojstva alata. Od postupaka povr-šinskoga kaljenja mala i srednja poduzeća uobičajeno primjenjuju kaljenje plameni-kom ili indukcijsko kaljenje, s obzirom na to da do sada nije bilo alternativnih postu-paka s prijenosnim uređajem za kaljenje. U posljednjih nekoliko godina za povišenje otpornosti na trošenje za vrlo opterećene površine alata uspješnim se pokazao postu-pak kaljenja laserskim snopom. Pri tom se postupku obrađivana površina kratkotrajno izlaže djelovanju laserskog snopa visoke gustoće snage, koji zakaljuje samo tanki površinski sloj, dok jezgra obratka osta-je toplinski nepromijenjena. Zbog strogo lokaliziranog unosa topline kaljenje laser-skim snopom izaziva vrlo male ili praktički zanemarive deformacije, a znatno produ-ljuje trajnost alata. Ograničenje u primjeni dosadašnjih postupaka kaljenja laserskim snopom bila je relativno visoka cijena ure-đaja i potreba povezivanja lasera s nume-rički upravljanim (CNC) koordinatnim stolovima ili robotima, što zahtijeva visoko kvalifi cirane i obučene poslužitelje i pri-premu postupka CNC-programiranjem ili učenjem robota. Takva stacionarna oprema stoga ima ograničeno područje primjene, posebno pri obradi velikih površina, koje se mogu površinski zakaliti s teškoćama pri-mjenom višekratnog pozicioniranja. Kada bismo imali na raspolaganju fl eksibilan i o lokaciji neovisan sustav za površinsko ka-ljenje laserskim snopom, bitno bi se pojed-nostavnila obrada velikih, teških i robusnih alata. U hannoverskom laserskom centru (Laser Zentrum Hannover e.V., www.lzh.de)

Mobilno kaljenje laserskim snopom – od zamisli do realizacije Za mnoga mala poduzeća površinsko kaljenje plamenikom bilo je do sada

jedina gospodarski isplativa metoda zaštite alata od trošenja. Kao odgovor

na dugogodišnje želje korisnika, na tržištu će se pojaviti postupak mobil-

noga površinskog kaljenja laserskim snopom, koji iskorištava prednosti la-

serskoga kaljenja bez obuhvatne stacionarne opreme. Ručno navođenim

uređajem bit će moguće postići traženu površinsku tvrdoću alata, posebice

na teško dostupnim mjestima.

kao zametak tog sustava razvili su pokusni ručni uređaj.

Laser koji može zakaliti velike površine alataU industriji su se za površinsko kaljenje uvri-ježila četiri postupka: kaljenje plamenikom, indukcijsko kaljenje, kaljenje elektronskim snopom i kaljenje laserskim snopom [1,2].

Kod kaljenja laserskim snopom površina obratka izložena djelovanju snopa apsor-bira energiju snopa, vrlo se brzo zagrijava do temperature austenitizacije i samozaka-ljuje odvođenjem topline u hladniju jezgru. Nastala mikrostruktura, položaj zakaljene zone s obzirom na laserski snop i shema posmaka snopa prikazani su na slici 2. U skladu s raspodjelom gustoće snage u la-serskom snopu i provođenjem topline u

samokaljenom sloju obratka postići će se i određeni oblik zakaljene zone. U prika-zanom primjeru najveća gustoća snage u laserskom snopu bila je na sredini kaljenog sloja, pa je tu i najveća dubina kaljenja.

Za obradu materijala primjenjuje se neko-liko vrsta lasera. Za postupke površinskoga kaljenja uobičajeni su CO2 laseri i Nd:YAG laseri. U posljednje vrijeme pridružili su im se diodni laseri visoke snage i laseri sa sta-klenim vlaknima.

Slabost sustava koji se obično koriste, a koji upotrebljavaju cilindričnu leću za obli-kovanje radne točke je u nehomogenom rasporedu energije po obrađenoj površini. Cilindrična leća u središtu ima veći intenzi-tet nego na rubu. Energiju laserskog snopa moguće je skenerom raspodijeliti po povr-

Dipl. ing. Peter Kallageprof. dr. Heinz Haferkampdipl. ing. Bernd Blockdipl. ing. Christian Hennigsdr. ing. habil. Andreas Ostendorf

Slika 1. Poslovna zamisao: alate za obradu deformiranjem kalioci bi mogli uskoro površinski kaliti ručnim laserskim uređajima

iz s

vije


IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 30 29.3.2010 22:24:58

31Ožujak 10 IV

šini koja se obrađuje tako da postignemo ravnomjerno zagrijavanje po širini traga. Za to je već dovoljna i frekvencija skeniranja od približno 50 Hz. Namještanjem amplitude skenera moguće je mijenjati širinu traga ka-ljenja. Ručni uređaj konstruiran je za najve-ću moguću brzinu obrade od 500 mm/min. Optičke komponente mogu usmjeriti laser-ski snop snage 4 kW. Upotrijebljen je i laser čvrstog stanja, čiji je snop moguće voditi svjetlovodnim vlaknima uz vidljivu točku

upada laserskog snopa. Operater pri tome može promatrati križ snopova sa strane ili na ekranu na gornjoj strani kućišta.

Kompaktni uređaj obrađuje uske utore i male radijuse zakrivljenosti Uz rezultate kaljenja od ključne je važnosti i sama sigurnost rada uređaja. Kako laserski snop ne bi mogao izići iz kućišta, predviđe-no je više sigurnosnih mehanizama. Snop se ne može aktivirati sve dok ručni uređaj

nije u fi zičkom kontaktu s površinom koja se obrađuje. Uređaj također mora biti u unaprijed defi niranom nultom položaju s obzirom na površinu koja će se obrađivati. Za pokretanje procesa operater mora pri-tisnuti dva gumba. Termoelementi nadziru temperaturno osjetljive sastavne dijelove ručnog uređaja i prekidaju proces ako se pojavi opasnost od oštećenja komponenata. Unutrašnjost kućišta nadzire se s obzirom na rasipanje laserskog snopa. Vodilica ASI nadzire signale senzora te također upravlja svim radnim sredstvima kao što su voda za hlađenje i procesni plinovi.

Za ispitivanje ručnog uređaja mogu se ko-ristiti ispitni alati (izrađeni od željeznog lijeva GGG-70L) s izabranim rubovima na

Slika 2. Načelo djelovanja: mikrostruktura laserski zakaljenog sloja i njegov oblik s obzirom na laser-ski snop (lijevo); usmjeravanje snopa i poprečni presjek zakaljenog sloja (desno ispod i desno gore)

Slika 3. Otvrdnjavanje ruba: brušeni rub tra-ga kaljenja na ispitnom uzorku od željeznog lijeva GGG-70 koji se često upotrebljava kod alata za obradu deformiranjem


IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 31 29.3.2010 22:25:02

32 Ožujak 10 IV

koje se može postaviti ručni uređaj. Testo-vi te kaljenje bili su obavljeni na ispitnim uzorcima od istoga željeznog lijeva. Na sli-ci 3 jasno se može prepoznati obrađeni rub na testnom uzorku. Dubinu kaljenja, koja je bila izmjerena na sredini traga, moguće je očitati na krivulji na slici 4. Može se vidjeti da se tvrdoća u usporedbi s tvrdoćom jezgre gotovo udvostručila. Upotrijebljen je laser izlazne snage snopa približno 800 W. Brzina obrade može se povećati upotrebom snažni-jeg lasera. Kompaktna konstrukcija uređaja omogućuje obradu teško dostupnih mjesta, uskih utora i zaobljenja malih radijusa.

Inovativni sustav za ručno vođeno lasersko kaljenje pruža mogućnost prelaska s ispitano-ga i uobičajenoga automatiziranoga lasersko-ga kaljenja na mobilno područje, što je prije svega važno za mala i srednja poduzeća.

Slika 6. Zakaljena traka na alatu za obradu deformiranjem od željeznog lijeva GGG-70, dobivena ispitivanim uređajem za ručno kalje-nje laserskim snopom

Iznimne gospodar-ske prednosti U posljednjih nekoliko godina može se opaziti brz razvoj industrijski primjenjivih lasera. Na jednoj strani industrijski su laserski sve praktičniji izvori koji mogu podni-jeti sve veća opterećenja, dok se na drugoj strani

zbog sve bolje energetske iskoristivosti smanjuju zahtjevi za priključnom sna-gom i kapacitetom rashladnog sustava. Trend ide u smjeru kompaktnih laserskih izvora kao što su diodni laseri i laseri sa staklenim vlaknima snage veće od 1 kW i razmjerno malih dimenzija (1 m x 1 m x 2 m). Može se predvidjeti da će se s po-većanom upotrebom tih laserskih izvora smanjiti i dalje visoki investicijski troš-kovi i troškovi održavanja. Mala i sred-nje velika poduzeća na taj će način do-biti mogućnost da svoje alate za obradu deformacijom ili rezanjem prilagode za-htjevima tržišta primjenom površinskoga kaljenja alata mobilnim laserskim susta-vima. Zaslugom fl eksibilne i točno ruč-no vođene obrade otpadaju vremensko i radno intenzivni postupci učenja robota i prilagođavanja CAD modela. Također će se smanjiti potreba za vremenski zahtjev-nim pozicioniranjem i prilagođavanjem stacionarnoga laserskog sustava za svaki alat posebno.

Laserski izvori koji se mogu unajmiti osiguravaju iskorištenje kapaciteta Većina laserskih sustava na tržištu primjere-na je za mobilno korištenje pa za uspješno plasiranje mobilnoga laserskoga kaljenja nema nikakvih ograničenja. Tako će biti mo-guće ponuditi i usluge obrade dijelova kod same stranke, dakle neposredno uzimanje dijelova s linije i površinsko kaljenje na sa-mome mjestu upotrebe. Na taj način izostaju troškovi programiranja i prilagođavanja, a vrijeme u kojem stroj ne radi je minimalno. Sustavi će pri tome moći nesmetano nasta-viti rad kao i obično, a izostat će i troškovi transporta od centralnih do vanjskih kalio-nica. Jednako tako, više neće biti potrebno prilagođavanje drugih strojeva za obradu koji se koriste za optimizaciju alata.

Troškovi za industrijski ručni sustav za laser-sko kaljenje trenutačno se procjenjuju na oko 60 000 eura. Diodni laseri sa staklenim vla-knima trenutačno znače investiciju od oko 100 000 eura. Kupnja takva ručnog sustava bila bi ekonomski isplativa ako bi se laserski izvor mogao unajmiti na nekoliko dana ili tjedana. Tako bi se također moglo osigurati i potrebno iskorištenje kapaciteta.

Dipl. ing. Peter Kallage, prof. dr. Heinz Ha-ferkamp, dipl. ing. Bernd Block, dipl. ing. Christian Hennigs, dr. ing. habil. Andreas Ostendorf, Laser Zentrum Hannover,www.lzh.de

Literatura[1] Bergmann, W.: Werkstofft echnik 1,

Grundlagen. Leipzig: Fachbuchverlag Leipzig 2003.

[2] Beitz, W. in K.-H. Küttner: Dubbel, Taschenbuch für den Maschinenbau. Berlin: Springer Verlag 1990.

[3] Müller, K.: Werkstoffk undliche Quali-fi zierung des Randschichthärtens mit Laserstrahlung. München: Herbert Utz Verlag 1999.

tragSlika 4. Dvostruka postojanost: dijagram tijeka tvrdoće okomito na površinu ispitnog uzorka od željeznog lijeva GGG-70

Slika 5: Uvjerljivo: mobilno lasersko kaljenje alata za preoblikovanje u praksi

iz s

vije


IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 32 29.3.2010 22:25:10

33Ožujak 10 IV

Strojevi i oprema

za obradu limova,

cijevi, rezanje, za

žicu te za

strukturnu obradu

metala. Kalupi.

Zavarivanje.

Toplinske obrade.

Površinska

obrada i završna

obrada.

TRŽIŠTE VRIJEDNO 1.500 MILIJUNA EURAItalija je vodeći europski potrošač (i drugi u svijetu) strojeva za oblikovanje metala te domaćin izložbe LAMIERA - jednog od najpriznatijih međunarodnih sajmova s tog područja. Petnaesto izdanje sajma održati će se 12. do 15. svibnja 2010. u bolonjskom izložbenom centru Bologna Exhibition Centre. Događaj kojeg promovira UCIMU-SISTEMI PER PRODURRE fokusirati će pozornost operatera iz industrije čitavog svijeta na izlagače tijekom održavanja sajma, čime on postaje ključan događajza definiranje novih i više obećavajućih tehničko-komercijalnih odnosa. U 2008. godini sajam LAMIERA je posjetilo 24.370 posjetitelja, od čega je 7 % doputovalo u Bolonju iz 67 zemalja svijeta, koji su dolazili iz domena: proizvodnje strojeva (28,4 %), metalnih konstrukcija (24,9 %) i automobilska industrija (12,2 %). Ta su područjaprepoznata kao najperspektivnijima ispred područja kao što su industrija kućanskihuređaja (6,4 %), opće strojarstvo (3,7 %) i zrakoplovna industrija (2,6 %).Protagonisti sajma LAMIERA u 2008. godini bili su 565 izlagača na izložbenom prostoru od 27.632 metra kvadratna.

KAKO SUDJELOVATI NA IZLOŽBITroškovi sudjelovanja na petnaestoj izložbi u Bolonji, do sada prepoznatoj kao kvalificiranoj izložbi s područja obrade metala su sljedeći: € 220,00 prijavna naknada; € 185,00/po kvadratnom metru do 100 metara kvadratnih; € 170,00 za svaki kvadratni metar između 101 i 200 kvadrata; € 150,00 za svaki kvadratni metar preko 201 kvadrata; doplata 10% ograđen sa dvije strane (kutna pozicija), dostupan sa dvije strane; doplata 15% ograđen sa jedne strane, dostupan sa tri strane; doplata 20% štand nije ograđen (centralna pozicija), znači dostupan je sa sve četiri strane;€ 5,00/metru kvadratnom za dodatne usluge (čišćenje izložbenog prostora, uređaji za gašenje požara prema zakonskim regulativama, instalacija električne energije snage do 6kW); € 150,00 za svaku predstavljenu tvrtku za koju su izloženi proizvodi navedeni u službenom katalogu na izložbi. Obrasce prijavnice (raspoloživi preko internetske stranice www.lamiera.net ili pozivom u CEU-CENTRO ESPOSIZIONI UCIMU na broj +39 0226 255 230/861) potrebno je poslati organizatorima do 30. studenog 2009. Postavljanje izložbenih prostora započeti će u ožujku 2010., o čemuće svi izlagači biti promptno obaviješteni.

OFFICIAL MAGAZINE OF THE EXHIBITION

OrganizatorCEU-CENTRO ESPOSIZIONI UCIMU SPA

U suradnji sSenaf srl, via Eritrea 21/A20157 Milano MI (Italy)tel. +39 02 332 03 91telefax +39 02 39 00 52 89

Za informacijeLAMIERA c/o CEU-CENTRO ESPOSIZIONI UCIMU SPAviale Fulvio Testi 128 - 20092 Cinisello Balsamo MI (Italy)tel. +39 02 26 255 230/861 - telefax +39 02 26 255 [email protected]

edition

Izlaz s

autoceste

BOLOGNA FIERA

(autocesta broj A14) služi

putnicima iz smjera Ancone,

Firence i Milana za izravni pristup

Sjevernom ulazu, putnicima iz

Padove preporuča se silazak s

autoceste na broju 8 na prstenu

za dolazak na ulaz Michelino.

Bypass

Bypass

City center

Tollgate

Connection from and to

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 33 29.3.2010 22:25:22

34 Ožujak 10 IV

novo

sti

34

Tiskanje kartica za zahtjevnije korisnikePisači tipa Zebra ZXP serije 8 spadaju u moćnije dvostrane pi-sače kartica. Brzina tiskanja iznosi visokih 190 kartica na sat (jednostrani ispis) ili 170 kartica na sat ispisanih dvostrano. Novi algoritmi i nova tehnologija s ponavljanjem (retransfer) su doprinijeli tome da je visoka brzina tiskanja popraćena s vi-sokom kvalitetom izrađenih kartica, čiji jasan prikaz živih boja dostiže nivo digitalnih fotografi ja. Tehnologija retransfer oblik kartice, najprije preslika na fi lm, a zatim se ta slika dvostrano tiska na aktivnu površinu kartice. Rezultat su visokokvalitetne kartice s otiskom usporedivim s karticama izrađenim tehnikom off set. Zbog toga je retransfer tehnologija koja se preporučuje za tiskanje na kartice s ugrađenim komponentama, kao što su integrirani sklop (mikročip) ili antena, jer omogućavaju tiska-nje kako na ravnim tako i na neravnim površinama.

ZXP je namjenjen za tiskanje velikih serija kartica s izraženim sigurnosnim zahtjevima (omogućava i UV-zaštitu). Široka pa-leta priključaka za ZXP unapređuje sistem u uređaj koji ujedi-njuje procese tiskanja, kodiranja i plastifi ciranja u jedan jedini korak. Rukovanje s pisačem je jednostavno kao i njegova inte-gracija u brojne poslovno-informacijske sustave (Zmotif). Pi-sači tipa Zebra su također poznati po višegodišnjem djelovanju bez kvarova pa stoga i ne čudi da ZXP ima doživotnu garanciju termalne glave.

www.leoss.si

Virtualna tvornica skraćuje vrijeme stavljanja tvornice u pogon i unapređuje kvalitetu

Sve složeniji proizvodni sustavi kao i sve kraći intervali djelovanja proizvodnih pogona rezultiraju u potrebi za novim metodama i alatima tijekom proizvodnog ciklusa. Programsko rješenje za simulaciju pogona ili virtualni pogon, tvrtka Tecnomatix Process Simulate Commissionig, predstavlja dio cjelovite ponude pro-gramskih rješenja za simuliranje djelovanja tvornice (pogonâ). Virtualni pogon se dokazao u BMW-ovoj tvornici u Sjevernoj Karolini, gdje se proizvode au-tomobili BMW X5 in Z4. Simensova skupina za au-tomatizaciju i programsku tehniku je imala zadatak postaviti cjelovito mehatroničko rješenje postavljanja pogonskog dijela s okvirom vozila (šasija), što je zahti-jevalo posebno zahtjevno upravljanje. Obično je takve sustave bilo moguće testirati tek kada bi cijela tvornica bila izgrađena i oprema stavljena u pogon. U spomenu-tom susatvu je bilo moguće s programskom opremom za virtualni pogon isprobati proizvodne upravljačke al-goritme prije nego što je tvornica dobila krov. Osnova za takav pristup je bio 3-D model procesa i opreme koji je bio unešen u Tecnomatixov program za virtualni po-gon.U njemu se nalazi programer upravljačkih jedinica PLK, čija je funkcija pokretanje, simulirao pokretanje i djelovanje sustava. Rad u digitalnom, odnosno vir-tualnom okruženju je omogućio optimizaciju procesa upravljačkih programâ kao i korisničkih sučeljâ. Testi-ranje različitih proizvodnih scenarija je ranije bilo mo-guće tek u fazi pokusnog rada i stavljanja u pogon.

www.tecnomatix.com

Viličasti senzor WEM s automatskom aktivacijomSerijom viličastih senzora WFM tvrtka SICK širi svoj proizvodni program za svakodnevnu upotrebu. Automatska aktivacija senzora poznata i u svojoj anglosaksonskoj inačici kao plug & play omogućava brzu ugradnju i jednostavno aktiviranje. Tijekom djelovanja senzor daje povratnu informaciju sa žutim signalom koji je vidljiv iz svih smjerova, a koji također daje informaciju o jakosti signala.

Na taj način se može detektirati stanje izlaza što pomaže korisniku tije-kom upotrebe. Viličasti senzor s odašiljačem u jednom i prijamnikom u drugom stupu vilice i jasno vidljivim svjetlosnim signalom je jed-nostavan za priključivanje što omogućava brzu i jednostavnu upotre-bu. Veliki broj različitih dimenzija kao i robustno aluminijsko kućište omogućavaju fl eksibilnost i prikladnost za veliki broj različitih aplika-cija. Dostupno je pet inačica sa širinom vilica od 30 mm do 180 mm i dubinom od 40 mm do 120 mm. Priključivanje je moguće s kabelom ili konektorom. Nova generacija viličastih senzora je prikladna za detekti-ranje dijelova tijekom proizvodnog procesa, provjeravanje prisutnosti tijekom punjenja staklenki ili za upotrebe u unutarnjoj logistici.

www.sick.si

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 34 29.3.2010 22:25:29

35Ožujak 10 IV

Nova generacija robotskih upravljačkih jedinica MOTOMAN-DX100S pomoću patentirane tehnike upravljanja s više robota istodob-no, nova generacija robotskih upravljačkih jedinica DX-100 tvrtke MOTOMAN omogućuje izvođenje višestrukih zadataka uključivo s upravljanjem osam industrijskih robota (72 osi) te upravljanjem različitim ulaznim i izlaznim uređajima i komuni-kacijskim protokolima.

Energijski štedljive upravljačke jedinice DK100 odlikuju se br-žim procesiranjem, suvremenim vođenjem robotske ruke za bolju interpolaciju, ugrađenim susta-vom ugibanja preprekama i bržim odzi-vom ulazno-izlaznih jedinica. Proširena svojstva vođenja iskorištavaju prednosti Yaskawine pogonske tehnike Sigma V za optimiranje ubrzavanja i skraćenje vremena radnog ciklusa. Za najbolje iskorištavanje rad-nog prostora, priključci su izvedeni kroz zadnju stranicu upravljačkog ormara. DX100 štedi snagu tijekom praznog hoda, odnosno tijekom vremena čekanja robota, što može uštediti do 25 posto energije.

DX100 s pomoću robusne PC-arhitekture rabi ručno upravljivu jedinicu male teži-ne sa sučeljem u boji, osjetljivim na dodir te operacijskim sustavom Windows CE. Priručno kućište za memorijsku karticu i USB-port olakšavaju izradu sigurnosnih kopija. Sve upravljive funkcije za operatora nalaze se na prijenosnoj upravljivoj jedinici, što omogućuje da ormar upravljačke jedinice može biti udaljen.

www.motoman.si

novosti

35

Nova, cjenovno pristupačna, elektro-mehanička servotiskajuća jedinica

Nova, cjenovno pristupačna, elektromehanička servoti-skajuća jedinica NCFB tipa 2160A tvrtke Kistler je nami-jenjena automatizaciji utiski-vanja s nadzorom sile i poma-ka. Razvijena je za uobičajene procese spajanja utiskivanjem i sa ciljem proširenja dosadaš-

nje ponude. Za ovu jedinicu je karakterističan vrlo povoljan omjer cijene i perfor-mansi. Piezoelektrični senzor sile koji je ugrađen u kućište omogućava precizno mjerenje sile i odabir jednog od dva mjerna područja, 50 ili 25 kN. Vrlo udaljene dočke, tijekom rada, moguće je dosegnuti s 400 milimetarskim hodom, kao što je to slučaj kod utiskivanja ležaja u školjkasto kućište mjenjača. Brzina do 150 mm/s omogućava brz povratni pokret. Apsolutni enkoder, koji spada u standardnu opremu Kistlerovih NC-modula riješava problem određivanja referentne točke. Jedinica NC Compact Firmware (2159A), koja je ugrađena u servoupravljačku jedinicu omogućava cjenovno pristupačno priključivanje na korisnički upravljač-ki sustav, te je vrlo pogodna za jednostavno određivanje sile i pomaka tijekom klasičnog utiskivanja. Na taj način nije potrebno imati vanjsku jedinicu za pro-gramiranje. Veliki prozori koji se koriste za analizu, omogućavaju određivanje krivulje sile u ovisnosti o pomaku za praktično svaku aplikaciju.

www.kistler.com

Novost na tržištu industrijskih robotaNovost na sajmu IFAM je bio napre-dan, cjenovno dostupan i djelotvoran šestoosni industrijki robot UR-6-85-5-A. Njegove odlike su, u prvom redu širok radni prostor kao i velika nosivost popraćena jednostavnim grafi čkim sučeljem za programiranje uključujući i zaslon osjetljiv na dodir. Posebna konstrukcija, uključujući di-jelove (zglobove) sa 720� stupanjskim okretom omogućava veliku slobodu tijekom rada kao i doseg svake točke u polumjeru od 850 mm. Najveća brzi-na okretanja unutar zgloba iznosi 180 stupnjeva u sekundi, a ponovljivost pokreta uz maksimalno opterećenje iznosi 0,1 mm. Masa robotske ruke iznosi samo 18 kg, što otvara vrata širo-kom rasponu primjena. Usprkos maloj masi, robot ima nosivost od 5 kilogra-ma. Robota odlikuje niska potrošnja energije (nazivna snaga je približno 200 W) kao niska razina buke tijekom djelovanja. Kao i robotska ruka, tako je i upravljački dio, odnosno regulacija robota izuzetno kompaktna.

Robot je prikladan za rad u okruženju s čovjekom zato jer se u trenutku kon-takta zaustavlja, apsolutni enkoderi mu omogućavaju nesmetan nastavak rada. Programira se i jednostavno grafi čki što znači da je programiranje prilagođeno i korisnicima s malo pro-gramerskog iskustva. Kristian Kassow je prije razvoja na opisanom robotu ra-dio u prehrambenoj industriji, Esben Østergaard i Kasper Støy su radili na projektu u okviru doktorskog studija o tržištu robota. Iskustvo i zaključci su ih doveli do pokretanja vlastite tvrtke Universal Robots čiji je cilj robotsku tehnologiju učiniti dostupnom svako-me kome je ona potrebna.

www.universal-robots.com

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 35 29.3.2010 22:25:34

36 Ožujak 10 IV

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

40

Avtomatizacija i robotizacija

Industrijski i namjenski roboti u brojevima

Organizacija za robo-

tiku IFR (International

Federation of Robotics),

koja djeluje pod okriljem

odbora za robotiku i au-

tomatizaciju pri Njemač-

kom savezu proizvođača

strojeva i uređaja VDMA,

svake godine podnosi

izvješće o stanju i smjer-

nicama razvoja robotike

u svijetu. U listopadu je

bilo predstavljeno izvje-

šće o razvoju robotike u

svijetu za 2009 godinu,

u kojem su, između

ostalog, prikupljeni i

analizirani podaci o pro-

daji i stanju na području

upotrebe industrijskih i

servisnih (namjenskih)

robota za godinu 2008,

kao i predviđanja za

budućnost. Zanimljivi su

također rezultati analize

primjene industrijskih

robota za područje

Slovenije, koje svake

godine prilažemo u

časopisu IRT 3000.

Dr. Tomaž Perme

Prodaja ostaje na prošlogodišnjoj raziniProdaja industrijskih robota, u svjetskom mjerilu stagnira, odnosno prodaja 2008. go-dine je bila jednaka kao i godinu prije i izno-sila je 113.300 prodanih robota. Rekordnoj prodaji u prvoj polovici 2008 je uslijedio re-kordni pad prodaje, posebno u posljednjem kvartalu. Usprkos tome je zabilježen 6-po-stotni pad prodaje na godišnjoj razini u us-poredbi s rekordnom 2005 godinom.

Za još uvijek visoku prodaju industrijskih robota postoje dva razloga:– Automobilska industrija je povećala

ulaganja u automatizaciju, da bi s tim povećala proizvodnju na novim tržišti-ma i osigurala veći udio na svojim tra-dicionalnim tržištima.

– U različitim branšama, a koje nisu di-rektno povezane s automobilskom in-dustrijom (npr. industrija gume i pla-stike, metaloprerađivačka industrija, prehrambena industrija i elektronika) bilježe se ulaganja u optimiranje proi-zvodnih procesa.

Svjetska nabava industrijskih robota u auto-mobilskoj industriji (uključujući i kooperan-te automobilske industrije) se 2008 godine smanjila. Za nabavu u industriji komuni-kacijskih uređaja i opreme, kao i za nabavu u industriji električnih uređaja i elektronici

vrijedi isto. Najveći pad u postavljanju novih industrijskih robota je zabilježen u kemijskoj industriji, slijedi industrija gume i plastike. S druge strane prehrambena industrije (in-dustrija hrane i pića) bilježi porast baš kao i industrija nemetala. Porast novopostavlje-nih robota se može zabilježiti u proizvodnji strojeva i kućanskih aparata (Slika 1).

U Europi rekordnoProdaja industrijskih robota na trima glav-nim zemljopisnim područjima je vrlo razli-čita (Slika 2). U Aziji je pad investicija u ro-botici prvi puta zaustavljen nakon rekordne 2005 godine. Izvješća govore o laganom po-rastu ulaganja u robotici za područje Azije. Godine 2008 je u Aziji (skupa s Australijom i Novim Zelandom) prodano 60.300 robota, što je gotovo 4 posto više nego godinu dana ranije. U Japanu, koji predstavlja najveće svjetsko tržište robota, prodaja je smanjena za 8 postotaka, te iznosi 33.138. Nakon dvije godine smanjivanja broja novoinstaliranih robota, Južna Koreja bilježi porast prodaje industrijskih robota s 11.600 2008 godine za 28 postotaka, a Tajvan za čak 44 posto. Kina je sa 7900 novopostavljenih industrijskih robota u 2007 godini za 20 posto povećala ulaganja, a Indija je zabilježila 5-postotni pad broja novopostavljenih robota, kada se 2008 uspoređuje s 2007 godinom.

2008 godine je u Americi bilo prodano 17.200 robota što je 12 posto manje nego

Slika 1: Procjena godišnje dobave industrijskih robota u glavnim industrijskim sektorima (izvor: International Federation of Robotics)

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 36 29.3.2010 22:25:43

37Ožujak 10 IV

automatizacija i inform

atizacijaavtomatizacija i robotizacija

godinu dana prije. Uzroke za to treba tražiti u smanjenoj potražnji iz autoindustrije, po-sebno u SAD-u i u Kanadi, što je posljedica periodične recesije s početka 2007 godine i fi nancijskog kraha u jesen 2008 godine.

U Europi se prodaja industrijskih robo-ta godine 2008 povećala već treću godinu zaredom (od 2005). S 35.100 prodanih in-dustrijskih robota je 2008. bila rekordna godina. Tome je svakako pridonijela veća potražnja prema industrijskim robotima u svim industrijskim granama osim u autoin-dustriji. Potražnja za novim industrijskim robotima u autoindustriji je ostala na istoj razini kao i u 2007 godini, a u industriji gume i plastike je zabilježen pad potražnje.

Njemačka, čije je tržište industrijskih robo-ta najveće u Europi, je 2008 dostigla novi rekord u broju novopostavljenih robota.

Slika 2: Procjena godišnje dobave industrijskih robota u posljednjih deset godina obzirom na glavna zemljopisna područja (izvor: International Federation of Robotics)

Prodaja industrijskih robota po zemljama i zemljopisnim područjima za godine 2008. i 2007.(izvor: International Federation of Robotics)

Godina 2007 Godina 2008Amerika 19.582 17.192Severna Amerika (Kanada, Meksiko, SAD) 18.722 16.242Srednja i Južna Amerika 860 950Azija i Australija 59.254 60.294Kina 6.581 7.879Indija 1.500 883Japan 36.091 33.138Južna Koreja 10.078 11.572Tajvan 2.399 3.359Tajland 1.252 1.585ostatak Azija 1.138 1.041Australija i Novi Zeland 787 837Europa 34.882 35.066zemlje Beneluksa 1.310 1.333Francuska 2.736 2.605Njemačka 14.902 15.248Italija 5.811 4.793Španjolska 2.409 2.296Švedska 1.046 1.100Velika Britanija 1.050 909Srednja i Istočna Europa 2.138 2.603ostatak Europa 3.480 4.179Afrika 263 461

Sa 15.100 prodanih industrijskih robota je broj prodanih robota za 4 postotka viši nego godinu dana ranije, 2007 godine. Tome je svakako išao u prilog porast inve-sticija u svim granama industrije, posebno u prvom dijelu 2008 godine. Dolaskom fi -nancijske i gospodarske krize je prodaja ro-bota u padu. Usprkos tome su industrijske grane koje nisu povezane s automobilskom industrijom, posebno metaloprerađivačka i prehrambena industrija, značajno povećale nabavu industrijskih robota.

U Italiji, koja ostaje drugo po veličini Eu-ropsko tržište industrijskih robota je za-bilježen 18-postotni pad prodaje novo-postavljenih robota. Vrlo značajan je pad u automobilskoj industriji i u industriji gume i plastike, dok su druge industrijke grane uglavnom bilježile porast prodaje. U Francuskoj je potražnja za industrijskim

robotima smanjena za 5 postotaka (2.600) u odnosu na godinu dana prije.Broj pro-danih industrijskih robota se bilježi i u Velikoj Britaniji, dok je u Španjolskoj ostao na istoj razini kao i prethodne godine. Sre-dišnja i Istočna Europa bilježe 22-postotno povećanje potražnje, posebno u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Još uvijek gotovo milijun prodanih robotaOd uvođenja prvih robota u industriju 1960 godine pa sve do 2007 godine je prodano više od 1.970.000 industrijskih robota. U to su uključene i robotima slične naprave pro-dane u Japanu. Procjena od strane IFR-a je da je od tih postavljenih robota u pogonu još više od 1.036.000 robota. Procjena je na-pravljena uz pretpostavku da je prosiječni životni vijek robota 12 godina. Po najnovi-jim istraživanjima razdoblje upotrebe indu-strijskih robota je čak 15 godina. Uz takvu pretpostavku bi bilo u svijetu operativnih približno 1.300.000 robota. Koliko ih zaista radi je teško precizno utvrditi. Ukoliko se u obzir uzme donja granica, broj operativnih industrijskih robota se 2008 povećao za 4 postotka prema stanju iz 2007 godine.

Ukupna vrijednost prodanih robota iz 2008 godine dostiže 6,2 milijarde američ-kih dolara. Tu treba naglasiti da u tu brojku programska oprema uglavnom nije uklju-čena. Također nije uključena niti dodatna oprema kao ni servis i održavanje. To znači da je tržište industrijskih robota dva do tri puta veće te se procijenjuje da dostiže čak do 19 milijardi američkih dolara.

Značaj industrijskih robotaJedan od pokazatelja stupnja automatiza-cije, koji je uz inovativnost važno mjerilo razvijenosti neke grane ili cijele države, je broj robota u industriji odnosno omer broja industrijskih robota i zaposlenih dje-latnika u industriji. IFR naziva taj omjer gustoćom industrijskih robota, a računa se s brojem višenamjenskih industrijskih robota na 10.000 zaposlenih u proizvodnji, automobilskoj industriji ili općoj industri-ji (sva industrija osim automobilske). Po tom izračunu, samo Japan ima relativno visok stupanj gustoće industrijskih robota u općoj industriji, koji u prvom redu ovi-si o stupnju gustoće industrijskih robota u elektroničkoj industriji. Na taj način osta-je velik prostor za robotizaciju u drugim industrijskim granama. Njemačka, Južna Koreja, Švedska i Finska imaju visok stu-panj gustoće industrijskih robota u općoj industriji ali i još dovoljno prostora za po-boljšanja i usavršavanja. S obzirom na veli-činu države i njenoga gospodarstva stupanj robotizacije se može povećati, prije svega u SAD-u, Kanadi, Južnoj Koreji, Brazilu kao i u većem dijelu zapadno Europskih država i posebno Kini. Težnja ka automatizaciji je

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 37 29.3.2010 22:25:44

38 Ožujak 10 IV

avtomatizacija i robotizacijaposebno velika u elektroničkoj industriji kao i u prehrambenoj industriji (industrija hrane i pića). Dugoročno gledano, Rusija i Indija predstavljaju velika tržišta industrij-skih robota.

Zahtjevi koji se postavljaju na kvalitetu i produktivnost rastu i u državama koje imaju lošije plaćenu radnu snagu (istočna Europa ili jugozapadna Azija). Očekuje se da će plaće i u tim dijelovima svijeta rasti. Jednostavan izračun pokazuje da je procije-njena gustoća industrijskih robota u svjet-skom gospodarstvu između 50 i 100. Da bi se dostigla željena gustoća industrijskih ro-bota trebalo bi u proizvodnju uključiti još dodatnih 1,2 do 1,5 mijijuna industrijskih robota.

Značaj robotizacijeGospodarska i fi nancijska kriza su prou-zrokovale nagli pad prodaje industrijskih robota 2009 godine što je prekinulo dugo-godišnji trend ulaganja u automatizaciju i uspješnu priču o robotizaciji. Očekuje se da će potreba za automatizacijom prisiliti industriju u smjeru usavršavanja proizvod-nih procesa, jer će se trebati uzeti u obzir:– sve kraći životni vijek proizvoda,– kraće vrijeme pojavljivanja proizvoda

na tržištu,– težnja većoj prilagodljivosti– svjetska konkurencija,– demografske promjene,– promjene u okolišu i izmjene propisa,– troškovi energije.

Industrijski roboti i robotski sustavi su ključni za automatizaciju. To je razlog zašto industrijske ali i neindustrijske branše ima-ju brojne razloge za ulaganje u robotizaciju. Najvažniji među njima su:– smanjenje operativnih troškova,– smanjenje troškova kapitala,– poboljšanje kvalitete proizvoda,– poboljšanje radnih uvjeta sukladno re-

gulativi zaštite na radu– povećanje produktivnosti,– povećanje kompatibilnosti različitih

proizvoda– smanjenje otpadnog materijala i pove-

ćanje profi ta i– ušteda na prostoru unutar visokopro-

duktivnih pogona.

Usmjeravanje u robotiku će se nastaviti usprkos značajnom utjecaju fi nancijske i gospodarske krize.Procijenjeno smanjenje za 2009 godinu dostiže i do 40 posto. Uko-liko se investicije u robotiku ne povećaju do 2010 stanje će se nastaviti pogoršavati. Predviđanja za oporavak gospodarstva na-javljuju sporo i dugotrajno oporavljanje. Očekuje se da će trebati više godina dok se prodaja industrijskih robota ne vrati na razinu najuspješnijih godina u povijesti ro-botike (2005, 2007 i 2008).

Zelena automatizacijaUsmjerenje u industriji možemo opisati s jednim izrazom: zelena automatizacija. Energetska učinkovitost, smanjenje ispusta stakleničkih plinova (prije svega ugljičnog dioksida) kao i kontrola kvalitete su glav-ni faktori koji će izoblikovati buduće pro-izvodne procese u svim industrijskim gra-nama. Uspješni ponuđači robota će biti oni koji će osigurati potrebna rješenja za takve izazove.

Namjenski robotiDo kraja 2008 godine je bilo prodano 63.000 namjenskih robota za stručnu (pro-fesionalnu) upotrebu, od toga 20.000 na području obrane, zaštite i spašavanja (više od 30 posto). Slijede primjene u poljodjel-stvu (roboti za mužnju krava) s 23 posto, roboti za čišćenje s 9 posto, roboti u medi-cini i roboti za rad ispod površine vode sa po 8 posto, roboti u građevini s 7 posto, op-ćenamjenske pomične robotske platforme (mobile robot platform) sa 6 posto, i sustavi za logistiku s 5 postotnim udjelom. Manji broj servisnih robota se koristi za pregled i odnose s javnošću. Vrijednost namjenskih robota za profesionalnu upotrebu prodanih do kraja 2008 godine je bila 11,2 milijarda američkih dolara.

Do kraja 2009 godine je broj namjenskih robota za vlastitu i kućnu upotrebu dosti-gao 4,4 milijuna, a za zabavu i slobodno vrijeme 2,8 milijuna. Karakteristični pred-stavnici namjenskih robota za kućnu upo-trebu su autonomni usisavač za prašinu i autonomna kosilica za travu. Od robota za zabavu i slobodno vrijeme najtipičniji su robot-igračka, hobi-sustav kao i roboti za izobrazbu i usavršavanje.

Od 2009 do 2012 se predviđa postavljanje 49.000 novih namjenskih robota za profe-sionalnu upotrebu. Područja upotrebe za koja se predviđa najveći porast upotrebe robota su obrana, zaštita i spašavanje, po-ljodjelstvo, logistika, pretraživanje, medici-na kao i upotreba općenamjenskih robot-skih platformi. U spomenutom razdoblju se predviđa prodaja 11,6 milijuna namjen-skih robota za osobnu upotrebu, od toga 4,8 milijuna za kućnu upotrebu (autono-mni usisavači prašine, autonomne kosilice za travu, autonomni čistači stakala i drugi). Tržište robota za zabavu i slobodno vrijeme je za razdoblje 2009 do 2012 ocijenjeno na približno 6,8 posto od čega većina otpada na cjenovno pristupačne robote.

Podaci za SlovenijuU nama dostupnom izvješću IFR za 2009 godinu nema podataka o stanju robotike u Sloveniji. Slično kao i protekle tri godi-ne smo zato pokušali podatke o prodaji za 2009 dobiti od slovenskih ponuđača in-dustrijskih robota. Ovaj puta je odziv bio

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 38 29.3.2010 22:25:45

39Ožujak 10 IV

Slika 3: Udio industrijskih robota u slovenskoj industriji po područjima


atizacijaavtomatizacija i robotizacijabolji nego ranije, ali usprkos tome slabiji od očekivanoga. Svojim istraživanjem smo uspjeli obuhvatiti približno 85 posto svih postavljenih industrijskih robota u Slove-niji što smatramo, predstavlja reprezentati-van uzorak za analizu rezultata. Za ostalih 15 posto smo koristili predviđanja i vlastite procjene, s obzirom na ranije trendove.

2008 godine, u Sloveniji, je postavljeno približno 173 nova industrijska robota, što predstavlja 5 postotni porast u odnosu na 2007 godinu. Većina proizvođača industrij-

skih robota, koji su bili uključeni u istra-živanje je bilježila porast prodaje, a kod jednog je bio prisutan pad prodaje, ali s ob-zirom da njegov udio u cjelokupnoj prodaji nije velik, ta činjenica bitnije ne utječe na konačno stanje prodaje. Iz stanja zabilježe-nog 2008 godine i broja novopostavljenih robota zaključujemo da se broj operativnih robota u Sloveniji kreće oko 1200. Podaci dobiveni anketama za industrijske robote pojedinih proizvođača se razlikuju od go-dine do godine, zato je u obzir uzeta donja granica. Malo optimističnija procjena govo-

ri da bi u Sloveniji moglo biti i do 1500 operativnih indu-strijskih robota, što Sloveni-ju, po stupnju gustoće robota u općoj industriji približava Danskoj, Austriji, zemljama Beneluksa, Švicarskoj, Au-straliji i Velikoj Britaniji.

Iz prikupljenih podataka je moguće približno ocijeniti udio robota za posebna područja upotrebe u slovenskoj indu-striji. Najviše robota je namje-njeno posluživanju strojevima (49 posto), jedna četvrtina je prisutnih u zavarivanju, a 9 posto u sastavljanju (montaži). Približno 6 posto robota izvodi operacije kao što su brušenje,

poliranje, rezanje, odstranjivanje strugotine i slično. Učestala je i primjena kod slaganja na paletu ili druge transportne jedinice (4 posto), bojanje (3 posto), pakiranje (2 posto), prema-zivanje ljepilom i drugim premazima kao i lakiranje (1 posto) i drugo (1 posto).

Najviše robota je prisutnih u automobilskoj industriji, slijedi kemijska industrija i indu-strija gume i plastike (Slika 3). Posebno je velik udio robota u proizvodnji gume i pla-stike. Važan udio ima i metaloprerađivačka industrija, industrija električnih i elektro-ničkih poluproizvoda i uređaja kao i proi-zvodnja industrijskih i gospodarskih stro-jeva i naprava. Velik je i udio industrijskih robota u drugim industrijskim granama gdje sudionici u anketama nisu ponudili svoje odgovore.

ZaključakIFR je u prošlogodišnjem izvješću za 2008 godinu predvidio 4-postotni porast prodaje industrijskih robota, ali je u stvarnosti proda-ja stagnirala. Za nadolazeće godine su predvi-đanja prilično slaba, jer se smanjenje u 2009. godini ocjenjuje na 40 posto. Za 2010 i 2011 se predviđa 15 postotni porast. Očekuje se da će broj operativnih industrijskih robota u sljedećih nekoliko godina rasti za 1 posto na godinu. Mogući su i drugačiji scenariji prema kojima »zelena automatizacija« ovakva pred-viđanja može potpuno izokrenuti.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 39 29.3.2010 22:25:49

40 Ožujak 10 IV

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaultrabrze kamere

Zamislite menadžera proizvodne tvrtke koji je odgovoran za linije punjenja i etiketiranja pla-stičnih boca (plastenki). Nova brza proizvo-dna linija, za koju je zadužen, trebala bi prema specifi kaciji obraditi 1 200 plastenki u minuti. Međutim, linija uspijeva obraditi bez zastoja samo 800 plastenki. Uz to je potrebno voditi računa i o dodatnim troškovima uklanjanja i uništavanja plastenki koje se zaglave u meha-nizmu za dodavanje na liniju, koji iznose 0,4 eura po plastenci. Uništene plastenke i neisko-rištene mogućnosti proizvodne linije mogu ubrzo prouzročiti gubitke od nekoliko deseta-ka tisuća eura. Visoki menadžment tvrtke želi, naravno, rješenje nastalog problema.

Ultrabrze kamere za učinkovitu proizvodnjuPovišenje učinkovitosti te smanjenje otpadnog materijala i vremena zastoja

proizvodne linije ili linije za pakiranje moguće je postići i ultrabrzim kame-

rama. Namijenjene su održavanju proizvodnih linija ili linija za pakiranje te

servisiranju na terenu, uključivo s podešavanjima, mehaničkom dijagnosti-

kom te općim uklanjanjima grešaka. Tim kamerama inženjeri održavanja i

tehnolozi mogu vidjeti, izmjeriti i razumjeti događaje koji su tako brzi da se

golim okom ne mogu vidjeti.

stiti na odgovarajuću poziciju na proizvo-dnoj liniji. S pomoću moćnoga računalnog umreženja (GigaBit) moguće je nadzirati i upravljati s nekoliko kamera istodobno. Različite mogućnosti okidanja (primjerice samostalno okidanje pri nekom događaju) i vrlo učinkovita analitička programska po-drška daju kamerama dodatne mogućnosti za kvalitetan i učinkovit optički nadzor vrlo brzih gibanja i događaja.

Mogućnost uočavanja problema čini 85 posto njegova uspješnog rje-šenja. Ultrabrza kame-ra snimi područje gdje se problem javlja te ga pretvara u usporenu snimku. Tako inženjer može uočiti problem te ga ukloniti. To je posebice važno kod današnjih suvremenih sustava za pakiranje s kapacitetom proizvo-dnje od nekoliko tisuća

Ultrabrze digitalne kamere TroubleShooter i InLine tvrtke Fastec Imaging Corporation

predmeta u minuti. Pri takvim je brzinama bez ultrabrze kamere nemoguće vidjeti te-škoću koja uzrokuje zastoje linije.

Područja uporabeUltrabrza kamera s optičkom analizom sni-maka primjenjiva je prije svega za poveća-nje učinkovitosti proizvodne linije ili linije za pakiranje, smanjenje otpada i skraćenje vremena zastoja proizvodne linije ili linije za pakiranje.

Kada su proizvodne linije ili linije za paki-ranje prebrze da bi se golim okom mogao uvidjeti uzrok problema i riješiti se, strojar-ski inženjeri često primjenjuju pristupe koji obuhvaćaju metode pokušaja i pogreške. Pri tome, na temelju iskustava i uočenih te-škoća, mijenjaju parametre strojeva i uređa-ja proizvodne linije ili linije za pakiranje sve dok ne riješe problem. Takve metode nisu precizne, zahtijevaju mnogo vremena, a uz to rezultiraju velikim otpadom materijala koji se uništi pri podešavanju linije.

Optički nadzor ultrabrzim kame-ramaRješenje za optički nadzor vrlo brzih gi-banja i događaja je primjena ultrabrzih kamera. Suvremene, prijenosne ultrabr-ze digitalne kamere imaju ugrađeno LCD sučelje i računalni USB 2.0 port. Ovisno o modelu, omogućuju snimanje i do 16 000 djelomičnih slika u sekundi. Posebnu vrstu ultrabrzih kamera moguće je stabilno učvr-

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 40 29.3.2010 22:25:50

41Ožujak 10 IV


atizacijaultrabrze kamerePovećanje proizvodnostiOptička analiza snimke načinjene ultrabr-zom kamerom omogućuje učinkovito, točno i precizno podešavanje opreme te njezino glatko i nesmetano djelovanje, što povisuje proizvodnost opreme. Brzina proizvodnih linija može se povisiti skraćenjem vremena praznog hoda opreme između pojedinih ope-racija i smanjivanjem, odnosno uklanjanjem zastoja. Veća brzina linije znači više proizvo-da u jednoj smjeni. Dodatna prednost povi-šenja učinkovitosti i proizvodnosti postojeće opreme je odgoda ili potpuno odustajanje od kupnje nove dodatne proizvodne opreme ili opreme za pakiranje.

Skraćenje vremena zastojaDodatno, ultrabrza kamera i videoanaliza omogućuju skraćenje vremena zastoja stro-

ja ili čitave linije. To izravno povisuje učin-kovitost linije jer su otkrivanje i uklanjanje problema brži, a proizvodnja se može prije nastaviti. Primjerice, ako je moguće u je-dnoj smjeni u pet dana na tjedan ukloniti zastoj koji se događa jedanput na sat i zah-tijeva dvije minute za uklanjanje, na godi-šnjoj razini moguće je produljiti vrijeme proizvodnje za 70 sati. To je gotovo devet punih smjena godišnje.

Smanjenje otpadaUltrabrza digitalna kamera korisna je i u pro-izvodnji gdje je ulazni materijal važna stavka promjenjivih troškova. Za otkrivanje i ukla-njanje grešaka i nedostataka »metodom po-kušaja i popravaka« može se utrošiti mnogo materijala, što je bitan udio u iznosu troška. Povećanjem broja pokusa povećava se i količi-

na otpadnog materijala, pa su i troškovi veći, a mogu se i dodatno povećati. Ultrabrza kamera može taj trošak uvelike smanjiti jer se za ukla-njanje uzroka zastoja analizom snimke ultra-brze kamere ne zahtijeva mnogo pokusa.

Jednom ultrabrzom kamerom moguće je poboljšati djelovanje i povisiti učinkovitost više proizvodnih linija. Učinak povišenja učinkovitosti te smanjenja troškova otpada radi pokusa pri uklanjanju zastoja i grešaka na proizvodnim linijama i linijama za pa-kiranje moguće je jednostavno izračunati s obzirom na postojeću proizvodnju i po-stojeće troškove. Učinci primjene ultrabrze kamere mogu se mjeriti u postocima ili u tisućama ušteđenih eura.

www.astron.si

Kliješta FiPA smanjuju troškove izrade hvataljkiKliješta GR04.090 i GR04.091 s beskontaktnim senzorom iz skupine minitvrtke FiPA GmbH imaju sada zaobljeno kućište i zaobljenu stražnju stranu čeljusti. To donosi dvije prednosti: olakšava prihvat pri prostorno ograničenim aplikacijama i smanjuje težinu sklopa. Novost je i središnji provrt, koji omogućuje neposrednu montažu bez elementa za upinjanje, što olakšava izradu i smanjuje troškove izrade hvataljki.

Skupina 130 također sadrži mnoga poboljšanja, tako da su i kućište i čeljusti zaobljeni, što olakšava uporabu i smanjuje težinu. Čeljusti nisu više ugrađene s tijesno ugrađenim svornjacima, nego tu zadaću ostvaruju svornjaci sa sigurnosnim obručem.

www.fi pa.com

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 41 29.3.2010 22:26:24

42 Ožujak 10 IV

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaglasovno upravljanje

Tvrtka Aldata Solution je najavila drugu generaciju rješenja za glasovno upravljanje rada u skladišnom poslovanju Aldata Voice Directed Warehousing, koju za prikuplja-nje narudžbi dnevno koristi više od 6000 djelatnika u brojnim skladištima po svije-tu. Rješenje su razvili u suradnji s tvrtkama IBM i Motorola stoga oprema ima certifi kat za korištenje na vrhunskoj strojnoj opremi. Aldata je pri tome osigurala svoje najnovije programsko rješenje Voice Directed Ware-housing, a Motorola svoj široki asortiman bežičnih računalnih uređaja i komunikacij-ske strukture, dok je IBM osigurao rješenja za jednostavno objedinjavanje posebnih rješenja kao i za predstavljanje na tržištu.

Glasovno upravljanje iz AldateTvrtka Aldata surađuje s tvrtkama IBM i Motorola na razvoju sljedeće ge-

neracije tehnologije za glasovno upravljanje radova tijekom skladištenja. S

uređajima koji mogu raditi u više načina rada (multimodal devices) moguće

je dostići do 80 % manje pogrešaka tijekom skladištenja a produktivnost se

može povećati i do 30 %.

Rješenje Aldata Voice Directed Warehousing udružuje tehnologiju glasovnog upravljanja (voice technology) s postojećim tehnologijama za prikupljanje podataka, kao što je to prijeno-sni, ručni terminal s displejom i tipkovnicom i čitač crtičnog koda, u jedan uređaj. S tim se investiranje u opremu značajno smanjuje nego što je to slučaj kod klasičnih uređaja za gla-sovno upravljanje. Uređaj, koji ima više nači-na djelovanja, moguće je upotrijebiti na svim područjima poslovanja kao što je to prihvat robe u skladištu, u vozilima za skladištenje kao i tijekom otpremanja robe i na samim malo-prodajnim mjestima. Rješenje Voice Directed Warehousing može koristiti svaki djelatnik bez posebnog prethodnog osposobljavanja. Takav

pristup omogućava smanjenje troškova izobrazbe zaposlenika kao i to da više radnika može koristiti isti uređaj.

Uz brojne prednosti za rad-nike, rješenje za glasovno upravljanje skladišnog poslo-vanja pojednostavnjuje i rad u tvrtki. Brojna poduzeća ima-ju više različitih prijenosnih uređaja različitih proizvođa-ča. Novi Aldatin sustav omo-gućava upotrebu samo jednog sustava i kompatibilnih ure-đaja. Na taj način tvrtka može smanjiti troškove održavanja kao i broj dobavljača opreme.

Korisnici Aldatinih rješenja se u traženju na-čina za djelotvornije poslovanje vode potre-bom za fl eksibilnim poslovanjem odnosno prema uređajima koji omogućavaju više nači-na djelovanja. Takve naprave često omoguća-vaju stariji, već uhodani način poslovanja ali i otvaraju mogućnosti za njegovo usavršavanje i uvođenje novih načina rada u skladištu, dis-tribucijkom centru ili maloprodaji. U suradnji s tvrtkama IBM i i Motorola je u Aldati razvi-jena nova tehnologija, koja korisnicima omo-gućava uštede u vrlo kratkom vremenu i čuva ulaganja investitora za nadolazeće dane.

www.aldata-solution.com

MOTOMAN-SIA20, nova robotska ruka za sastavljanjeKompaktna, vitka i moćna. To so glavne značajke nove Motomanove robotske ruke SIA20, koju odlikuju revolucionarna sedmo-osna građa s najboljim zapešćem obzirom na učinkovitost u njenom razredu i iznimna jednostavnost gibanja, udružena s izvanrednom okretnošću vođenja i upravljanja u vrlo uskom prostoru. Ima za 16 posto manju tlocrtnu površinu za postavljanje (footprint) od prethodnog modela IA20. U usporedbi s prethodnikom nova ruka ima i pet puta veća ubrzanja, što može bitno skratiti vrijeme radnog ciklu-sa. Okretnost i svestranost omogućuju brojne industrijske primjene, kao što su sastavljanje (montaža), injekcijsko prešanje polimera, kontrola, posluživanje obradnih centara te drugi procesi rukovanja s materijalom i sredstvima u proizvodnji i logistici. Robotska ruka SIA20 ima nosivost 20 kg, doseg 1498 mm u okomitom smjeru i 910 mm u vodoravnoj ravnini te točnost, odnosno ponovljivost pozicioniranja ±0,1 mm. Potpuno istegnuta ruka ima površi-nu tlocrta malo manju od desetine metra kvadratnog, a na najširem dijelu ruka je široka samo 330 mm.

Kratke osi i izvrsna prilagodljivost gibanja omogućuju postavljanje vitke robotske ruke izvan uobičajenoga radnog područja, bez da se pri tome ograničavaju dosezi bilo koje osi. Ruku je moguće postaviti na tlo, strop, zid, površinu pod kutom ili izravno na strojeve, a također i između dva stroja, tako da poslužitelj na stroju ima slobodan pristup radnom prostoru stroja.

www.motoman.si

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 42 29.3.2010 22:26:40

43Ožujak 10 IV

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 43 29.3.2010 22:26:48

44 Ožujak 10 IV44

nem

etal

iMr. sc. Gordana Barić

Kretanja na europskom tržištu PVC-a 1, 2

Europsko tržište PVC-aEuropsko tržište PVC-a zrelo je tržište, sta-ro više od 60 godina, s najnižim stopama rasta među tržištima pojedinih širokopri-mjenjivih plastomera. Devedesetih je go-dina stopa rasta bila jedva 2 % godišnje, a nakon toga rasta gotovo nije ni bilo. Da-pače, kriza je u 2008. dovela do smanjenja potrošnje za 11 % u odnosu na 2007. te za dodatnih 6 % u 2009. u odnosu na 2008., što je najveća stopa smanjenja potrošnje među širokoprimjenjivim plastomerima. Europski kapaciteti za proizvodnju nikada nisu premašili 8 000 tona (slika 1).

1 Th e market for PVC, u AMI’s 2009 European plastics industry report, Applied Market Informa-tion Ltd., Bristol, 2009., 66-77.

2 Priređeno u suradnji s časopi-som Polimeri.

Slika 1 - Kretanje kapaciteta za proizvodnju te proizvodnje i potrošnje PVC-a u Europi u razdoblju 2003. – 2009.

Jedan od uzroka niskih stopa rasta tržišta PVC-a zasigurno je i negativna slika o tome materijalu u javnosti te njegova zamjena poliolefi nima, posebno u izradbi ambalaže koja pripada među proizvode s kratkim ži-votnim ciklusom, dok se od PVC-a izrađuju dugotrajni proizvodi, prije svega za građe-vinarstvo. Kako je građevinarstvo izrazito ciklična djelatnost te je posebno pogođeno ekonomskom krizom u 2008. i 2009. godi-ni, to je i glavni uzrok veoma visokih stopa pada potrošnje ovoga materijala.

Na europskom tržištu PVC-a nekoliko je glavnih problema. Iako je među proizvo-đačima PVC-a došlo do konsolidacije i restrukturiranja, i dalje ih je previše, čak 13 tvrtki s 37 pogona. Ciklički pritisci na cijene PVC-a uzrokovali su smanjenje pro-fi tnih stopa proizvodnje. Neuspjela obrana pojedinih područja primjene od snažnih lobističkih grupa koje su potencirale pri-

mjenu drugih plastomera dovodi do potre-be razvoja novih područja primjene koja bi bila dugoročna i s visokim stopama rasta. Vertikalna integracija prerađivača (cjevari) s proizvođačima materijala, ili pak proizvo-đača materijala s proizvođačima polimer-nih tvari i dodataka, jedan je od trendova kojima se pokušava poboljšati stanje.

Najveći proizvođač i potrošač PVC-a je Nje-mačka, a proizvodi su rabljeni i na doma-ćem tržištu (rast građevinarstva) i izvoženi (najvećim dijelom poluproizvodi kao folije, ploče, profi li, kalandrirani proizvodi…).

Na drugom je mjestu Italija (polimerne tvari i materijal), a slijedi Francuska (VC, PVC i poluproizvodi) (slika 2). Francuska tvrtka Atochem (danas Arkema) te s njom povezane tvrtke iznimno su bile utjecajne kada se radilo o borbi za opstanak PVC cijevi za vodu (umjesto zamjene cijevima od PE-MD-a) te o bocama za vodu (danas izrađivane od PET-a). Neuspjeh te borbe doveo je do smanjenja proizvodnje i pre-radbe PVC-a u Francuskoj tijekom 2008. i 2009. za više od 10 % godišnje. Isti su ra-zlozi doveli do smanjenja ove proizvodnje u Velikoj Britaniji.

Oko 10 % PVC-a proizvedenoga u Europi izvozi se uglavnom u Tursku, koja je druga po veličini zemlja uvoznica ovoga materija-la (nakon Kine). Druga po veličini uvozni-ca europskoga PVC-a je Rusija, u kojoj se sve više kao natjecatelji pojavljuju i azijske zemlje.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 44 29.3.2010 22:26:49

45Ožujak 10 IV

tržište PVCnekovinenem

etali

Slika 2 - Kretanje potrošnje PVC-a u pojedinim europskim zemljama i regijama u razdoblju 2003. – 2009.

Zaštitari okoliša svojim su napadima na PVC pokušali ograničiti ili barem smanji-ti njegovu uporabu za neke proizvode, ali iako ozbiljne analize nisu pokazale stvarnu opasnost od PVC-a, na to je potrošeno jako puno energije. Jedini rezultat je privreme-na zabrana uporabe nekih ft alata u dječ-jim igračkama. Godine 2000. osnovana je organizacija Vinyl 2010 radi organiziranja što kvalitetnijega sustava zbrinjavanja PVC otpada te zastupanja ovoga materijala u javnosti.

Područja primjene PVC-aViše od 60 % PVC-a preradi se u profi le, kabele i cijevi, proizvode čija potrošnja ne ovisi samo o cikličnosti građevinarstva već je vezana i uz trajanje građevinske sezo-ne. Blizu 70 % potrošnje PVC-a čini kru-ti PVC, koji se prerađuje u profi le, cijevi i ploče. Rast ovoga područja primjene uspio je tijekom godina nadoknaditi izrazit pad preradbe PVC-a u boce i ostalu ambalažu. Čak i kada je gradnja novih objekata bila usporena, PVC je bilježio rast zbog toga što je ulazio na tržišta pojedinih materijala (npr. drva) te zbog rasta obnove postojećih objekata. Danas je u Europi oko 45 % no-vih prozorskih okvira izrađeno od PVC-a, s time što je taj postotak u Velikoj Britaniji

čak 80 %, a u Njemačkoj, Francuskoj i Austriji iznad 50 %. U cjevarstvu PVC je najvećim dijelom zamije-njen polipropilenom, a u industriji kabela polietile-nima.

Kalandrirane PVC ploče rabe se za izradbu blister ambalaže, pametnih kartica te toplooblikovane ambala-že, s time što u ovo posljed-nje područje primjene sve više ulazi PET. Izgubivši tr-žište vode i bezalkoholnih pića, boce od PVC-a zadr-žale su se u području paki-ranja proizvoda za osobnu higijenu te čišćenje, kao i različitih kemikalija poseb-ne namjene.

Oko 28 % tržišta PVC-a čini omekšani materijal, koji se najviše prerađuje u industriji kabela koja se našla pogođena smanje-njem potražnje za elek-tričnim i elektroničkim uređajima, ali i zamjenom poliolefi nima prije svega zbog novih europskih nor-mi za to područje primjene. Proizvodi za područje me-dicine načinjeni od PVC-a namijenjeni ambalaži za

krv, infuziju te za kateterizaciju i dijalizu i dalje bilježe rast zahvaljujući dobrom odno-su cijene i svojstava u odnosu na konkuren-tne materijale, opet iz skupine poliolefi na. Disperzijski (emulzijski) PVC čini svega 6 % ukupno proizvedenoga PVC-a, a od njega se proizvode podne i zidne obloge, vlakna, umjetna koža te automobilske brtve.

U autoindustriji PVC se uglavnom koristi za oblaganje ploča s instrumentima, podo-va, sjedala, prtljažnika te za brtve. Konku-rencija PVC-u u ovom području primjene su poliolefi ni te elastopla-stomeri, a trend upo-rabe PVC-a u ovom segmentu bit će obilje-žen kretanjem gospo-darstva u cjelini. Mali dio PVC-a potroši se u proizvodnji obuće, ali i tu se on sve češće zamjenjuje elastopla-stomerima.

Slika 3 prikazuje po-dručja primjene PVC-a u Europi u 2009.

Europski proizvođači PVC-a Pod pritiskom smanjene potražnje za PVC-om te oscilacija njegove cijene europski su proizvođači bili izloženi različitim proble-mima. Nekima su u pomoć priskočile i dr-žave, kao npr. talijanskoj tvrtki Vinyls Italia (bivšem Ineos Vinyls Italia), koja je u ožuj-ku 2009. prodana također talijanskoj tvrtki Safi , ali je zbog duga talijanskoj državnoj kompaniji Eni za sirovine i energiju potpala pod državni nadzor. Tri proizvođačka po-gona ukupnoga kapaciteta od 415 000 tona, koja su u 2009. uglavnom bila zatvorena, očekuju državnu pomoć uz sigurno, ne zna se još koliko, smanjenje kapaciteta.

Nakon što je 2007. preuzela Norsk Hydro te prije prodaje tvrtke Ineos Vinyls Italia, tvrtka Ineos raspolagala je kapacitetom od gotovo 2 milijuna tona ili približno 25 % europskoga tržišta PVC-a, a i danas je na prvome mjestu (tablica 1).

Njemački je Vinnolit od Ineosa te iste 2007. godine kupio pogone za proizvodnju omek-šanoga PVC-a u Velikoj Britaniji i Njemač-koj, što ga je svrstalo na prvo mjesto među europskim proizvođačima ovih tipova PVC-a. Vinnolit je danas u vlasništvu in-vesticijskoga fonda Advent International. Vestolit je drugi njemački proizvođač PVC-a, a posljednji je put promijenio vlasnika 2006. te je danas u vlasništvu investicijskih fondova i vlastitoga menadžmenta.

Francuska Arkema unatoč velikim ulaga-njima u pojedine svoje francuske pogone (blizu 300 milijuna eura do kraja 2010.) ima i dalje problema, koje nastoji riješiti spajanjem pojedinih proizvodnji (kruti i omekšani PVC na isto mjesto), smanjenjem broja zaposlenika, pa čak i zatvaranjem po-jedinih lokacija.

Solvin, kao i ostali, ulaže znatne napore u povećanje svoje konkurentske pozicije sma-njenjem fi ksnih troškova, potrošnje energi-je te povećanjem kapaciteta na pojedinim

Slika 3 - Područja primjene PVC-a u Europi u 2009.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 45 29.3.2010 22:26:51

46 Ožujak 10 IV

nem

etal

itržište PVC

lokacijama, uz zatvaranje drugih. Preuzevši pola vlasništva nad ruskim Siburom, Solvin je u tijeku investicije u početni kapacitet od 300 000 tona, koji se može povećati na 510 000 tona. Pokretanje proizvodnje pla-nirano je za 2010., ali je odgođeno za 2012. zbog problema u prikupljanju fi nancijskih sredstava, ali i pada tržišta.

Španjolski Ercros također je investirao u poje-dine pogone prethodno preuzete tvrtke Urali-ta uz istodobno zatvaranje nekih svojih starijih pogona manjega kapaciteta. Tvrtka Anwill, u vlasništvu petrokemijskoga giganta PKN Or-lena, možda uskoro promijeni vlasnika, ali to ovisi o tome hoće li konzorcij poljskih tvrtki, koji je to najavio, uspjeti prikupiti gotovo 500 milijuna eura, kolika je Anwillova procijenje-na vrijednost. I mađarski BorsodChem najavio je početkom 2009. mogućnost prodaje svoje proizvodnje PVC-a, koja je 2005. povećana na 400 000 tona, kako bi investirao u neke svo-je druge segmente. Rumunjski Oltchem je u 2007. povećao kapacitete za PVC na 350 000 tona, ali se oni koriste između 20 i 40 % zbog odgode mnogih građevinskih projekata u istočnoj i srednjoj Europi.

Pogoni za proizvodnju PVC-a u srednjoj i istočnoj Europi osim što imaju problema sa smanjenom potražnjom svojih proizvoda ne-maju riješenu dobavu VC-a, koji je u najvećoj mjeri stizao iz ukrajinske tvrtke Karpatnaft o-chim, koja je najavila pokretanje proizvodnje PVC-a te time stvorila neizvjesnost u opskrbi ostalih proizvođača VC-om.

Kako bi smanjili troškove, mnogi proizvođači PVC-a pojavljuju se i kao njegovi prerađivači, nudeći tako tržištu višu vrijednost: Oltchem (PVC profi li), Arkema (cijevi i profi li), LVM (cijevi i profi li), Solvin (cijevi), Borsodchem

(cijevi, profi li i ploče). S obzirom na to da DIOKI tijekom 2010. priprema početak pro-izvodnje PVC-a u DINI, možda bi njegovi vo-deći ljudi trebali početi razmišljati i o takvoj mogućnosti jer dolaze na tržište na kojem je osjetna prekapacitiranost.

Buduća kretanjaKako je tržište PVC-a čvrsto vezano uz kreta-nja u građevinarstvu, ne smije se odvojeno pro-matrati. Tržište PVC profi la očekuje relativno brz oporavak zahvaljujući provedbi zahtjeva za povećanje energijske učinkovitosti postoje-ćih objekata te postizanju ciljeva Sporazuma iz Kjota ‒ smanjenja emisije stakleničkih pli-nova. Treba, međutim, voditi računa da rastu i proizvođački kapaciteti, prije svega u Aziji, te će doći do smanjenja europskoga izvoza. Mo-gućnost su Olimpijske igre 2010. u Londonu, za čije će se potrebe zasigurno ostvariti veliki građevinski projekti, u kojima će se potrošiti i znatna količina građevinskih proizvoda od PVC-a. Isto tako, i infrastrukturni projekti u

Tablica 1 - Europski proizvođači PVC-a te njihovi kapaciteti

B – Belgija, D – Njemačka, E – Španjolska, F – Francuska, H – Mađarska, I – Italija, N – Norveška, NL – Nizozemska, P – Portugal, PL – Poljska, RO – Rumunjska, S – Švedska, SK – Slovačka, UK – Velika Britanija

novim članicama EU utjecat će na porast po-tražnje. No ne smije se zaboraviti na opasnost koja PVC-u prijeti od agresivnih zaštitara okoliša, ne samo na ovom području primjene već i u cjevarstvu, koje bi također moglo zabi-lježiti porast potražnje zahvaljujući državnim infrastrukturnim projektima u cijeloj EU.

PVC ambalaža neće zabilježiti znatniji rast, kao ni potražnja za kabelima, a nova područja primjene tek se trebaju razviti, s time što se tu ne očekuju neke revolucionarne promjene, a time ni veći porast potrošnje ovoga materi-jala.

S obzirom na situaciju na tržištu proizvođači nastoje svakako sniziti troškove, a očekuje se kako će se u idućih pet godina smanjiti broj tvrtki koje proizvode PVC. Istodobno, za-htjevi zaštitara okoliša da se pojedini dodatci PVC-u izbace iz uporabe te nastojanja da se zbrine što više PVC otpada troškove će zasi-gurno povećati.

Tvrtka Lokacija Kapacitet u tisućama tonaIneos Vinyls D, N, S, UK 1.570Solvin B, D, E, F 1.320Arkema E, F 920Vinnolit D, UK 750Shin-Etzu NL, P 665LVM F, NL 450PKN Orlen CZ, PL 435Vinyls Italia I 415BorsodChem H 400Vestolit D 400Oltchim RO 350Ercros E 200Novacke Chemicke SK 80Ukupno 7.955

Optimiranje kvalitete cijevi uz minimalne troškoveProizvođači cijevi mogu sada, s pomoću novog sustava za zračno hlađenje Effi cient Air Cooling (EAC) koje je razvija tvrtka Battenfeld Extrusion-stechnik GmbH, poboljšati kvalitetu svojih proizvoda i istodobno povi-siti produktivnost. Novi sustav je primjenjiv pri proizvodnji jednoslojnih i višeslojnih cijevi od poliolefi na, a primjeren je za promjere cijevi od 63 do 2.000 mm i za debljinu stijenke do 150 mm. Moguće ga je ugraditi u nove i stare alate VSI. Prvi sustav već djeluje u tvrtki Westfälische Kunst-

stoff Technik u njemačkom Sprockhövlu, gdje je povisio p r o d u k t i v -nost za 50 po-sto. Unutraš-nja površina cijevi je apsolutno glatka, a bitno su smanjene i deformacije završetaka cijevi pri rezanju. Vrući zrak, koji se isisava iz unutrašnjosti cijevi, rabi se predgrijavanje granulata. Vanjski dio cijevi se hladi s pomoću rashladnog zraka, a hlađen je i trn u alatu. Cijev se tako hladi vrlo ujednačeno, s čime se smanjuju zaostale napetosti u cijevi.

www.bex.battenfeld.com

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 46 29.3.2010 22:26:53

47Ožujak 10 IV

događaji i dostignućanekovinenem

etali

Slab odaziv za brodogradilišta i u drugom krugu privatizacijeTri tjedna prije isteka roka za predaju ponuda za kupnju šest hrvatskih brodogradi-lišta otkupljeno je desetak ponudbenih dokumentacija, a osim već poznatih igrača iz prvoga kruga, novo ime je jedino samoborska tvornica vijaka DIV. U nedostatku interesa ulagača, sve je izgledniji plan B koji Vlada priprema u tajnosti. Među ostalim potencijalnim investitorima ističe se austrijska metalurška kompanija A-tec Industri-es, većinski vlasnik tvornice Đuro Đaković – termoenergetska postrojenja. Austrijska tvrtka je u prvom krugu iskazala interes za riječki 3. maj, ali nije predala ponudu. Deklarativni interes za Kraljevicu u drugom krugu iskazao je i srpski milijarder Phi-llip Zepter, ali dosad nije poduzeo konkretne korake kao ni Danko Končar. Slobodan Ljubičić i dalje je zainteresiran za Brodotrogir, a Goran Prgin zasad ne planira dati ponudu za nijedno brodogradilište.

Za razliku od prvog pokušaja privatizacije, Vlada je u drugom krugu zauzela aktiv-niji pristup prema potencijalnim investitorima. Delegacija ministarstva gospodarstva početkom ožujka obišla je Južnu Koreju, a potom predstavila potencijale hrvatske brodogradnje u Kini. Međutim, upitan je doseg ovih Vladinih akcija s obzirom na loše stanje na svjetskom tržištu.

U drugom krugu privatizacije potencijalnim ulagačima ponuđeni su povoljniji uvjeti. Država je kroz izdvajanje pomorskog dobra umanjila svoja potraživanja prema bro-dogradilištima, tako da su potencijalnim ulagačima za osam milijardi kuna smanjeni vlastiti troškovi restrukturiranja. Drugi uvjeti ostali su nepromijenjeni. Kupci su duž-ni dostaviti program restrukturiranja u trajanju od pet godina, pri čemu njihov vla-stiti udio u restrukturiranju mora biti najmanje 40 posto. Također, dužni su preuzeti jamstva koje je država dala bankama. Rok za podnošenje ponuda je 19. travnja 2010.U prvom krugu privatizacije za šest brodogradilišta stigle su samo dvije ponude koje su odbijene jer nisu ispunile obvezne uvjete natječaja. Tvrtka More Trogir, Slobodana Ljubičića, predala je ponudu za Brodotrogir, a tvrtka Adriamar za splitsko Brodogra-dilište specijalnih objekata.

Lani 24 posto ma-nje start-up tvrtkiHrvatska je lani, u usporedbi sa europ-skim zemljama u razvoju zabilježila vrlo visoku stopu smanjenja novoosnovanih start-up tvrtki od 25 posto pa je od nas u regiji lošija samo Srbija u kojoj se proš-le godine broj novih start-up poduzeća smanjio za 40 posto, pokazuju poda-ci Global Entrepreneurship Monitora (GEM). Suprotno globalnom recesijskom trendu smanjenja novih poduzetničkih projekata odnosno tvrtki, Latvija je lani imala porast broja osnovanih poduzeća za čak 59 posto, a Mađarska za 30 posto. U konkurenciji razvijenih gospodarstava najveći je pad start-up tvrtki od 24 posto imao SAD. U Europi je najmanji 6-po-stotni pad zabilježen u Velikoj Britaniji, Njemačka je imala 9 posto manje novih start-up tvrtki, Italija 7 posto manje, Španjolska i Belgija 12 posto, a Danska 17 psoto. U Rusiji je lani pokrenuto 19 posto manje start-up poduzeća. Analiza GEM-a pokazuje da je za čak 38 posto porastao je broj novih start-up tvrtki u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a u Kini, Francuskoj, Islandu, Japanu, Ni-zozemskoj i Sloveniji broj novoregistri-ranih tvrtki ostao je u kriznoj 2009. na istoj razini kao godinu ranije.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 47 29.3.2010 22:27:02

48 Ožujak 10 IV

nem

etal

imikroinjekcijsko prešanje

Najprije jedan korisni savjet: ako upitate stručnjaka s područja mikroinjekcijskog prešanja o novostima na tom području, imajte uza se povećalo. Generalni direktor tvrtke Stamm AG Andreas Stamm pred-stavio je element satnog mehanizma koji ne samo da je malen nego je na njemu i udubina u koju se namješta magnet. Sama udubina izgleda vrlo komplicirano, a na njezinoj je površini mali zupčanik. Zubi zupčanika debeli su 0,04 mm i tako su mali da se golim okom gotovo ne mogu vidje-ti. No upravo su te male dimenzije razlog zbog kojeg je tvrtka postigla novu razinu točnosti i preciznosti.

Tvrtka Stamm AG konstruira i izrađuje ka-lupe za mikrootpreske. Izrada mikroume-taka kalupa (umetak je manji od kovanice od 10 euro centa) za spomenuti zupčanik bila je poseban izazov, tvrdi Stamm. Brojna iskustva s područja izrade kalupa i injekcij-skog prešanja u tom slučaju nisu imala ni-kakvu vrijednost, jer su izmjere i tolerancije tog proizvoda bile manje i uže od bilo kojeg proizvoda koji je tvrtka do tada proizvela.

Težak početakKoliko malen? Promjer 8-zubnog zupčani-ka je 0,4 mm. Debljina stijenke, koja pri-država umetnuti magnet, iznosi 0,14 mm, gotovo dvostruku vrijednost promjera vlasi ljudske kose. U promjeru, osi zupčanika iznose 0,18 mm. Cijeli proizvod ima masu 0,001 g i, ako se položi na dlan, čovjek nije svjestan da ga drži u ruci.

Uza sve navedeno, dodatno je bilo po-trebno zadovoljiti ekonomske zahtjeve stranke koja je postavila uvjet da kalup ima 16 kalupnih šupljina s kratkim ci-klusima injekcijskog prešanja. Postignute tolerancije između obiju polovica kalupa iznose 5 μm ili manje. Pri izboru najpri-mjerenijeg postupka za izradu tako malih kalupnih šupljina u većini slučajeva odlu-ka bi pala na fotolitografi ju, tj. LIGA po-stupak. S time se slaže i Andreas Stamm. Ne, međutim, i u tom slučaju. Njegovo je iskustvo da je životni vijek kalupnih ume-taka načinjenih LIGA postupkom kraći od onoga koji postižu kalupni umetci nači-njeni postupkom žičane erozije (WEDM)

Uznemiravanje zbog sitnice u ovom slučaju opravdanoTvrdnja Ne treba se uznemiravati zbog sitnica najčešće je točna. U ovom slu-

čaju, međutim, tomu nije tako. Članak prikazuje dva projekta koja je pred-

stavila tvrtka Stamm AG (Hallau, Švicarska) s područja mikroinjekcijskog

prešanja. U prvome je riječ o malom dijelu satnog mehanizma, a u drugo-

me o dvokomponentnom ventilu za automobile.

Rotori sata mase 0,001 g. Osam zubi u osi debelo je 0,04 mm. Kalup za zupčanik načinjen po-stupkom žičane elektroerozije, žicom debljine 0,03 mm. Dvokomponentni piezoelektrični ventil za automatsko namještanje vozačeva sjedala načinjen je unutar tolerancija 5 do 6 μm.

od čelika posebne namjene. Jedan od ra-zloga zašto se pri izradi tako malih kalupa ipak najčešće primjenjuje LIGA postupak jest činjenica da je postupak žičane elek-troerozije u takvim slučajevima vrlo ote-žan. Klasična žica je predebela, a većina postupaka elektroerozije nije prilagođena tanjim žicama.

Kako bi se načinili kalupni umetci za zup-čanik, tvrtka je prilagodila jedan od svojih strojeva za žičanu elektroeroziju (Agie) tako da je na njemu bila moguća uporaba žice promjera samo 0,03 mm, koju su uve-zli iz Japana. Vodilica za žicu morala je biti izvanredno precizna, čime se sprječava lo-mljenje tako tanke žice. Stamm tvrdi da su

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 48 29.3.2010 22:27:06

49Ožujak 10 IV

mikroinjekcijsko prešanjenekovinenem

etali

Montaža kalupa pod mikroskopom

trebali “samo” šest mjeseci kako bi načinili zube na umetcima.

Montaža kalupa, koji je sadržavao i vrući uljevni sustav i čvrste razdjelne kanale (kom-binacija vrućega i čvrstoga uljevnog sustava), mogla se provoditi samo pod mikroskopom i mirne ruke. Provrti za osi zupčanika morali su biti izrađeni vrlo precizno, a 16 klizača bio je dodatni zahtjev pri montaži.

Uspjeti i postati konkurentanU usporedbi sa specifi čnostima izrade ka-lupa za mikroinjekcijsko prešanje, samo injekcijsko prešanje nije se razlikovalo od klasičnog postupka. Za tu je svrhu rabljena ubrizgavalica tvrtke Demag Ergotech sile držanja kalupa 250 kN (25 tona), koja je bila opremljena pužnim vijkom promjera 14 mm. Za izradu mikrozupčanika rabljen je standardni POM plastomer Hostaform C52021. Gotove otpreske iz kalupa vadio je automatizirani sustav Hekuma, koji ih je razvrstavao u epruvete prema kalupnim šupljinama u kojima su izrađeni.

Projekt je trajao jednu godinu. Naravno da je zahtijevao suradnju stručnjaka i razmje-nu iskustava s područja oblikovanja, kon-struiranja i izrade kalupa te injekcijskog prešanja. Kada su otpresci konačno počeli izlaziti iz kalupnih šupljina, bili su upravo onakvi kakvi su bili planirani. Klijent je na-ručio 2 milijuna otpresaka.

Da bi se napunila jedna epruveta tako ma-lim otprescima, potrebno je dosta dugo vri-jeme, no ne i tako dugo kako bi se u prvi trenutak moglo činiti. Ciklus mikroinjek-cijskog prešanja u kalupu sa 16 kalupnih šupljina trajao je samo 7 sekundi – još je-dan oblik zadovoljavanja ekonomskih zah-tjeva naručitelja. Dakle, tu se krije potvrda činjenici kako je ekonomski učinak najbolji dio tog projekta.

Izradak je kompleksan podsklop za satove, koji uključuje dio s magnetnim umetkom i mikroelektroničku pločicu. Kod takva pro-

izvoda ekonomičnost proizvodnje je odlu-čujuća, a švicarski dobavljač – treba imati na umu vrlo skupu lokaciju proizvodnje – prodaje svoje proizvode u Kini. Još je va-žnije to da se proizvod ugrađuje u satove niskih cjenovnih razreda. Pri tome još ti satovi postaju vodeći na tržištu.

Neki smatraju kako je izrada satova već ugrađena u DNK-zapisu Švicaraca. Nema nikakve dvojbe da je izrada satova nacio-nalni ponos. To se moglo osjetiti i na pre-zentaciji gospodina Andreasa Stamma, kada je govorio o uspjehu projekta.

Višekomponentno mikroinjekcijsko prešanjeSvjesna da je u položaju da sama sebi za-daje izazove, tvrtka Stamm AG odlučila se upustiti i u područje višekomponentnoga mikroinjekcijskog prešanja. Trenutačno proizvode dvokomponentne piezoelektrič-ne mikroventile za automatsko namještanje sjedala vozača u novome Mercedesu serije S. U sjedalu se nalazi prilagodljiva zračna podloga, koja stabilizira vozača tijekom vo-žnje, npr. u zavojima.

Piezo ventil, načinjen od PP-a s 30 % sta-klenih vlakana i TPE, otvara se i zatvara te se njime upravlja tlakom zraka u sustavu. Ventil, koji je jedva malo veći od glave ši-bice, mora raditi besprijekorno, unatoč tomu što je piezo sila vrlo mala. Tolerancije su između 5 i 6 μm, kritična tolerancija je između TPE i PP-a, i iznosi 0,01 mm. Povr-šine moraju biti u tijesnom dodiru.

Stamm tvrdi da je ta mikrorazina njihove višekomponentne djelatnosti za naručitelja bila novost, pa su ostvarili čvrsto partner-stvo, zbog kojega je također projekt uspio. Naručitelj je za početak izradio 2D skicu, zatim su inženjeri obiju tvrtki primijenili znanje i iskustva svojih kolega, što je dovelo do dobrih rezultata. Metoda FMEA (anali-za mogućih pogrešaka i njihovih posljedi-ca) pokazala se korisnom pri predviđanju mogućih slabih točaka te također pri izbo-ru proizvodnog procesa i izrade kalupa.

Odlučeno je načiniti kalup s četiri kalu-pne šupljine i vrućim uljevnim sustavom,

u kojem bi pomicanje (hidraulično) jezgre otvorilo prostor za meku komponentu u drugom dijelu ciklusa ubrizgavanja. Stamm ističe kako je najveća pozornost bila usmje-rena tomu da meki materijal debljine 0,4 mm bude dovoljno visoke temperature da se dobro poveže s tvrdom komponentom. U tome su potpuno uspjeli.

Vrlo zahtjevan i otegotni zadatak bio je ostvariti paralelnost stijenki mekih kompo-nenata, koja je morala iznositi 0,02 mm. To je najkritičnije funkcionalno mjesto na pro-izvodu jer zatvara ventil. TPE se najčešće više stegne od PP-a. Točne analize i pobolj-šanja kalupa omogućili su da se postigne prosječna paralelnost stijenki proizvoda od samo 0,008 mm. Kako izrada prototipnih kalupa u tvrtki Stamm nije uobičajena, u tom je projektu bilo mnogo nepoznanica. Za pokusnu proizvodnju načinjen je kalup od čelika. Aluminij nije uporabljen zbog te-škoća pri optimiranju geometrije i točnog umjeravanja na 0,01 mm.

Prvi zadatak s probnim kalupom bila je iz-rada probnih otpresaka s 20 kombinacija materijala. U tvrtki Stamm tvrde kako im je taj kalup za mikroinjekcijsko prešanje bio temelj za razvoj alata za mjerenje i vredno-vanje statističkih metoda koje su se poslije primjenjivale u proizvodnji.

UbrizgavaliceIako tvrtka do tada nije imala nijednu ubri-zgavalicu za višekomponentno injekcijsko prešanje, točno su znali što im je potrebno za provedbu proba na području mikroi-njekcijskog prešanja. Stoga su se povezali s dugogodišnjim dobavljačem ubrizgavalica Demag Plastic Group i zajednički prilago-dili Demag Ergotech 50 Multi. Prilagodba je obuhvaćala izmjenu programske i strojne opreme, uključivo ugradnju pužnih vijaka promjera 14 mm na obje jedinice za pripre-mu i ubrizgavanje. Kalup s četiri kalupne šupljine radi u ciklusima od 20 sekundi i u tri smjene proizvede se 18 000 proizvoda dnevno.

Tvrtka razvija još dva nova proizvoda: dio za slušni aparat i mikrocrpku. Oba proi-zvoda bitno su manja od piezo ventila.

Hrvatski izvoz lani smanjen 20 postoUkupan hrvatski izvoz u razdoblju od siječnja do prosinca 2009., prema privremenim podacima Državnog zavoda za statisitku (DZS), iznosio je 55,2 milijardi kuna ili 20,16 posto manje nego godinu ranije. Uvoz je istodobno iznosio 111,74 milijardi kuna i bio je 25,9 posto manji prema dvanaest mjeseci 2008., a vanjskotrgovinski defi cit bio je 30,4 posto manji i iznosi 56,56 milijardi kuna.U istom razdoblju 2008. godine, ukupan izvoz je iznosio 69,14 milijardi kuna, uvoz 150,36 milijardi, a vanjskotrgovinski defi cit 81,22 milijardi kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja do prosinca 2009. iznosio 10,5 mlrd, uvoz 21,2 milijarde dolara, dok je vanjskotrgovinski defi cit bio 10,7 milijardi američkih dolara.U razdoblju od siječnja do prosinca 2009. izvoz je iznosio 7,5 milijardi eura, uvoz 15,2 milijardi, dok je vanjskotrgovinski defi cit bio 7,7 milijardi eura.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 49 29.3.2010 22:27:09

50 Ožujak 10 IV

nem

etal

idogađaji i dostignuća

Sigurnost za novi Opel InsignijuKao i kod Opel Corse, i kod Insignije je odbojnik učvršćen poliamidom Ultramid® B3WG6 CR. Plastični materijali tvrtke BASF bili su upotrijebljeni i za druge ino-vativne komponente u tom automobilu.

Dobra svojstva tečenjaZa materijal Terblend® N (smjesa ABS-a i PA) već dugo vrijedi da je idealan za oblikovanje unutrašnjosti automobila, posebice zato što ne zahtijeva primjenu dodatnih skupih prevlaka. Postojećemu materijalu pridružena su dva nova, koja se isto tako odlikuju dobrim svojstvima tečenja – Terblend N NM-21 EF i Ter-blend N NG-02 EF. Prvi je pogodan za izradu velikih i zahtjevnih dijelova koji se nalaze na vidnim mjestima u unu-trašnjosti automobila, primjerice za sre-dišnje konzole i aerodinamične dijelove motora poboljšane površinske kvalitete. Drugi je ojačan staklenim vlaknima i udružuje dobra svojstva tečenja i dobra mehanička svojstva. Pogodan je prije svega za izradu tankostjenih proizvoda koji su prilikom uporabe izloženi veli-

Plastični materijali u automobilima: veća sigurnost, veća udobnost i manja težinaNa tehničkoj konferenciji »Plastični materijali u automobilskoj industriji«,

koju organizira društvo njemačkih inženjera VDI, tvrtka BASF predstavit će

svoje proizvode i njihovu primjenu na području konstrukcijske plastike, sti-

rena, poliuretana i pjena. Bit će predstavljene sljedeće inovacije.

kim opterećenjima, a to mu omogućuje postojanost na udarce.

Tvrtka će predstaviti i nove inačice poli-amida, kao što je npr. Ultramid A3EG7, pogodan za elektroničke komponente i konektore. Za materijal su karakteristična dobra svojstva tečenja.

Električno vodljiv UltraformMaterijal Ultraform® N2320 C odliku-je se dobrom električnom vodljivošću, zbog udjela ugljikovih nanočestica. Na konferenciji će biti predstavljen prvi se-rijski načinjen proizvod od polioksime-tilena – kućište za fi ltar za gorivo tvrtke Bosch.

Mjenjač s dvostrukom spojkomUltramid® A3WG6 rabi se u novoj gene-raciji mjenjača s dvostrukom spojkom. Pri upravljanju mjenjačem riječ je o kompleksnim mehatroničkim kompo-nentama, uronjenima u vruće ulje, zbog čega je taj materijal posebice pogodan jer je postojan na djelovanje motornog ulja.

Miramid: poliamidi izrađeni po mjeri korisnikaMiramid® B3EG3 GIT, poliamid PA 6 visoke kvalitete površine, sada je na raspolaganju u bojama koje se upotrebljavaju u unutrašnjo-sti automobila. Trenutačno je u tijeku serijska proizvodnja bež i crnih ručica za namještanje sjedala u Opel Insigniji. Razvijaju se i materi-jali poboljšanih triboloških svojstava.

Poliuretani od elastogranaArtega GT, koja ima masu od samo 1 100 kg, postavlja nove standarde u svom razredu. Riječ je o novome njemačkom sportskom automobilu čija je karoserija u cijelosti na-činjena od poliuretana (PUR). Kombinacija više PUR materijala iz skupine Elastolit®, koja se odlikuje iznimnim mehaničkim svojstvima, rezultirala je zaista laganim dvo-sjedom uz istodobno jamstvo dodatne pred-nosti u pogledu cijene i sigurnosti.

Elastoclear: prevlaka od poliure-tana postojana na ogrebotinePrevlake za unutrašnjost luksuznih auto-mobila od drva već se godinama izrađuju od materijala Elastoclear®. Ta se skupina materijala ističe prozirnošću, niskim emi-sijama i jedinstvenim učinkom privida dubine. Nova linija proizvoda dodatno je postojana na ogrebotine. Riječ je o dvo-komponentnim PUR sustavima koji se te-melje na alifatskim izocijanatima.

Kombinacija materijala Cellasto i Ultramid Ležajevi amortizera načinjeni od materijala Cellasto® jamče udobnost i bolju dinamiku vožnje. U kombinaciji s materijalom Ultra-mid® masa se smanjila za 30 posto, ubla-žavanje udaraca je bolje, a poboljšana je i zvučna izolacija.

www.basf.com

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 50 29.3.2010 22:27:10

51Ožujak 10 IV

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 51 29.3.2010 22:27:19

52 Ožujak 10 IV

Na stroju s 2.000 tona sile držanja kalupa ubrizgaju se četiri kotača odjednom. Prvo sivi unutarnji dio kotača od tvrde plastomer-ne komponente koja omogućava stabilnost kotača. S apsolutnom preciznošću se zatim – govorimo o stotinkama milimetra – četiri dijela pomaknu i dodatno se nabrizga meki vanjski dio kotača.

“To što smo uradili, ne može, barem u Euro-pi, nitko”, tvrdi koordinator projekta Rudolf Steiner. Svoju tvrdnju utemeljuje korište-njem kalupa s vrućim uljevnim sustavom, pri čemu su za vađenje iz kalupa i pozicioni-ranje proizvoda, zbog skupljanja kao poslje-dice hlađenja, uradili precizne proračune.

Kompleksni 2-komponentni alat s 8 gnijezdaPosebnost ovog vrućeg uljevnog sustava je izvedba ožičenja i uljevnih kanala obaju kom-ponenata koji su međusobno obiju, ali onda opet u ugradnom prostoru ponovo spojeni.

Vrtna cijev na kotačima sa sustavom transporta easyRoll Da bi vlasnici vrtova svoju vrtnu cijev udobno i tiho prevozili preko površi-

ne svog dvorišta, poduzeće Gardena razvilo je novi sustav za namatanje i

prijevoz cijevi. GARDENA je vodeći europski proizvođač vrtne opreme. To

dokazuje sa svojim zastupništvima u više od 80 zemalja svijeta. Ono što je

kod ovog sustava inovativno je kotač koji je bio izrađen u suradnji s podu-

zećima Vogel i PSG Plastic Service GmbH (specijalisti za toplovodne sustave

i regulacijsku tehniku).

Andreas Kißler

Andreas Kißler, tehnički vođa u PSG dodaje još da su obje komponente na tijesnom ugradnom pro-storu izvedene zajedno i da je tako postignuta vi-soka stabilnost alata. Već u fazi konstruiranja alata male ugradne dimenzi-je između toplih kanala omogućavaju dodatnu stabilnost u strukturi ala-ta. Vrući uljevni sustav, reološki su proračunali stručnjaci iz PSG s ciljem da omoguće optimalno kalupne šupljine.

Za optimalnu udobnost pri kotrljanju ko-tača na tvrdu komponentu kotača iz poli-propilena ubrizgana je meka komponenta od TPE. Kotač je brizgan pomoću četiri mlaznice tipa Maxi Shot. Meki dio kotača također se puni u četiri točke. Zbog kom-pleksne geometrije toplog bloka, vođenje taljevine izvedeno je modularno.

Cilindrični lijevak omogućava precizan do-vod taljevine po točkama. Jedinica za pripre-mu taljevine i ubrizgavanje na ubrizgavalici dopušta prilagodbu mjesta ubrizgavanja na steznoj ploči. Tako je pri servisiranju i odr-žavanju zamjena lijevaka vrlo jednostavna.

Regulacija vrućeg uljevnog sustava Za ovaj alat upotrijebili su dva PSG TEMP-Command regulatora s po 60 zona. Uprav-ljani su bili pomoću integriranog PC. Pored precizne regulacije temperature trebalo je kontrolirati i brojne sigurnosne funkcio-nalnosti s ciljem visoke pouzdanosti cijelog procesa. Električna dijagnostika daje mo-gućnost potpunog pregleda stanja cijelog procesa dovoda taljevine i jamči da stvarni parametri brizganja odgovaraju nazivnim. Dvije jedinice injekcijskog prešanja bile su izabrane zato da u slučaju manjih alata na ovom stroju možemo toplinski regulator ko-ristiti i na drugim jedinicama.

U kontekstu dobrog „Servisa“ poduzeće PSG organiziralo je „radionicu“ za korisnike po-duzeća Gardena, gdje su se upoznali sa svim aktivnostima za uporabu i održavanje alata. Na ovaj način izveden i isporučen alat može se učinkovito koristiti još dugo.

Andreas Kißler, tehnički vođa PSG Plastic Service GmbH

Foto: Gardena

Foto: PSG Plastic Service GmbH

Foto: Gardena

nem

etal

idogađaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 52 29.3.2010 22:27:21

53Ožujak 10 IV

događaji i dostignućanekovinenem

etali

Poliamidi s biokomponentomEMS Chemie kao vodeći proizvođač po-liamida razvio je novu skupinu polimera s biokomponentom, koji predstavljaju novu skupinu tehničkih polimera, po-sebno primjernih za specifi čne aplikacije. Sadrže od 45 do 98 posto biokomponen-te, koja se dobiva od ricinusovog ulja, a njega od plodova skočca - ricinusa. Rici-nus je biljka, koja se ne rabi u prehrani i raste u polupustinjama te tako ne ulazi u prostor namijenjen korisnim biljkama. Te sirovine na bioosnovi mogu bitno pri-pomoći smanjenju emisija ugljičnog di-oksida.

Zajedničko svojstvo svih tih polimera je malo upijanje vlage, što proizvodima daje dobru dimenzijsku stabilnost, izvrsnu postojanost na kemikalije i hidrolizu, po-sebice na dizelsko gorivo i benzin, što im daje široko područje primjene u različitim segmentima.

Među njima je zanimljiva skupina polia-mida Grivory HT3 na osnovi polift alami-da (PPA) i s biokomponentom (s udjelom približno 50 %). Proizvodi su zanimljivi i

Uporaba u E&E

Konektori u automobilski industriji

za zamjenu metala, jer ih odlikuju sljedeća svojstva:– visoko talište, stoga podnose visoka

temperaturna opterećenja,– nisko upijanje vlage, što se očituje u

izvrsnoj dimenzijskoj stabilnosti pro-izvoda,

– dobra mehanička svojstva (E-modul, žilavost ...),

– dobra kemijske postojanost, prije svega na naft ne derivate (ulja, benzi-ni ...).

Razvijena je široka paleta proizvoda u toj skupini, koja obuhvaća:– proizvode, ojačane sa staklenim vla-

knima (od 30 % do 50 %),

– posebne proizvode, koji su modifi cira-ni npr. za smanjenje trenja,

– samogasive proizvode, npr. V0 UL 94, koji su bez halogena i rabe se za dijelove u aparatima bez nadzora, koji ispunja-vaju zahtjeve po normi IEC 60335-1,

– posebne proizvode, primjerne za pri-mjene u segmentu E&E.

Uporaba proizvoda iz te skupine se uvrije-žila prije svega na sljedećim područjima:– zamjena metala – pri preciznim dije-

lovima radi visoke dimenzijske stabil-nosti,

– elektronika, gdje ispunjavaju zahtjeve standarda JEDEC, razreda 1 i 2, i primje-reni su za takozvano refl ow lemljenje.

www.emsgrivory.com

Kućište termostata

DINA Petrokemija otvorila novo po-strojenje za proi-zvodnju polietilenaDINA Petrokemija, koja posluje u sa-stavu Diokija, kod Omišlja na otoku Krku otvorila je postrojenje za proi-zvodnju poboljšanog polietilena niske gustoće. Projekt vrijedan 18 milijuna eura omogućit će povećanje kapaciteta proizvodnje plastične mase sa 70.000 na 90.000 tona godišnje.Polietilen se u Omišlju proizvodi od 1976. godine prema licenciji američke tvrtke Dow Chemical.Predsjednik Upravnog odbo-ra DINA Petrokemije Zdenko Belošević najavio je pokretanje moderniziranog postrojenja za proizvodnju vinilklorid monomera (najkorištenija vrsta plasti-ke) u travnju, a završetak cijelog investi-cijskog ciklusa do sredine 2011. godine.Taj ciklus, uz postrojenja za polietilen i vinilklorid monomer, uključuje moder-nizaciju i povećanje proizvodnje.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 53 29.3.2010 22:27:34

54 Ožujak 10 IV

suvr

emen

e te

hnol

ogije

54

Nanoračunala u fokusuEsad Jakupović

Istraživačima je na

raspolaganju sve više

komponenti utemeljenih

na nanožicama, nano-

cjevčicama i drugim

nanostrukturama koje

nas polako približavaju

razdoblju veoma brzih

nanoračunala

Nanoračunalo računalo čije komponente su velike svega nekoliko nanometar (nm) od-nosno milijarditih dijelova metra. Za uspo-redbu, trenutno najmanji dijelovi mikropro-cesora veliki su 32 nm. Na ljestvici veličina smo imali smo najprije „obična“ računala, zatim su došla miniračunala, koja su ime do-bila upravo zbog manje veličine.. U posljed-njem desetljeću su ih potpuno zamijenila mikroračunala. Nanoračunala su logičan nastavak dosadašnjeg razvoja računala. Radi se o računalima s tako malim integriranim vezama, sastavljenim od materije na mole-kularni razini, da bi ga mogli vidjeti samo pomoću mikroskopa. Među njima, barem teorijski, razlikujemo mehanička, elektron-ska, biokemijska i kvantna nanoračunala.

Sve bliže molekulamaElektronska će nanoračunala biti izrađena pomoću nanolitografi je iz poluvodičkih tranzistora koji su jezgro svih suvremenih elektronskih uređaja. Njihova budućnost je nesigurna, jer će se po svemu sudeći mikroelektronskim komponentama spo-sobnosti znatno smanjiti kada im veličina padne ispod 100 nanometara. Mehanička nanoračunala, koja će za obradu informa-cija upotrebljavati sićušne mobilne kom-ponente, nanomehanizme, biti možda posebno korisna za upravljanje nanorobo-tima. Biokemijska nanoračunala, kao što su DNK računala, bit će izrađena pomo-ću biokemijskih ili organskih tehnologija. Kvantna nanoračunala će biti utemeljena na kvantnim tehnologijama. Veličina silici-jevih tranzistora se stalno smanjuje, a spo-

sobnost povećava. S daljnjim pakiranjem sve više tranzistora u silicijeve integrirane veze za najviše jednom i pol desetljeću će se veličina najmanjih komponenti čipa sma-njiti na gotovo molekularne razmjere.

Prije nego što se to dogodi istraživači će morati naći sasvim nova rješenja kojima bi mogli prijeći granicu silicijevih čipova, koja se nalazi na približno 10 nanometara, odnosno dužinu 30 atoma. Približavanje si-licijevim fi zičkim ograničenjima sili znan-stvenike na traženje nekonvencionalnih materijala, struktura i postupaka dobivanja procesora. Mnoge grupe istraživača po svi-jetu traže alternativna rješenja, koja bi mo-rala biti spremna za komercijalnu upotrebu za manje od desetljeća. Da bi nove tehnolo-gije bile ekonomski prihvatljive morale bi u velikoj mjeri dijeliti postojeću poluvodičku infrastrukturu, posebno tvornice čipova i programske platforme.

Arhitektura nanoprečkiNajviše istraživanja među mogućim kan-didatima za nanoračunala izvedeno je do sada s arhitekturom nanoprečki. U rješenju koje razvijaju u tvrtki HP prečke su paralel-ne žičice debele manje od 100 atoma koje je pod kutom od 90° „prekrižila“ druga grupa paralelnih žičica. Između dvije grupe na-nožica nalazi se sloj materijala koji se može električno pobuđivati da bi propuštao više ili manje električne struje. Na spojnim mje-stima se na taj način formiraju prekidači, koji mogu održavati stanje „uključeno“ (1) ili „isključeno“ (0). Takve prečke nanožica

Nanoračunala od nanožica: prečke nanožica se pod utjecajem naponskoga signala mijenjaju iz stanja „uključeno“ (zeleno) u stanje „isključeno“ (crveno)

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 54 29.3.2010 22:27:49

55Ožujak 10 IV

nanoračunalasuvrem

ene tehnologije

imaju neke dobre osobine: (1) mogu se lako proizvoditi zahvaljujući pravilnosti obraza-ca, (2) mnoštvo pravilnih spojeva omogu-ćuje razmjerno lako uklanjanje defektnih dijelova, (3) za gradnju struktura mogu se upotrebljavati različiti materijali i postupci, te (4) jednostavna geometrija omogućuje jednostavni izradu memorija, logike i inte-griranih veza te njihovo prilagođavanje.

Ekipa tvrtke HP je u takvim istraživanjima surađivala sa stručnjacima s odjeljenja za ke-miju na Kalifornijskom sveučilištu u Los An-gelesu (UCLA), koje je 2000. godine proizvelo 16-bitnu nanomemoriju za potrebe američke Agencije za napredne projekte obrane (DAR-PA). Njihovo dostignuće je uvjerilo agenciju DARPA da uđe u novi projekt – razvoj 16-bit-ne nanomemorije s gustoćom od 100 milijar-da bitova po kubičnom centimetru. Zahtjevi za proizvodnju takvih memorija tako su slo-ženi da ih industrija ne bi dostigla prije 2018. godine. Istraživači tvrtke HP razvijaju razli-čite modele integriranih veza utemeljenih na prečkama nanožica, između ostalog različite sklopove prekidača te IN i ALI vrata.

Nanocijevni tranzistoriU daljnjem razvoju istraživači moraju osi-gurati ukupni napredak na sva tri područja – u arhitekturi, fi zici i proizvodnji uređaja. Posljednjih godina postaju kao medij ra-zvoja nanoračunala postaju još privlačnije jednoslojne ugljične nanocijevke. Posebno ohrabruje činjenica da su istraživači već uspjeli formirati nanocijevne tranzistore, koji su potvrdili svoj veliki potencijal. Po nekim proračunima bi se s takvim tranzisto-rima mogle dostići 10 puta veće brzine nego sa sličnim uređajima utemeljenim na silici-ju, pri tom s manjom upotrebom energije. Glavna prepreka daljnjem razvoju nanoži-čanih struktura je nemogućnost kontrolira-nog povezivanja nanocjevnih tranzistora u kompleksne integrirane veze. Istraživači su većinu dosadašnjih nanocjevnih tranzistora proizvodili tako da su po površini rasprši-vali nanocjevčice u rastopini.

Zatim su „na slijepo“, pomoću litografi -je, natisnuli kontakte za izvore i izvode. Na koncu je još bilo potrebno nasumice otkriti nanocjevčicu koja povezuje određeni izvor i izvod. IBM-ovi istraživači su već savladali tu ozbiljnu prepreku izgradnji računala ute-meljenih na ugljičnim molekulama. Time su učinili važan korak prema izradi nanocjev-nih integriranih veza velikog obima, koje će postepeno dovesti do veoma brzih niskona-ponskih procesora. Da bi ovladali mogućno-šću stvaranja sklopa nanocjevnih tranzistora prevukli su nanocjevčice molekulama, koje su povezale obrasce sastavljene od metal-ok-sidnih nanolinija na površini, a ostale dijelove nisu povezale. Kako bi omogućili djelovanje tranzistora, pomoću litografi je su napravili aluminijske nanolinije, koje služe kao vrata koja uključuju i isključuju tranzistore.

Daleko od procesoraAluminij su zatim oksidirali u rastopini, da bi stvorili tanki sloj aluminijevog oksida na nanožicama, koji služi kao izolator i kao ma-terijal za povezivanje nanožica. Na alumini-jeve nanožice prevučene oksidom su zatim okomito nanijeli provodne nanožice od paladija. Provodne nanožice su na taj način „prekrižale“ nanocjevčice i postale izvori i izvodi te time i tranzistori. Otkriće načina organiziranja nanocjevnih tranzistora važan je korak u razvoju nanoprocesora, ali smo još uvijek daleko od komercijalnih proceso-ra. Iskorištavanje potpunog potencijala na-nocjevnih tranzistora zahtijeva poboljšanje provodnih žica, vjerojatno upotrebom na-nocjevki umjesto paladijskih nanožica.

Još važniji problem je traženje jeft inog na-čina izlučivanja različitih vrsta ugljičnih nanocjevki. U sadašnjim postupcima pro-izvodnje dobiva se mješavina nanocjevki različitih veličina i električnih osobina, od

Nanoračunala »stara« 200 godinaZamisao je doista stara dva stoljeća, ali onda se nije radilo o pravom nanoračunalu nego, suprotno, doslovno o „makro“-računalu, koji je imao masu preko tone. Engleski izumitelj i matematičar Charles Babbage je 1822. godine napravio plan diferencijalnog stroja za kompleksne proračune i izradio manji model. Godine 1834, napravio je plan pravog računalnog stroja u suvremenom smislu, koji je imao 25 tisuća pojedinačnih poluga, zupčanika i drugih komponenata, s ukupnom masom od 13 tona. Izgradnju stroja prekinuli su 1842. godine, kada je vlada prestala fi nancirati takva istraživanja, ali usprkos tome danas Babbaga smatramo ocem suvremenog računarstva. U londonskom Muzeju znanosti tek su 1991. godine izradili djelujući model Babbagova stroja. Profe-sor Robert Blick sa Wisconsin-Madison sveučilišta prije kratkog je vremena u časopisu New Journal of Physics objavio zamisao o izgradnji suvremenog Babbagovog diferen-cijalnog stroja od nanokomponenti. Radilo bi se, dakle, o nanoračunalu utemeljenom na mehaničkih tehnologijama, a po planovima samog slavnog Babbaga.

Iz makrosvijeta u nanosvijet: Babagovov diferencijalni stroj u Muzeju znanosti u Londonu i nanokomponente iz kojih će možda biti izrađen nanodiferencijalni stroj

Djelovanje nanožičanih prekidača: u HP-ovom rješenju spojevi su dviju prečki udaljeni za samo jednu jednoslojnu molekulu, koja normalno ima visok otpor (isključeno, crveno), kod višeg negativnog napona otpor se bitno smanjuje i uspostavlja struja elektrona između prečki („uključeno“, zeleno)

Spoj nanožica manji od tipičnog virusa: prototip HP-ovog računalskog uređaja s preč-kama na atomskem mikrografu sadrži 34 x 34 prečki debljine po 30 nm

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 55 29.3.2010 22:27:51

56 Ožujak 10 IV

suvr

emen

e te

hnol

ogije

nanoračunalakojih ne funkcioniraju sve jednako dobro u integriranim vezama. S obzirom na sve, prvi nanocjevni tranzistori bit će upotrijebljeni ne kao procesori visokih performansi nego kao veoma osjetljivi senzori iz mješavine nanocjevki. Znanstvenici danas također ra-zvijaju drugačije uređaje, koji su utemeljeni na drugim osobinama nanocjevki umjesto na električnim – na jakosti i prilagodljivosti. Time se smanjuje potreba za razvrstavanjem i pojedinačnom uređivanju nanocjevki.

Razvrstavanje nanocjevkiTvrtka Nantero iz SDA, na primjer, razvija nanocjevne memorije zasnovane upravo na „snazi i prilagodljivosti“ nanocjevki. U no-voj generaciji memorijskih uređaja Nantero upotrebljava gomilu nanocjevki umjesto jedne. Za predstavljanje nula i jedinica ure-đaj jednostavno saviju na jednoj ili drugoj strani. U tvrtki smatraju da će nanocjevčice na kraju zamijeniti sve dijelove poluvodič-kih uređaja nove generacije. Oni, naime, tvrde da imaju nanocjevčice toliko različitih osobina da mogu zamijeniti memoriju, lo-giku i spoj te tako konačno i sam čip. Dosad su glavnu prepreku upotrebi ugljičnih na-nocjevki u ultrabrzim računalima i drugim elektronskim uređajima vidjeli u činjenici da uzorci materijala sadrže nanocjevčice različitih električnih osobina. Jedna nano-cjevka je poluvodič, a druga uopće nije.

Nedavno so istraživači s Northwest sveučili-šta uspjeli razviti praktičan postupak razvr-štavanja nanocjevki u točne grupe po osobi-nama. U postupku se nanocjevčice dijele na metalne i poluvodičke te također po promje-ru, a osim toga odvajaju se i nanocjevčice s primjesama kao što su drugi oblici ugljika. Razvrstavanje po promjeru bilo je očekiva-no, dok je ono po elektronskom tipu izne-nađujuće. Ugljične nanocjevčice su važne za tranzistore, dok se metalne mogu upotrijebi-ti za njihovo povezivanje. Za razvrstavanje se

Memorija iz nanokristalaTvrtka Freescale Semiconductor je pomoću nanomaterijala izradila „fl ash“ memoriju nove generacije, koja je za polovicu manja i jeft inija od konvencionalnih „fl ash“ me-morija. Prvi prikazani čip imao je me-moriju od 4 MB, ali je Freescale nešto kasnije predstavio i memoriju od 24 MB, koja ove stiže u prodaju za komercijalno upotrebu. Klasična „fl ash“ memorija u kojoj se podaci spremaju djelovanjem električnog polja na „plivajuća vrata“, koja su u osnovi komadić polikristal-nog silicija u središtu tranzistora. Vrata su okružena razmjerno debelim izola-cijskim materijalom, pa dio memorije ostaje neiskorišten. Istraživači iz tvrtke Freescale su silicijeva vrata zamijenili velikim brojem malih kristala silicija. Prednost novog materijala je „nano“ veličina silicijevih kristala, što omogućuje upotrebu manje količine izolacijskog materijala i povećanje korisnog prostora memorije. Ali glavna prednost je činjenica da se u slučaju defekta u izolaciji gubi naboj samo na nekim bližim kristalima. U tvrtki se pripremaju da i polisilicijeva vrata zamijene metalnim djelićima ili silicijevim nanokristalima, koji bi dodatno povećali veličinu memorije i smanjili gubitke zbog defekta.

S nanotehnologijom do veće učinkovitosti: čip tvrtke Freescale Semiconductor

Ohrabrujući rezultati: tim iz Georgijskog instituta za tehnologiju ostvario je visoku razinu nadzora nad dimenzijama metalne nanocijevke od aluminosilikogermanata (AlSiGeO)

koristi tendis, agens koji djeluje na površinu koja se lijepi na nanocjevčice. Tendis ovisno od veličine i električnih osobina docodi do razvrstavanja nanocjevki u različite koncen-tracije i kombnacije, što omogućuje mjerenje gustoće pomoću ultrabrze centrifuge.

Milijunima puta bržeU posljednje vrijeme razvijene su i druge metode razvrstavanja, barem za pojedine namjene. To je još uvijek daleko od istin-skog povezivanja milijuna gusto natiska-nih nanotranzistora i povezujućih nano-žica u kompleksnim integriranim vezama. Usprkos tome je taj korak Northwest sveu-čilišta prema velikom cilju otklonio jednu od glavnih prepreka za razvoj nanocjevne elektronike. Znanstvenici so otkrili da se gustoća mijenja ovisno od vrste upotrije-bljenog tendisa, pa su pokušali kombinira-ti različite agense i sada traže pravu kom-

binaciju kojom bi istakli razlike u gustoći i također razlike između poluvodičkih i metalnih nanocjevki. Zasad vheruju da se u osnovi radi o razlikama u sposobnostima poluvodičkih i kovinskih nanocjevki u po-gledu električne polarizacije.

IBM je izradio i prve kompletno integri-rane veze na osnovi ugljičnih nanocjevki utemeljene na samo jednoj molekuli. Inte-grirane veze su proizvedene pomoću stan-dardnog poluvodičkog procesa, u kome je molekula uporabljena kao osnova za sve komponente na vezama, umjesto da bi se povezivale pojedinačno izrađene kompo-nente. Integrirane veze su prstenasti os-cilator, koji istraživači obično koriste za ocjenjivanje novih proizvodnih procesa ili materijala. Zahvaljujući uspostavljanju kompletnih veza oko jedne jedine nano-cjevčice IBM je došao do približno milijun puta veće brzine nego prije s višestrukim nanocjevkama. IBM-ov tim vjeruje da će novi nananoproizvodni procesi konačno oslobodili superiorne potencijale nano-cjevne elektronike. Sada su u toku testira-nja poboljšanih nanocjevnih tranzistora i veza te performansi čitavog dizajna.

Uspjeh tima sa Northwest sveučilišta: pod utjecajem tendisa, agensa koji djeluje na povr-šinu, nanocjevke se razvrstavaju po veličini i električnim osobinama

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 56 29.3.2010 22:27:54

57Ožujak 10 IV

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 57 29.3.2010 22:28:01

58 Ožujak 10 IV

suvr

emen

e te

hnol

ogije


Priroda je oblikovala glatke, meke i elegan-tne oblike, koje možemo vidjeti kud god pogledamo. Budući da rado oponašamo majku prirodu, upotrebljavamo mnogo najrazličitijih prirodnih oblika na auto-mobilima, letjelicama, lađama… Da bi se što više približili željenim oblicima i time dostigli veoma lijepe kvalitetne površine, moramo najprije razmisliti što nam je po-trebno za kvalitetnu i glatku površinu.

Osnova neke površine su krivulje, po ko-jima se napne površina. Od krivulja i veza među različitim krivuljama ovisi da li će površina biti klase A, B ili C. Kvaliteta površine ovisna je također od programa u kome krivulje i površine izrađujemo. Što je više veza među krivuljama i povr-šinama, imamo utoliko više mogućnosti za izradu najrazličitijih površina. U tvrtki think3 već niz godina poklanjaju poseb-nu pažnju i toj činjenici. Zato produkt Th inkDesign Professional zahvata veoma široku paletu izrada krivulja i površina. Izrada površina može biti ili ne biti aso-cijativno povezana sa krivuljama, ovisno od želje korisnika.

U suvremeno doba, kada treba u veo-ma kratkom vremenu dostići kvalitetan proizvod, izuzetno je važan pravilan iz-bor kako krivulja tako i površina. S od-govarajućim izborom krivulja i površina možemo veoma brzo napraviti izuzetno kvalitetan proizvod. U najvećem broju slučajeva korisniku se površina (nijansa površine u boji) u CAD programu vizu-alno čini veoma kvalitetnom, ali ponekad nije baš tako. Pomoću podrobnih analiza (npr. zebra) da se odmah ustanovitii kva-litet površine. Pogledajmo što nam pri tom nudi soft ver Th inkDesign Professio-nal tvrtke think3.

Za kvalitetnu površinu nam je potrebna kvalitetna izrada krivulje na kojoj je nape-ta površina. Poznate su nam slijedeće veze među krivuljama:

1. Position G0 (kad se dva kraja krivulja spoje u zajedničkoj točki)

G0 Position

Krivulje i površine u ThinkDesign Professional-u

2. Tangency G1 (kad su tangente vektora dvije krivulje jednake u zajedničkoj točki)

G1 Tangency

Pogledajmo kako bi se odvijalo skretanje u krivini koja ima tangencijalni prelaz G1 među krivuljama. Kad bi došli u krivinu, morali bi oštro skrenuti i zatim držati volan pod istim kutom, a kad bi izašli iz krivine morali bi brzo izravnati volan. Takvu vožnju ne preporučuje-mo, jer je neugodna i opasna. Klasičan slučaj takvih okuka su luna-parkovi, u kojima vozila zbog zabave namjerno prave takve krivine.

3. Curvature G2 (kad su zakrivljenost i ra-van dodira dva segmenta jednaki u zajed-ničkoj točki)

G2 Curvature

Slučaj ceste 3: U prethodnom slučaju smo po-gledali neudobne okuke. Da bi okuka postala ugodnija, treba krivinu promijeniti tako kao što je pokazano na donjoj slici. Na taj će način vožnja u krivini postati mnogo udobnija.

Posebnosti u Th inkDesign Professional-u4. Torsion G3 (kad je torzija dva segmenta G2 jednaka u zajedničkoj točki)

G3 Torsion

Zanimljivost: Krivulja s konstantom zakriv-ljenošću i konstantnom torzijom je spirala.

5. Smooth Curvature G3.5 (kad dvije kri-vulje G3 imaju u zajedničkoj točki tangen-tnu kontinuitetu između dvije krivulje)

G3.5 Smooth Curvature

6. Curvature Plot Curvature G4

G4 Curvature Plot Curvature

Pošto smo upoznali mogućnosti poveziva-nja dvije krivulje, zanima nas što te moguć-nosti znače za površine.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 58 29.3.2010 22:28:02

59Ožujak 10 IV

događaji i dostignućasuvrem

ene tehnologije

3D tiskanje predmeta po prihvatljivoj cijeniTvrtka Z Corporation je oko sredine listo-pada predstavila novi automatizirani jedno-bojni 3D pisač koji će naprednu tehnologiju brze izrade prototi-pova približiti općoj uporabi međi inže-njerima i arhitektima. Izrada predmeta se na taj način dodatno po-jednostavljuje i auto-matizira. 3D pisač do-nosi funkcionalnosti velikih pisača, kao što su automatska pripre-ma materijala, jedno-stavni cartridgi s ma-terijalom i integrirana reciklaža nekorište-nog materijala. Među funkcionalnostima su također nadzor s raču-nala ili samog pisača te samo nadzor operacija na pisaču. 3D pisač omogućuje izradu modela velikih 203 x 254 x 203 mm, s vertikalnom brzinom izrade od 20 mm na sat. Rezolucija pisača je 300 x 450 dpi. Slično kao i čitava obitelj Zprinter, i ovaj novajlija se može pohvaliti malim troškovima upotrebe, velikom brzinom tiskanja i jednostavnošću korištenja u uredskom okruženju.

www.zcorp.com

1. Ako krivulje imaju razmak, površine su u G0.2. Ako su krivulje u G0, površine su u G1.3. Ako su krivulje u G1, površine su u G2.4. Ako su krivulje u G2, površine su u G3.

Na donjoj slici vidimo primjer tri površine koje bi trebale biti klase A. Pa ipak, samo dvije od njih možemo računati kao dobre površine klase A. Koje?

Te osobine provjeravamo zebra analizom, gdje zebra krivulje ukazuju na oblik odnosno tok krivulja na površini. Pomoću zebra analize mo-žemo vidjeti gdje se površina prelama odnosno gdje sadrži područja koja ne odgovaraju kvali-teti, tako da takvu površinu treba popraviti.

Slučaj iz prakse:Kako dizajneri tako i proizvođači (npr. alat-ničari) najčešće ne zna-ju kakvu površinu su izradili ili dobili dok ne naprave zebra analize. Ako to ne provjere od-nosno nemaju odgovo-

rajaći modelarnik, može se dogoditi da kod frezovanja dobijemo nekvalitetnu površinu

na alatu, pa je zato treba ponovo izraditi ili preraditi. Ako modelirnik to ne omoguću-je, ne ostane ništa drugo osim dugotrajnog poliranja. Sve zajedno zahtijeva više rada i vremena, što znaći također gubitak novca.

S programskim paketom Th inkDesign Professional lmožemo izrađivati kvalitet-ne površine svih vrsta, koje možemo jed-

nostavno popravljati i analizirati. Program također sadrži najkvalitetnija rješenja kod ponovnog remodeliranja (kasnije dorade i prerade površina te proizvoda većeg obi-ma), takozvano Global Shape Modeling (GSM), kojim skraćujemo vrijeme poprav-ljanja nekog modela i do 80 posto. Sustav GSM je unikatan proizvod tvrtke think3, koji također koristimo u automobilskoj in-dustriji, npr. BMW, i upotrebljavaju ga ra-zne dizajnerske kuće, npr. ALLESSI.

Defi nicija površina klase A:Površine klase A uočljivo su (unutarnjost/vanjština) estetske i jednostavno obli-kovane površine, koje imaju optimalan estetski oblik i visoku kvalitetu površine te zadržavaju jednaku estetsku kvalitetu i po obradi.

www.3way.si

Počinje restruk-turiranje Instituta Ruđer BoškovićInstitut Ruđer Bošković (IRB) započeo je proces restrukturiranja što, među ostalim, znači i da će ubuduće u okviru IRB-a postojati više podinstituta. Nai-me, lani je započet proces koji po prvi put prolazi neka znanstvena institucija u Hrvatskoj, a riječ je o neovisnoj me-đunarodnoj znanstvenoj evaluaciji tije-kom koje će prominentni znanstvenici dati sugestije za restrukturiranje vodeće hrvatske znanstvene institucije. Cijeli bi proces trebao rezultirati podizanjem Instituta na mnogo višu razinu.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 59 29.3.2010 22:28:06

60 Ožujak 10 IV

suvr

emen

e te

hnol

ogije

3D pisači

3D tiskani predmeti za sada nisu proizvodi koji se mogu upotrebljavati u gradnji tvo-revina, već su samo modeli koji se mogu koristiti za vizualizaciju koncepata, pro-vjeravanje konstrukcije te za daljnji razvoj proizvoda. Ipak, do danas se postupak toli-ko razvio da se mogu stvarati funkcionalni modeli i modeli s višebojnim dijelovima. U budućnosti će se taj postupak razviti do mogućnosti izrade različitih konačnih i uporabnih predmeta kao što su primjeri-ce daljinski upravljač, žarulje ili prijenosni telefoni. Osnovni postupak 3D tiskanja je stereolitografi ja, koja se pripada skupini postupaka brze izrade prototipova (rapid prototyping - RP).

Materijali su najčešće od fotoosjetljivih polimera u obliku široke folije na valjku, kapljevine u spremniku ili praha u posudi. Predmeti se u prvom slučaju izrađuju ra-čunalno vođenim izrezivanjem slojeva ma-terijala iz široke folije. Za «konfi guriranje» svakoga sloja zadužena je računalno vođe-na laserska zraka koja se fokusira s pomo-ću optike. U drugom se slučaju na podlozi, potopljenoj u polimernu kapljevinu, slojevi oblikuju jedan za drugim očvršćivanjem tekućine pod djelovanjem ultraljubičastog (UV) snopa svjetlosti. U trećem se slučaju na prah nanosi vezivo, čime se oblikuju slo-jevi predmeta s kojega se preostali prah na kraju odstrani. Model budućega predmeta razreže se s pomoću odgovarajućeg raču-nalnog programa na slojeve debljine od 0,1

Strojevi koji tiskaju predmete

3D pisači omogućuju vrlo brzu materijalizaciju računalno oblikovanih trodimenzionalnih predmeta Pisači koji tiskaju računalno oblikovane predmete u upotrebi su već cije-

lo desetljeće u automobilskoj i vojnoj industriji, arhitekturi, obrazovanju te

na drugim područjima. Do sada je taj postupak bio primjenjivan isključivo

u profesionalne svrhe, što je razumljivo s obzirom na visoku cijenu takvih

uređaja (stoje od više desetaka tisuća do sto tisuća eura). Posljednjih godina

pojavili su se i jeftiniji modeli, koji će u sljedećih nekoliko godina omogućiti

opću primjenu 3D pisača također i u svakodnevnoj upotrebi. Stručnjaci već

neko vrijeme najavljuju jeftinije modele, koje će biti moguće upotrebljavali

kao kućne radionice za izradu najrazličitijih predmeta.

Esad Jakupović Denis Šenkic

do 0,2 milimetra. Dvodimenzionalne pro-gramske slike slojeva nakon toga omogu-ćuju točno oblikovanje slojeva polimernog materijala (katkad također i metala) u 3D pisaču te oblikovanje cjelokupnog predme-ta sloj za slojem.

Postoji također inačica trećeg postupka, tzv. postupak selektivnoga laserskog srašćiva-nja, koji se temelji na slojevitoj gradnji pro-izvoda od fi nog praha i toplinskoj obradi laserskim snopom. Svaki pojedinačni sloj tali se uz pomoć laserskog snopa i povezuje s prethodno načinjenim slojem.

Postupak je, možemo se reći, jedinstven i jedini kojim je moguće izravno proizvodi-ti uporabne predmete dobrih mehaničkih i fi zičkih svojstava. Prošle je godine slič-ni postupak predstavio profesor Behrokh Khoshnevis; on jedino u svom postupku za srašćivanje ne upotrebljava laser već zagri-java cijeli bloka polimernog praha (vidi pri-log). U postupku tzv. fuzijskog modeliranja nanošenjem upotrebljava se rastopljeni po-limer ili drugi materijal sličan vosku koji se ubrizgava sloj za slojem. Tim se postupkom 3D tiskanja osiguravaju izdržljivi modeli koji se mogu praktično upotrijebiti.

Tvrtka ZCorporation razvila je postupak u kojem pisači iz spremnika najprije nanose sloj praha na radnu površinu, nakon toga glave pisača nanose vezivo na prah koji sloj čini kompaktnim na mjestima kontak-

ta osnovnog praha i veziva. Novost je tog postupka da glave pisača uz vezivo nanose i boju. Tako se konačni model može obli-kovati u jednoj boji ili ima teksturu koja se može prethodno odrediti u napravi za modeliranje. Prednost je postupka u brzoj izradi i niskoj cijeni izrade modela. Prototi-povi su nakon izrade porozni i zato nisu iz-držljivi, što je moguće poboljšati dodatnom impregnacijom smolama, voskovima, poli-uretanskim materijalima itd. (vidi prilog).

Dolazak «3D tvornica» Nedavno su u tvrtki ZCorporation razvili vrlo uspješan postupak izrade kalupa za lijevanje metala. S pomoću CAD-opreme moguće je iz osnovnog nacrta novoga pro-izvoda razmjerno lako pripremiti model kalupa, koji se nakon toga izradi jednim od pisača razreda Z. Ti su kalupi izrađeni znat-no brže od bilo kojih drugih, a također su jeft iniji. Kalupi se obično izrađuju od mate-rijala na osnovi keramike, koja omogućuje izravno ulijevanje metala nižih tališta kao što su aluminij, cink ili željezo.

Ozbiljna konkurencija 3D pisačima mogu po-stati znatno jeft iniji strojevi za računalno vo-đenu mehaničku izradu prototipova od drva, plastike ili drugih materijala. Programska oprema za industrijsko oblikovanje omogu-ćuje relativno jednostavnu izradu kalupa s ob-zirom na prototip. Nakon toga se kalup može izraditi s pomoću prototipnoga mehaničkog stroja. Pojedinačni stolni strojevi kao što su

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 60 29.3.2010 22:28:11

61Ožujak 10 IV

3d pisačisuvrem

ene tehnologije

npr. Roland MDX-15 stoje samo nešto više od 2 000 eura. Sa skupljima i kvalitetnijim mode-lima i kalupi mogu, naravno, postati još bolji, no i dalje su jeft iniji od onih koji se mogu do-biti prototipnim tiskanjem. Razvoj 3D pisača, dakle, odabrao je smjer daljnjeg pojeft injenja i proširivanja, što će s jedne strane dovesti do još većeg odabira profesionalnih modela za različite namjene, dok će s druge strane dove-sti do pojave «kućnih tvornica» koje će omo-gućivati izradu najraznovrsnijih predmeta i naprava koje je moguće zamisliti.

Tiskanje umjesto proizvodnjeInženjeri sa Sveučilišta u Kaliforniji u Ber-keleyu razvijaju postupak koji bi omogućio tiskanje cjelovitih električnih i elektronskih pomagala kao što je npr. televizijski daljin-ski upravljač. Bit je spomenute tehnologije u tome da se višedijelni postupak izrade kući-šta te namještanje veznih dijelova, prekidača i drugih sastojaka zamijeni jednim jedinim - tiskanjem. Ključ je u samom pisaču i po-stupku tiskanja koji bi omogućivao nanoše-nje sloja za slojem različitih vodljivih, polu-vodljivih i izolacijskih polimernih elemenata koji bi na kraju dali cjelovito pomagalo, od-nosno jednostavno napravu. Nanošenjem pametnih polimera danas se izrađuju funk-cionalni prototipovi s gibljivim mehanič-kim dijelovima, slični onima u stvarnom konačnom proizvodu. Važan napredak koji najavljuju istraživači iz Berkeleya bit će uvo-đenje elektronike u naprave za tiskanje, čime bi se proizvodnja prilično pojednostavnila, a troškovi bi se znatno smanjili. Skupini iz Berkeleya već je uspjelo otisnuti elektronske dijelove kao što su tranzistori, kondenzatori, induktivne cijevi i druge poluvodičke kom-ponente. Njihovo povezivanje pri tiskanju bit će samo korak dalje.

Kada se razviju odgovarajući sustavi kaseta za pisač, znanstvenici će moći «otisnuti» daljin-ski upravljač, žarulju, radio, prijenosni telefon, elektroničku igračku i druge slične funkcio-nalne sustave, i to bez ekstenzivne proizvod-nje i pokretnih traka. Gumbi u otisnutom upravljaču bit će izrađeni od jednog polimera, infracrveni odašiljač od drugoga, elektronika od više polimera; baterije će biti prave i do-datno umetnute. Kako bi se izbjegle opruge,

za gumbe će upotrijebiti «elektroaktivne» po-limere koji će na pritisak prsta stvarati elek-trični napon i tako omogućivati upravljanje napravom. Vrijedi također i suprotno: istraži-vači će moći upotrebljavati elektroaktivne po-limere za stvaranje mišićnog sustava robota, koji će moći djelovanjem električnog napona mijenjati oblik i tako se gibati.

Primjerice za tiskanje žarulje istraživači će moći rabiti prozirne polimere i plastične svjetleće prijenosnike. Znanstvenici očeku-ju da će tehnika spajanja savitljivih mate-rijala i elektronike, tzv. fl eksonika (fl exoni-cs), revolucionarno utjecati na industrijsko oblikovanje. Naprave za tiskanje bit će jef-tinije, sigurno će biti manjeg potencijala jer su električna svojstva polimera u usporedbi sa silicijem mnogo lošija. Brzina polimer-nih tranzistora je npr. sto puta manja od brzine onih od silicija. Ipak, tehnologija tiskanja i dalje će se razvijati.

Srašćivanje - spajanje bez laseraNajnoviji postupak izrade prototipova s pomoć srašćivanja, koje je na Sveučilištu u južnoj Kaliforniji razvio profesor Behrokh

TV upravljač iz pisača - prikaz tehnologije tiskanja prema zamislima istraživača iz Berkeleya: 1. Kasete pisača sadržavaju elektroniku od nekoliko vrsta pomoćnih dijelova za tiskanje s ra-zličitim elektroaktivnim polimerima. 2. Umjesto da bude lijepljena, ona je zalemljena na sponi pisača, elektronika je ugrađena u samo polimerno kućište. 3. Daljinski upravljač bit će otisnut u samo jednom prijelazu, sloj za slojem.

Modeli najviše kvalitete: uređaj za stereolito-grafi ju SLA 7000 tvrtke 3D Systems upotre-bljava dvostruki laser i omogućuje izradu slojeva debljine samo 0,0254 milimetra

Khoshnevis, i sada se upotrebljava za ti-skanje polimernih prahova (kao što su po-listirenski i poliesterski), no bez uporabe lasera. Postupak se naziva srašćivanje sa se-

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 61 29.3.2010 22:28:12

62 Ožujak 10 IV

3d pisačisu

vrem

ene

tehn

olog

ije

S pomoću laminiranja do prototipa: modelira-nje nanošenjem sloja za slojem iz materijala u trakama koji je fotoosjetljiv

3D pisač Vidar TRUprinter 6000 i jedinica za čišćenje

Čišćenje proizvoda

Nanošenje sekundarnog ljepila

Model izrađen u bojama za točno predstavlja-nje djelovanja sklopa

lektivnim ograničenjem (Selective Inhibition Sintering – SIS). Slično kao i kod laserskog srašćivanja, prvo se s pomoću CAD pro-gramske opreme razvije 3D model. Nakon toga se model podijeli na vrlo tanke, jedva vidljive slojeve. Pojedinačan sloj tvorevine oblikuje se nanosom sloja polimernog praha debljine 0,1 milimetar. Kod laserskog srašći-vanja provodi se računalom vođeno povezi-vanje određenih dijelova slojeva laserskom zrakom, koji na taj način čine dijelove mo-dela. Nasuprot tomu, suprotni dijelovi koji nisu dijelovi modela obrađuju se sredstvom koje sprječava povezivanje. Kada je sloj pri-premljen, odnosno kada su određeni dijelo-vi zaštićeni od povezivanja, cjelokupan sloj izloži se zagrijavanju. Nezaštićeni dijelovi se povežu, a na zaštićenima ostane prah koji se na kraju cijelog postupka jednostavno ukloni. Prema Khoshnevisovu mišljenju, s pomoću tehnologije SIS bit će moguće, uz plastične prototipove, proizvoditi i metalne prototipove te vrlo ozbiljne proizvode.

Tiskanje 3D modelaDjelovanje 3D pisača Vidar TRUprinter 6000 predstavlja tvrtka IB-PROCADD. Veličina

proizvoda koje može izraditi 3D pisač je 254 · 356 · 203 mm. Pisač izrađuje model tako da preko pojedinačnog sloja praha, koji može biti debeo od 0,089 do 0,203 mm, s pomoću glava za ubrizgavanje ubrizga vezivni materi-jal i boje. Boje se nanose slično kao kod ink-jet pisača. Pisač pri tome nema ograničenja jer upotrebljava tri boje: cyan (modra), ma-genta (crvena) i yellow (žuta), koje zajedno s vezivnim materijalom tvore obojeni model CMYK. Brzina tiskanja je dva sloja u minuti. Nakon nanošenja svih slojeva model je izra-đen, no potrebno ga je još očistiti jer je pre-kriven viškom praha. Nakon gruboga i fi no-ga čišćenja s pomoću mlaza zraka u komori za čišćenje model je spreman za zadnju fazu, odnosno nanošenje sekundarnog ljepila. Lje-

pilo nakon sušenja osigurava tvrdoću mo-dela. Nakon izrade većih modela, koje zbog ograničenja radnoga područja pisača nije moguće napraviti u jednom komadu, model se može razdijeliti na pojedinačne manje di-jelove koji se nakon tiskanja mogu zalijepiti.

Programska oprema za tiskanje omoguću-je bolje nanošenje veziva na rubove nego u unutrašnjosti. Ipak, model zbog tiskanja u slojevima u visinu ima manju tvrdoću nego po širini i duljini (dubini). Veće površine i pojedinačni detalji moraju biti debeli naj-manje jedan milimetar. Ako se želi izraditi više modela, programska oprema pisača

također omogućuje i to da se istodobno otisne više modela.

Programskom opremom TRUprint mogu se pripremiti modeli za 3D tiskanje. Moguće je rabiti modele STL, VRLM i PLY formata zapisa. TRUprint omogućuje povećavanje, smanjivanje ili rotaciju modela; a kada je sve pripremljeno za tiskanje potrebno je još načiniti ispis parametara tiskanja. Pri tome nas izvještava o potrebnom vremenu izrade i predviđenoj količini potrebnog materijala.

Prednosti pisača (to su prije svega niska cijena izrađenoga modela i brzina tiska-nja) bit će zanimljive prije svega za tvrtke koje moraju pri predstavljanju svojih za-misli upotrijebiti 3D modele. Dizajnerima i konstruktorima omogućuju jednostavno prikazivanje ideja, a uz to i jednostavno prepoznavanje i otklanjanje pogrešaka.

Končar gradi vjetroelektranuKončar će uskoro krenuti u gradnju vjetroelektrane kod Splita u koju će uložiti 200 milijuna kuna. “Nakon pet godina dobili smo građevinske dozvole i krećemo s izgradnjom u koju će Kon-čar uložiti 80 milijuna kuna u gotovi-ni u sljedećih par dana, a uzet ćemo i kredit do ukupno 200 milijuna koliko je vrijednost investicije”, rekao je Darin-ko Bago, predsjednik Uprave Končara Elektroindustrije.Bago napominje da će to biti novi izvozni proizvod i značajna investicija, te da će više od 80 posto biti domaći proizvod, jer će za proizvodnju uvoziti samo krila vjetroagregata.

IRT3000 - HR - st10 - 2010.indd 62 29.3.2010 22:28:24

Smart ad 2010_Coropak 10.1.indd 1 2010-03-03 08:55:57

IRT3000 ADRIA 10-2010

Documents

Transcript of IRT3000 ADRIA 10-2010