3Listopad 4 II

4 Listopad 4 II

INOVA – 33. hrvatski salon inovacija s međunarodnim sudjelovanjemVelika međunarodna izložba inovacija i novih tehnologija na 33. salonu inovacija u organizaciji Udruge inova-tora Međimurja „INOMA“ Čakovec, suorganizatora : hrvatskog Saveza inovatora, Saveza inovatora Zagreba, Saveza inovatora Primorsko-Goranske Županije održat će se od 06. – 09. studenog 2008. godine.

Intervju: Bertrand Sicot, podpredsjednik za prodaju u tvrtki SolidWorks

Korisnici su ključni za uspjeh proizvodaBertrand Sicot, izvršni potpredsjednik odgovoran za prodaju, pridružio se poduzeću SolidWorks 1997. godine. Zbog svojih je uspjeha brzo napredovao od regionalnog direktora podaje za Zapadnu Europu do potpredsjednika prodaje za Sjevernu Ameriku. Prije toga bio je zadužen za prodaju u podu-zeću Computervision Francuska.

Denis Šenkinc

sadr

žaj

4

PREDSTAVLJAMO: ELCON GERÄTEBAU d.o.o., jedna od najvećih metaloprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj

DOMAĆE VIJESTI

Tradicionalni dani otvorenih vrata Strojotehnike d.o.o.Kao i svake godine do sada uz predstavljanje strojeva i demonstracije njihova rada, organiziran je i do-mjenak za goste. Na strojevima je prikazan rad sa pozicioniranjem u pet osi na obradnom centru Hurco VMX42SR koji je bio opremljen Innotool alatima. Na obradnom centru Hurco VMX42t prikazana je izrada 3D oblika uz primjenu CAD-CAM sustava SolidWorks i SolidCAM.

HITTNER d.o.o. ugovorio proizvodnju 4000 traktora za GanuTvrtka HITTNER d.o.o. iz Bjelovara, u sto postotnom vlasništvu Stjepana Hittnera osnovana je početkom 1990. godine kao obrtnička radionica sa 20-tak zaposlenih. Osnovna djelatnost bila je proizvodnja poljo-privrednih strojeva, te pružanje usluga u obradi metala, kao što su izrade raznih tipova zupčanika i drugih strojnih elemenata. Danas tvrtka zapošljava preko 80 zaposlenika, sa stalnim trendom rasta zapošljavanja i povećanja proizvodnje. Proizvodni program Hittnera moguće je podijeliti u četiri skupine: proizvodnja šumske mehanizacije, proizvodnja poljoprivredne i komunalne mehanizacije, proizvodnja auto-dijelova i pro-izvodnja raznih tipova zupčanika i strojnih elemenata. Strojni part tvrtke Hittner obuhvaća stotinjak strojeva, većinom CNC, čime u potpunosti mogu zadovoljiti zahtjeve kupaca.

IZ SVIJETA

14

Lasersko rezanje sve je popularnije pri obradi limova Laserska zraka univerzalni je alat za rezanje, zavarivanje, površinsku obradu i nanošenje prevlaka. Radi tiho i ne troši se. Laserskim se rezanjem postižu rubovi bez srha, uski zarezi i minimalno područje djelo-vanja topline. U njegove prednosti treba ubrojiti i minimalan unos topline, malu deformaciju obradaka i brzinu dobave. Zbog toga, ali i još mnogo razloga, lasersko rezanje sve je popularniji postupak pri obradi limova.

16

10

24

uvodnik 7

domaće vijesti 1414 Predsjednik RH Stipe Mesić u posjeti

tvrtki Iscar alati d.o.o.

17 8. međunarodni simpozij Hrvatskoga metalurškog društva

19 Alati Brezje krenuli s laserskim navarivanjem

20 2. CEEPUS ljetni specijalistički seminar

22 Donesena odluka o prodaji Montaže

22 T-HT i Elka potpisali ugovor vrijedan 90 milijuna kuna

35 Smanjen gubitak, povećana ulaganja

35 Novi Predsjednik Uprave CMC Sisak

41 Ubrzan rast proizvodnosti rada u industriji

iz svijeta 3034 Otvoren novi demo centar TESA u Celju

42 Novo izdanje knjige Čelik i željezni lijevovi

44 Novi postupci u mikroproizvodnji

48 Transport limova s vakuumskim prihvatom

50 EuroBLECH 2008

52 FARO - mjera uspjeha

54 Univerzalna jedinica za uklanjanje strugotine

automatizacija i informatizaija 5463 Promocija tehnologije: Humanoidni

roboti igraju nogomet

nemetali 6670 Tvrtka Nomis d.o.o. preuzela zastupstvo

Chem-Trend

71 Proizvodnja, prerada i potrošnja polistirena u Europi

78 Smjernice za strojnu obradu poluproizvoda od konstrukcijske plastike Quadrant - 2. dio

79 Stirenski polimeri - ekonomična kvaliteta

suvremene tehnologije 8282 Konferencija informatičara kojima se

vjeruje

86 Mathcad ili Excel?

87 Canon predstavio 44-inčni pisač za CAD i GIS

87 Izrada elektroda s ThinkLine Elektrode V7

89 3D-upodabljanje

26

30

„Ne masa, nego klasa“

5Listopad 4 II

popis oglašivača

Lagano građeni robotiIndustrijski roboti standardni su alat u suvre-

menim proizvodnim pogonima. Građeni su vrlo kruto kako bi se smanjio broj potrebnih senzora,

povećala točnost i ponovljivost te pojedno-stavila regulacija. Obično rade u uređenim

okolinama, a često im se dodaju kamere kako bi se smanjio potrebni stupanj uređenosti okoline. Novija istraživanja zbog sve veće pristupačnosti

robota, kako industrijskih pa tako i kućnih mobilnih, usmjerena su na robotske ruke koje

mogu raditi u vrlo neuređenim okolinama, kao na pr. u direktnoj interakciji sa čovjekom.

Teodor Tomić

Papučica načinjena GIT postupkom

Pri injekcijskom prešanju polimernih otpresaka česta je pojava da se otpresci zbog unutrašnjih naprezanja neželjeno deformiraju. Unutrašnja

naprezanja posljedica su orijentacije makromo-lekula do koje dolazi pri popunjavanju kalupne

šupljine, nejednolikog stezanja (posebice kod materijala s punilima i ojačalima) te nejedno-likoga toplinskog toka pri hlađenju otpresaka

u kalupu. Uz navedene uzroke, pri plinskom injekcijskom prešanju (e. Gass Assisted

Injection Moulding − GIT) javlja se još jedan − nejednolika debljina stijenke otpreska.

Aleš Marinčič

nemetali

SolidWorks World 2008.Jubilarni, 10. susret korisnika, prodavača i

zaposlenika poduzeća SolidWorks održan je potkraj siječnja u San Diegu na kalifornijskoj

obali. Organizator se ponovno može pohva-liti rekordima na svim područjima. Velikih

inovacija u najnovijoj verziji koja dolazi malo je manje nego prijašnjih godina, no u tvrtki

zagovaraju usmjerenost na još pouzdanije, učinkovitije i brže alate koje će SolidWorks

ponuditi tržištu u 2009. godini.Na susretu je sudjelovalo više od 4 700 ljudi

iz više od 50 zemalja, 100 glavnih partnerskih poduzeća i 140 novinara.

Denis Šenkinc

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Wohlers Report 2007 – Pregled i analiza postupa-

ka brze proizvodnje proto-tipova u svijetu

Prikazan je sažetak izvještaja “Wohlers Report 2007”, koji u cijelosti ima 220 stranica. Izvještaj

donosi svjetski pregled i analizu postupaka izrade prema načelima slojevitog nanošenja

(engl. Additive Fabrication), poznatih također pod imenom brza proizvodnja prototipova (engl.

Rapid Prototyping – RP). Postupci uključuju modeliranje, stvaranje prototipova, izradu alata, serijsku proizvodnju i ostale primjene. Izvještaj se prije svega usredotočuje na industrijski rast

takvih sustava, kao i na izazove s kojima se susreću organizacije pri njihovu uvođenju. Na taj

način izdvaja one industrije kojima spomenuti postupci donose sve veću korist.

Th erry Wohlers

86 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 55 ABB, d. o. o.

23 Alfl eth Engineering, k. d.

1, 69 ARBURG GmbH + Co KG

28 ALLDATA

1, 3, 90 BTS, d. o. o.

92 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 6 Cajhen, d. o. o.

78 Camincam, d. o. o.

65 Celjski sejem, d. o. o.

35, 37 EMCO Maier GmbH

45, 59 Gazela Platit, d.o.o.

11 GR Inženiring, d. o. o.

13 Hyundai avto trade, d. o. o.

23, 38, 45 ICM, d. o. o.

61 IPSEN International GmbH

15 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 72 KMS, d. o. o.

71 LAMA Avtomatizacija, d.o.o.

85 MARI MEDIA, d. o. o.(časopis Građenje&Opremanje)

43 Matej Hohnjec, s.p.

75 Meusburger Georg GmbH

1 Motoman Robotec, d.o.o.

39 NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

57 Niteh, d. o. o.

1, 2 Nomis, d. o. o.

68 Nubius, d. o. o.

27, 29, 31, 33 OKRET, d.o.o. (WALTER Avstria GmbH)

1, 41 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

70 Robos, d.o.o.

91 Sandvik, d. o. o.

1, 46, 47 Siming, d. o. o.

64, 76 Socia, d.o.o.

25 STROJOTEHNIKA, d. o. o.

36 TBW, d. o. o.

21 TEH-CUT, d. o. o.

73 Tecos

1, 53 Teximp, d. o. o.

1, 18 TM, d. o. o.

32 TOP ELEMENT, d. o. o.

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

66

54

88

36

6 Listopad 4 II

7Listopad 4 II 9

Lijepo je vidjeti u raznim medijima vijesti o ugovorenim milijunskim poslo-vima ili o uvođenju suvremene, vrlo skupe i sofi sticirane opreme u hrvatske proizvodne pogone. O takvim događajima pisalo se, a i pisat će se i u časo-pisu IRT3000. Skupom opremom, međutim, i dalje najčešće upravlja čovjek, kao što je i čovjek taj koji najčešće realizira poslove vrijedne milijune. Čak i pri visokoautomatiziranim procesima potrebna je odgovarajuća priprema koju opet mora obaviti čovjek.

Ono što se može primijetiti kao europski trend, a nije zaobišlo ni Hrvatsku, sada je već kronični manjak stručnjaka (ovdje ćemo govoriti u prvom redu o stručnjacima strojarske struke). Više je razloga takvom stanju. Kao prvo, iskusnih kadrova sve je manje, a mladi teško pronalaze interes u strojarskim

zanimanjima. Činjenica je kako su mnoga uslužna zanimanja bolje plaćena i done-davno se za njih lakše pronalazio posao. Proizvodnji se općenito umanjivala vrijednost na svim razinama, na račun, primjerice, turizma i poljoprivrede. Kao rezultat takvog stanja ugašen je velik broj proizvodnih tvrtki koje su nekad bile “inkubatori” stručnjaka. A mlade kadrove nije moguće isključivo na fakultetu pripremiti da se sa 100 % ka-paciteta uhvate u koštac s problemima u proizvodnji. S druge strane, mnoge su tvrtke

Problem kadrova!

Damir Godecurednik

7

Glavni i odgovorni urednik

Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Tehnički urednik

Darko Švetak

Stručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir

Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić,

Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,

Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić,

Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p.,

Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p.,

Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: MEDIAPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $.

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

platile cijenu stvaranja globalnog tržišta i sve većeg utjecaja iz Azije, kojemu nisu mogle konkurirati. Konačno, sve oštriji zahtjevi tržišta traže stalnu uporabu sve suvremenije, brže i bolje opreme i novih postupaka. A to znači stalno obrazovanje stručnjaka kako bi mogli pratiti suvremene trendove. U suprotnom, u vrlo kratkom razdoblju dolazi se u situaciju da zaposleni više ne posjeduju potrebna znanja i vještine potrebne za uspješno poslovanje.

Kao jedno od mogućih rješenja nastale situacije manjka stručnih kadrova javlja se nji-hovo cjeloživotno obrazovanje. S druge strane, vrlo je bitno ojačati suradnju gospodar-stva sa znanstvenim ustanovama, pri čemu se osim novih proizvoda i procesa istodobno stvaraju stručnjaci sa specifi čnim znanjima. Dobri primjeri takve suradnje vidljivi su iz rezultata tehnologijskih projekata. I, konačno, odgovarajuće znanstvene ustanove koje odgajaju buduće stručnjake trebaju osluškivati potrebe u gospodarstvu, kao i svjetske trendove, te usmjeravati programe što boljoj osposobljenosti mladih stručnjaka za bu-duće izazove. Ali se i uključivati kao partneri u projekte cjeloživotnog obrazovanja.

8 Listopad 4 II

novo

sti

8

Noryl GTX* upora-bljiv za karoserijske dijeloveTvrtka Sabic Innovative PlasticsTM je za po-dručje automobilske industrije razvila novi plastomer nazvan Noryl GTX* PPO. Prednosti novog materijala očituju se u dodatnom sma-njenju mase vozila, u 25 % manjoj toplinskoj rastezljivosti, omogućeni su točniji spojevi s drugim komponentama te prekrivanje spojnih mjesta. Istodobno, prisutnost Noryla GTX* povisuje kvalitetu komponenata izrađenih od tog materijala te smanjenje potrošnje goriva.

Novorazvijeni materijal povisuje razinu di-menzijske stabilnosti za otpreske koji moraju biti čvrsti i točnih izmjera pri izlaganju topli-ni te postojani na djelovanje ultraljubičastog zračenja. Radi tih svojstava, novi plastomer je primjeren za uporabu prije svega za oko-mito ležeće dijelove karoserija.

www.sabic-ip.com

5.000 visoko preciznih horizontal-nih centara »NH Serije« Mori SeikiMori Seiki je izradio ukupno 5.000 visoko preciznih horizontalnih centara »NH Serije«. NH Serija sadrži 4 modela strojeva, s različitim veličinama paleta, 400 mm, 500 mm, 630 mm i 800 mm. Prvi stroj je došao na tržište 2002 god., s namjerom da osigura najveću preciznost i proizvodnost. Serija je poboljšana s DCG tehnologijom (pogon u sredi-štu težišta), koji omogućava izvanredna ubrzanja i poboljšanja kakvoće obrađene površine. Od tada je model NH4000 DCG postao vodeći ho-rizontalni obradni centar na globalnom svjetskom tržištu.

S uporabom tehnologije DDM (izravni pogon rotacije stola) i ATC (poboljšana automatska izmjena alata ), skratilo se vrijeme obrade i povećala se proizvodnost. U 2007. god. primljene su narudžbe za 1300 strojeva iz područja automobilske i avio industrije te strojogradnje. Re-zultat pokazuje uvjerenje kupaca u sigurnost i pouzdanost NH Serije.

www.moriseiki.comwww.bts-company.com

OSG svrdla za duboko bušenje do 30xDOSG je predstavio nova HSS svrdla serije TDXL za nestupnjevano bušenje do 30xD bez rupa za hlađenje. Svrdla su izrađena novom patentiranom tehnologijom. To uključuje po-sebnu izvedbu oštrice, što osigurava znatno manju silu bušenja, također i novu geometri-ju spirale za učinkovito odvođenje strugotine. Svrdla su prevučena s WXL prevlakom, koja ima oksidacijsku temperaturu od 1.100ºC. U ponudi su svrdla u promjerima od 1,6 do 12 mm (dužine 15xD i 20xD) i promjerima od 1,6 do 10 mm u dužinama 30xD. Preporučuju se za bušenje ugljičnih, poboljšanih i legira-nih čelika, te sivog i nodularnog lijeva.

www.osgeurope.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

Sustav za doziranje granulataNovi sustav za do-ziranje i miješanje tvrtke Colortronic System je opremljen optimiranim (meha-nički i vremenski) doziranjem. Jedno-stavan je za upora-bu. Za zamjenu ma-terijala potrebno je manje vremena, veća je mogućnost skladi-štenja. Sustav za do-ziranje primjeren je za zahtjevne konti-nuirane proizvodne procese, posebice za tekstilnu i kemijsku industriju, za izradu višeslojnih fi lmova, miješanje granulata i slično. Sustav je na-mijenjen za kontinu-iranu dobavu materijala kao što su PP, PA, PE, PS, PET i drugi. Kva-liteta novog sustava posebice se ističe u primjerima, gdje je potrebno jamčiti visoki stupanj kvalitete i homogenosti smjesa.

www.colortronic.com

9Listopad 4 II

novosti

9

Izrada kliznog sunčanog krovaTvrtka Krauss Maff ei je isporučila ko-rejskom proizvođaču automobilskih dijelova proizvodnu liniju za izradu kliznoga sunčanog krova. Cilj uporabe automatizirane proizvodnje je sniženje troškova rada, postizanje visoke kva-litete proizvoda i skraćivanje vremena izrade. Sam klizni sustav pomičnog krova, koji predstavlja komponentu unutrašnjosti automobila, mora jamčiti visoku čvrstoću uz malu masu. Stoga je izradak između dviju ploha napunjen s PUR pjenom i pod tlakom isprešan u konačni oblik. Proces proizvodnje odvi-ja se na rotirajućem stolu s tri jedinice. Nakon završenog ciklusa, alat nije po-trebno čistiti. Prije sljedećeg ciklusa se na površinu stijenke alata nanese tanko sloj odvajala iz posebnog spreja.

www.kraussmaff ei.com

Grafi t za obradu elektroerozijom Carbone LorraineGrafi t nedvojbeno posta-je ključnom sirovinom za izradu EDM-elektroda i time potiskuje bakar i bakrene legure. Carbone Lorraine nudi širok spek-tar EDM-grafi ta pod tržiš-nom oznakom ELLORÒ. Standardnoj paleti +18 (obrada od 39 do 33 pre-ma VDI 3400), +20, +25, +30 i +50 (obrada od 24 do 15 prema VDI 3400) pridružio se i Ellor +40 (obrada od 27 do 12 prema VDI 3400), koji korisniku pruža poboljšani omjer između cijene, brzine i kvalitete obrade. Najavljen je do kraja godine izlazak na tržište i proizvod u skupini najzahtjevnijih završnih obrada po oznakom EllorÒ DS4.

Kako bi svoje proizvode približili krajnjim korisnicima, tvrtka Carbone Lorra-ine je odlučila proširiti svoju regionalnu mrežu. Stoga je u prvoj polovici ove godine za svojeg zastupnika za prodaju grafi ta za elektroeroziju na sloven-skom tržištu i tržištu zemalja nekadašnje Jugoslavije imenovala tvrtku iMold d.o.o. iz Ljubljane.

www.imold.si

Glodaće glave za obradu aluminija WAX SumitomoSumitomo je predstavio nove WAX glodaće glave za grubu i fi nu obradu aluminija i obojenih metala velikim brzinama. Osobito su prikladne za vi-sokoproizvodnu preciznu obradu alu-minija u zrakoplovnoj, elektroničkoj i automobilskoj industriji. Omogućuju i glodanje po otklonu i interpolacijsko glodanje u spirali. Glave imaju rupe za hlađenje, a moguća je i obrada alumini-ja s uljnom maglom (MQL).

Nova DLC (Diamond coating) prevlaka pločica sprječava lijepljenje strugotine na pločice i ima znatno dulji životni vi-jek. Pločice AECT omogućuju precizno glodanje kuta od 90º, a u ponudi su plo-čice sa radijusima od 0,4 do 5 mm.

www.sumitomotool.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

CNC-centar za brušenje UW I FSaackejev novi CNC-centar UW I F je namijenjen za oštrenje i izradu manjih alata do promjera 20 mm.

Stroj je opremljen s jedinicom za zamjenu brusnih ploča te jedini-com za posluživa-nje, što omoguću-je visoki stupanj automat izac i je pri maloserijskoj proizvodnji. Stroj omogućuje krat-ko vrijeme izmje-ne brusnih ploča, a obrada se može odvijati više ili manje automatizirano. Stroj ima motorno vreteno, koje omogućuje snagu do 16 kW. Novi stroj je opremljen s Numovi digitalnim pogonima osi nove gene-racije te s najnovijom inačicom NUMROTOplus®

Već nekoliko godina je za modele UW I D i UW I F na raspolaganju nova jedinica za lančani prijenos, koje ima funkciju skladištenja obradaka. Jedi-nica ima na raspolaganju 160 mjesta. Različite obratke je moguće učvrstiti i u stezne čeljusti tipa KM 20, KM 22 i KM 32. Moguća je ugradnja i praznih steznih čeljusti, koje su izrađene tako, da je moguće pripremiti alate različitih promjera bez potrebe za kasnijim djelovanjem ljudske ruke. Priprema se može odvijati istodobno s glavnom obradom, tako da je tijekom pripreme stroj vrlo malo vremena u stanju mirovanja.

www.saacke.de

10 Listopad 4 II

inte

rvju

10

Razgovarao: Denis Šenkinc

Bertrand Sicot, izvršni potpredsjednik odgo-voran za prodaju, pri-

družio se poduzeću So-lidWorks 1997. godine. Zbog svojih je uspjeha

brzo napredovao od regionalnog direktora

podaje za Zapadnu Eu-ropu do potpredsjedni-ka prodaje za Sjevernu Ameriku. Prije toga bio

je zadužen za prodaju u poduzeću Computervi-

sion Francuska.

Bertrand Sicot, potpredsjednik za prodaju u tvrtki SolidWorks

Korisnici su ključni za uspjeh proizvoda

Jeste li zadovoljni udjelom klijenata koji su prešli na novu verziju SolidWorks 2008? Kako su korisnici prihvatili novi korisnički prijenosnik i kakva su njihova iskustva? Nova verzija proizvoda 2008 sada je dostu-pna već šest mjeseci. Povratna informacija s tržišta i od korisnika vrlo je pozitivna. Ni-sam upoznat koliko je korisnika prešlo na novu verziju 2008. Neki se korisnici odlu-čuju za kasniji prelazak, kada su dostupni Service Pack 1 (SP 1) ili SP 2. Prema našim podacima korisnici se za prelazak na verzi-ju 2008 odlučuju zbog dva glavna razloga. Prvi je razlog novi korisnički prijenosnik

koji nudi nova verzija, a drugi je razlog povezan s učinkovitijim djelovanjem. Jed-nako je tako kod korisnika vrlo pozitivno prihvaćena integracija proizvoda s Cosmo-som.

Iskustva pokazuju da stalni korisnici proizvoda nisu oduševljeni zbog izdanja novih verzija. Naravno da postoji otpor prema promjena-ma. Ipak, u SolidWorksu vjerujemo da su promjene u proizvodu smotrene i potreb-ne. Kod unosa svake promjene uvjerimo se je li ona potrebna za poboljšanje proizvoda i ne uvodimo promjene radi njih samih.

11Listopad 4 II

intervju: Bertrand SicotSolidWorks je poduzeće koje je vrlo blisko povezano s korisnicima, zato i želi zadovo-ljiti njihove potrebe i poboljšati proizvode koje nudi korisniku. Svakako nećemo ra-zvijati proizvode u smjeru svojih želja, već ćemo kod razvoja poštovati potrebe i želje korisnika. Ovo posljednje ključno je za uspješnost proizvoda.

Koji su ključni razlozi zbog kojih su se korisnici odlučili za novu verziju proizvo-da? Zbog novih alata i funkcionalnosti ili zbog otklonjenih nedostataka? Ne znam podrobnosti. Ipak, korisnici se za novu verziju odlučuju zbog svih spome-nutih razloga. Za otklanjanje nedostata-ka korisnici imaju dostupne nadogradnje (Service Pack 1, 2 i 3). Trudimo se da naši proizvodi imaju što manje nedostataka, no ipak, ne možemo ih u potpunosti izbjeći. Nedostatke otklanjamo u trenutku upotre-be proizvoda, još prije izdanja nove verzije koja uz otklanjanje nedostatka sadržava i nove funkcionalnosti i učinkovitosti.

Koliko vaših korisnika ima operacijski sustav Vista, a koliko XP? To je područje zanimljivo s obzirom na to da Vista nije ostvarila uspjeh kod poslovnih korisnika. Imate pravo. Inženjeri i poslovni ljudi tek su se počeli koristiti operacijskim sustavom Vista i zato je sve to još u po-vojima. U SolidWorksu također smo odlučili prilagoditi proizvode svakoj no-voj tehnologiji koja se uvodi na tržište, npr. 64-bitni procesor, operacijski sustav Vista itd. Takvim pristupom možemo odmah dobiti prednost pred konkuren-cijom. O broju korisnika nemam točnih podataka, samo znam da je udio korisni-ka koji rade s Vista okruženjem manji od udjela korisnika koji rade u XP-okruže-nju. Unatoč tomu zabilježili smo sporo širenje operacijskog sustava Vista među svojim korisnicima.

Spomenuli ste da pokušavate biti prvi u prilagođavanju i doda-vanju novih tehnologija svojim proizvodima. Kakvo je stanje s teh-nologijom procesora s više jezgara? Nema je još na svim područjima konstruiranja gdje bi se operacije mogle uspore-dno izvoditi. U SolidWorksu već upo-trebljavamo tehnologiju procesora s više jezgara u pojedinačnim dijelo-vima programske opre-me, ali ipak, s time smo još na početku. Svakako, prednosti te tehnologije iskoristit ćemo u bliskoj budućnosti. Ako danas kupite radnu jedinicu koja sadržava bar jedan procesor s dvije jezgre, znamo da će se taj broj povećati. Za naše je proizvode ta tehnologi-ja veoma važna, jer će s većim brojem CPU-a korisniku biti omogućena veća učinko-vitost proizvoda. Intenzivno radimo na tom području, pripremili smo već neka rješenja, no više ih očekujemo u bliskoj budućnosti.

Kako u budućnosti vidite suradnju između poduzeća SolidWorks i Dessault Systems na području proizvoda i razvoja? Dessault Systems (DS) ima istraživanja i razvoj na svim razinama. Najveće bogat-stvo grupacije DS su razvoj i znanje unu-tar poduzeća. Zbog potaknutog i rasprše-nog razvoja koji provodi DS, SolidWorks se prije početka vlastita razvoja ili kupnje

tehnologije savjetuje, odnosno istraži postoji li već rješenje unutar grupacije DS. Takva tehnička i razvojna dinamika poznata je u cijelom svijetu, upotreblja-vaju je poduzeća bez obzira na područje djelovanja – CAD, PDM itd. Dijeljenjem i posredovanjem poticaja ostvarujemo optimalan razvoj. Neke komponente i programska rješenja u posljednjoj verzi-ji SolidWorksa rezultat su takva djelova-nja. DS je velika grupacija s raznovrsnim mogućnostima i znanjem koje možemo upotrijebiti kod nadogradnje proizvoda ako je rješenje već razvijeno. Počeli smo uvoditi vrlo snažnu tehničku i razvojnu

12 Listopad 4 II

intervju: Bertrand Sicotin

terv

ju dinamiku koja se ne može zapaziti kod samog proizvoda.

Direktor poduzeća SolidWorks Jeff Ray spomenuo je da 2,5 milijuna ljudi još upotrebljava 2D tehnologiju. Kako ćete uspostaviti kontakt s njima jer to je prili-čan broj koji bi mogao rabiti 3D tehnolo-giju konstruiranja? Grupa potencijalnih korisnika koji upo-trebljavaju 2D tehnologiju je velika. Prije svega to je pitanje prednosti kako ćemo ih nagovoriti jer ih najprije moramo potraži-ti. Moramo pripremiti nove načine i nove poticaje za razgovor, odnosno uspostav-ljanje kontakta s potencijalnim korisnici-ma. U budućnosti ćemo predstaviti prve poticaje kako bismo pridobili spomenute klijente. Možda neće odmah biti spremni vrlo brzo pristupiti i zamijeniti 2D tehno-logiju 3D tehnologijom, no bez obzira na to ipak ćemo ih upoznati. S vremenom, kada na osnovi naših interakcija budu spremni prijeći na novu tehnologiju, mi ćemo im pomoći. Trenutačno grupe još nismo odredili jer je tržište još veliko. U 2008. godini predstavit ćemo nove potica-je koji će prije svega biti namijenjeni tim korisnicima. Želimo surađivati sa svima, a ne samo s dijelom spomenute skupine potencijalnih korisnika.

Kako ćete pridobiti te korisnike 2D teh-nologije koji ocjenjuju da ne trebaju 3D tehnologiju i ne žele je upotrebljavati? Ne znam koliki udio čine ti korisnici koji ne žele upotrebljavati 3D tehnologiju. Sve-jedno vjerujemo da će većina prijeći na 3D tehnologiju. Svakako će dio tržišta ostati

pri 2D tehnologiji, to je činjenica. Unatoč tomu većina će prijeći na 3D tehnologiju. Pitanje je samo kada i kako, odnosno način prelaska.

Kako ocjenjujete južnoeuropska tržišta, gdje se industrija ponovno razvija i kamo opet dolazi automobilska industrija? Zaključujemo da je na tržištima jugo-istočne Europe obrazovna struktura visoka, što je za nas ključno. Vjerujem da će biti potrebno vrijeme za usposta-vu tržišta na takvoj razini kakvu bismo mi željeli. Korisnici traže tehnologije i razumiju da takvu tehnologiju također i trebaju za kvalitetno obavljanje posla. Inženjeri s kojima razgovaramo imaju zadovoljavajuće znanje o uporabnoj vri-jednosti 3D tehnologije.

Kako na tržištima gledate na područje obrazovnih ustanova? Bi li škole mogle dobiti vaše proizvode besplatno? SolidWorks također se proteže na područje obrazovanja, no rješenja ne dajemo besplat-no. Zahtijevamo naplatu cijene, koja može biti niža od tržišne. Takva je naša praksa. Imamo prava rješenja i za učenike i za uči-telje na sveučilištima, studente itd.

Na internetu se može naći priličan broj korisničkih grupa SolidWorksa. Koliko ih je zapravo u SAD-u? Ima li SolidWorks uspostavljene i svoje korisničke grupe? Korisničke grupe su po cijelom svijetu, no SolidWorks njima ne upravlja. Većinom su to neovisne skupine, odnosno internetske grupe s različitim djelatnostima.

“PIROSTOP” - protupožarna ekspandirajuća bojaRudolf Vaupotić †, dipl. ing.CHROMOS BOJE I LAKOVI d.d.

Pirostop je protupožarna boja koja prili-kom požara i razvoja visokih temperatura stvara čvrstu izolacijsku pjenu koja štiti podloge (metalne konstrukcije, podloge od drva, betona i sl.) od zagrijavanja na kritične temperature, na kojima one gube konstrukcijska svojstva. Izolacijska pjena odlikuje se povećanom mehaničkom čvr-stoćom i boljim prianjanjem za podlogu. Aplikativna svojstva bitno su poboljšana u odnosu na do sada korištene materijale.

Prednosti:- Produljeno vrijeme zaštite – 60 minuta,

u odnosu na 30 minuta do sada korište-nih materijala

- Udovoljava zahtjevima norme HRN DIN 4102-2

- Povećana čvrstoća i adhezija pjene za podlogu

- Bitno bolja fi zičko-mehanička svojstva fi lma

- Bitno bolja svojstva primjene (moguć-nost nanošenja fi lmova znatno većih debljina bez pojave curenja i drugih površinskih grešaka, lakše nanošenje uobičajenim tehnikama primjene i sl.)

Namjena:Zaštita metalnih konstrukcija od utjecaja požara u vremenu od 60 do 120 minuta.

Osvojena odličja:INOVA ‘05 - ZLATOARHIMED ‘06 – ZLATOLONDON ‘06 – DVOSTRUKO ZLATO

Propao konzorcij CrotrainKonzorcij Crotrain, koji su činili Končar i Tvornica željezničkih vozila Gredelj, službeno se raspao. Umjesto da dvije velike tvrtke u većinskom državnom vlasništvu zajednički razvijaju projekt prigradskih i regionalnih vlakova vrijed-nih oko 290 milijuna eura, posao su po-dijelile među sobom. Hrvatska će tako umjesto jednog dobiti dva prototipa vlaka, a priliku za sudjelovanje u poslu i druge tvrtke. Suradnja je pukla zbog neslaganja oko toga tko će imati koliki udjel i tko će voditi projekt, a na ovaj je način izgubljena prilika da obje tvrtke ostvare ravnopravnu korist od projekta. Još nije potvrđeno, ali se predviđa da će razdvajanje imati posljedicu i na veću cijenu vlakova. Ugovor o razvoju pro-totipa i daljnjoj proizvodnji potpisan je krajem 2005. i najavljivao se kao velik uspjeh za hrvatsko gospodarstvo. Prvo se trebao razviti prototip 18 prigradskih vlakova za Zagreb, što je u određenom dijelu i učinjeno, a zatim bi isti prototip s izmjenama u interijeru i ulaznim vra-tima poslužio za 33 regionalna vlaka. Sada će se raditi dva različita prototipa. Gredelj preuzima na sebe razvoj i proi-zvodnju 18 elektromotornih niskopod-nih prigradskih vlakova koji će vrijediti između 70 i 80 milijuna eura te još 25 di-zelskih motornih vlakova čija vrijednost je procijenjena između 80 i 90 milijuna eura. Končar preuzima razvoj 33 regio-nalna niskopodna elektromotorna vlaka vrijedna oko 140 milijuna eura.

13Listopad 4 II

14 Listopad 4 II

INOVA 1971 – 2008.INOVA je tradicionalna nacionalna izložba inovacija koja od 1971.g redovito svjedočio najvećim uspjesima hrvatskog inventiv-nog rada. INOVA je pokretač i simbol ino-vatorstva u R. Hrvatskoj.

U tridesetak godina postojanja INOVA je u Zagrebu okupljala, poticala i javnosti pred-stavljala tisuće hrvatskih i stotine inovacija iz inozemstva.

Dosadašnja dugogodišnja tradicija izložbe INOVA dala je velik poticaj hrvatskom ino-vatorstvu.

Zbog ravnomjernijeg razvitka RH, nacio-nalne izložbe počele su se priređivati i izvan Zagreba. Tako su nakon uspješnih izložbi u Ogulinu, Samoboru, održala INOVA u Rije-ci, koju je uz veliku medijsku podršku otvo-rio Predsjednik RH gospodin Stjepan Mesić.

INOVA 2008.Velika međunarodna izložba inovacija i novih tehnologija na 33. salonu inovacija u

INOVA – 33. hrvatski salon inovacija s međunarodnim sudjelovanjem

organizaciji Udruge inovatora Međimurja „INOMA“ Čakovec, suorganizatora : hr-vatskog Saveza inovatora, Saveza inovatora Zagreba, Saveza inovatora Primorsko-Go-ranske Županije održat će se od 06. – 09. studenog 2008. godine na prostoru od cca 1200 m2 u sajamskoj dvorani u Nedelišću. Pokrovitelj i domaćin na INOV-i je Grad Čakovec dok je supokrovitelj hrvatska gos-podarska komora (HGK).

INOVA 2008 će okupiti inovatore iz svih susjednih država (Slovenija, Bosna i Her-cegovina,

Mađarska, Italija, Srbija), dok će se na INO-VI također naći i dugogodišnji sudionici INOV-e iz Velike Britanije i Ruske Federa-cije, a postoji mogućnost dolaska inovatora iz Francuske, Malezije, Irana, Koreje i dr.. Očekujemo predstavljanje oko 200 sudio-nika sa preko 300 inovacija.

INOVA 2008. je izložba inovacija, tehnolo-gija, novih proizvoda i inovacija mladih s brojnim pratećim sadržajima, a novost na

ovogodišnjoj INOV-i je posebno medijsko predstavljanje inovacija na okruglim stolo-vima sva četiri dana izložbe uz Web stra-nice i burzu inovacija s izložbe, što će biti popraćeno video – zidom, s organiziranim posjetom gospodarstvenika i gostiju iz su-sjednih zemalja.

Brojna odličja organizatori pripremaju na temelju odluka međunarodnog žirija.

Najavljujemo nagrade izlagača iz inozem-stva, posebna odličja i već tradicionalnu Nagradu Nikola Tesla najboljem hrvat-skom inovatoru.

Udruga inovatora Međimurja „INOMA“ Čakovec jamči srdačan doček svim izla-gateljima uz domaćinstvo Gradskog po-glavarstva Grada Čakovca, kao i suorgani-zatore hrvatskog Saveza inovatora, Saveza inovatora Zagreba, Saveza inovatora Pri-morsko-Goranske Županije.

događaji i dostignućado

mać

e vi

jest

i

Predsjednik RH Stipe Mesić u posjeti tvrtki Iscar alati d.o.o.Predsjednik Republike Hr-vatske Stipe Mesić, posjetio je proteklog tjedna u Samoboru tvrtku Iscar alati d.o.o., pred-stavništvo tvrtke Iscar Ltd. iz Tefena u Izraelu. U razgovoru s Predsjednikom predstavlje-na je djelatnost tvrtke, njezi-na uloga na svjetskom, kao i osvrt na trenutnu poziciju na hrvatskom tržištu alata. Tom su prigodom ugledni hrvatski gospodarstvenici i direktori nekoliko najvećih metalopre-dajivackih fi rmi iz Hrvatske, upoznali Predsjednika sa ne-kim od problema prisutnih u ovoj, uglavnom izvozno ori-jentiranoj grani industrije. Djelatnici Iscar alata d.o.o. sa g. Mesićem

Novi alat za kružno rubljenjeNovi alat Pass PS90-Circle Bend nastao na temelju zahtjeva kupaca, a predstavlja cjenovno povoljno rješenje pri izradi kružnih rubova, čak i kada je riječ o manjim serijama. Oblik klina pri probijalu za preoblikovanje jamči sukcesivno 90-stupanjsko rubljenje. Nabava tog alata je pri izradi manjeg broja proizvoda ili pri izradi prvih primjeraka upitna. Troškovi nabave alata Pass PS90-Circle Bend pri uporabi uobičajenih CNC probijačica bitno su niži.

www.pass-ag.com

15Listopad 4 II

16 Listopad 4 II

Kao i svake godine do sada uz predstav-ljanje strojeva i demonstracije njihova rada, organiziran je i domjenak za goste. Uz ugodnu atmosferu posjetitelji su mogli razmijeniti iskustva i ostvariti kontakte s tvrtkama iz cijele Hrvatske. Na strojevi-ma je prikazan rad sa pozicioniranjem u pet osi na obradnom centru Hurco VMX42SR koji je bio opremljen Innoto-ol alatima. Na obradnom centru Hurco VMX42t prikazana je izrada 3D oblika uz primjenu CAD-CAM sustava SolidWorks i SolidCAM. Na tokarilici Hurco TM8 de-monstriran je rad dvoosne CNC tokarilice sa dijaloškim programiranjem.

Tijekom dana otvorenih vrata posjetite-lji su mogli realizirati i poklon bon od tvrtke Innotool sa izvrsnim popustom pri kupovini reznog alata. Rezni alati su bili prikazan kao izložbeni primjerci, te su korišteni pri demo obradama na izlo-ženim Hurco strojevima. Po prvi puta je izložen i alat tvrtke Miller koji je orijenti-ran na svrdla i glodala načinjena od tvr-dih metala.

U ugodnoj atmosferi koja je vladala u Strojotehnici, posjetitelji su mogli raz-mijeniti iskustva i dogovoriti međusob-nu suradnju. U oba dana otvorenih vra-ta (u petak i subotu), Strojotehniku je

Tradicionalni dani otvorenih vrata Strojotehnike d.o.o.Četvrte godine za redom tvrtka Strojotehnika d.o.o. organizirala je 05. i 06. rujna dane otvorenih vrata u svojim prostorima na adresi Zagorska 10, So-blinec. Po prvi puta ove je godine izložen i pet-osni obradni centar Hurco VMX42SR s mogućnošću simultanog rada u svih pet osi.

posjetilo između 200 i 300 stručnjaka s područja obrade metala. Tom prilikom zaključena su i dva velika posla. Nai-me, tvrtka Strojotehnika je dogovorila isporuku pet-osnog obradnog centra za kupca u Hrvatskoj, prvog takve vrste za Strojotehniku na prostoru Republike Hrvatske.

Prema istim načelima, dani otvorenih vra-ta će se održati i u razdoblju 03. do 04. li-stopada u prostorima bivše tvrtke DMB u Rakovici u Republici Srbiji. S obzirom na tradiciju i zanimanje posjetitelja, tvrtka Strojotehnika će i sljedeće godine organizi-rati dane otvorenih vrata s nadom u još veći uspjeh nego do sada.

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

Gredelju posao u FBiH vrijedan 30 mil. kunaNakon provedenog postupka tende-ra, kojeg su objavile Željeznice Fe-deracije Bosne i Hercegovine, TŽV Gredelj je odabran kao partner za realizaciju projekta glavnog popravka s modernizacijom četiri lokomotive. Cjelokupan projekt vrijedan je oko 30 milijuna kuna. Radi se o tri dizel-hidraulične lokomotive serije 212 i jednoj dizel-električnoj lokomotivi serije 642 na kojima će biti obavljen tzv. glavni popravak s modernizaci-jom. Sve četiri lokomotive trebale bi biti spremne za isporuku naručitelju do rujna 2009. godine kada će biti in-korporirane u sustav FBiH.

17Listopad 4 II

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Glavni organizator savjetovanja bilo je Hr-vatsko metalurško društvo (HMD) (Cro-atian Metallurgical Society – CMS), koje ima internetsku stranicu na adresi http://public.carnet.hr/metalurg/index.html. Pokrovitelji su bili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Gospodarska komora RH i Sisačko-moslavačka župani-ja te udruge ESIC (European Steel Insti-tute Confederation) i ESF (European Steel Federation). Suorganizatori i sponzori savjetovanja bili su instituti i brojna sve-učilišta, strukovne udruge i industrijski partneri iz Hrvatske, Slovenije i zemalja s područja nekadašnje zajedničke države, ali i iz većeg dijela zemalja Europske unije, Rusije i drugih zemalja nekadašnjega So-

8. međunarodni simpozij Hrvatskogametalurškog društvaOd 22. do 26. lipnja 2008. u Šibeniku, u idiličnom hotelskom naselju So-laris, održan je 8. međunarodni simpozij Hrvatskoga metalurškog društva (kratica SHMD 2008) pod nazivom “Materijali i metalurgija”. Tema simpozija obuhvaćala je već u radnom naslovu spomenuta područja materijala i me-talurgije, a posebna pozornost posvećena je novim materijalima, njihovu razvoju i uporabi. Bitne teme dolazile su i s područja fi zikalne i procesne metalurgije, ljevarstva, plastične prerade metala i legura, s područja ener-getike i ekologije te jamstva kvalitete.

Dr. Borut KosecDr. Peter Fajfar

Akademik prof. dr. sc. Ilija Mamuzić, predsjednik HMD-a, glavni i odgovorni urednik časopisa Metalurgija te predsjedatelj SHMD 2008, tijekom pozdravnoga govora sudionicima simpozija

Prof. dr. sc. Anton Smolej i prof. dr. sc. Franc Vodopivec tijekom diskusije o predstavljenim posterskim radovima

vjetskog Saveza, Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Afrike.

Svojim radovima pozivu na sim-pozij odazvala su se 44 stručnjaka iz gotovo cijelog svijeta. U sklopu plenarnih preda-vanja i posterskih sekcija predstav-ljeno je 615 rado-va. Sudionici sa-vjetovanja mogli

su također vidjeti pripremljena pred-stavljanja aktualnih dostignuća pred-stavnika iz indu-strije.

U sklopu pozivnih plenarnih predava-nja održano je 10 predavanja ugled-nih predavača s područja metalur-gije i materijala. Nit vodilja tih pre-davanja bio je čelik – materijal prošlo-sti, sadašnjosti i bu-dućnosti. Mnogo je toga pri tome reče-no o samom čeliku i čeličarstvu, kao i

o perspektivama čelika i pripadne indu-strije.

Posterske sekcije bile su tematski podije-ljene u četiri šira, sadržajno zaokružena područja: materijali, procesna metalurgija, plastična prerada te metalurgija i slična po-dručja.

U sklopu simpozija pod vodstvom akade-mika prof. dr. sc. Ilije Mamuzića, glavnoga i odgovornog urednika časopisa Metalurgi-ja, održan je i sastanak uredništva časopisa (http://public.carnet.hr/metalurg/Meta-lurgija/Index_HRV.htm) Pod njegovim vodstvom i koordinacijom 24. lipnja od-ržana je i godišnja skupština Hrvatskoga metalurškog društva.

18 Listopad 4 II

19Listopad 4 II

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Nakon uspješno završene godišnje skupštine Hrvatskoga metalurškog društva: akademik prof. dr. sc. Ilija Mamuzić i suradnici Prirodoslovnog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani izv. prof. dr. sc. Borut Kosec i doc. dr. sc. Milan Bizjak

Sada već tradicionalno strukovno druže-nje uspješno je vodio predsjednik orga-nizacijskog odbora akademik prof. dr. sc. Ilija Mamuzić, koji zaslužuje sva priznanja i zahvale na uzorno izvedenoj priredbi. Na završetku savjetovanja profesor Mamuzić nije mogao sakriti zadovoljstvo postignu-tim rezultatima savjetovanja, pozvavši sve nazočne i na sljedeći, 9. međunarodni simpozij Hrvatskoga metalurškog druš-tva, koji će se na istome mjestu održati od 20. do 24. lipnja 2010. godine.

Dr. Borut Kosec, dr. Peter FajfarSveučilište u Ljubljani, Prirodoslovni fakultet

Tvrtka Alati Brezje iz Brezja pored Samobo-ra, u prvoj polovici ove godine uvela je u svoj program postupak laserskog navarivanja pri-je svega za potrebe navarivanja (reparatura) kalupa za preradu polimera, te tlačnog lijeva metala i alata za oblikovanje deformiranjem. Tvrtka se već niz godina bavi razvojem, izra-dom kalupa te reparaturama i održavanjem alata svojih klijenata za navedene postupke. Uvođenjem postupka laserskog navarivanja, bitno su podigli kvalitetu i brzinu svojih usluga, a koliko je poznato, radi se o prvom uređaju takve vrste u Hrvatskoj. Novi insta-lirani uređaj proizvod je tvrtke Aouha Laser Technology Co. Ltd., naziva AHL-W180IV (slika 1). Uređaj je opremljen laserom sna-ge 180 W, a omogućuje navarivanje na du-binama u rasponu 0,1 do 3,5 mm. Dodatni materijal je u obliku žice promjera 0,2 do 0,8 mm, pri čemu su na raspolaganju svi uo-bičajeni materijali za alatničarstvo. Time je omogućeno nanošenje istovrsnog dodatnog materijala na podlogu, čime se jamči dobra

Alati Brezje krenuli s laserskim navarivanjem

Slika 2. Reparatura matrice (a - matrica, b – navareni detalj)

Slika 1. Uređaj za lasersko navarivanje AHL-W180IV

kvaliteta zavarenih spojeva. Nadalje, na ras-polaganju je dodatni materijal tvrdoće od 42 do 63 HRC, što bitno proširuje područje pri-mjene ovog uređaja i postupka navarivanja. Pozicioniranje elemenata alata za popravak, kao i nadziranje samog procesa provodi se s pomoću posebno razvijenog mikroskopa. Uređaj je također opremljen sustavom za dobavu zaštitnog plina (u ovom slučaju ar-gon), a tim modulom se upravlja s pomoću računala. U tvrtki Alati Brezje vrlo su zado-voljni dosadašnjim postignutim rezultatima i kvalitetom repariranih alata, a svoje sadaš-nje i potencijalne klijente pozivaju da se i sami uvjere u isto.

www.alati-brezje.hrwww.ahlaser.com

20 Listopad 4 II

U Poznanu (Poljska) je od 25. kolovoza do 7. rujna 2008. godine održan 2. CEEPUS (Central European Exchange Programme for University Studies) ljetni specijalistič-ki seminar. Seminar koji je trajao 14 dana održavao se u Poznanu, Dolsku, Rawiczu, Sikorzynu, Podrzeczema, Gostyn i Swarzed-zu. Organizatori ovog prestižnog savjetova-nja bilu su prof. Stanisław Legutko (voditelj CEEPUS mreže CII-PL-033 i Profesor na Poznanskom Univerzitetu) i Mgr. Mic-hal Skowronski (voditelj nacionalnog CEE-PUS ureda Poljske). Također, organizacija je izvedena uz potporu: Instituta za strojar-ske tehnologije (Poznan), Mapal Narzędzia Precyzyjne Sp. z o. o. (Poznan), Fabryka Armatur Swarzędz Sp. z o.o. (Swarzędz), H. Cegielski - Fabryka Pojazdów Szynowych (Poznan), ZELKA (Psary Małe), MAPAL Narzędzia Precyzyjne (Poznan), Zakład Wyrobów Jubilerskich RAVIA Wacław Wi-eczorek (Rawicz), Rolnicza Spółdzielnia Produkcyjna (Kruszewnia), Powozy Konne Henryk Glinkowski (Sikorzyn), Powozy Konne Kazimierz Kołak, (Podrzecze), LAST (Poznan). Ovo je bilo do sada najposjećenije savjetovanje na kojem su bili prisutni pred-stavnici iz Poljske, Hrvatske, Slovačke, Češ-ke i Rumunjske. Veliku važnost ovom skupu pridonijeli su i voditelji 5 globalnih CEEPUS

Razvoj strojarstva-konstruiranja, tehno-logija i upravljanja proizvodnjom kao osnova za napredak u području malih i srednjih kompanija

2. CEEPUS ljetni specijalistički seminar

Na 2. međunarodnom CEEPUS ljetnom specijalističkom seminaru u okviru mreže CII-PL-033 predstavljena su najnovija postignuća u modernoj proi-zvodnji i organiziran je okrugli stol s temom: Razvoj strojarstva-konstruiranje, tehnologija i upravljanje proizvodnjom kao osnova za napredak u području malih i srednjih kompanija. Ovaj izvrsni događaj organizirali su Prof. Stani-sław Legutko (voditelj CEEPUS mreže CII-PL-033) i Mgr. Michal Skowronski (voditelj nacionalnog CEEPUS ureda Poljske) koji su dobili posebno prizna-nje za izvrsnu organizaciju. Europski su partneri posebno priznanje dali Poljskom Nacionalnom CEEPUS uredu koji vodi Mgr. Michal Skowronski. Također, posebno priznanje od Europskih partnera za izvrstan rad upućeno je Hrvatskom Nacionalnom CEEPUS uredu pri Ministarstvu znanosti, obra-zovanja i športa koji vodi Mr.sc. Davor Šovagović i Češkom Nacionalnom CEEPUS uredu koji vodi RNDr. Jitka Nováková, te centralnom CEEPUS ure-du koji vodi Mrs. Elisabeth Sorantin

Mr.sc. Saša Sladić

projekata i to: Prof. Stanislaw Legutko (vodi-telj CEEPUS Poljskog projekta CII-PL-033), Prof. Ivan Kuric (voditelj CEEPUS Slovač-kog projekta CII-SK-030), Prof. Branimir Barišić (voditelj CEEPUS Hrvatskog projek-ta CII-HR-0108), Prof. Robert Čep (voditelj

Sudionici skupa (od ljeve) R. Čep (voditelj projekta CII-CZ-0201), C. Gyenge (voditelj projekta CII-RO-013), B. Barišić (voditelj projekta CII-HR-0108), J. N. Marcinčin (lokalni voditelj), M. Skowronski (voditelj Poljskog Nacionalnog CEEPUS ureda), I. Kuric (voditelj projekta CII-SK-030), N. Čubonova (lokalni voditelj), Stanislaw Legutko (voditelj projekta CII-PL-033), J. Bryhta (lokalni voditelj).

CEEPUS Češkog projekta CII-CZ-0201) i Prof. Csaba Gyenge (voditelj CEEPUS Ru-munjskog projekta CII-RO-013).

Predstavljeni su brojni znanstveno-struč-na referati s ciljem predstavljanja najno-

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

21Listopad 4 II

vijih postignuća u razvoju konstruiranja, proizvodnih tehnologija, mjerne tehnike i upravljanja proizvodnjom kao osnova za napredak u području malih i srednjih kom-panija i organiziranja transfera iskustava i znanja vezanih za ovu temu. Nakon regi-stracije koja je bila dan ranije, konferenciju je pozdravnim govorom 26. rujna otvorio predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. Stanislaw Legutko.

Tematski izvrsno posložene cjeline zapo-čele su jezičnom radionicom koju su vodili Prof. Robert Čep iz Češke i Prof. Nadežda

Čubonova iz Slovačke. Nakon jezične radi-onice slijedila je prezentacija znanstvenih područja i stručnih aktivnosti sudionika s posebnim osvrtom na predstavljanje po-jedinih zemalja (Poljska, Hrvatska, Češka, Slovačka i Rumunjska). Pažljivo odabrana pozvana predavanja započela su referatom Poljskog predstavnika Prof. Stanislawa Le-gutka i nastavila su se predavanjima hrvat-skog predstavnika Prof. Branimira Barišića koji je izlagao o proizvodnoj konkurentno-sti i razvoju tehnologija. Prof. Legutkov re-ferat bio je na temu najnovijih postignuća u razvoju malih i srednjih kompanija. Za-

pažena predavanja bila su i ona Prof. Ivana Kurica iz Slovačke o CAPP sistemima bazi-ranim na grupnoj tehnologiji, te njegovog sunarodnika Prof. Jozefa Novaka Marcin-čina koji je referirao o tehničkoj pripremi proizvodnje i virtualnoj realnosti. Europski su partneri tijekom ove sekcije posebno priznanje za izvrstan rad dali Poljskom Nacionalnom CEEPUS uredu koji vodi Mgr. Michal Skowronski. Također, poseb-no priznanje od Europskih partnera za izvrstan rad upućeno je Hrvatskom Naci-onalnom CEEPUS uredu pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa koji vodi

Predstavnik tvornice RAVIA iz Rawicza pojašnjava proizvodni proces (lijevo) i nakit proizveden u tvornici (desno).

domaće vijesti

događaji i dostignuća

22 Listopad 4 II

Mgr. Davor Šovagović i Češkom Nacional-nom CEEPUS uredu koji vodi RNDr. Jit-ka Nováková, te centralnom CEEPUS ure-du koji vodi Mrs. Elisabeth Sorantin. Kao organizatorima Prof. Stanisławu Legutku i Mgr. Michal Skowronskom posebne čestit-ke upućene su i radi smislenosti izvrsnog odabira stručnih seminara koji su izvedeni u tvornici RAVIA, tvornici Swarzędz, tvor-nici Glinkowski i tvornici Kołak u okviru dva posebna dana ovog skupa koji su odr-žani 1. i 2. rujna.

Posjet tvornici RAVIA u Rawiczu koja se bavi proizvodnjom zlatnog i srebrnog na-kita omogućila je sudionicima ovog izni-mnog skupa da se upoznaju s najnovijim tehnologijama u području oblikovanja metala plastičnom deformacijom počevši od vučenja zlatnih žica kroz matrice za sta-njenja u modernim fl eksibilnim linijama, pa do njihovog preoblikovanja i uvijanja u najsuvremenijim automatiziranim stroje-vima.

Sudionici su sa zanimanjem razgledavali cjelu proizvodnju

Posjet tvornicama Glinkowski (www.glinkowski.pl) u Sikorzynu i Kołak (www.kolak.pl) u Podrzeczema omogućio je sudionicima skupa dobivanje novih sa-znanja i uvid u specijalizirane tehnologije izrade kočija koje se zasnivaju uglavnom na tehnologiji oblikovanja deformira-njem. Ova dva Poljska proizvođača kočija su po svome kvalitetu poznata u cijelom svijetu. Posjet ovim tvornicama bio je od posebnog značenja za sudionike iz onih zemalja gdje ne postoje ove proizvodne tehnologije, a s kojima su se ovom prili-kom susreli.

Posjet tvornici Armatur Swarzędz u Swar-zędzu održana je zadnji dan seminara. I ovom prilikom upoznate su nove tehno-logije u području izrade slavina, ventila, prstena, raznih fazonskih izradaka i druge armaturne opreme. Ovaj svjetski proizvo-đač dobitnik je brojnih međunarodnih pri-znanja (www.fa.swarzedz.com.pl), a njego-va je proizvodnja 70% orijentirana na izvoz

Sudionici skupa razgledavaju proizvodne pogone tvornice Glinkowski u Sikorzynu .

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

Donesena odluka o prodaji MontažeNa Skupštini Đuro Đaković Holdinga donesena je odluka o prodaji dionica Đ. Đ. Montaže i to 126.594 dionice što čini 50 posto plus 1 dionica temeljnog kapitala tvrtke. Uprava Đ. Đ. Holdinga zadužena je raspisati natječaj i isti obja-viti u dnevnom tisku. Uprava Đuro Đa-kovića Montaže očekuje da se prodaja tvrtke završi do kraja tekuće godine. Đuro Đaković Montaža gotovo 60 po-sto prihoda ostvaruje u inozemstvu. U prvom polugodištu taj je postotak pao na 46 posto zbog odgode nekih pro-jekta u Finskoj i Mađarskoj. Montaža je u prvih šest mjeseci uprihodila uku-pno 188,1 milijun kuna te je ostvarena dobit od 3,65 milijuna. Za Montažu je zainteresirano više tvrtki, a najčešće se kao potencijalni kupac spominje au-strijski Bilfi nger Berger, Austrian Ener-gy i domaći konzorcij koji čine IGH, Konstruktor i Dalekovod. Procjenjuje se da je u Đuro Đaković Montažu nuž-no vrlo brzo investirati oko 20 milijuna eura kako bi tehnološki mogla slijediti svjetske trendove. (M. B.)

T- HT i Elka potpi-sali ugovor vrijedan 90 milijuna kunaT-Hrvatski Telekom i ELKA kabeli potpisali su ugovor o isporuci optičkih i bakrenih telekomunikacijskih kabela. Vrijednost ugovora iznosi 90 milijuna kuna. Navedenim ugovorom nastav-ljena je dugogodišnja suradnja dviju kompanija, a ujedno je to i “nastavak T-HT-ove poslovne orijentacije pre-ma domaćim dobavljačima”, ističe se u njihovom zajedničkom priopćenju. (M. B.)

23Listopad 4 II

u Italiju, Francusku, Švedsku, Portugal, USA, Litvu, Latviju. Zadnji dan savjetova-nja organiziran je i okrugli stol s temom: Razvoj strojarstva-konstruiranje, tehnolo-gija i upravljanje proizvodnjom kao osnova za napredak u području malih i srednjih kompanija.

Također, zadnji dan skupa organizirana je i turistička posjeta crkvi na Svetoj planini u Gostynu. Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji i kvaliteti savjetovanja iskazan je veliki inte-

Gospodin Grzegorz Meller (krajnji desni) direktor tvornice Armatur Swarzędz objašnjava proizvodnu tehnologiju (lijevo) i različiti izraci proizve-deni u tvornici Armatur Swarzędz (desno)

res za ponovnim okupljanjem. Sve čestitke i pohvale Mgr. Michal Skowronskom i Prof. Stanisławu Legutku na ovom veličanstve-nom skupu.

Mr.sc. Saša Sladić, Tehnički fakultet Rijeka.

domaće vijesti

događaji i dostignuća

24 Listopad 4 II

Tvrtka HITTNER d.o.o. iz Bjelovara, u sto postotnom vlasništvu Stjepana Hittnera osnovana je početkom 1990. godine kao obrtnička radionica sa 20-tak zaposlenih. Osnovna djelatnost bila je proizvodnja po-ljoprivrednih strojeva, te pružanje usluga u obradi metala, kao što su izrade raznih tipova zupčanika i drugih strojnih eleme-nata. Danas tvrtka zapošljava preko 80 zaposlenika, sa stalnim trendom rasta za-pošljavanja i povećanja proizvodnje. Proi-zvodni program Hittnera moguće je podi-jeliti u četiri skupine: proizvodnja šumske mehanizacije, proizvodnja poljoprivredne i komunalne mehanizacije, proizvodnja auto-dijelova i proizvodnja raznih tipova zupčanika i strojnih elemenata. Strojni part tvrtke Hittner obuhvaća stotinjak strojeva, većinom CNC, čime u potpunosti mogu zadovoljiti zahtjeve kupaca.

HITTNER d.o.o. ugovorio proizvodnju 4000 traktora za Ganu

cuska, Njemačka i Rusija). Dugogodišnja proizvodnja kvalitetnih rezervnih dijelo-va za traktore “Tomo Vinković” u Hittne-ru, rezultirala je da tvrtka od 2004. godi-ne ima vlastiti proizvodni program malih zglobnih traktora. Pri tome proizvode četiri tipa traktora: EcoTrac 21, EcoTrac 30, EcoTrac 32, EcoTrac 35.

Osim u Europi, kvaliteta proizvoda tvrt-ke Hittner prepoznata je i u Africi. Tako je tvrtka ove godine potpisala ugovor vrijedan preko 55 milijuna eura za ispo-ruku 4 000 traktora EcoTrac 30. Uz svaki traktor isporučuje se i set priključaka: prikolica, freza Krtica 15, stražnja kosi-lica i plug (ukupno 16 000 priključaka). Projet Hittner treba realizirati u sljedećih

Dio strojnog parka tvrtke Hittner d.o.o.

Iz programa šumske mehanizacije mogu-će je izdvojiti dva tipa šumskih zglobnih traktora EcoTrac 55V i EcoTrac 120V. Ti traktori su razvijeni u suradnji sa Šumar-skim fakultetom iz Zagreba i krajnjim korisnikom Hrvatskim šumama d.o.o. Rezultat takve suradnje su kvalitetom i cijenom vrlo prihvatljivi traktori, koji su našli svoje mjesto, osim na hrvatskom, i na tržištu EU (Bosna i Hercegovina, Slo-venija, Mađarska, Češka, a uskoro i Fran-

Novi traktor EcoTrac 30

5 godina, a poslovna suradnja je dogovo-rena u razdoblju od 10 godina. Pri tome Hittner očekuje prihod od minimalno 25 milijuna eura.

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

25Listopad 4 II

26 Listopad 4 II

pred

stav

ljam

o

26

„Ne masa, nego klasa“

U naizgled mirnome predjelu Rijeke, Gornjem

Zametu, smještena je jedna od najvećih metaloprerađivačkih

tvrtki u Hrvatskoj. ELCON GERÄTEBAU d.o.o. osno-

van je u travnju 1993., započevši rad s dva

stroja. Danas ta tvrtka ima zavidan moderni

park od 50 CNC-strojeva, 70 zaposlenika i posluje

na 2 000 m2 modernoga proizvodno-poslovnog

prostora. Već na samom ulasku u proizvodni

pogon vidi se da nigdje nema masnih mrlja, ne-zadovoljna lica jedva se

razaznaju u maglici ulja i zraka te sve izgleda kao

da se nalazite u suvreme-nome farmaceutskom

pogonu.

pripremio: izv. prof. Zlatan Car

ELCON GERÄTEBAU d.o.o., jedna od najvećih metaloprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj

ELCON GERÄTEBAU d.o.o. započeo je poslovanje, dakle, u travnju 1993. sa samo dva CNC-stroja i dvije zaposlene osobe. Unatoč skromnim strojnim kapacitetima, ljude koji su osnovali tvrtku krasio je ne-izmjeran entuzijazam, vjera u sebe i velik trud, naglasio je gosp. Husein Žlibanović, vlasnik Elcona. Od samog početka tvrtka je bila orijentirana na inozemno tržište, i tako je ostalo do danas. Godišnja proizvodnja je oko 350 000 različitih pozicija/dijelova.

Glavni moto ove vrlo uspješne tvrtke je „Ne masa, nego klasa“. Bitno je postići kvalite-tan proizvod, pa makar i u prvom koraku uz fi nancijski minus, ali nikad ne iznevjeri-ti naručitelja. Taj pristup u poslovanju do-nio je tvrtki velik ugled u tuzemnom i ino-zemnom poslovnom okruženju te otvorio mnoga predrasudama zaključana vrata.

Tvrtka ELCON GERÄTEBAU d.o.o. sveu-kupnim je proizvodnim kapacitetima ori-jentirana na inozemno tržište: oko 40 % proizvoda plasira na njemačko tržište, 40 % na austrijsko te ostalo na tržišta Velike Britanije, Švicarske, Francuske i SAD-a. Među najvećim kupcima su tvrtka Wild

(Austrija) i HTG (Njemačka). Proizvod-ni program tvrtke uglavnom se sastoji od maloserijske i prototipne proizvodnje vi-sokoprecizno izrađenih komponenata te, manjim dijelom, ugradnje kompleksnih sklopova. Proizvodnja je uglavnom ori-jentirana na mjernu i medicinsku opremu, fi lmsku industriju, industriju poluvodiča te zrakoplovnu i automobilsku industriju. Svi proizvodi visoke su kvalitete i točnosti, što je jedan od osnovnih ciljeva u proizvodnji tvrtke. Karakteristično je da otprilike 70 % od ukupne sirovine čine aluminij i aluminij-ske legure, dok su ostalo prokrom, plastika i alatni čelici. Kombinacija proizvoda kom-pleksne geometrije, potrebne visoke točno-sti i vrlo zahtjevnih materijala pretpostavlja vrlo zahtjevnu strojnu obradu, što pak traži velika materijalna ulaganja u strojni park i modernizaciju. Trenutačno tvrtka posjedu-je 34 obradna centra, od toga šest 5-osnih, 11 CNC-tokarilica, strojeve za pripremu materijala te više mjernih strojeva (3D i 2D) i uređaja. Elcon se može pohvaliti stro-jevima i mjernom opremom svjetski reno-miranih proizvođača kao što su MIKRON, MAZAK, HERMLE te BROWN & SHAR-PE. Impresivan strojni park tu ne završava

Izrađeni proizvodi

27Listopad 4 II

ELCON GERÄTEBAU d.o.o., Rijeka

jer uskoro dolaze i tri visokoproduktivna Okumina obradna centra iz serije CAE CENTER MB. Tržišni zahtjevi, potreba za fl eksibilnosti u proizvodnji, kao i za ispu-njenjem proizvodnih rokova i promptnosti u reagiranju prema dinamičnom tržištu re-zultiraju svakodnevnim traženjem prostora za unapređenje ciklusa proizvodnje. Jedan od načina kako to postići je automatizacija proizvodnje, optimalna organizacija proi-zvodnih resursa, racionalizacija nabavnog lanca i neprestana izobrazba radnog kadra, što ova tvrtka s velikim uspjehom čini. Je-dan od glavnih pokazatelja pravilnog pri-stupa u proizvodnji i poslovanju općenito jest podatak da se samo 1 – 2 % proizvoda godišnje vraća od naručitelja zbog uočenih nedostataka.

Osim ulaganja u strojni park, za koje treba naglasiti da se provodi iz vlastitih ostvare-nih sredstava tvrtke, kontinuirano se radi i na edukaciji radnog kadra. Bitno je reći da

trenutačno ELCON GE-RÄTEBAU d.o.o. zapo-šljava 70 osoba te da viso-koobrazovani kadar čini 15 % radne snage, a ostalo je kvalifi cirana radna sna-ga. Takva kvalifi kacijska razdioba radne snage čini Elcon zdravom radnom sredinom u kojoj se sti-mulira daljnja edukaci-ja radnika, na čemu mu mogu pozavidjeti i znatno veći gospodarski subjekti u Republici Hrvatskoj. A da se potiče daljnje viso-ko obrazovanje radnika, pokazuje podatak da u ovom trenutku 5 % rad-ne snage iz „proizvodnog pogona“ uz rad polazi visoka učilišta. Potreba ovakve tvrtke za kvalifi -ciranom i visokokvalifi -ciranom radnom snagom

ne završava samo na izobrazbi postojećega kadra ili, što je u posljednje vrijeme trend u nas, na uvozu radne snage. Tvrtka Elcon razvija vrlo uspješnu suradnju i ima važnu ulogu u edukaciji polaznika Tehničke ško-le za strojarstvo i brodogradnju u Rijeci te studenata Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Suradnja se ostvaruje na razne načine, kao što je osiguravanje plaćenih stručnih praksi, pomoć pri sudjelovanju na raznim stručnim natjecanjima te stručna i materijalna pomoć pri izradi edukacijsko-stručnih projekata. Jedan od posljednjih projekata u kojem je tvrtka ELCON GE-RÄTEBAU d.o.o. aktivno sudjelovala i ma-terijalno ga potpomogla, a koji se realizi-rao u Laboratoriju za inteligentne strojeve i sustave Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, jest dizajn i izrada miniedukacijske CNC-glodalice zasnovane na open-source upravljačkoj tehnologiji. Takvim oblicima suradnje provodi se edukacija, stručno usavršavanje studenata i promocija ove branše proizvodnje koja stoji na zdravim temeljima.

3D mjerni sustav Global

Za Adriachem opet samo ponuda KemokompleksaJedinu ponudu za kupnju 81,67 postotnog udjela u kemijskoj tvrtki Adriachem iz Ka-štel Sućurca po posebnim uvjetima i početnoj cijeni od jedne kune Hrvatskom fondu za privatizaciju dostavila je ponovo zagrebačka tvrtke Kemokompleks, u vlasništvu Envera Moralića. Osim navedene početne cijene od jedne kune za dionički udjel u Adriachemu na tom se, četvrtom, natječaju tražilo i zadovoljavanje deset uvjeta, na što se Kemokompleks ponudom i obvezala. Među ostalim priloženim petogodišnjim investicijskim planom Kemokompleks predviđa ukupna ulaganja u Adriachem u iznosu od 40,7 milijuna kuna. Od toga bi 18,4 milijuna kuna uložili u prvoj godini iz vlastitih sredstava, dok bi ostatak ulaganja u iduće četiri godine išao iz redovitog poslovanja. U ponudi je navedeno i da će broj od oko 250 zaposlenih zadržati idućih godinu dana, s time da će se do kraja petogodišnjeg razdoblja smanjiti na oko 200 i to zbog loše starosne strukture zaposlenika. (M. B.)

28 Listopad 4 II

INDUSTRIJSKI PCjiEMBEDDED i

PERIFERIJSKA OPREMA

� Standard sistemi, mogučnost "custom" naruđbe artikla

� Do 10 godina isporuka jednake konfiguracije

� Certifikat CE/FCC/UL

� Embedded sistemi, Panel PCji, LCD, MIL-STD 704D in DO-160C

� Sistemi MIL-STD 810F � Embedded sistemi, ITX/Mini-ITX

fanless

19” RACK

INDUSTRIJSKA PRENOSNARAČUNALA

PANEL PCji KOMPONENTE

PERIFERIJSKA OPREMA EMBEDDED

info@alldata.siwww.eudisa.com www.alldata.si

NOVO !!!

29Listopad 4 II

Uspješno poslovanje tvrtke ELCON GE-RÄTEBAU d.o.o. okrunjeno je Zlatnom plaketom koju joj je 2001. godine dodije-lila HGK-Županijska komora Rijeka, kao i trokratnim ulaskom u najuži krug kandi-data za Zlatnu kunu Hrvatske gospodar-ske komore.

Što očekivati u budućnosti i kako dalje? To je pitanje na koje se vrlo teško nalazi odgo-vor, ali i nadalje ova tvrtka planira nastaviti na svojem čvrsto utrtom putu „prodajmo znanje, a ne masovnost“. Najveći problem s kojim se bore svaki dan je turbulentno tr-žište i nedostatak kvalifi cirane radne snage. Kapaciteta za širenje na tržištu ima, ali po-stoji negativan imidž ovoga zanimanja, što

5-osna obrada

je velik problem. Poradi toga će i nadalje tvrtka ELCON GERÄTEBAU d.o.o. svojim pozitivnim primjerom pridonositi popula-rizaciji ove struke, posebno razvijanjem i daljnjom suradnjom sa školskim i visokoš-kolskim ustanovama u regiji i šire. U još se jednom segmentu ELCON GERÄTEBAU d.o.o. planira uključiti u svjetske trendove i bitnije angažirati - u očuvanju okoliša i maksimalnoj iskoristivosti energije. Ener-gija je i prije bila važan čimbenik konku-rentnosti na tržištu, ali u današnjim okvi-rima njezino značenje rapidno raste. Ako uništimo prirodu, onda nam ništa neće ostati, i otuda velika potreba za maksimal-nom uštedom energije i povećanjem njezi-ne iskoristivosti.

Impresivan strojni park

ELCON GERÄTEBAU d.o.o., Rijeka

30 Listopad 4 II

Lasersko rezanje sve je popularnije pri obradi limovaLaserska zraka univerzalni je alat za rezanje, zavarivanje, površinsku obradu i nanošenje prevlaka. Radi tiho i ne troši se. Laserskim se rezanjem postižu rubovi bez srha, uski zarezi i minimalno područje djelovanja topline. U nje-gove prednosti treba ubrojiti i minimalan unos topline, malu deformaciju obradaka i brzinu dobave. Zbog toga, ali i još mnogo razloga, lasersko reza-nje sve je popularniji postupak pri obradi limova.

Johannes Ulrich

Uz razvoj brzine, kvalitete i ekonomičnosti laserskog rezanja s jedne strane te iznimno proširene mogućnosti uporabe revolver-skih preša na drugoj strani, proizvođači opreme danas imaju na raspolaganju više mogućnosti za optimalno rješenje zahtjeva naručitelja.

U navedenom tržišnom segmentu svoj su položaj učvrstili ultrabrzi strojevi za laser-sko rezanje te kombinacije lasera i preša. Integracija većeg broja radnih operacija u prešaonici omogućuje izradu sofi sticiranih komponenata uz manje troškove. Udio ul-trabrzih laserskih sustava za rezanje s line-arnim pogonima povećava se zbog zahtje-va proizvođača komponenata za što bržom obradom, poboljšanjem točnosti i skraće-njem pripremno-završnih vremena.

Smjerovi razvoja laserskoga rezanjaPrilikom predviđanja budućnosti bilo koje tehnologije treba uzeti u obzir njezin povi-jesni razvoj. Danas velik broj proizvođača izabire laser zato što dobivaju sve manje na-rudžbi za velike serije istih proizvoda.

Temeljna načela laserskog rezanja ista su već 20 godina. Laserska zraka izvor je energije koja uklanja materijal tako što ga ispari. Na taj proces utječe pet glavnih parametara obrade: snaga lasera, brzina dobave, fokus, tlak zaštit-nog plina i vrsta zaštitnog plina. Brzina do-bave mora osigurati takvu dobavu materijala ili laserske zrake da se omogući konzistentno isparavanje materijala. Položaj fokusa iznad površine materijala ili na njoj omogućuje po-stizanje odgovarajućih uvjeta rezanja. Zaštitni plin pri određenom tlaku odstranjuje rastalje-ni materijal i osigurava željenu kvalitetu reza.

Kao i pri nabavi osobnog računala, i tu je također važno vrijeme uporabe trenutačne tehnologije. Prepoznavanje najboljih svoj-stava sustava za lasersko rezanje svakako je vrlo važno, no pravi je izazov predvidjeti što će u idućim godinama zastarjeti, a čemu će, primjerice, skočiti cijena.

Obradni strojevi vrhunske tehnologije konkurentna su prednost koju izabire ve-ćina proizvođača. Kraća pripremno-završ-na vremena proizlaze već iz same prirode sustava za lasersko rezanje, jednako kao i visoka kvaliteta i točnost proizvoda. Brzi ciklusi izrade povezani su s geometrijom proizvoda. Tako su laseri već dulje vrijeme najbolji za rezanje proizvoda s velikim po-lumjerima (primjerice u usporedbi s revol-verskim prešama).

Razvoj linearnih pogona zahtijevao je pot-puno nov koncept laserskih sustava koji mogu izdržati brzine i ubrzanja najnovijih pogona. Budućnost laserskog rezanja pose-bice je svijetla upravo zahvaljujući poviše-noj brzini obrade i trenda automatizacije laserskih sustava (dobar primjer novih mo-gućnosti su tehnologije DpM i DpMplus).

Nadzor nad pomacima osi poboljšan je u usporedbi s prethodnim sustavima. Zbog

Standardno vrijeme obrade je 150,6 sekunda. Kombinacija visoke brzine i tehnologije DpMplus skraćuje vrijeme obrade na 110,6 sekunda, tj. omogućuje 26 % bolju proizvodnost

iz s

vije

talasersko rezanje

31Listopad 4 II

manjih proizvodnih troškova većina proi-zvođača obradnih strojeva i dalje ugrađuje kuglična vretena ili zupčaste letve, no u bu-dućnosti će zasigurno prevladavati superi-orni linearni pogoni.

Fokus se namješta s obzirom na bazu po-dataka rezanja ili tehnološke tablice. Su-stavom se također upravlja promjenama zaštitnog plina i njegova tlaka. Zapravo je danas većina internih funkcija laser-skog sustava za rezanje automatizirana. NC-baza podataka rezanja preuzela je većinu radnih naloga, tako da poslužitelj mora voditi računa samo još o najjedno-stavnijim funkcijama kao što je namje-štanje mlaznice ili leća.

Svoj doprinos uspjehu dali su i laseri vi-sokih snaga. Sada je moguće rezati deblje metalne dijelove, a prava prednost visoke snage (od 3 000 W, pa i više) je povećanje brzine dobave pri tanjim dijelovima. Br-zine rezanja inertnim plinom gotovo su trostruko veće negoli pri starijim i slabijim sustavima. Kako bi se postigla maksimal-na brzina rezanja, sve se više pozornost posvećuje obliku mlaznice i optičkom usklađivanju (kolimaciji) laserske zrake.

Kombinirane preše s laserimaS razvojem sustava za lasersko rezanje povećava se i zanimanje za njihovu upo-rabu u raznim industrijama. Kombinaci-ja laserske tehnologije i preša pojavljuje se već 80-ih godina prošloga stoljeća. Konstruktori danas pri razvoju kom-ponenata mogu iskoristiti mogućnosti kombiniranih preša koje su ustvari četi-ri stroja u jednome: proizvodna jedinica preoblikuje, reže navoje, štanca i laserski reže. S druge strane, samo lasersko reza-nje omogućuje izradu različitih pločastih i limenih komponenata za koje bi inače bilo potrebno upotrijebiti veći broj kon-vencionalnih strojeva.

lasersko rezanjePosljednjih su godina proizvođači obrad-nih strojeva pri kombiniranim sustavima uspjeli ekonomično udružiti više različitih postupaka. Brzi CO2-laseri s aksijalnim pomakom i snagom do 3 kW glavni su dodatak revolverskim prešama. Difuzijski hlađeni 2,5 kW CO2 SLAB-laser s izvrsnom kvalitetom laserske zrake ekvivalent je CO2-laseru s aksijalnim pomakom, snage 3,75 kW. Srce tog stroja je zavaren robusni O-okvir. Čvrsta konstrukcija okvira stroja i koordinatni radni stol omogućuju primje-nu visokih brzina i ubrzanja.

Pogon preše može biti hidraulične izvedbe ili s pomoću servomotornog mehanizma koji je kombinacija električne servoteh-nologije i mehaničkog prijenosa snage. S pomoću linearnih pogona kombinirana preša može djelovati brzo kao troosni vi-sokobrzinski laserski sustav, čime postaje univerzalni centar za obradu lima na trži-štu, sposoban za štancanje, preoblikovanje, konturno rezanje, označavanje i rezanje na-voja – bez otpuštanja lima iz držala između tih operacija.

Više integriranih radnih operacija – više automatizacijeUz štancanje, sječenje, preoblikovanje i označavanje, mogući su također savijanje i rezanje navoja. Uporabom lasera pri obra-di i vanjskih i unutarnjih kontura mogu-će je izbjeći tragove rezanja, oštre rubove (srh) te uporabu posebnih alata, zato što laseri osiguravaju bolju kvalitetu i ne za-htijevaju dodatne pripremne operacije. Proizvodnost kombiniranih sustava do-datno povisuju modularni dodaci za po-služivanje, sortiranje i slaganje dijelova. Laserski izrezani proizvodi iz radnog se područja transportiraju najčešće s pomo-ću i tekućih vrpca. Nakon izlaska iz rad-nog prostora preuzima ih robot za sorti-ranje ili slaganje, koji proizvod prenese na programiranu poziciju.

32 Listopad 4 II

Visokobrzinski laserski sustavi za rezanjeLaserski sustavi za rezanje tijekom više od desetljeća dokazali su se kao izvrsno rješenje u industriji prerade limova, zbog fl eksibilnosti pri izradi komponenata ra-zličitih kontura, različitih debljina i od različitih materijala. Mnogi su ih prera-đivači prihvatili kada su istraživanja po-kazala kako je s pomoću lasera moguće rezanje materijala kao što je aluminij, debljine 1 mm brzinom od 50 m/min i više.

S dolaskom linearnih pogona bilo je po-trebno razviti čvršće strojeve, koji dose-žu brzine pozicioniranja do 300 m/min i ubrzanja veća od 20 m/s2. Usto, posti-gnute su brzine rezanja od 25 m/min za limove od nelegiranih čelika debljine 1 mm bez negativnog utjecaja na točnost. Više brzine rezanja za tanke limove i brzine repozicioniranja iz jedne točke rezanja u drugu bitno su poboljšale pro-

izvodnost u usporedbi s uobičajenim sustavima za lasersko rezanje s ravnim stolom.

Proces laserskog rezanja vrlo je zahtjevan, zbog čega su razvijena intuitivna sučelja prilagođena korisniku za CNC-upravljanje u kojima su na raspolaganju svi potrebni parametri, a funkcijama sustava može se upravljati putem zaslona osjetljivog na do-dir u Windows® okruženju.

Centar za lasersko rezanje FINN-POWER LC6 nudi najvišu razinu automatizacije laserskih operacija i manipulacija kompo-nentama. Razvijen je s fi ksnom laserskom zrakom, a jedinstven pogonski koncept re-volverske preše serije C udružuje s posljed-njom generacijom difuzijski hlađenih CO2 SLAB-lasera.

BudućnostUz razvoj novih sustava, potrebno je poslužiteljima strojeva osigurati i nove

metode osposobljavanja, kao što je pri-mjerice FINN-POWER Laser Wizard, kako bi što bolje razumjeli laserske pro-cese. U tu skupinu podrške pripadaju inteligentni sustavi za potporu korisni-cima; on-line sustavi mogu korisniku pomoći pri uvođenju novih materijala i pri prilagodbi procesa laserskog rezanja za različite primjene. Za osiguranje više proizvodnosti proizvodnom su sustavu potrebni dodatni sustavi za nadzor pro-

iz s

vije

talasersko rezanje

33Listopad 4 II

34 Listopad 4 II

(Foto: Nataša Müller)

Promoci jski č lanak

Otvoren novi »demo centar« TESA u Celju

Investicija poduzeća u razvoj programa TESA od strateškog je značaja jer nudi mnogo mogućnosti za implementaciju novih tehnologija u segment automobilske, medicinske, druge strojne i elektro industrije, poput kontrole elektronskih spojeva i slično. U prehrambenoj i pakirnoj industriji ta-kođer se pojavljuju velike potrebe za preciznim beskontaktnim mjerenjima. Poduzeća TESA i ERINOX planiraju uvesti te tehnologije u dje-latnosti na osnovi kvalitetnoga predstavljanja i promocije njihovih proizvoda, koji su već sada u vrhu kvalitetnih mjernih sustava. Dobro poznat slogan švicarskoga poduzeća TESA jest »When you need to be sure«, odnosno »Kad zbilja želite znati«. Zahtjevi na području vrlo preciznih i br-zih mjerenja sve su veći, a po pitanju toga TESA može ponuditi najviše.

Tako su se u poduzeću odlučili za tjedan otvore-nih vrata, u okviru kojega su cijeloj zainteresira-noj tehničkoj javnosti, i to domaćoj i stranoj, po-kazali sve novosti s toga područja. Tom prilikom predstavljena je sva najsuvremenija tehnika s po-dručja mjerenja geometrijskih veličina. Naglasak je bio na beskontaktnim mjerenjima visokorezo-lucijskim digitalnim kamerama i laserom. TESA je predstavila većinom novosti, koje su pred-

INFORMACIJE:

ERINOX d.o.o.Kidričeva 243000 Celje, SlovenijaVoditelj centra: Robert PečnikTel.: 00386 3 491 90 20GSM: 00386 41 505 838Faks.: 00386 3 491 90 21elektronski naslov: tesa.celje@siol.net

stavljene i na ovogodišnjemu najvećem sajmu mjerne tehnike u Europi, na sajmu CONTROL u Stuttgartu krajem travnja. Zahvaljujući programu TESA Visio, TESA preuzima vodeću ulogu među proizvođačima optičke mjerne opreme u svijetu i tako povećava svoj tržišni udio općenito na po-dručju metrologije. S obzirom na bogato iskustvo koje je to poduzeće steklo dosad (tradicija dulja od 70 godina), očekivanja su vrlo stvarna i ostva-riva. Za ostvarenje takvih ciljeva u slovenskome prostoru nudi se mogućnost suradnje s poduze-ćem ERINOX, d. o. o., sa sjedištem u Radencima.

Osim zastupstva za program TESA, Erinox, d. o. o. zastupa i programe LENOX, Irwin, EDGE, RIKA, Munkfossagar i Makita. Najveći opseg prometa poduzeće ostvaruje upravo s ponudom tračnih pila za razrez čelika, profi la, cijevi i drugih materijala. Udio prodaje mjerne opreme svake se godine znatno povećava upravo zahvaljujući kvalitetnome radu, investicijama u obrazovanje kadrova i investicijama u kupnju mjerne opreme koja omogućuje prikaz i izvođenje mjerenja za proizvoljne individualne zahtjeve kupaca. Tako su TESA i ERINOX našli zajednički interes širenja svoje ponude preko sinergijske suradnje u okviru projekata zajedničkih nastupa na tržištu Jugoi-

stočne Europe, na kojem je i najveće interesno područje istraživačko-razvojne agencije te preko projekata, poput projekta Tehnopolis Celje, šire razvoj tehničke kulture i novih tehnologija na to tržište. TESA u suradnji s poduzećem ERINOX planira povećati svoj utjecaj i prodaju za 25 do 35 posto na navedena područja, što je zahvaljujući novim programima, poput TESA VISIO, TESA SCAN i TESA Micro hite DCC, uistinu ostvarivo.

Da biste se uvjerili u kvalitetu ponude mjerne opreme TESA uz mogućnost demonstracije i pri-kaza različitih mjerenja na toj opremi, pozivamo vas u naše nove poslovne prostore u prizemlju objekta Tehnopolis na Kidričevoj 24 u Celju.

34

Poduzeće ERINOX, d. o. o. otvorilo je novu poslovnicu u Celju (u objektu Tehnopolis) te tako dobilo novu poslovnu priliku za uspješan razvoj te implementaciju novih tehnologija s područja mjerne opreme u industriju i školstvo.

35Listopad 4 II

cesa koji mogu pratiti sve brže CNC-upravljačke jedinice i pogonske sustave.

Sljedeći čimbenik za povišenje proizvodnosti proizvodnog sustava je automatizacija, kamo se ubraja sortiranje i slaganje dijelova. Neke tvrtke opravdavaju nabavu automatiziranih rješenja smanjenjem troškova rada, iako je to samo jedan od argumenata. Konzistentno djelovanje automatizirane ćelije nudi proizvođaču punu fl eksibilnost. Vrijeme reakcije na zahtjeve kupaca se smanjuje, a uklanjaju se i sku-pe zalihe alata. Sve više tvrtki primjenjuje strategiju “vitke proizvod-nje” radi smanjenja zaliha proizvoda, a automatizirana laserska ćelija za to je najprimjereniji alat.

Johannes Ulrich, voditelj Odjela za laserska rješenja, Finn-Power OY, Kauhava, Finska

lasersko rezanje

Smanjen gubitak, povećana ulaganjaPredsjednik Nadzornog odbora Tvornice lakih metala iz Šibenika Da-mir Skansi, ujedno pomoćnik generalnog direktora Dalekovoda Luke Miličića, najavljuje da će do konca 2008. Adrial pokrenuti investicijski ciklus u šibenskoj tvrtki te da će ulaganja premašiti plan za nabavu novih strojeva koji je prihvatila Vlada. Naime, konzorcij tvrtki koje su kupile TLM (Dalekovod, Zagreb-Montaža, Alufl expack, Konstruktor i Feal) se obvezao prema Vladi na ukupno ulaganje od 107 miliju-na eura u tri godine od preuzimanja tvrtke. Za restrukturiranje ši-benskog aluminijaša ima obvezu u tehnološku obnovu investirati 68 milijuna eura, no Nadzorni odbor je odlučio povećati trošak nabave novih strojeva Valjaonicu i Prešaonicu pa će se umjesto dvije naručiti tri nove preše. TLM je u prvom polugodištu zabilježio neto gubitak od 15,14 milijuna kuna, što je znatno manje od 77,82 milijuna kuna gubitka iz istog lanjskog razdoblja. Polugodišnji ukupni prihodi izno-sili su 604,62 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. (M. B.)

Novi Predsjednik Uprave CMC SisakPaško Vela imenovan je novim predsjednikom Uprave CMC Sisak d.o.o. Dolazi s mjesta člana uprave Solinskog AD Plastika, a zamjenju-je Ludovita Gajdosa koji prelazi na funkciju Predsjednika CMC Euro-pe. Paško Vela menadžer je s međunarodnim iskustvom te će njegov dolazak u Sisak, kao dugoročna poslovna strategija CMC-a u Hrvat-skoj, značiti nastavak investicijskih programa, povećanje efi kasnosti i proizvodnog kapaciteta. (M. B.)

36 Listopad 4 II

Wohlers Report 2007 – Pregled i analiza postupaka brze proizvodnje prototipova u svijetuPrikazan je sažetak izvještaja “Wohlers Report 2007”, koji u cijelosti ima 220 stranica. Izvještaj donosi svjetski pregled i analizu postupaka izrade prema načelima slojevitog nanošenja (engl. Additive Fabrication), poznatih također pod imenom brza proizvodnja prototipova (engl. Rapid Prototyping – RP). Postupci uključuju modeliranje, stvaranje prototipova, izradu alata, serijsku proizvodnju i ostale primjene. Izvještaj se prije svega usredotočuje na indu-strijski rast takvih sustava, kao i na izazove s kojima se susreću organizacije pri njihovu uvođenju. Na taj način izdvaja one industrije kojima spomenuti postupci donose sve veću korist te ih usmjereva na tržišnu segmentaciju.

Terry Wohlers

iz s

vije

taWohlers Report 2007

Slika 1. Različite industrije u kojima se primjenjuju postupci slojevitog nanošenja

Izrada prema načelu slojevitog nanošenja odnosi se na skup postupaka koji se pri-mjenjuje za izradu fi zičkih modela, proto-tipova, komponenata za izradu alata te za izradu konačnih proizvoda ili sastavnih dijelova. Sve to nastaje neposredno iz tro-dimenzionalnih CAD-podataka, podataka dobivenih skeniranjem kao u medicini (CT) ili dobivenih putem sustava trodimenzio-nalnog skeniranja predmeta. Za razliku od konvencionalnih proizvodnih procesa koji po prirodi djeluju na osnovi odvajanja ma-terijala, sustavi slojevitog nanošenja djeluju na osnovi očvršćivanja kapljevine, praha i povezivanja ploča te na taj način oblikuju sastavne dijelove.

Oblici koje je vrlo teško, odnosno nemoguće izraditi konvencionalnim metodama, mogu se izraditi s pomoću sustava za slojevito

nanošenje. Ti se slojevi temelje na tankim, vodoravnim poprečnim presjecima (“cross sections”), dobivenima putem računalnih

trodimenzionalnih modela. Tako se prema načelu nanošenja sloja na sloj mogu izraditi plastični, metalni i keramički dijelovi.

37Listopad 4 II

Wohlers Report 2007

Nakon gotovo dvadeset godina istraživanja, razvoja i uporabe, rast se u spo-menutoj industrijskoj grani nastavlja; čitavo se vrijeme otkrivaju novi po-stupci, metode i proizvodi. Postupci slojevitog nanošenja imali su i još imaju snažan utjecaj na oblikovanje i izradu. Taj će se utjecaj u idućim godinama još više povećavati. Cilj je Wohlersova izvještaja za 2007. dati temeljit i jezgrovit pregled analiza u ovoj dinamičnoj industrijskoj grani.

Industrijski rastProsječni rast spomenute industrije u posljednjih nekoliko godina bio je 23,2 posto. Trodimenzionalni pisači (printeri) čine najveći udio potražnje za su-stavom slojevitog nanošenja materijala. Trodimenzionalni pisač omogućuje po cijeni povoljniji postupak izrade slojevitog nanošenja, koji je istodobno za krajnjeg korisnika jednostavniji za uporabu i rukovanje te se lako može smje-stiti u uredske prostore. Porastu je u posljednjih nekoliko godina pomogla i prodaja širokog asortimana usluga izrade 3D tiskanih prototipova.

Većina analiza dokazuje visok stupanj razvijenosti sustava slojevitog nano-šenja, a njegov veliki utjecaj na način oblikovanja i izrade gotovih proizvoda može se pratiti u cijelom svijetu.

Ocjene na Wohlersovoj internetskoj stranici (wohlersassociates.com/growth2007.html) zorno prikazuju prošle događaje i očekivanja u budućnosti.

U 2006. godini na svjetskoj je razini bilo ukupno 35 proizvođača sustava za slojevito nanošenje – jednako kao i 2005. Tijekom 2004. godine postojala su 34 proizvođača, a 2003. godine 28. Protekle godine 11 proizvođača prodalo je manje od 10 sustava slojevitog nanošenja (svaki od njih), 9 ih je prodalo više od 50 (također svaki od njih). Od cjelokupnog broja tvrtki, njih 16 poboljšalo je svoju prodaju u usporedbi s 2005. godinom. Jednako tako za usporedbu, 2005. je, u odnosu na 2004. godinu, prodaju poboljšalo 17 tvrtki.

Prije nekoliko godina proizvođači strojeva suočili su se s laganim pritiskom konkurencije, koja ih nije prisiljavala da snize cijene. Danas to više nije tako. U posljednje tri godine cijene su se snižavale, a mogućnosti strojeva su se unatoč tomu poboljšale.

S obzirom na to da će se prodajne količine povećavati, cijene će se i dalje snižavati. Takvo će se kretanje nastaviti, a neki su proizvođači već predstavili trodimenzionalne pisače čija je cijena manja od 10.000 američkih dolara.

Pokretačka sila upravo je u mogućnostima tih sustava da se koriste za brzu (izravnu) izradu (engl. Rapid Manufacturing – RM). Uspješna izrada sastav-nih dijelova za konačnu uporabu mnogo je veći izazov od izrade dijelova koji su samo modeli ili prototipovi. Upravo će zato brza izrada za svoj razvoj tre-bati dodatne napore i vrijeme kako bi unatoč tomu već sada mogla zadobiti zasluženu pozornost. Naime, očekuje se da će upravo brza izrada u budućno-sti u najvećoj mjeri upotrebljavati postupke slojevitog nanošenja.

U ovom izdanju izvještaja u anketi je sudjelovalo 29 proizvođača sustava i 56 davatelja usluga. Tih 85 tvrtki na osnovi poznavanja svojih kupaca (približno 5.000 do 7.000 kupaca) osiguralo je potrebne informacije. Na temelju odgo-vora oblikovali su različite grafi kone (slika 1).

Od 29 proizvođača koji su sudjelovali u anketi, osam je iz SAD-a, šest iz Njemač-ke, pet iz Japana, četiri iz Kine, tri iz Švedske i po jedan iz Kanade, Izraela i Italije. Od 56 davatelja usluga koji su sudjelovali, 30 je iz SAD-a, pet iz Njemačke, tri su iz Indije, po dva iz Austrije, Belgije, Engleske, Južne Afrike i Turske te po jedan iz Brazila, Kanade, Italije, Japana, Malezije, Novog Zelanda, Švedske i Tajlanda.

U anketi se od svake tvrtke zahtijevalo da odredi industrije koje ju opskr-bljuju te da navede približne ostvarene prihode (u obliku postotka). Kao što se može vidjeti, proizvodi za potrošače elektronike čine vodeći sektor kao i u protekle dvije godine. Kod motornih je vozila za potrebe države/vojske i industrijskih strojeva zabilježen lagan porast primjene ovih postupaka. S druge strane, kod akademskih institucija, za proizvode koji su namijenjeni potrošačima, elektrotehničarima, medicinarima i zubotehničarima zabilje-žen je lagan pad potražnje.

38 Listopad 4 II

Slika 2. Tržišni udjeli

iz s

vije

taWohlers Report 2007

Arhitektura je kao industrijska kategorija dodana ove godine, što djelomično može opravdati pad u kategoriji “ostalo” za 5,2 po-stotnih bodova. Prošle je godine, naime, ka-tegorija “ostalo” iznosila 11,2 posto. Unutar te kategorije neke su manje industrije, na pri-mjer proizvodi za sport koji nisu namijenjeni općoj uporabi, komercijalni proizvodi za po-morstvo te cijeli niz drugih industrija koje ne pripadaju ni jednoj od navedenih kategorija.

Slika 2 prikazuje već instalirane sustave u svakoj od zemalja od 1988. do kraja 2006. godine. Ponovne prodaje rabljenih sustava bile su nakon konačnog izračuna isključene, tako da nijedan stroj nije bio dva puta pre-brojen. Pri tome su proizvođači sustava slo-jevitog nanošenja dali najveći broj podataka za izradu ovog dijagrama.

Postoci većine zemalja ostali su gotovo neiz-mijenjeni, osim Japana, čija se prodaja sma-njila s 15,1 na 14,3 posto. SAD i Njemačka su se jednako tako suočili s manjim padom, s druge strane, u Italiji se postotak lagano po-većao. U kategoriji drugih zemalja zabilježen je porast od gotovo jedan posto.

Trodimenzionalni pisačiUdruženje Wohlers ocjenjuje da su Stratasys, 3D Systems, Object Geometries, Envisiontec i Solidimensions 2006. godine ostvarili pro-daju trodimenzionalnih pisača za približno

114 milijuna američkih dolara. To je za 16,6 posto više nego 2005. godine, kada je zabilje-žen rast od 32 posto, a u 2004. godini bio je ostvaren rast od 98 posto.

Trodimenzionalni pisači čine 72,5 posto svih sustava slojevitog nanošenja koji su bili pro-dani u 2006. godini. U 2005. godini taj je udio iznosio 70,3 posto cjelokupnog udjela, 2004. godine 68,3 posto i 2003. godine 55,2 posto. Trodimenzionalni pisači istodobno čine go-tovo polovicu (49,8 posto) svih instaliranih sustava izrade prema načelu slojevitog nano-šenja u cijelom svijetu u 2006. godini.

Za poduzeća je vrlo važno da stvaraju i uspostavljaju široku mrežu kupaca jer time također oblikuju poslovanje i plani-raju buduće troškove. Što je šira mreža kupaca, to će biti lakše prodavati budu-će proizvode i usluge. Kod postizanja tih ciljeva vodeća su poduzeća Stratasys i Z Corporation. Brza izradaU posljednjih je nekoliko godina brza izra-da (engl. Rapid Manufacutring – RM) sve važnija. Općenito, odnosi se na neposrednu izradu konačnih proizvoda postupcima izra-

39Listopad 4 II

40 Listopad 4 II

iz s

vije

taWohlers Report 2007

de prema načelu slojevitog nanošenja. Osnovna je zamisao u korištenju moguć-nosti slobodnog oblikovanja (“freeform”) preko procesa nanošenja slojeva s namje-rom izrade sastavnih dijelova za konačnu uporabu. Ti su dijelovi izrađeni nepo-sredno iz digitalnih podataka, pri čemu se ne upotrebljavaju alati.

Teško je zamisliti izradu koja bi imala tako široku paletu potencijalnih proizvo-da kao što je brza izrada. Zbog fl eksibil-nosti i mogućnosti oblikovanja sustava mogu se isti postupci koristiti u različi-tim industrijama. Tako su, na primjer, primjereni za avionsku i automobilsku industriju, za proizvode u medicini i za proizvode namijenjene općoj uporabi.

Pri brzoj izradi nema alata, kalupa i dru-gih oblika alatnih proizvoda, što kod izrade predstavlja ograničenja. Uz sma-njeno vrijeme izrade i smanjene troško-ve, još je velik broj drugih prednosti koje se tek danas otkrivaju i istražuju. Procesi brze izrade omogućuju potpuno drukčije pristupe u oblikovanju, izradi i menad-žmentu dobavnog lanca.

Centar za brzu izradu prototipova i brzu izradu Sveučilišta za tehnologiju (Free State Bloemfontain, Južnoafrička Repu-blika) na godinu završi više od 650.000 industrijskih projekata. Za izradu kućišta za infracrvene kamere upotrijebili su se-lektivno lasersko srašćivanje tvrtke EOS. Naime, zaključili su da su troškovi izrade alata pri konvencionalnoj izradi 10 do 15 komada godišnje preveliki (unatoč tomu što su se proizvodi prodavali za 60.000 do 84.000 američkih dolara po jedini-ci). Slika 3 prikazuje kućište infracrvene

Slika 3. Kućište infracrvene kamere izrađene laserskim srašćivanjem (foto: Central University of Tehnology, Centre for Rapid Prototyping & Manufacturing u CSIR-u)

kamere koje je izrađeno s pomoću selek-tivnoga laserskog srašćivanja. Lasersko srašćivanje omogućilo je uključivanje po-sebnosti, a da se troškovi izrade kućišta nisu povećali. Površina kućišta bila je više puta pjeskarena s dodatnim prevlakama kako bi se dobila željena boja i konačan oblik.

Istraživanja i razvojIstraživanja izrade prema načelu sloje-vitog nanošenja provode se u širem me-đunarodnom opsegu. Trenutačno su u prijelaznom razdoblju, od oblikovanja modela i prototipova do izrade funkcio-nalnih komponenata. Napori su usmjere-ni na uključivanje dodatnih istraživačkih područja, npr. biomedicine, elektrotehni-ke te mikroproizvoda i makroproizvoda. Velik napredak postignut je na području razvoja novih materijala, posebice meta-la.

Poboljšanja u postupcima povezana su s napretkom tehnologija. Ona su usmje-rena na: primjenjivost materijala izradi slojevitim nanošenjem, istraživanja toka praha, postizanje užih tolerancija, auto-matizaciju strojeva i nadziranje povratne informacije.

Druga poboljšanja u procesima uključu-ju oblikovanje i izradu razvijenih (“de-ployable”) struktura, analizu zaostalih napetosti, kvalitetu sastavnih dijelova i optimiranje procesa.

Strukovne škole i sveučilišta istražuju nove koncepte sustava proizvodnje pre-ma načelu slojevitog nanošenja, kao i njihova ograničenja. Obrazovne i istra-živačke institucije u cijelom svijetu imale

su sve vrijeme odlučujuću ulogu u osi-guranju i prijenosu znanja o proizvodnji prema načelu slojevitog nanošenja u in-dustriju. Akademska je zajednica odmah na početku sudjelovala u obrazovanju, razvoju procesa i novih proizvoda te će i u budućnosti imati važnu ulogu u razvo-ju sustava slojevitog nanošenja i suradnji s industrijom.

BudućnostProizvodnja prema načelu slojevitog na-nošenja razvila se u tri osnovne kategori-je: trodimenzionalno tiskanje za obliko-vanje proizvoda i modeliranje (“concept modelling”); aplikacije prilagodljivih i funkcionalnih proizvoda te oblikovanje primjeraka; brza izrada prema narudžbi i sastavnih dijelova kratkog vijeka trajanja. Dodatnim razvijanjem spomenutih kate-gorija istodobno će se razvijati i specijali-zacija strojeva te onih koji njima rukuju.

Tržište trodimenzionalnih pisača i dalje će se širiti s obzirom na to da će se cijena strojeva snižavati, a kvaliteta sastavnih dijelova će se s druge strane poboljšava-ti. Velik broj modela i prototipova koji se danas proizvode na skupim sustavima izvan matične tvrtke, u budućnosti će se moći proizvesti na, po cijeni pristupač-nim, strojevima u samom poduzeću. Broj takvih primjera u budućnosti će se osjet-no povećati s obzirom na to da potražnja za brzim i povoljnijim oblikovanjem i modeliranjem iz dana u dan raste.

Uvođenje proizvodnje prema načelu slo-jevitog nanošenja za potrebe precizne izrade prototipova i testiranja pomoći će održati na životu brzu proizvodnju pro-totipova koja trenutačno prevladava na tržištu. Poboljšanja jedne ili više svojsta-va materijala zasigurno će očuvati sustave koji trenutačno prevladavaju na tržištu. Ocjenjuje se da će u budućnosti trodi-menzionalni pisači preuzeti tržišni udio od sustava koji trenutačno prevladavaju jer se neprestano poboljšava preciznost i mogućnost izbora materijala. Upravo će se zbog toga sustavi koji trenutačno pre-vladavaju morati usmjeriti na tržište brze izrade.

Novi je izazov uvođenje novih tehno-logija za potrebe brze izrade. Velik broj različitih mogućnosti izrade najavljuje velik tržišni potencijal. Unatoč tomu za njihov će razvoj ipak biti potrebno neko-liko godina. U međuvremenu, dobri pri-mjeri brze izrade potaknut će razvoj stro-jeva sljedećih generacija. Ti će strojevi s vremenom utjecati na različite industrije i proizvode u cijelom svijetu. Zamisli o proizvodima koje su nekada bile potpu-no nepraktične zbog troškova izrade ala-ta, sada postaju sve više ostvarive.

41Listopad 4 II

iz svijetadogađaji i dostignuća

Prekinuto odo-bravanje državnih potpora brodogra-dilištimaAgencija za zaštitu tržišnog natje-canja je krajem srpnja prekinula odobravanje prijedloga dodjele dr-žavnih potpora brodogradilištima 3. Maj, Brodosplit, Brodotrogir, Brodogradilište Kraljevica i Uljanik nakon što je Vlada najavila njihovu privatizaciju. U objašnjenju odlu-ke se navodi da Agencija ne može okončati postupak odobravanja dr-žavnih potpora hrvatskim brodo-gradilištima temeljem pojedinačnih planova restrukturiranja koje su pripremile uprave tih brodogradi-lišta već na temelju planova budu-ćih vlasnika. Stoga je AZTN najavio da će nastaviti odobravati državne potpore tek nakon što Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatski fond za privatizaciju Agen-ciju obavijeste o završetku provedbe procesa privatizacije i dostave joj plan ulaganja i poslovni plan inve-stitora. (H. M.)

Ubrzan rast proi-zvodnosti rada u industrijiZbog snažnijeg rasta industrijske pro-izvodnje od rasta broja zaposlenih, u industriji je u lipnju ubrzan rast proi-zvodnosti rada, zaključili su ekonomski analitičari Raiff eisebank Austria. Kod prerađivačkog sektora, koji zapošljava oko 87 posto ukupnog broja zaposlenih u industriji, zabilježen je prema pda-cima Državnog zavoda za statistiku, blagi mjesečni rast zaposlenosti od 0,1 posto na mjesečnoj razini. Najveći po-rast zaposlenosti zabilježen je u sektoru netrajnih proizvoda za široku potrošnju (0,5 posto), a porast je još zabilježen u sektoru energije (0,1 posto), dok u sektoru trajnih proizvoda za široku po-trošnju nije došlo do promjene. Na go-dišnjoj razini tijekom lipnja zabilježen je pad ukupno zaposlenih u industriji, koji je iznosio 1,5 posto. Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u sektoru rudarstva i vađenja (3,3 posto), dok je prerađivačka industrija zabilježila sma-njenje broja zaposlenih od 1,6 posto.Kao posljedica pada broja zaposlenih, proizvodnost rada tijekom prvih šest mjeseci 2008. godine u odnosu na isto

razdoblje prošle godine bilježi porast od 5,6 posto. Taj rast najvećim je djelom generiran rastom produktivnosti rada u sektoru netrajnih proizvoda za široku potrošnju koji je zabilježio porast od 8,4 posto. (H. M.)

Američki fond želi kupiti RŽVFond York Credit Opportunities Unit Trust iz SAD-a ponudio je na natječaju Hrvatskog fonda za privatizaciju 55 mili-juna kuna za 74 posto dionica Radionice željezničkih vozila (RŽV) iz Čakovca. U svojoj ponudi američki fond također obećava ulaganje dodatnih 19 milijuna kuna te zadržavanje svih 228 zaposlenika do 2011. godine. Amerikanci jedino nisu prihvatili obvezu podmirenja dugova RŽV-a jer su analizom poslovanja zaklju-čili da nepodmirenih dugovanja nema. O prodaji RŽV-a odlučiti će Povjerenstvo za odabir ponuda u kojem su predstav-nici HFP-a, HŽ Holdinga te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. RŽV se bavi izradom, popravkom i održavanjem teretnih vagona te izradom čeličnih vare-nih konstrukcija. Najveći korisnik usluga RŽV-a su Hrvatske željeznice. (H. M.)

42 Listopad 4 II

Zanimanje za čelike kao najvažnije željezne lijevove i u globalnome svijetu materijala veće je nego ikada dosad. Proizvodnja že-ljeznih lijevova premašila je milijardu tona prije nekoliko godina. Što se osim betona može usporediti s tom količinom? Kojim se materijalom može izravno ili neizravno upravljati makroskopskim svijetom u toli-koj mjeri? Tko bi mogao bez čelika graditi brane na velikim vodotocima, tunele kroz gorske masive ili ispod mora, alate za mi-lijune proizvoda, milijune automobila, da-kako uz tehničku i gospodarski promišlje-nu uporabu drugih materijala. Dandanas posebnu pozornost plijene tzv. moderni, odnosno napredni materijali. Kad bi se jednako tretirali, i željezo i čelici također bi pokazali svojstva materijala u obliku na-nocjevčica. Kod željeznih lijevova, osobito čeličnih, aktualnost i modernost potvrđuju

Novo izdanje knjige Čelik i željezni lijevoviOd izdanja prve knjige Slovenski čelici 1994. godine u slovenskoj proizvo-dnji čelika nastupile su važne promjene. Važno je oživljavanje te osnovne industrijske djelatnosti, njezin stručni i tehnološki napredak te povratak među nositelje gospodarske moći države. Većinski dio proizvodnje čelika sudbonosno su preuzeli strani gospodari, a prethodno se njegova ključna jedinica vratila u slovenske ruke. Prvi dio nosi zanimljivo i lijepo, zvučno i sadržajno pravo ime slovenske industrije čelika, koje bi se moglo općenito primijeniti na sve one koji se bave procesnom metalurgijom čelika i njego-vom primarnom preradom uključujući velike ljevaonice.

se u mogućnostima koje pružaju nove teh-nologije i mnogim varijacijama u kemij-skome sastavu. Više od 40 000 inženjerskih metalnih lijevova jest oko 80 % na osnovi željeza te zahtijevaju i velik istraživački potencijal za otkrivanje novih i optimira-nje već poznatih vrsta čelika. Stoga infor-macije o željeznim lijevovima moraju biti aktualne te predstavljene pregledno, jasno, razumljivo i jednostavno u korist industri-je čelika i korisnika.

Boris Jocić pripremio je već treće izdanje knjige, koje odlikuju svi ti atributi i čiji su sadržaj čelici i drugi željezni lijevovi, a dodatno i slitine nikla te materijali za dodavanje prilikom zavarivanja željeznih lijevova i lemljenja. Nikal i spojevi nikla svrstavaju se prema različitim mjerilima u različita područja metalnih materijala,

i to u tzv. neželjezne ili obojene metale kao podskupinu tzv. teških metala ili pak u skupinu tzv. crne metalurgije. Nikal je jedan od najčešćih le-girajućih elemenata u željeznim lijevovima. On je osnovni metal u slitinama koje se dobrima pokazuju u zahtjevnim uvjetima korozijskih medija i visokih temperatura te pokriva skupine funkcionalnih mate-rijala. Ta je autorova dopuna korisna jer se takve slitine izrađu-ju i koriste na našem prostoru. Zavarivanje je suvremena tehno-logija, a dodatni su materijali važni onoli-ko koliko i oni koji se spajaju.

Obratite pozornost: knjiga pomaže iz-boru dobroga, op-

timalnog metala. Naime, događa se da se za neku namjenu odabere i upotrije-bi previše kvalitetan materijal, koji pak sadržava pukotine zbog kojih se može oštetiti– primjerice ondje gdje bi mnogo jednostavniji ili jeft iniji čelik bez teškoća izdržao dugo vremena. Dakle, za uspje-šan i ekonomičan izbor metalnih mate-rijala valja dobro poznavati izvore infor-macija poput ove knjige.

Knjiga je sastavljena od više jedinica raz-vrstanih prema sadržaju i načinima ure-đivanja materijala. U prvome dijelu knji-ge navedeni su popisi izvora podataka i objašnjenje kratica. Slijedi opširan pregled standarda SIST o materijalima i tehnolo-gijama. Naslovi standarda navedeni su na engleskome jeziku, a većina je prevedena i na njemački i slovenski jezik. Na nekoli-ko stranica slijedi popis standarda EN, koji su zamijenili prvobitne standarde prema DIN-u i JUS-u.

Najopširniji dio knjige posvećen je pri-kazu standarda o čelicima, slitinama nikla i željeza. Na početku toga dijela jest popis i objašnjenje kratica standarda Europske unije te najčešćih i najvažnijih standarda europskih država i izvan EN, standarda gospodarski najsnažnijih dr-žava u svjetskim mjerilima: SAD-a, Ja-pana i Kine. Čelici su razvrstani prema slovenskim (SIST) standardima, odno-sno standardima koji su potvrđeni. U posebnom stupcu navedene su oznake i usporedbe s raznim starim standar-dima. Slijedi stupac s opisom kvalitete skupine, namjene uporabe, primjereno-sti čelika za toplinsku obradu te njegova približnoga kemijskog sastava. Slijedi i detaljnija specifi kacija uporabe s nekim karakterističnim i najvažnijim mehanič-kim svojstvima (uključujući žilavost i prijelaznu temperaturu). U posljednjem stupcu navedene su slovenske čeličane koje izrađuju dani čelik.

Na početku toga dijela opisan je način dešifriranja, odnosno nastanka oznake čelika. Čelici su podijeljeni u već poznate

novo na tržištuiz

svj

eta

43Listopad 4 II

skupine: nelegirani (ugljikovi), kvalitetni, konstrukcijski čelici; nelegirani, posebni, konstrukcijski čelici, za tlačne posude i strojogradnju, nelegirani, posebni, alat-ni čelici; legirani, posebni, s posebnim fi zikalnim svojstvima, legirani, posebni, alatni čelici; legirani, posebni, brzorezni čelici i čelici za kotrljajuće ležajeve; legi-rani s posebnim fi zikalnim i magnetnim svojstvima; legirani nehrđajući čelici; legirani, toplinski postojani čelici i legi-rani čelici za konstrukcije, tlačne posude i strojogradnju. Slitine nikla opisane su drukčije jer standardizacija na tome po-dručju nije tako napredovala i nije tako sustavna.

Umjesto standarda SIST u prvome je stupcu brojčana oznaka slitine, a za ne-koliko slitina već vrijede standardi EN (u drugome stupcu). Slijedi opis svoj-stava i područja primjene, približan ke-mijski sastav i u posljednjem stupcu još detaljnije defi nirana svojstva i namjena uporabe. Slitine nikla dijele se u skupi-ne s posebnim fi zikalnim svojstvima, na kemijski postojane i slitine za rad na visokim temperaturama te toplinski po-stojane slitine kojima je dodana skupina slitina kobalta.

Za korisnike je važna i usporedba novih standarda s raznim starim standardima i

namjenama uporabe, kao i karakteristična, odnosno zahtijevana svojstva i popis slo-venskih ljevaonica koje izrađuju određe-ne lijevove. Lijevovi su podijeljeni prema svojstvima grafi ta, odnosno oblika u koje-mu je ugljik.

Materijali koji se dodaju izabrani su pre-ma osnovnim materijalima, načinu za-varivanja, nanošenju, vrsti elektroda i pomoćnih sredstava za zavarivanje. Ti su podaci prikazani i s približnim mehanič-kim svojstvima varova i preporukama za uporabu.

Knjiga završava opširnim abecednim kazalom čelika i željeznih lijevova. Sadr-žava 832 stranice formata A4, obuhvaća više od 2 300 čelika i čeličnih lijevova, više od 100 željeznih lijevova i 130 slitina nikla, odnosno kobalta. Ukupno je oko 14 000 oznaka, uključujući i usporedbe. Obuhvaćeni su takoreći svi čelici prema europskim standardima, s odgovaraju-ćom bazom podataka. Knjiga je sastav-ljena tako da se može dopuniti dodatnim podacima, npr. podacima o toplinskoj obradi, mehaničkim i fi zikalnim svoj-stvima, dodatnim svojstvima pojedinih slitina.

Za korisnike čelika i predstavljenih sli-tina ovo će djelo zasigurno biti koristan

priručnik, i to i prilikom planiranja i u proizvodnji. Mnogo korisnih podataka i prijedloga za razvoj i izbor materijala ova knjiga nudi i za područje primarne izrade metalnih materijala. Objavljivanje takve knjige na slovenskome prostoru valja osobito istaknuti jer je na ovome području vrlo malo autora i zanesenja-ka koji se prihvaćaju tako opširnoga, za-htjevnog i preciznog rada. Jedan od njih jamačno je i Boris Jocić, koji sam, prem-da udaljen od aktualnih događaja stru-ke, ustrajno sastavlja mozaik o tehnički i gospodarski cijenjenoj skupini inženjer-skih materijala.

prof. dr. Ladislav Kosec, recenzent

Knjigu možete naručiti na internetskoj stranici: http://www.jekla.si

odnosno na adresu:

BIO-TOP d.o.o.Dobja vas 114A2390 Ravne na Koroškem, SlovenijaTel. /faks: + 386 2 82-22-512 (g. Boris Jocić)Elektronička pošta: info@biotop.si

Cijena knjige je 69 eura (s PDV). Troškovi slanja nisu uključeni u cijenu.

novo na tržištuiz svijeta

44 Listopad 4 II

Novi postupci u mikroproizvodnji

1 Nexus MST Market Analysis, 2002. god.2 4M: Multi- Material Micro Manufacture: Technology and Applications (www.4m-net.org)

Važna područja uporabe mikroproizvoda su medicina i biotehnologija. Razvoj dija-gnostičkih uređaja kao što su laboratoriji na čipovima (Lab-on-a-Chip) omogućuje rano otkrivanje, učinkovito praćenje i lije-čenje raznih bolesti. S obzirom na to da su takve aplikacije namijenjene širokoj upora-bi u cijelom svijetu, potrebno je razviti po-uzdan i ekonomičan postupak proizvodnje, koji se najviše odnosi na izradu alata. Na drugoj strani, kod razvoja novih mikropro-izvoda od ključne je važnosti mogućnost brze i jeft ine izrade prototipova.

Laboratorij za alternativnu tehnologiju pri Strojarskom fakultetu u Ljubljani uključen je u europsku mrežu izvrsnosti 4M2 u sklo-pu 6. okvirnog programa od 2004. godine. Na osnovi iskustava u području obrade vodenim mlazom (VC) i elektroerozijske

Prijedlog strategije izrade mikroalata za masovnu proizvodnju

MEDM-elektroda, alat i upotrijebljena mlaznica za vodu

Mikroproizvodnja je jedna od najbrže rastućih industrijskih grana sa sve ve-ćim tržištem novih proizvoda. Svjetsko tržište mikroproizvodnje procijenje-no je na 40 milijardi eura s godišnjim rastom dobiti od 20 %. S druge strane, samo europsko tržište proizvoda koji sadržavaju mikrokomponente proci-jenjeno je na 550 milijardi eura na godinu1. U drugoj polovini 20. stoljeća na području mikroproizvodnje prevladala je proizvodnja mikroelektronič-kih proizvoda od silicija. U posljednjih nekoliko godina pojavila se potražnja za mikroproizvodima različitih materijala. Zato se intenzivno razvijaju novi postupci koji nadograđuju postojeće radi udovoljavanja zahtjevima i izazo-vima što ih postavlja mikroobrada.

obrade (EMD), u suradnji sa Sveučilištem u Grenobleu u tijeku su istraživanja o mo-gućnostima uporabe vodenog mlaza za izradu elektroda namijenjenih mikroelek-troeroziji (MEDM). Tako izrađene elektro-de upotrebljavaju se za MEDM postupak

pri izradi alata za masovnu proizvodnju mikroproizvoda.

Uobičajeno je da se pri izradi elektroda upotrebljavaju postupci obrade odvaja-njem čestica, kao što je glodanje, odnosno u ovom slučaju mikroglodanje. Ograniče-nje glodanja je u veličini alata; na tržištu se trenutačno mogu naći glodala najma-njeg promjera 100 μm. Na drugoj strani, na području obrade vodenim mlazom na tržištu su dostupne mlaznice za vodu promjera 80 μm, što istodobno predstav-lja širinu alata, odnosno vodenog mlaza. U načelu, proizvođači vodenih mlaznica mogu još smanjiti promjere mlaznica, i to uz minimalne troškove. Nedostatak postupka obrade vodenim mlazom u us-poredbi s glodanjem jest u nemogućnosti nadzora dubine prodora vodenog mlaza u materijal elektrode, što znači da je taj pri-stup primjeren samo za izradu dvodimen-zionalnih oblika kao što su mikrokanali. Spomenuti postupak bio je isproban na pojednostavnjenom obliku laboratorija na čipu ( Lab-on-a-Chip).

Elektroda za MEDM izrađena je od bakra s vodenim mlazom promjera 100 μm, tlakom vode od 3000 bara te s brzinom od 10 mm/

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

45Listopad 4 II

Grafi tna MEDM-elektroda izrađena vodenim mlazom

šine erodiranja kod MEDM-a se upotreblja-vaju niže jakosti struje (do 3 A), kraće djelo-vanje struje (do 5 μs) te kraće stanke između dvaju impulsa struje (do 200 μs) u usporedbi s običnim EDM-om. Oba se postupka mogu primjenjivati na istom stroju.

Uz izradu bakrenih elektroda za MEDM u tijeku su i intenzivna istraživanja o mo-gućnostima obrade grafi tnih elektroda. Prvi rezultati najavljuju da je obrada gra-fi ta povoljnija sa stajališta postupka obrade vodenim mlazom, u usporedbi s bakrom. Za obradu grafi ta potreban je tlak vode od samo 600 bara, što bitno pojednostavnjuje i pojeft injuje izradu. Uz to, brzina obrade grafi ta je 100 mm/min, što skraćuje vrije-me izrade elektrode. Pokazalo se da se na taj način mogu postići bolji rezultati pri obradi fi nijega grafi ta.

s. U ovom slučaju vrijeme izrade elektrode manje je od 5 sekundi. U sljedećem koraku alat se izrađuje MEDM-om. Bitna razlika iz-među EDM-a i MEDM-a jest u postavljanju proizvodnih parametara. Zbog manje povr-

Predstavljeni rezultati mnogo obećavaju, prije svega na području razvoja novih mi-krofl uidnih aplikacija, jer predložena stra-tegija izrade mikroalata otvara mogućnost brze i ekonomičnije izrade prototipova.

Strojarski fakultet, Sveučilišta u Ljubljani, Laboratorij za alternativne tehnologije

iz svijetadogađaji i dostignuća

Buzetski Cimos pregovara s Fiatom o proizvodnji u SrbijiKako se privode kraju pregovori o po-vratku Fiata u Kragujevac u pogone Tvornice automobila Zastava, gdje su se prije pedesetak godina počeli pro-izvoditi automobili prema njegovoj licenciji, aktualizira se i pitanje koo-peranata u bližem okruženju. Jedan od najzanimljivijih je i Cimos Buzet (i Koper) koji je već započeo pregovore

s Fiatom, a proizvodi autodijelove za najpoznatije svjetske marke automo-bila od Citroëna, BMV-a, Peugeota, Forda, Garretta, Honeyvella i drugih, a posljednja na poduži popis dospjela je i Toyota. “Želimo zadržati mjesto generalnog dobavljača u svom dije-lu i zato pratimo kretanja na tržištu u branši, usavršavamo tehnologiju,

a izazov su nam i novi kupci kao što je sada Fiat koji se vraća u Srbiju. Mi u Srbiji već dvije godine razvijamo pogone za proizvodnju autodijelova - kažu u Cimosu. Cimos Buzet sa tri profi tna centra u Hrvatskoj i jednim u Srbiji zapošljava 1100 radnika, ostva-rio je lani prihod od 360 mil. eura. (M. B.)

46 Listopad 4 II

47Listopad 4 II

48 Listopad 4 II

Trend angažiranja vlastitih proizvodnih mogućnosti unutar kuće posebice se uvri-ježio na području izrade proizvoda od limova. Mnogi proizvođači strojeva i ure-đaja radije se usredotočuju na svoju glavnu djelatnost, dok primjerice limene obloge ili kućišta ne pripadaju proizvodima od in-teresa. Stoga mnogi za izradu dijelova od limova unajmljuju vanjske dobavljače, koji na svom području imaju više iskustava i u većoj mjeri imaju prioritet uporabu najsu-vremenije tehnologije. Uz to, kupci od svo-jih dobavljača zahtijevaju vrlo visoku kva-litetu, točno poštivanje ugovorenih rokova dobave i također povoljne cijene. Pored toga, među proizvođačima limenih proi-zvoda vlada oštra konkurencija. Tako nije više dovoljna samo uporaba suvremenih i brzih strojeva, već ti moraju, ukoliko je to moguće, djelovati neprekinuto – 24 sata na dan. Pored toga je potrebno i što više skratiti pomoćna vremena, tako da stroj što više vremena provodi u efektivnom radu. Pri tome, važnu ulogu imaju prije svega brzo i pouzdano umetanje pripremaka, te isto tako brz i siguran transport već obra-đenih dijelova. Istodobno upravljanje ve-ćim brojem strojeva trenutno predstavlja željeni cilj pri racionalizaciji, čime se po-stiže optimalno opterećenje, kako strojeva,

Transport limova s vakuumskim prihvatomUređaj za vakuumski prihvat je važna novost, dobrodošla posebice pri obradi tanjih limova velikih dimenzija. U kombinaciji sa strojem za lasersko rezanje, jamči ekonomičniju i bržu obradu. Na temelju praktičnog primjera uporabe opisane su bitne značajke novog uređaja.

Edgar Grundler

tako i poslužitelja. Tko bi bio bolje upoznat s tim područjem od njemačke tvrtke BVS Blechtechnik, koja se na području izrade proizvoda od tankih limova dokazala u međunarodnim razmjerima? U tvrtki BVS rade u dvije smjene, a izrađuju uglavnom elemente od tankih limova (debljine 0,2 do 3 mm) u manjim i srednje velikim serijama. Obrađuju prije svega limovi manjih i sred-nje velikih formata, tako da imaju u svojem visokoregalnom skladištu na zalihi uvijek više stotina komada tankih limova, što im omogućuje da su pri ispunjavanju narudž-bi fl eksibilni i da mogu ispuniti relativno kratke rokove dobave. Njihov suvremeni strojni park obuhvaća tri stroja za lasersko rezanje, koji kod njih čine jezgru fl eksibil-ne i ekonomične proizvodnje elemenata od limova.

Kraća pomoćna vremena za višu učinkovitost i rast proizvodnostiU tvrtki BVS je odgovorno osoblje već dav-no zaključilo, kako je nužno dugotrajnu i skupu ručnu obradu pripremaka od limova u što većoj mjeri nadomjestiti poluauto-matskom obradom. Tako sada strojeve za lasersko rezanje sa pripremcima poslužuju s pomoću uređaja za vakuumski prihvat, a na isti se način limeni dijelovi transportira-

ju iz stroja. Pri tome rabe uređaje za vaku-umski prihvat serije VacuMaster, koje pro-izvodi njemačka tvrtka J. Schmalz; uređaje su nedavno u potpunosti preradili.

U tvrtki BVS je sada, s novom proizvodnom jedinicom koja se sastoji od stroja za laser-sko rezanje i uređaja za vakuumski prihvat tipa VacuMaster Basic 250/4, izrada kući-šta i čeličnih ploča za elektronske uređaje ekonomičnija nego ikad prije. Novi uređaj VacuMaster 250/4 ima nosivost 250 kg, a za sigurno upravljanje limenim pripremcima opremljen je sa četiri velika usisna prihva-ta. Limeni pripremci skladište se u visoko-regalnom skladištu. Uređaj za vakuumski prihvat te pripemke, manje (2000 x 1000 mm), srednje velike (2500 x 1250 mm) i također posebnih veličina, prihvati i vodo-ravno prenese do stroja za lasersko rezanje. Uređaj za vakuumski prihvat visi na kranu nosivosti 500 kg. Upravo taj kran omoguću-je puno šire radno područje - 2600 x 2600 mm, kut zakreta iznosi 270°, pa je punjenje stroja za lasersko rezanje vrlo jednostavno, nezahtjevno, točno i sigurno. Komadi li-mova debljine 0,1 i 3 mm teški su 5 do 200 kg, tako da postoji dovoljna rezerva do naj-većeg dopuštenog opterećenja uređaja za prihvat. Četiri duga usisava prihvata jamče

Uređaj VacuMaster Basic pri ulaganju limenih obradaka mase 30 kg u stroj za lasersko rezanje.

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

49Listopad 4 II

da se i najmanji limeni dijelovi uopće, ili vrlo malo deformiraju. U usporedbi s pri-jašnjim postupcima, kada je nastajao velik broj oštećenja, limovi se gotovo ne defor-miraju, pa ne nastaju oštećenja koja su prije bila posljedica nepažljivog ili nestručnog rukovanja pri transportu.

Veća ergonomičnost i prilagođe-nije upravljanje za poslužiteljaS novim uređajem za vakuumski prihvat VacuMaster Basic 250/4 rukovanje s lime-nim pripremcima i proizvodima postalo je jednostavnije i prilagođenije poslužitelju, posebice što je uređaj načinjen tako da je

Osnovni modul VacuMaster Basic – kompak-tna izvedba, odlična zaštita, svi su sastavni dijelovi pokriveni; dodatna prednost su dobro vidljivi podatci iz manometra.

odgovarajućim slaganjem pojedinih jedinica uređaja omogućeno postići konfi -guraciju koja najbolje od-govara potrebama pojedine tvrtke. Pri razvoju novog uređaja za prihvat, na umu su bili, osim postizanja što veće učinkovitosti, upora-ba što manje količine ener-gije, potreba za što manjim održavanjem, povećanje učinkovitosti i sigurnosti u radu, što veća ergono-mičnost i upravljanje što više prilagođeno korisni-ku. Uz to htjelo se kupcu zajamčiti i što je moguće sigurniju investiciju. Uređaji za vakuumski prihvat tipa Vacu-MasterBasic sastoji se od uzdužnog nosača od aluminijskih profi la, koji istodobno akumulira podtlak, regulira medij i prenosi opterećenja, zatim električ-ne pumpe za akumuliranje podtlaka, ergo-nomski oblikovane jedinice za upravljanje, gredastog nosača na kojeg se pričvršćuju usisni prihvati, te od različitih standardnih i specijalnih usisnih jedinica. Standardizi-rani sastavni dijelovi i vezni elementi omo-gućuju brzo i cjenovno povoljnu prilagod-bu ili preradu, tako da proizvodnja može teći bez posebnih prekida. Posebice veliku prednost predstavlja vrlo ergonomski obli-kovana jedinica za upravljanje. Pored toga je masa uređaja razmjerno manja, što omo-gućuje sigurno, brzo, energetski štedljivo,

Ergonomski oblikovana jedinica za upravlja-nje uređaja VacuMaster Basic – jednostavna uporaba na osnovi integriranja svih važnih elemenata za upravljanje, uključivo s uprav-ljanjem za kran.

korisniku prilagođeno rukovanje – prihvat, pomak, pozicioniranje i ispuštanje. Sma-njena visina uređaja za vakuumski prihvat omogućuje i uporabu u manjem prostoru. Spomena vrijedno je svakako i da je pored izvedbe Basic, namijenjene za vodoravno rukovanje, postoji i izvedba koja omogu-ćuje zakret za 90° i izvedba koja omoguću-je zakret za 180°, te pored njih i izvedba s oznakom Comfort.

www.schmalz.de

iz svijetadogađaji i dostignuća

Vlada očekuje snižavanje infl acije, ekonomisti uspo-ravanje rastaPredsjednik vlade Ivo Sanader je naja-vio da njegova vlada očekuje usporava-nje infl acije na 6,5 posto nakon što je u srpnju iznosila rekordnih 8,4 posto na godišnjoj razini. Proizvođačke su cije-ne rasle još brže: 12 posto na godišnjoj razini. Kao svoj doprinos antiinfl acij-skim naporima, premijer je obećao zadržavanje proračunskog defi cita na razini iz prošle godine te odgađanje poskupljenja plina za stanovništvo najavljenog za jesen. Javno prozivanje trgovaca kao krivac a za poskupljenja je na kraju ipak dalo rezultate jer je Konzum pojeft inio 20-tak osnovnih životnih namirnica, a njegov primjer su slijedili još neki trgovci i proizvođa-či. Istodobno s usporavanjem infl acije, ekonomisti očekuju nastavak uspora-vanja ekonomske aktivnosti. Prema procjenama Hrvoja Stojića, voditelja odjela ekonomskih istraživanja Hypo-

Alpe-Adria banke rast hrvatskog BDP-a ove bi godine trebao iznositi 3,7 po-sto i to zbog slabije osobne potrošnje i lošijih izvoznih rezultata. (H. M.)

Slaba potražnja potiskuje cijene cinkaKlizanje cijena cinka, do čijeg oporav-ka, prema mišljenju stručnjaka, neće uskoro doći, donosi velike nevolje pro-izvođačima.U industriji cinka došlo je do zatvaranja rudnika i smanjenja pro-izvodnje zbog poskupljenja energenata, radne snage i opreme i istovremenog pojeft injenja tog metala. Nedaće pro-izvođača bit će nastavljene jer je pita-nje hoće li slaba potražnja i prevelike svjetske isporuke pritiskati cijene cinka i 2010. ili će iduće godine doći do opo-ravka tržišta. Taj metal, koji se uglav-nom koristi za galvanizaciju čelika, je-dan je od onih u metalskom kompleksu koji su ove godine bilježili najlošije perfomanse. U kolovozu je, primjerice, cijena cinka skliznula na najniži nivo od studenog 2005., a sada se taj metal

ugovara po oko 1745 dolara za tonu, što je pojeft injenje od blizu 25 posto od početka godine. (M. B.)

Dalekovod oprema tunele Mala Kapela i Sv.RokZagrebački Dalekokovod pobjednik je javnog natječaja za opremanje druge cijevi dva najduža tunela na autocesti Zagreb-Split. Kao jedini ponuđač, Da-lekovod je dobio ugovor vrijedan 380 milijuna kuna koji predviđa isporuku i instalaciju opreme za signalizaciju, dojavu požara, energetsko napajanje i ventilaciju. Rok za obavljanje radova je ljeto slijedeće godine. Ugovor o opremi za tunele Mala Kapela i Sveti Rok tre-ći je Dalekovodov posao za Hrvatske autoceste ove godine. U prvom polu-godištu je kompanija ostvarila prihoda od 825 milijuna kuna, 27 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit je iznosila 18,6 milijuna kuna. Početkom rujna je Dalekovod isplatio dividendu za 2007. godinu, ukupno 28,7 milijuna kuna. (H. M.)

50 Listopad 4 II

Broj posjetitelja sajma je u porastu te je 2006. godine porastao za petinu (na 43 500 posjetitelja). Približno polovica posjetitelja na sajam je došla ciljano, tražeći mogućnost ulaganja. Zanimali su ih prikazi djelovanja različitih strojeva te su željeli doznati što više informacija o njihovim mogućnostima i performansama. Povećanje broja posjetitelja od 6 % može se objasniti nazočnošću onih koji ne dolaze iz Njemačke. Uz posjetitelje iz ostalih članica EU, na EuroBLECHU su bili i stručnjaci iz preostalih europskih zemalja, kao i zemalja Azije i Sjeverne Amerike.

„Tematika izloženih proizvoda ove je godine primjetno proširena, posebno na područ-ju tehnike rezanja, fl eksibilnih tehnologija obrade lima, tehnike spajanja i alata“, obja-snio je direktor sajma Nicola Hamann uime organizatora sajma Mack Brooks Exhibiti-ons. „Također možemo izvijestiti o porastu ostalih tehničko-programskih cjelina unutar sajma EuroBLECH. To je posljedica zahtje-va iz industrije koja već godinama pozitivno posluje i nastavlja rasti.“

EuroBLECH 2008: inovativna rješenja za obradu limaNajvažniji ovogodišnji sajam na području obrade lima održat će se u Ha-nnoveru od 21. do 25. listopada. Pet mjeseci prije njegova službenog otvo-renja izložbeni prostor zakupilo je 1 350 izlagača iz 37 zemalja. Tvrtke koje sudjeluju na sajmu predstavljaju svoje proizvode i sustave za različite na-čine obrade lima. Sajam je organiziran u osam izložbenih hala na 85 000 četvornih metara površine. To znači da je EuroBLECH, u usporedbi s prošlo-godišnjim izdanjem, proširen za 10 000 četvornih metara.

Od 1 350 izlagača koji su već zakupili izlož-beni prostor, oko 45 posto dolazi iz Njemač-ke. Po brojnosti iza njemačkih slijede izlaga-či iz Italije, Nizozemske, Švicarske, Turske, Španjolske, Francuske, Austrije, Tajvana i SAD-a. Slično kao i izlagači, i posjetitelji tradicionalno dolaze iz raznih zemalja. Tako je posljednji EuroBLECH posjetilo više od 64 000 posjetitelja iz 73 zemlje, od toga 36 posto iz inozemstva.

Stručnjaci za obradu lima kao što su kon-struktori, trgovci, pogonski inženjeri i in-ženjeri mjerne kontrole moći će na sajmu razgledati cjelokupan proces obrade lima koji uključuje: izradu lima, poluproizvode i konačne proizvode od lima, manipulaciju limom, preoblikovanje /fl eksibilnu obra-du lima, spajanje/zavarivanje i opremu za obradu površina. Paletu predstavljenih proizvoda zaokružuju alati, procesi i susta-vi za nadzor kvalitete CAD/CAM-aplika-cije, istraživanja i razvoj. Među izlagačima su i ponuđači proizvoda od lima te njihovi kooperanti.

U uvjetima globalnog tržišta, odstupanja od specifi kacija proizvoda, izazovi serijske proizvodnje različitih serija i želja za sma-njenjem troškova zahtijevaju učinkovita i cjenovno pristupačna rješenja te strogu kontrolu kvalitete. Ovogodišnji EuroBLE-CH predstavlja inovativna rješenja pod sloganom „Kvaliteta, fl eksibilnost, produk-tivnost“. Na taj se način pokušalo pokazati da je cilj razvoja proizvodnje prilagodba za-htjevima globalnog tržišta.

Posjetitelji sajma EuroBLECH 2008 mogu dobiti detaljan opis izložbenog prostora s njegovim nacrtom profi lom sajma i infor-macijama o smještaju i prijevozu. Infor-macije za posjetitelje na 12 jezika mogu se naručiti besplatno na internetskoj stranici: www.euroblech.com.

Tvrtka Battenfeld na sajmu Plastpol2008Austrijski proizvođač strojeva za injek-cijsko prešanje Witmann Battenfeld GmbH na ovogodišnjem sajmu koji je održan od 27. do 30. svibnja u mjestu Kielce u Poljskoj predstavio je novu se-riju strojeva TM. Posjetitelji su mogli vidjeti demonstraciju izrade ambalaže od PE-HD-a za potrebu industrije pa-kovanja na stroju TM 270/1350 S sile zatvaranja 2 700 kN. Vrijeme izrade omota mase 2,2 g iznosilo je samo 4,9 sekunda. Predstavljeni stroj opremljen je servomotorom za istodobno dozi-ranje te hidrauličnim akumulatorom, uključujući i crpku za brzo punjenje. Serija strojeva TM u razredu sila za-tvaranja od 1 100 do 5 000 kN nudi velik stupanj fl eksibilnosti, mogućnost izbora šest stupnjeva sile zatvaranja, devet jedinica za ubrizgavanje i jeda-naest položaja pužnih vijaka.

www.battenfeld-imt.com

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

51Listopad 4 II

Gospodine Kohlbacher, kako je Hurco završio prošlu poslovnu godinu?Vrlo uspješno. U našem društvu s ograni-čenom odgovornošću ostvarili smo 62,5 milijuna eura prometa, što je porast od 40 % u odnosu na prethodnu godinu.

Pokriva li Hurco GmbH samo njemačko tržište?Pokriva njemačko tržište, ali i susjedne zemlje: Hrvatsku, Austriju, Poljsku, Slove-niju, Češku i Mađarsku. To su tržišta koja opskrbljujemo iz Njemačke. Ja sam, među-tim, odgovoran i za Italiju i Francusku, gdje imamo samostalna poduzeća.

Koliko je poduzeće Hurco GmbH prodalo strojeva?U 2007. godini oko 660, a u godini prije 500.

Koji je stroj najtraženiji?Vrlo je tražen stroj VMX 42. Ali na tržištu postoji potreba za svakim strojem, prodaje se svaki model iz programa. Kada govorimo o velikim strojevima kao što su VMX 64 ili 84, naravno da se prodaju manje količine. Ali ti strojevi znatno povećavaju promet.

Koja je osnovna cijena novog stroja VMX 84?Oko 180.000 eura.

Na sajmu Emo predstavili ste novi upravljač-ki uređaj Winmax, koji je zamijenio Ultimax. Imate li i dalje dovoljno kupaca? Novi upra-vljački uređaj nudi mnogo više funkcija.Točno, bio je to velik rizik, jer se pri doda-vanju novih funkcija mogla izgubiti jedno-stavnost uporabe. Naši su programeri, me-đutim, zaista uspjeli sačuvati već dokazanu koncepciju programiranja pa su naši kupci oduševljeni. Korisniku koji poznaje Ultimax zapravo i ne treba novo školovanje da bi uspješno radio Winmaxom. Pomoćne funk-

cije daju informacije o programu. Struktura komfornoga korisničkog sučelja, što i jest odlika upravljačkog uređaja Hurco, zadrža-na je, dok je postolje stroja povećano. Uvijek smo stavljali težište na jednostavnost upo-rabe, pa tako i sada kod novoga upravljač-kog uređaja. Taj je uređaj razvijen u našem sjedištu u SAD-u, međutim ideje i povratne informacije kupaca išle su preko nas.

Koliki je udio društva?Zajedno s poduzećima u Italiji i Francuskoj pridonosimo ukupnom prometu s više od 50 posto. Mi, međutim, ne pokrivamo cije-lu Europu. Hurco postoji i u Engleskoj te u Skandinaviji.

Je li VMX 42 prvi 5-osni stroj u programu Hurca?Ne, već smo imali jedan takav stroj sa za-kretnim stolom, koji smo dugo i uspješno prodavali. Primjenu četvrte i pete osi na stroju realiziramo već više godina uz po-moć rotacijskih i zakretnih stolova Kita-kawa. To izvrsno funkcionira, osim što kod rotacijskih stolova postoji ograničenje u pogledu stezne površine.

“Bio je to rizik”

Gerhard Kohlbacher

Zadržavši jednostavnost uporabe, novi upravljački uređaj Winmax trebao bi alatne strojeve Hurco učiniti učinkovitijima. Glavni urednik o tome je razgovarao s direktorom poduzeća Hurco.

Koje su prednosti stroja VMX 42 SR?Sa zakretnom glavom taj je stroj dobio uni-verzalni karakter pa još bolje odgovara no-vom upravljačkom uređaju i potrebama naših kupaca. Naši se kupci bave proizvodnjom, pojedinačnih dijelova i malih serija, a ovaj im stroj omogućuje još veću fl eksibilnost: mogu jednostavno ukloniti zakretni stol te nastaviti raditi s tri ili četiri osi, i to je najveća prednost. Može se, naime, dogoditi da naši kupci upra-vo na ovom stroju nemaju popunjen kapacitet proizvodnje s pet osi. U tom se slučaju radni stol jednostavno skine, a stroj se koristi kao stroj s tri ili četiri osi.

PoduzećeHurco su 1960. godine u Indianapolisu, u SAD-u, osnovali inženjeri Edward Hum-ston i Gerald Roch, i to za proizvodnju upravljačkih uređaja za preše za savijanje, koje su se prodavale pod imenom Auto-bend. Godine 1971. Hurco je uvršten na burzu. Iste je godine osnovana i prva eu-ropska podružnica u Engleskoj, dok je nje-mačka podružnica utemeljena 1982.

Hurco, Pliening, www.hurco.de

Za brzo bušenje i izradu navojaPoduzeće Hardinge Machine Tools Ltd. svim korisnicima strojeva s vertikalnim vretenom koji žele brzo bušenje, izradu navoja i glodanje nudi vertikalni obradni centar Hardinge-Bridgeport 480 DT P3. Stroj odlikuje vreteno s neposrednim pogonom i 15 000 okretaja na minutu te brzim hodovima od 48 m/min. i 14-strukim mjenjačem alata (revolverska glava). U ponudi je i automatski mjenjač alata s pokretnim držačem (20 alata). Strojem 480 DT P3 upravlja upravljačka jedinica Fanuc Oi-MC. Na prvome je mjestu čvrstost stroja. Stroj sadrži visokokvalitetni C-okvir od lijevanoga željeza i fi ksni stup. Novi centar za bušenje i izradu navoja omogućuje 480-milimetarski hod osi X i 400-milimetarski hod osi Y. Hod osi Z pri automatskome mjenjaču alata (20 alata) jest 430-milimetarski, a pri 14-strukoj revolverskoj glavi 330-milimetarski. Te su mjere oblikovane s namjerom ostvariti korisno obradno kućište. Na osima X i Y ostvaruju se velike brzine hodova s ubrzanjem od 1 G, a na osi Z 0,8 G. Preciznost pozicioniranja iznosi ±0,005 mm, a po-novljivost 0,002 mm. Zamjena alata traje 1,5 sekundu pri 14-strukome mjenjaču, a pri mjenjaču alata većega kapaciteta, zamjena traje kraće – skraćeno čak na 0,8 sekundi.

www.bpt.com

iz svijetaintervju

52 Listopad 4 II

Tko ne bi poželio mjeriti razne proizvode i oblike bez gubitka vremena radi poteškoća s rukovanjem nepomičnih koordinatnih mjernih uređaja. Uz to, ponekad se zahtije-va točnost mjerenja oko ± 5 mikrometara, koju je potrebno postići izvan prostorije za mjerenje, izravno u pogonu.

FARO – mjera uspjehaiz

svi

jeta

događaji i dostignuća

Stoga je tvrtka FARO razvila novi prijeno-sni 3D koordinatni mjerni uređaj – FARO Gage – bitno različit od svih drugih mjer-nih sustava. Gage sustavom se upravlja ručno, a omogućuje fl eksibilnost kao niti jedan drugi mjerni sustav. On pruža visoko precizne mjerne rezultate bez nepotrebnog gubljenja vremena, uz što nije potrebno održavanje, a već je dokazan kroz brojne primjene u industriji.

FARO Gage posjeduje sustav kompenza-cije temperature što omogućuje mjerenje u različitim uvjetima okoline, uz istodob-no postizanje preciznih rezultata. Svojim mjernim rasponom od 1,2 m, Gage oprema je nadmoćna u usporedbi s tradicionalnim ručnim mjernim alatima, te omogućuje ekstremna mjerenja. Uz dodatnu opremu Battery Pac, sustav omogućuje mjerenje bez vanjskog izvora napajanja i do 4 sata – mjerenje u pokretu.

FARO Gage – User Story za korisnikeNa stranicama posvećenim korisnicima pod nazivom User Story, korisnici mogu pronaći upute kako koristiti Gage sustav u alatnicama ili proizvodnim pogonima pri mjerenju visokopreciznih dijelova. U svim tim slučajevima moguće je zami-jeniti sve postojeće mjerne sustave Gage sustavom. Uporaba Gage sustava u bilo kojoj sredini rezultira postizanjem vi-sokih standarda mjerenja, koja se inače postižu tradicionalnim koordinatnim mjernim uređajima samo u prostorijama za mjerenje. Ukoliko ste zainteresirani za prezentaciju FARO Gage sustava, ili želite dodatne informacije – molimo da nam se javite!

www.faro.comwww.teximp.com

Univerzalna jedinica za uklanjanje strugotineKnollova jedinica ZVF za uklanjanje strugotine, kompaktan je agregat za transport strugotine, ko-jeg je moguće ugraditi u konstrukciju stroja ili u transportnu jedinicu. Omogućuje lomljenje kao i usisavanje odvojenih čestica. Na taj način se lako iz obradnog centra transportiraju velike količine strugotine (pri obradi uz medij za hlađenje i podmazivanje, uz strugo-tinu uklanja se i medij) do fi ltra ili spremnika za odvajanje.

Tu je jedinicu moguće ugraditi neposredno ispod radnog prostora, tako da se od-vojene čestice koje nastaju pri obradi i padaju u jedinicu izravno smanjuju. Ukoliko se rabi stroj koji ima klasičnu jedinicu za transport strugotine, najbolje je Knollovu jedinicu ugraditi ispod transportne jedinice. Na taj način ta jedinica postaje vrlo pri-mjerena kao dodatna oprema postojećem strojnom parku. Jedinicu je moguće rabiti kako za obradu bez medija za hlađenje i podmazivanje, tj. uz njegovu vrlo malu koli-činu, do obrade uz primjenu medija.

Jedinica ZVF djeluje na sljedeći način: strugotina i medij za hlađenje i podmazivanje padaju u lijevak te upadnu u sustav za rezanje. Noževi s rotirajućim gredom povuku strugotinu u sustav za rezanje te je izrežu u manje komadiće. Medij za hlađenje i podmazivanje s druge strane otječe kroz sito u izdvojeni sabirni spremnik. Jedinica strugotinu izreže na tako male komadiće koji su pripremljeni za usisavanje. Takva mješavina dolazi do transportne pumpe, koja ju transportira preko povratnog voda do uređaja za fi ltriranje.

www.knoll.mb.de

53Listopad 4 II

54 Listopad 4 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

54

Lagano građeni roboti*

Industrijski roboti stan-dardni su alat u suvre-

menim proizvodnim pogonima. Građeni su

vrlo kruto kako bi se smanjio broj potreb-

nih senzora, povećala točnost i ponovljivost te

pojednostavila regu-lacija. Obično rade u

uređenim okolinama, a često im se dodaju ka-

mere kako bi se smanjio potrebni stupanj uređe-nosti okoline. Novija is-

traživanja zbog sve veće pristupačnosti robota,

kako industrijskih pa tako i kućnih mobilnih,

usmjerena su na ro-botske ruke koje mogu

raditi u vrlo neuređenim okolinama, kao na pr. u

direktnoj interakciji sa čovjekom. Kako bi se to

postiglo, potrebno je koristiti netradicionalne paradigme pri konstru-

iranju takvih robota. Primjena laganih robota

se među ostalim nalazi na područjima uslužne robotike, teleoperacije, svemirskih istraživanja i

industrijske proizvodnje. Članak opisuje principe konstrukcije i regulacije lagano građenih robo-

ta, područja njihove primjene i neke modele

laganih robota.

Teodor Tomić

na drugačiji način i za drugačije primje-ne. U uvjetima gdje na uskom prostoru zajedno rade čovjek i robot, uvjetima gdje je potrebna velika mobilnost te gdje okru-ženje nije unaprijed poznato, potreban je drugačiji pristup konstrukciji robotske ruke nego kod industrijskih robota. Laga-no građeni roboti posebno su konstruira-ni za mobilnost i interakciju s nepoznatim okruženjima i ljudima. Ove primjene zahti-jevaju veliki omjer nosivosti i mase te velike brzine gibanja, po uzoru na ljudsku ruku. Poželjno je i da robot čini neovisnu i samo-stalnu jedinicu, dakle da nema potrebe za vanjskim uređajima. Također je poželjan modularni, integrirani mehanički i elektro-nički (mehatronički) dizajn te sposobnosti osjeta i regulacije koje omogućuju vještu i suradljivu interakciju, što se naziva meka-nom robotikom (eng. soft robotics). Ovakvi roboti obično imaju kinematsku strukturu sličnu ljudskoj ruci, dakle redundantnu strukturu sa 7 stupnjeva slobode. Kinemat-ski lanac čine valjanje-posrtanje-valjanje za rame, posrtanje-valjanje za lakat i zglob te naposljetku posrtanje-posrtanje sa presje-

Industrijski robotiIndustrijski roboti dizajnirani su za nepre-stane repetitivne poslove pozicioniranja (manipulacija, zavarivanje, bojanje, ljeplje-nje) u kojima je zahtijevana velika točnost i ponovljivost iste, ali u dobro strukturi-ranim i a priori defi niranim (uređenim) okolinama. Kako bi se ispunili ti zahtjevi, industrijske robotske ruke su vrlo krute i implicitno teške (masivne) konstrukcije. Svoje zadatke stoga mogu ispuniti relativno jednostavnom i jeft inom regulacijom, po-što se pri istoj zbog krute konstrukcije često zanemaruju učinci elastičnosti. Zbog svoje mase i nepromjenjivosti ishodišne točke moraju biti dobro pričvršćeni za podlogu. Dolaze sa velikim upravljačkim ormarima, u kojima se nalaze svi pretvarači energije, računala te dodatna oprema. Cijene indu-strijskih robota sve su manje, pa oni posta-ju sve pristupačniji.

Industrijska robotska ruka najčešće ima šest rotacijskih stupnjeva slobode, kako bi se mogle postaviti sve Kartezijeve koor-dinate (položaj i orijentacija). Pri tom su rotacijske osi stupnjeva slobode podijelje-ne na glavne (prva tri) i osi šake ili zgloba (zadnje tri).

Uobičajeno je da roboti rade u ograđenim jedinicama koje ih sadrže nekoliko, na po-kretnoj traci ili sl. Uglavnom nisu opremlje-ni sa senzorima okoline te ne mogu reagira-ti ako se u njihovoj blizini nađe čovjek, što znači kako u njihovoj okolini postoji velika opasnost od ozljede. Zbog jednostavnije re-gulacije mjere se samo pozicije i eventualno brzine pojedinih stupnjeva slobode, a vanj-sku nametnutu silu nije moguće mjeriti bez posebno dodanih senzora. Sve nabrojano čini ih nepogodnima za rad s ljudima.

Lagano građeni robotiLagano građeni roboti (eng. Light-weight robots, njem. Leichtbauroboter) građeni su

Slika 1. Industrijski robot sa šest stupnjeva slobode gibanja, nosivosti 16 kg (KUKA KR-16). Industrijski roboti mjere samo unutarnji položaj, što ih čini nepogodnima za mjerenje vanjske sile. Robot sa šest stupnjeva slobode može postići točku i orijentaciju u prostoru na samo jedan način.

55Listopad 4 II

automatizacija i inform

atizacijarobotizacija

skoj proizvodnji, odnosno u direktnoj su-radnji s čovjekom, u primjenama koje još nisu dostupne industrijskim robotima, kao što je montaža teško dostupnih pozicija (n. pr. treba provući ruku kroz nešto pa monti-rati sa unutarnje strane kao čovjek). Veliko područje je naravno mobilna robotika, od-nosno mobilna manipulacija gdje je bitno da je manipulator što lakši te da sačinjava neovisnu cjelinu. U uslužnu robotiku spa-daju roboti koji pomažu ljudima kod kuće, u bolnicama, trgovinama i sl. Za ovo po-dručje kućnih i civilnih usluga je predviđe-no veliko tržište, pogotovo u Japanu gdje je udio starih ljudi u populaciji dosta velik. Upravo u navedenim primjenama bitno je t. zv. suradljivo (eng. compliant) ponašanje robota, gdje robot nije “kruto” isprogrami-ran već reagira na podražaje izvana. Takve je robote moguće n. pr. uhvatiti rukom i

voditi željenom pu-tanjom, ili im blagim udarcem signalizira-ti da se maknu. Za ovakvo ponašanje robota nužno je ko-rištenje velikog broja senzora (osjetila) i naprednijih tehni-ka regulacije. Prvo ćemo pogledati neke modele lagano gra-đenih robota.

Mitsubishi PA10-7CRobot koji se može naći u mnogim la-boratorijima i istraživačkim institutima, PA10-7C je redundantni robot fi rme Mit-subishi Heavy Industries, koji je nastao kao evolucija prijašnjih robota iste fi rme. Sam

cajućim osima (kardanski) kao šaka. Valja-nje bi se moglo opisati kao zakretanje oko osi duž segmenta, a posrtanje kao okretanje oko jedne od osi okomite na segment. Svi navedeni roboti imaju ovakvu strukturu.

PrimjenaPrvotno namijenjeni korištenju u svemi-ru, gdje se zbog velike cijene transporta zahtijeva što manja masa, lagano građeni roboti zanimljivi su i za mnoge druge pri-mjene. Direktno povezana sa svemirskom tehnikom je udaljena prisutnost (eng. te-lepresence), gdje se ljudski pokreti prenose na daljinu i izvršavaju na robotskoj ruci. Nadalje, postoji područje robotike koje se bavi suradnjom robota i čovjeka te se na-ziva uslužna robotika (eng. service robotics, njem. Servicerobotik). Primjer bi bio robot koji čovjeku direktno pomaže u industrij-

Slika 2. Mitsubishi PA10-7C sa kamerom na kraju robota

Slika 3. Mitsubishi PA10-7C je redun-dantni robot sa sedam stupnjeva slobode, mase 38 kg i nosivosti 10 kg. Redundantni robot može postići točku i orijentaciju u prostoru na više nači-na, te je moguć funk-cionalan rad robota i pri blokiranju jednog stupnja slobode.

56 Listopad 4 II

robot nije neka novotarija, već predstavlja poprilično standardnu opremu koja se ko-risti kako kod istraživanja gore navedenih primjena, tako i u industriji. Velika boljka ovog robota je otvorena arhitektura - Mit-subishi nudi cijeli API (Application Progra-mming Interface) za komunikaciju i uprav-ljanje robota, koji omogućava mijenjanje parametara regulacije, očitavanje senzora, pa čak i implementaciju vlastitih regulato-

ra. Omjer mase i nosivosti mu je poprilično dobar u odnosu na standardne industrijske robote, a uz to ima drugačije raspoređene stupnjeve slobode. Naime, robotska imitira ljudsku ruku – sastoji se od ramena, lakta i šake, a raspored i osi rotacija vidljiv su na slici 4. Mitsubishi je iznimno darežljiv pa možete vidjeti čak i presjek robotske ruke (slika 6) gdje se može vidjeti raspored mo-tora, ležajeva, centara mase segmenata i sl.

DLR LWR IIIRazvijen u Institutu za robotiku i meha-troniku Njemačkog centra za zrakoplov-nu i svemirsku tehniku (DLR - Deutsches Zentrum für Luft - und Raumfahrt), LWR je doživio tri iteracije. Prvi LWR bio je 1993. prvi robot koji je radio u svemiru i demon-strirao da je moguće upravljati svemirskim robotom sa Zemlje. Korišteni su koračni motori i planetarni reduktori. Masa mu je bila 14,5 kg, a nosivost 7 kg. Već je ova ver-

zija imala odlike svih LWR-ova – kinema-tiku sličnu ljudskoj ruci, senzore momenta u svakom stupnju slobode te kompletnu elektroniku integriranu u ruci, kao i komu-nikaciju među stupnjevima slobode putem optičkog kabla. Klasično roboti elektroniku imaju u zasebnoj, upravljačkoj kutiji, dok se na ruci nalaze samo motori i senzori. Dru-ga iteracija, LWR II (2000.), razvijena je iz znanja stečenog prvom verzijom, dok su pri razvoju korišteni CAD alati i metoda konačnih elemenata za optimiranje kon-strukcije. Za prigon su korišteni brushless DC (istosmjerni) motori i harmonic drive reduktori, a postiže se nosivost od 7 kg uz masu ruke od 18 kg. Uz senzore položaja i momenta na izlazu iz reduktora, dodani su i senzori položaja u motore (redundancija senzora položaja). Ti su senzori ugrađeni u namotaje, a mjerenje se bazira na Hallo-vim senzorima. Robot se može upravljati po položaju, brzini i momentu. Segmenti

Slika 4. Prikaz stupnjeva slobode robota PA10-7C. Stupnjevi slobode raspoređeni su kao u ljudskoj ruci – podijeljeni su na rame (S – shoulder), lakat (E – elbow) i šaku (W – wrist). Uočite i naizmjenični redoslijed rotacija R (roll, oko osi segmenta) i P (pitch, okomito na os segmenta).

Slika 5. Presjek robotske ruke PA10-7C. Stupnjevi slobode su označeni različitim bojama. Otvorena arhitektura robota omogućuje istraživačima mijenjanje algoritama upravljanja robota. [4]

Slika 6. Razvoj robotske ruke DLR LWR – original s DLR Hand 1 (1993.), LWR II (2000.) i LWR III (2002.) sa DLR Hand 2. LWR III je lagano građena ruka sa ugljičnim segmentima, mase 14 kg i nosivosti 14 kg u cijelom dinamičkom području robota. Sve iteracije robota imaju senzor momenta u stupnjevima slobode. [1]

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika

57Listopad 4 II

58 Listopad 4 II

su rešetkasti od laganih materijala, a ruka je poslužila za razvijanje i testiranje inova-tivnih modela regulacije. U trećoj iteraciji (2002.) LWR je dodatno optimiran, tako da su smanjene mase mnogih komponen-ti te povećana integracija elektronike. Pri konstrukciji su iskorišteni principi istovre-menog inženjerstva. Stupnjevi slobode su kompaktno građeni sa svom potrebnom mehanikom, elektronikom i senzorikom u jednom paketu (slika 10). U odnosu na LWR II, motori su dodatno poboljšani, a senzor momenta mjeri i silu (6-DOF senzor). Se-gmenti su načinjeni od kompozitnog mate-rijala s ugljičnim vlaknima. Jačina motora i veličina cijelog paketa se postupno sma-njuje kako se smanjuje potreban moment u stupnju slobode. Naime, najveći moment je potreban u prvom stupnju slobode, koji po-

kreće većinu mase robota a najmanji u za-dnjem gdje se pokreće samo masa na kraju ruke. Sva potrebna elektronika, uključujući energetske pretvarače, drivere motora, di-gitalne obrađivače signala (DSP) i mikro-kontrolere nalazi se na jednom mjestu, što omogućava vrlo brze krugove regulacije zbog blizine mjerenog signala. Elektronički dio razvio je Fraunhofer institut za pouz-danost i mikrointegraciju. Robot je građen modularno, što znači da po volji možemo

Slika 7. Robot razvijen u DLR-u komercijalno proizvodi fi rma KUKA, a ovdje je prikazan izlo-žen na sajmu. Zbog specifi čnosti izrade još je uvijek skuplji od standardnih industrijskih robota.

Slika 8. Područje dosega robotske ruke DLR LWR III.

Slika 9. Rastavljeni stupanj slobode LWR III, sa kompozitnim segmentima te integriranim motorom, harmonic drive reduktorom te senzorima momenta i položaja.

Slika 10. Dijelovi jednog stupnja slobode LWR III. Integrirana je sva potrebna elektronika za rad stupnja slobode, od napajanja, kontrolera za regulaciju položaja i sile stupnja slobode do energetskog pretvarača. Položaj se mjeri dva puta – na motoru i nakon reduktora, a na kraju se mjeri i moment. Mjerenje momenta je potrebno kako bi cijeli robot zbog elastičnosti uopće bilo moguće regulirati. Integriranje kontrolerske elektronike u segment rezultira brzim krucijalnim regulacijskim krugovima.

Senzor momenta sa digitalnim sučeljem

Senzor položaja stupnja slobode

Harmonic drive reduktor

Dijagonalni kotrljajući ležaj

DLR RoboDrive motor sa sigurnosnom kočnicom i senzorom položaja

Robotski segment od ugljičnih vlakana

Energetski pretvaračKontroler motora i stupnja slobode

Napajanje

dodavati i oduzimati broj stupnjeva slo-bode i/ili mijenjati kinematsku strukturu robota. Rezultat nabrojanih nadogradnji je LWR III sa zapanjujućim odnosom nosivo-sti i mase 1:1, odnosno robotska ruka koja može nositi svoju masu, pa čak i nešto više. Robot će biti komercijalno u proizvodnji

Slika 11. Senzor momenta i sile (6-DOF) kakav se koristi u LWR III (Schunk)

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika

59Listopad 4 II

njemačke tvrtke KUKA, najvjerojatnije u dvije verzije – jednoj oslabljenoj i jednoj koja pruža potpunu funkcionalnost.

Principi upravljanjaVelik naglasak pri upravljanju (regulaciji) lagano građenih robota je dizajn robus-tnih regulatora koji osiguravaju i aktivnu sigurnost čovjeka i robota tijekom njihove interakcije. Kako bi se to postiglo, potrebno je obratiti posebnu pozornost na nekoliko aspekata. Prije svega, potrebno je eksten-zivno korištenje informacija sa senzora

Slika 12. DLR RoboDrive istosmjerni elektro-motor, razvijen posebno za potrebe LWR III.

Slika 13. Detalj otvorenog stupnja slobode LWR III, gdje je vidljivo napajanje i ostale elektron-ske pločice za regulaciju i napajanje motora.

Slika 14. Strategija upravljanja lagano građenim robotom DLR LWR. [7]

okoline, kao što su vizija, sile i momenti na prihvatnici i u stupnjevima slobode robota, osjeti dodira i udaljenosti. Regulacija polo-žaja mora kompenzirati utjecaje inheren-tne elastičnosti robota (na pr. vibracije ili stacionarna pogreška pozicioniranja) kako bi se osigurala učinkovitost pozicioniranja i praćenja putanje. Ovaj problem prisutan je i kod industrijskih robota pri gibanju veli-kim brzinama.

Lagano građeni roboti obično imaju im-plementiran neki oblik mekane robotike,

automatizacija i inform

atizacijarobotika

60 Listopad 4 II

odnosno suradljivog ponašanja. Jedan od načina jest “regulacija otpora”, gdje je ro-bot programiran da se ponaša kao virtu-alni MDS sustava (Mass-Damper-Spring – sustav mase, opruge i prigušnice) sa slobodno podesivim parametrima. Tako se umjesto sile ili položaja defi nira dina-mika između robota i okoline, pri čemu stvarna sila i položaj ovise o okolini. Ov-dje se iz informacija sa senzora položaja, sile i momenata u pojedinim stupnjevi-ma slobode reguliraju matrice inercije M, krutosti Kk i prigušenja Dk (slika 16). To je moguće samo ako se uz položaj mjeri i moment u stupnju slobode, dok se njiho-ve derivacije računaju. Tako vektor stanja jednog stupnja slobode uz poziciju i br-zinu biva proširen za moment i njegovu derivaciju.

Tablica 1. Usporedni prikaz karakeristika standardnog industrijskog robota i dvaju lagano građenih robota. (*) R = roll (valjanje, odnosno zakretanje oko osi duž segmenta), P = pitch (posrtanje, odnosno zakretanje oko osi okomite na segment)

Zbog elastičnosti reduktora i male mase segmenata, amplitude pobuđenih vi-bracija počinju bitno utjecati na točnost pozicioniranja robota. U načinu (modu) rada u kojem je zahtijevana velika točnost treba stoga aktivno prigušivati vibracije, za što je neophodno mjerenje momenata u stupnjevima slobode. U slučaju LWR III moment se mjeri nakon reduktora, što eliminira neodređenosti iznosa trenja

Skika 15. Model fl eksibilnih segmenata lagano građenog robota.

Slika 16. Princip regulacije otpora LWR robota. Umjesto sile ili položaja na kraju robota defi u-nira se dinamika između nje i okoliša, a reguli-raju se parametri otpora gibanju D i K. [7]

Slika 17. Jedna od primjena lagano građenih robota je teleoperacija, odnosno udaljeni rad. Raču-nalo sa uređaja na čovjekovoj ruci očitava njegove pokrete i prenosi ih na robotsku ruku i šaku, koje se mogu nalaziti bilo gdje, na pr. u svemiru. Na ovaj način mogu se prenositi i sile kojima čovjek želi djelovati. Na slici se vidi stariji model robota, DLR LWR II sa DLR Hand 1. (DLR)

u istom. Motor tada služi kao veoma pre-cizni (visokofrekventni) izvor vibracija koje kompenziraju vibracije na izlazu iz reduktora. To se postiže povratnom ve-zom po momentu, koja omogućuje i bit svih modernih koncepata upravljanja ro-bota – defi niranje putanje krajnje točke robota kao i sile/momente kojima treba djelovati na okolinu prilikom tog giba-nja. Kao što je vidljivo na slici 15, robot je modeliran kao niz serijski spojenih MDS sustava čije amplitude vibracija treba sve-sti na minimum.

Upravljanje robotom može se heuristički podijeliti u različite modove kao na slici 14. Postoje različiti algoritmi za suradljivo po-našanje (gdje se regulira krutost robota) i za točnost pozicioniranja, koje se uključuje kada je zahtijevana krutost najveća.

Ostala istraživanjaJedno od vrlo intenzivnih područja istra-živanja su humanoidni roboti, dakle roboti koji po svojoj strukturi i ponašanju nalikuju čovjeku. Primjeri uključuju veoma poznati Honda Asimo, zatim Kwanda HRP, NASA Robonaut, humanoidni robot tvrtke SAR-COS sa hidrauličkim aktuatorima, DLR Ju-stin te NiST/SARCOS i-1.

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika

Model KUKA KR-6 / KR-16 Mitsubishi PA10-7C DLR LWR IIIProizvođač KUKA Roboter GmbH Mitsubishi Heavy Industries,

Ltd.KUKA Roboter GmbH

Broj stupnjeva slobode

6 7 7

Vrste stupnjeva slobode*

R-P-P-R-P-R R-P-R-P-R-P-R R-P-R-P-R-P-R

Masa 235 kg 38 kg 13,5 kgNosivost 6 (16) + 10 kg

(maks. 46 kg)10 kg 15 kg

Ponovljivost pozicioniranja

± 0,1 mm ± 0,1 mm -

Prigon AC servomotori AC servomotori Brushless DC (DLR Robodrive) s ugrađenim strujnim pretvornikom i elektromagnetnom kočnicom

Senzori položaja Brushless rezolver (apsolutni položaj)

Inkrementalni enkoder na motoru, apsolutni enkoder na izlazu reduktora

Posebnosti Modularan, promjenjiva duljina ramena

Hermetički zatvoren (clean room robot)

Regulacija otpora (impedance control)

61Listopad 4 II

62 Listopad 4 II

DLR Justin je eksperimentalni robot sa dva LWR III manipulatora na čije krajeve mogu biti namontirane šake DLR Hand 2. Služi za istraživanja na suradnji i izbjegavanju sudara manipulatora, koordinaciji pokreta i interakciji s ljudima.

Humanoidni robot i-1 nastao je u među-narodnoj suradnji američkih i japanskih istraživačkih centara. Može se pohvaliti sa 50 stupnjeva slobode, koji su uglavnom pokretani hidrauličkim aktuatorima. U stupnjevima slobode ima senzore momen-ta pa može osjetiti vanjske sile koje djeluju na njega, kao n. pr. da ga netko gura. Vid

Slika 18. Zbog ugrađenih senzora sile, lagano građeni roboti mogu služiti i za unos pokreta u ra-čunalo, koji se mogu direktno prenositi na udaljenog robota (telerobotika) ili se kasnije ponoviti bez prisustva čovjeka. Ovo otvara nove mogućnosti i pristupe programiranju robota. [5]

Slika 19. DLR Justin, eksperiment sa dvije robotske ruke LWR III i šake DLR Hand 2. Među ostalim istražuje se i izbjegavanje sudaranja robota, kao i koordinacija te interakcija s čovjekom. Na internetu se može naći fi lm Justina kako pravi sok.

Slika 20. Humanoidni robot i-1 sa hidrauličkim aktuatorima i integriranim senzorima momenta ima 50 stupnjeva slobode. Robot prepoznaje vanj-ske podražaje sile te se aktivno odupire ravnotežu, odnosno pri jakom udarcu pokušat će nogama us-postaviti ravnotežu, kao što to radi boksač nakon jakog udarca. (ATR/JST/SARCOS/NiCT) [6]

mu je koncipiran kao ljudski – za svako oko postoji više kamera i leća, na pr. posebno za periferni i glavni vid. No, ono po čemu je ovaj robot najimpresivniji jest održava-nje ravnoteže. Princip kojim je riješen taj problem ne zahtijeva poznavanje inverzne kinematike i dinamike robota. Pomaci se izvode tako da se rezultantna sila svakom iteracijom približava prolazu kroz težište robota, što rezultira vrlo ljudskim pokreti-ma. Ako se ruke tog robota dovedu u odre-đeni položaj, on će ih nastojati održati u njemu pri održavanju ravnoteže. Detalnije informacije mogu se naći u [8] i ondje na-vedenim člancima.

ZaključakLagano građeni roboti su bez sumnje bliska budućnost prije svega mobilne i industrij-ske robotike i logičan su evolucijski korak naprijed. Bez sumnje ćemo ih početi viđati sve češće. Robotika postaje sve zanimljivija i pristupačnija ljudima jer se zbog sposob-nosti prepoznavanja gesta smanjuje razina znanja potrebnog za korištenje robota. Uz to, roboti postaju sve sličniji ljudima, što ih čini simpatičnijima.

Literatura:1. www.dlr.de/rm-neu/en/desktopdefault.aspx/

tabid-3803/ (10.04.2008.)2. www.scholarpedia.org/article/Light-weight_

robots (10.04.2008.)3. www.mhi.co.jp/kobe/mhikobe/products/me-

chatronic/specfi /7c/7c-j.html (11.04.2008.)4. www.mhi.co.jp/kobe/mhikobe/products/

mechatronic/download/new/new-j.html (11.04.2008.)

5. Schätzle, S: Aufb au und Regelung eines Sa-telliten Simulators für On-Orbit Servicing; Diplomarbeit, TU München

6. www.cns.atr.jp/hrcn/ (21.04.2008.)7. Albu-Schäff er, A: Safe Physical Human-Ro-

bot Interaction, DLR Institute of Robotics and Mechatronics, prezentacija, www.laas.fr/IFI-PWG/Workshops&Meetings/49/workshop/13%20albu-schaeff er.pdf (10.04.2008.)

8. www.cns.atr.jp/~sangho/CB/cb_en.htm (21.04.2008.) - Full-Body Compliant Locomo-tion and Interaction for Biped Humanoids

* Članak je preuzet iz časopisa I3, broj 7, 2008 (ISSN 1846-8586)

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika

63Listopad 4 II

automatizacija i inform

atizacijahumanoidni roboti

RoboCupTM je međunarodni projekt koji promiče područje umjetne inteligencije – UI (Artifi cial Intelligence – AI), robotiku i ostala područja u vezi s njima. Cilj je pro-jekta unaprijediti istraživanja na području UI i inteligentne robotike na način da se pred njih postavljaju standardni proble-mi koje je s pomoću široke palete raznih tehnologija moguće istraživati i rješavati. Za projekt RoboCup kao središnja pro-blematika istraživanja izabran je nogomet. Konačni je cilj tog projekta razviti do 2050. godine ekipu potpuno autonomnih hu-manoidnih robota koji će moći pobijediti ljudsku ekipu svjetskih prvaka u nogome-tu, prema Fifi nim nogometnim pravilima. Osim toga dugoročnog plana, prava utrka nastala je na razvoju pojedinačnih robota za nogomet i njihovih različitih disciplina.

Školska djeca, studenti, inženjeri i znan-stvenici iz raznih zemalja natječu se me-đusobno sa svojim ekipama u različitim natjecateljskim ligama prvenstva Robo-Cup te se međusobno motiviraju za daljnje usavršavanje robota. Kako bi ekipa robota zaista igrala nogomet, potrebno je udružiti

ISRA VISION podupire nogometnu ekipu robota

Promocija tehnologije: Humanoidni roboti igraju nogometTvrtka ISRA VISION preuzela je sponzorstvo nad nogometnom ekipom po-kretnih humanoidnih robota Darmstadt Dribblers. Time vodeća tvrtka na tržištu za područje Robot Vision podupire robotiku i tehnologiju obrade slika na Tehničkom sveučilištu u Darmstadtu (Darmstadt Technical Univer-sity).

mnoge suvremene tehnologije i tehnološka rješenja koja uključuju: načela konstruira-nja, koordinaciju robota, razvijanje stra-tegija njihova djelovanja, zaključivanje u stvarnom vremenu, robotiku i usklađivanje senzorike. RoboCup predstavlja zadatak za

višečlanu ekipu robota koji se brzo kreću u dinamičkom okruženju. RoboCup također pruža programsku platformu za istraživa-nje soft verskog aspekta projekta RoboCup. Jedna od temeljnih primjena rješenja razvi-jenih tim projektom je potraga i spašavanje u slučaju katastrofa većih razmjera. Stoga je projekt RoboCup potaknuo pokretanje pro-jekta RoboCupRescue, koji će se baviti tim specifi čnim područjem primjene robota.

Tvrtka ISRA VISION, vodeća svjetska tvrt-ka s područja Robot Vision industrijske primjene, sponzorira humanoidnu nogo-metnu ekipu robota Odjela za znanost o računalima na Tehničkom sveučilištu u Darmstadtu (Computer Science Section, Darmstadt Technical University) pod nazi-vom Darmstadt Dribblers. Ekipa je uspješ-no nastupila na natjecanju RoboCup 2008, koje je održano od 14. do 20. srpnja 2008. u Suzohou (Kina).

Tim sponzorstvom tvrtka ISRA VISION potiče zanimanje studenata Tehničkog sve-učilišta u Darmstadtu za robotiku i tehno-logije obrade slika te njihove mnogobrojne mogućnosti. “Svojim angažmanom želimo promovirati i poticati robotsku tehnologi-ju”, potvrđuje Enis Ersü, izvršni direktor tvrtke ISRA VISION AG. “Za nas je poseb-no važno i zanimljivo područje robot-visi-on tehnologije.”Slika 1. Humanoidni roboti ISRA i BRUNO

Slika 2. Humanoidni robot ISRA

Slika 3. Ekipa Dribblersa iz Darmstadta

64 Listopad 4 II

humanoidni roboti

Tvrtka je preuzela sponzorstvo nad Darm-stadt Dribbler robotom nazvanim “ISRA”. Zajedno s kolegom nazvanim “Bruno” čini napad ekipe. Oba robota visoka su 57,5 cm i pripadaju novoj generaciji robota s novim sustavom kamera, unaprijeđenim moto-rima, novim računalnim programom za manevre, refl ekse te za kognitivne razine, a također imaju i nov oblik glave.

Prof. dr. Oskar von Stryk, voditelj Odjela za simulaciju, optimiranje sustava i robotiku u sklopu Odjela za znanost o računalima Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu, te ro-bote ubraja u “najrazvijenije humanoidne robote te veličine”. U načelu riječ je o kopiji ljudskog bića koja ima ruke, noge i glavu.

Ukupno 21 servomotor po robotu i enko-der jamče potrebnu pokretljivost robota. Umjesto očiju, roboti imaju sustav kame-ra na glavi. Nose sve potrebne senzore, računalo PC104 i izvor energije u obliku

Slika 5. Računalna simulacija natjecanja

Slika 4. Struktura soft vera robota

punjivih baterija. Programiranje robota u potpunosti treba obaviti prije početka utakmice. Programeri tijekom igre mogu jedino uključiti i isključiti robote. Roboti mogu djelovati potpuno nezavisno, a njima se upravlja s pomoću njihova računalnog programa. Stoga obrada prikupljenih slika u tom slučaju ima vrlo bitnu ulogu. Objekte kao što su lopta, linije igrališta, golovi, dru-gi roboti, roboti izvrsno uočavaju.

S pomoću tih informacija modul za odre-đivanje vlastita položaja robota defi nira položaj robota na igralištu. Na temelju in-formacija dobivenih obradom slika, dobi-venih od modula za određivanje položaja, i podataka komunikacije s ostatkom ekipe preko WLAN-a moguće je generirati model okoline, a konačno, ne manje važno, i uda-rac na protivnički gol. Humanoidni roboti mogu se čak i veseliti pogotku podizanjem svojih mehaničkih ruku u zrak.

Izvori:1. ISRA VISION Press News (8. 2008.)2. www.robocup.org

65Listopad 4 II

66 Listopad 4 II66

nem

etal

i Utjecaj parametara prerade na deformaciju papučice načinjene GIT postupkom

Pri injekcijskom prešanju polimernih otpresaka česta je pojava da se

otpresci zbog unu-trašnjih naprezanja

neželjeno deformiraju. Unutrašnja naprezanja

posljedica su orijentacije makromolekula do koje

dolazi pri popunjava-nju kalupne šupljine,

nejednolikog stezanja (posebice kod materijala

s punilima i ojačalima) te nejednolikoga toplin-

skog toka pri hlađenju otpresaka u kalupu. Uz

navedene uzroke, pri plinskom injekcijskom

prešanju (e. Gass As-sisted Injection Moul-

ding − GIT) javlja se još jedan − nejednolika de-bljina stijenke otpreska. Navedeni uzroci utječu na pojavu deformacija

− vitoperenja papučice kvačila načinjene GIT

postupkom. Kako bi se utvrdilo koji parametri prerade najviše utječu na vitoperenje, prove-

den je pokus prema Taguchijevoj metodi, a

rezultati su bili obrađeni s pomoću analize vari-

jance i F-testa.

Slika 1. Temeljna načela GIT postupka [2]

O GIT-uPostupak injekcijskog prešanja s pomoću plina − plinsko injekcijsko prešanje (GIT ili GAIM) za izradu šupljih polimernih tvore-vina nepravilna oblika danas je već dobro poznat. Prvi počeci oblikovanja tvorevina s pomoću medija sežu u 1936. godinu, a po-stupak je patentiran potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U drugoj polovini osamdesetih godina razvijeno je i nekoliko inačica izvornog postupka [1]. Za izradu šupljina u otpresku rabi se plin dušik (N2), koji se pri visokom tlaku upuhuje kroz sre-dište stijenke još neočvršćenoga polimer-nog otpreska. Temeljna načela postupka prikazana su na slici 1.

Unatoč mnoštvu prednosti koje pruža GIT postupak, osamdesetih godina proš-loga stoljeća taj se postupak vrlo rijetko rabio. Sve veći zahtjevi tržišta, posebice u automobilskoj industriji, za sniženjem troškova razvoja i proizvodnje te posti-zanjem više kvalitete proizvoda primorali su proizvođače polimernih otpresaka da se orijentiraju primjeni GIT postupka te iskoriste njegove prednosti. Tako su se tijekom devedesetih godina GIT postup-kom počele izrađivati ručice za automo-bilska vrata, papučice gasa i drugi šuplji otpresci velikih presjeka, koje bi inače bilo nemoguće načiniti. Postupak se do danas toliko razvio da se osim u automobilskoj industriji susreće i u drugim područjima tehnike, posebice u medicini i proizvodnji robe masovne potrošnje.

Aleš Marin i

Unatoč tomu što GIT pruža mnoštvo prednosti pred konvencionalnim injekcij-skim prešanjem, ponovljivost GIT postup-ka bitno je manja u usporedbi s konvenci-onalnim injekcijskim prešanjem. Najveći je uzrok tomu nemogućnost upravljanja procesom prodora plina kroz polimer-nu taljevinu. Usporede li se odstupanja u masi otpresaka pri klasičnom injekcij-skom prešanju i GIT postupku, moguće je uočiti da su ona u slučaju GIT-a deset puta veća te pri kvalitetno vođenom GIT procesu iznose oko 1 %.

A – zakašnjenje upihivanje plina [s]

B – temperatura taljevine [°C]

D – tlak plina [MPa]

F – vrijeme hlađenja otpreska [s]

H – brzina odmicanja pužnog vijka [mm/s]

I – temperatura medija za temperiranje [°C]

J – brzina ubrizgavanja [mm/s]

0,1

180

10/7/2

40

3

40/50/60/65

10/40/85/40

2

295

15/11/5

60

8

60/70/80/90

10/50/150/60

Interakcije A x B A x D A x F A x J D x H D x I F x H F x I

Parametri Razina 1 Razina 2

Tablica 1. Izabrani parametri i njihove razine te interakcije između nekih parametara

67Listopad 4 II

nekovinenem

etaliGIT tehnologija

U tvrtki LIV Postojna d.d. primjenjuju dvije vrste GIT postupka: klasični (e. short shot), čija su načela prikazana na slici 1, te postupak povratnog tečenja (e. back to screw procedure), čija su načela prikaza-na na slici 2. Iz slike 2 vidljivo je da se pri postupku povratnog tečenja taljevine po-puni cijela kalupna šupljina, a nakon toga se s pomoću plina višak taljevine potisne natrag u jedinicu za ubrizgavanje. Tim se postupkom izrađuju svi tipovi papučica kvačila te je to jedini postupak kojim je moguće postići odgovarajuću kvalitetu površine.

Pri proizvodnji svih tipova papučice kvačila zbog promjenjive geometrije i zakrivljenosti tvorevine dolazi do nastanka nejednolikih šupljina u unutrašnjosti otpreska, a time i do nejednolike debljine stijenke. Kako se za izradu tih papučica rabi poliamid, krista-lasti materijal ojačan staklenim vlaknima (PA 66 + 30 % SV), pri popunjavanju kalu-pne šupljine dolazi do orijentacije staklenih vlakana, a pri očvršćivanju otpreska izvan

kalupne šupljine i do naknadne kristaliza-cije materijala. Vitoperenje papučice uzro-kuju ponajprije nejednolike debljine stijen-ke otpreska, orijentacija vlakana, naknadna kristalizacija i nejednoliko stezanje. Kako bi se utvrdilo koji od parametara prerade naj-više utječu na vitoperenje papučice, a time i na odstupanja izmjera otpreska, provedeni su pokusi prema Taguchijevoj metodi, koja se temelji na različitim ortogonalnim pla-novima pokusa (matricama).

Planiranje izvedba pokusaPrimjena Taguchijeve metode u kombina-ciji s analizom varijance izabrana je zato što se s pomoću relativno malog broja pokusa mogu utvrditi kontrolni faktori (parametri) koji najviše utječu na promatranu zavisnu varijablu. Uz to se s pomoću Taguchijeve metode defi niraju razine parametara pri kojima se postiže robusna zavisna varija-bla, što znači da šumovi (smetnje) tijekom pokusa ne utječu signifi kantno na zavisnu varijablu [3,4].

Broj promatranih parametara i njihovih ra-zina izabire se ovisno o cilju pokusa. Uput-no je izabrati dvije razine parametara ako je riječ samo o analizi procesa, a u slučaju optimiranja procesa preporuka je primjena parametara na tri ili četiri razine. U članku je prikazani plan pokusa sadržavao para-metre na dvije razine, jer je cilj pokusa bio samo odrediti najutjecajnije parametre na vitoperenje otpreska. Na temelju preporu-ka iz literature te stečenih iskustava izabra-no je sedam parametara koji su prepoznati kao utjecajni kada su u pitanju postizanje šupljine u papučicama, orijentacija vlaka-na te hlađenje (očvršćivanje) otpreska, a s time povezan i postignuti stupanj kristal-nosti materijala otpreska. Izabrani nezavi-sni (kontrolni) parametri i njihove razine prikazani su u tablici 1.

Iz tablice je vidljivo kako tlak plina i brzina ubrizgavanja imaju navedeno više vrijed-nosti, što znači da parametri tijekom ciklu-sa imaju profi l (polje), odnosno da im se

Slika 2. Postupak povratnog tečenja [1]

Tablica 2: Prosje na dimenzija X to ke 6, standardno odstupanje i odstupanje prosje nevrijednosti od nominalne dimenzije

Slika 3. Točke mjerenja papučica

vrijednosti tijekom ciklusa mijenjaju (nisu konstantni). Uz to, različite temperature medija za temperiranje znače da kroz razli-čite krugove za temperiranje protječe medij (voda) pri različitim temperaturama.

Pokus je proveden na ubrizgavalici Kra-uss-Maff ei KM200-1400C2 s ventilnom mlaznicom. Uređaj za upuhivanje plina bio je Cinpres Gas Injection PPC 3000 Pi-lot. Pokus je obuhvaćao izradu papučica sa 16 različitih stanja pokusa (prilagodbi parametara), a pri svakom stanju pokusa načinjeno je po 12 ispitaka. Ispitci su na-kon izrade mjereni na 3D-koordinatnome mjernom stroju proizvođača DEA Global. Papučice su mjerene u nekoliko točaka, kako je prikazano na slici 3. Za mjerenje di-menzija u više točaka odlučilo se zato što se htjelo utvrditi utječe li pojedini parametar jednako na postizanje određenih dimen-zija uzduž cijele papučice. Uz to, željelo se utvrditi kakva je korelacija odstupanja po-stignutih dimenzija od teorijskih. Papučice su također izvagane kako bi se utvrdilo koji parametri najviše utječu na masu otpreska. Rezultati su statistički obrađeni s pomoću analize varijance i F-testa.

Rezultatia) Utjecaj parametara na vitoperenjeNakon prikupljanja rezultata pokusa pro-vedena je analiza varijance za pojedina sta-nja pokusa, na temelju koje je zaključivano o utjecaju pojedinog parametra na posti-zanje dimenzija otpreska (u postocima). Iz tablice 2 vidljivo je kako različite prila-godbe parametara signifi kantno utječu na postizanje potrebnih dimenzija otpreska.

Stanjepokusa

X[mm]

s (x)[mm]

X - X[mm]

Stanjepokusa

X[mm]

s (x)[mm]

X - X[mm]

1 77,396 0,298 0,514 9 77,592 0,420 0,318

2 77,912 0,196 –0,002 10 78,364 0,253 –0,453

3 77,595 0,268 0,315 11 77,480 0,320 0,430

4 78,515 0,244 –0,605 12 78,062 0,149 –0,152

5 78,689 0,212 –0,779 13 78,586 0,100 –0,676

6 78,611 0,181 –0,700 14 78,229 0,242 –0,319

7 78,584 0,166 –0,674 15 78,464 0,280 –0,554

8 78,377 0,251 –0,467 16 78,178 0,249 –0,267

68 Listopad 4 II

nem

etal

iGIT tehnologija

Slika 4. Utjecaj parametara na postizanje dimenzije X u mjernoj točki 6

Slika 5. Utjecaj parametara na masu papučice

tata došlo zbog utjecaja nekog od parame-tara koji nisu uzeti u obzir pri analizi mase otpresaka. U provedenim pokusima osim pojedinačnih parametara kao signifi kantne pojavile su se i neke interakcije razine utje-caja od 3,4 do 5,1 %.

ZaključakČlanak sažeto predstavlja istraživanje utjecaja parametara prerade na postizanje dimenzija, odnosno na pojavu vitopere-nja papučice kvačila izrađene postupkom plinskoga injekcijskog prešanja. Istraživa-nje je pokazalo kako na pojavu vitoperenja papučice najviše utječe temperatura talje-vine, a slijede je brzina ubrizgavanja, vri-jeme hlađenja otpreska, tlak plina i brzina odmicanja pužnog vijka. Manje utjecaj-nim parametrima prerade pokazali su se temperatura medija za temperiranje i kaš-njenje upuhivanja plina. Pogreška pokusa u tom slučaju bila je oko 20 %, što znači da je moguće da je pri izboru nezavisnih va-rijabla za provedbu pokusa bio zanemaren neki od signifi kantnih parametara. Sljede-ći korak istraživanja obuhvaćat će proved-bu još jednog pokusa na tri razine kako bi se defi nirali optimalni rasponi parametara prerade pri kojima će proces prerade biti najrobusniji.

Literatura[1] Jack Avery, Gas-assist injection mol-

ding: principles and applications, Han-ser, Cincinnati: Hanser Gardner, Mu-nich 2001.

[2] Arburg: Gas Injection Moulding Tech-nology – GIT, Know-How CD Edition, 2002.

[3] Madhav S. Phadke, Quality enginee-ring using robust design, Prentice-Hall international.

[4] Ranjit K. Roy, Design of Experiments using the Taguchi approach, John Wi-lley & Sons Inc., New York 2001.

[5] Paul Dier & Richard Goralski, Gas assist injection molding, Bauer plastic technology group, Norfolk Virginia, 2000.

[6] Peter Egger, Georg Steinbichler, Kla-us Schmuck, Outgoing Eksperimental Status, Kunststoff e 9/2004, 196-202.

Aleš Marinčič, LIV Postojna d.d., Slovenija

U tablici su zabilježene prosječne dimen-zije pojedinog stanja pokusa za jednu od mjerenih dimenzija otpreska (T6 os X). Najmanje odstupanje prosječne vrijednosti od nominalne dimenzije (X = 77,910 mm) postignuto je pri drugom stanju pokusa, a najmanje standardno odstupanje pri trina-estom stanju pokusa.

Pokus je pokazao kako su najutjecajniji pa-rametri za postizanje potrebne dimenzije otpreska u mjernoj točki T6 temperatu-ra taljevine (37,6 %), brzina ubrizgavanja (22,6 %) i brzina odmicanja pužnog vijka (5,6 %), što prikazuje dijagram na slici 4. Što je pravac strmijeg nagiba, riječ je o si-gnifi kantnijem parametru. Ostali su para-metri procijenjeni kao manje signifi kantni. Pri tome je potrebno napomenuti kako je pogreška pokusa iznosila približno 20 %, što obuhvaća utjecaj nezavisnih parameta-ra koji nisu uzeti u razmatranja, neuprav-ljive parametre – smetnje, pogreške u bilje-ženju rezultata, pogreške mjerenja i druge nenamjerno načinjene pogreške pokusa. I u preostalim mjernim točkama (od T7 do T10), koje su bile namijenjene određiva-nju odstupanja dimenzija u smjeru osi x, kao najutjecajniji pokazali su se isti para-metri, uz dodatak temperature medija za temperiranje. Najveći utjecaj temperature taljevine je očekivan jer ona najviše utječe na viskoznost taljevine, a time i na popu-njavanje kalupne šupljine te na mogućnost stvaranja šupljine u središtu otpreska. Br-zina ubrizgavanja utječe na orijentaciju makromolekula i staklenih vlakana; veća brzina uzrokuje viši stupanj orijentacije, što uzrokuje nejednoliko stezanje otpreska. Br-zina odmicanja pužnog vijka utječe na br-zinu stvaranja šupljine u otpresku, a time i na promjenu debljine stijenke otpreska duž stvaranja šupljine.

Postizanje dimenzija u smjeru osi y i z ana-lizirano je u mjernim točkama T1 do T5. Kao najutjecajniji parametri u točki T3 izdvojeni su temperatura taljevine (68 %), vrijeme hlađenja otpreska (10 %), brzina ubrizgavanja (5,8 %) i tlak plina (4,9 %), dok su ostali parametri ocijenjeni kao ma-nje utjecajni. Pogreška pokusa u ovom slu-čaju iznosila je 4,7 %. U preostalim mjernim točkama (T1, T2, T4, T5) kao najutjecajniji parametar također je ocijenjena tempera-tura taljevine, dok se signifi kantnost osta-lih parametara mijenjala s udaljavanjem mjernih točaka od mjesta ušća. Bliže mje-stu ušća su, uz temperaturu taljevine, kao najutjecajniji ocijenjeni vrijeme hlađenja otpreska i tlak plina, dok je na udaljenijim mjestima od ušća veći utjecaj imala brzina ubrizgavanja. Mogući razlog tomu je pove-ćanje brzine toka taljevine radi smanjenja efektivnog presjeka kroz koji je moguće te-čenje, što uzrokuje viši stupanj orijentacije makromolekula i staklenih vlakana.

b) Utjecaj parametara na masu otpresakaUtjecaj parametara na masu otpresaka pri-kazuje dijagram na slici 5. Iz dijagrama je vidljivo kako temperatura taljevine najvi-še utječe (46,5 %) na oblikovanje šupljine u središtu otpreska, a time i na defi niranje mase otpreska. Slijede je tlak plina (11,2 %), vrijeme hlađenja otpreska (5,8 %) i tempe-ratura medija za temperiranje (3,3 %). Ni u ovom se slučaju vrijeme kašnjenja upu-hivanja plina nije pokazalo signifi kantnim, što je moguće naći i u literaturi [1,5]. Uz to, zaključak da vrijeme hlađenja otpreska ima 5,8 % utjecaja na postizanje mase ot-preska pokazao se pogrešnim, jer produlje-nje ili skraćenje vremena hlađenja otpreska ne utječu na promjenu mase otpreska. To znači da je tijekom mjerenja ili proračuna načinjena pogreška, ili se do takvih rezul-

69Listopad 4 II

70 Listopad 4 II

Tvrtka Nomis d.o.o. iz Zagreba preuzela je zastupstvo tvrtke Chem-Trend za podru-čje Hrvatske i BiH. Radi se o tvrtki koja se specijalizirala za proizvodnju sredstava za zaštitu i održavanje alata za preradu svih vrsta polimera, sredstava za lakše vađenje proizvoda iz kalupa (odvajala), sredstava za čišćenje i sredstava za podmazivanje i održavanje. Njihov program moguće je po-dijeliti u šest segmenata. Safety-Lube®; and

Tvrtka Nomis d.o.o. preuzela zastupstvo Chem-Trend

Power-Lube® rabe se u industriji ljevarstva. Pri tome prva skupina proizvoda jamči si-guran rad kalupa za lijevanje pri visokim tlakovima, a druga je skupina namijenje-na vrlo brzim ciklusima. Sljedeću skupinu čine proizvodi Pura® and Kluberpur® koji se prije svega rabe pri preradi poliuretana. Pura® odvajala su načinjena na bazi vode, a Kluberpur® na bazi otapala. Uporaba tih odvajala rezultira bitno kvalitetnijim poliu-retanskim proizvodima. Proizvodi iz skupi-ne Mono-Coat® i Perma-Mold® namijenjeni su uporabi pri preradi kaučukovih smjesa (guma) te pri rotacijskom kalupljenju. U slučaju prerade kaučukovih smjesa, odva-jala se rabe pri svim postupcima prešanja u cilju što manjih zastoja radi čišćenja ka-lupa. Pri tome moraju izdržati vrlo zahtje-

ve uvjete u kalupima tijekom umreživanja gume. Danas se pred rotacijsko kalupljenje postavljaju sve oštriji zahtjevi, proizvode se sve kompleksniji i sve veći proizvodi, uz istodobno sužavanje tolerancija. Odvajala tvrtke Chem-Trend udovoljavaju svim zah-tjevima suvremenih postupaka rotacijskog kalupljenja. Područje proizvodnje automo-bilskih pneumatika posebice je zahtjevno. Tvrtka Chem-Trend i za to područje razvila je posebnu skupinu odvajala i sredstava za čišćenje kalupa pod nazivom Mono-Lube® uz već spomenute Mono-Coat® proizvode. Proizvodi pod nazivom Chemlease® nami-jenjeni su industriji proizvodnje kompozi-tnih tvorevina. Ta linija obuhvaća skupinu odvajala, sredstava za čišćenje i pečaćenje kalupa. Svoju široku paletu proizvoda, tvrt-

ka Chem-Trend proširila je linijom odvaja-la, sredstava za čišćenje i održavanje kalupa za preradu plastomera, pod nazivom Lusin®. Do sada su se proizvodi iz te linije uspješno rabili za proizvodnju automobilskih dijelo-va, elektroničkih dijelova, pakovanja, igra-čaka, raznih spremnika i ostalih proizvoda široke potrošnje.

Općenito, proizvodi tvrtke Chem-Trend prihvaćeni su kao svjetski standard na po-dručju odvajala i sredstava za zaštitu, pod-mazivanje i održavanje alata. Uporaba tih proizvoda ne samo da poboljšava djelova-nje samih alata, već pomaže unaprijediti čitave procese prerade.

www.nomis.hrwww.chemtrend.com

nem

etal

idogađaji i dostignuća

71Listopad 4 II

Komercijalna proizvodnja polistirena za-počela je još tridesetih godina prošloga sto-ljeća. Europsko se tržište polistirena visoke žilavosti (PS-HI) smatra zrelim tržištem čija veličina od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća iz godine u godinu ili sta-gnira ili se smanjuje usprkos dinamici koju bilježe srednjoeuropske zemlje. Uzrok sma-njenju potražnje za PS-HI jest rast njegove cijene, što je dovelo do uvođenja polipro-pilena i PET-a u područje pakiranja, pre-seljenja proizvodnje kućanskih potrepština i potrošne elektronike u azijske zemlje te usporavanja ekonomskoga rasta zapadno-europskih zemalja. Upravo je u Zapadnoj Europi od 2001. godine potražnja za PS-HI smanjena za 150 tisuća tona, ili godišnje za 1,4 %, dok je srednjoeuropsko i istočnoeu-ropsko tržište u istom razdoblju ostvarilo godišnji rast od čak 5 %, do kojega je došlo zbog rasta proizvodnje kućanskih potrep-ština te folija za ambalažu i građevinarstvo.

Kako je udio osnovnih tvari u cijeni košta-nja PS-a oko 80 %, stalni rast cijena ben-zena i aromata od 2004. godine smanjio je cjenovnu razliku između PS-a, polipropile-na i PET-a, koji se sve češće pojavljuju kao materijali izbora za iste namjene. To se prije svega odnosi na injekcijski prešane izratke, dok je proizvodnja folija od PS-a zbog troš-kovno pogodnije preradbe i dalje jeft inija od proizvodnje folija od zamjenskih ma-terijala. Stoga područje proizvodnje toplo oblikovanih izradaka ostvaruje stalni rast, dok područje injekcijski prešanih proizvo-da bilježi pad.

Proizvodnja, preradba i potrošnja polistirena u EuropiOd ukupno u svijetu potrošenih oko 205 milijuna tona plastomera, oko 8 % ili približno 16,5 milijuna tona odnosi se na različite tipove polistirena.1 Od toga je oko 3,2 milijuna tona potrošeno u Europi. Ukupno je u 2006. u međunarodnoj razmjeni zabilježeno gotovo 6 milijuna tona različitih tipova polistirena.2

1 Europsko tržište polistirena visoke žilavosti3

2 Razvoj europskoga tržišta polistirena visoke žilavosti

Gordana Barić

Najveće smanjenje potražnje za PS-HI za-bilježeno je u zemljama Beneluksa, Fran-cuskoj, Skandinaviji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. U Velikoj Britaniji znatno su sma-njeni kapaciteti za proizvodnju kućanskih aparata, masovne elektronike i kućanskih potrepština zbog preseljenja u istočnoeu-ropske zemlje ili u Kinu te smanjenja pre-radbe u folije u tvrtkama Huhtamäki i RPC, što je dovelo do smanjenja potražnje za go-tovo 80 tisuća tona.

Uvođenje DSD-sustava gospodarenja otpa-dom u Njemačkoj (nj. Duales System De-utschland) početkom devedesetih godina prošloga stoljeća u kombinaciji s usporava-njem gospodarstva i u toj je zemlji izazvalo smanjenje potražnje za PS-HI. Propisanim naknadama za gospodarenje otpadom DSD je ohrabrivao korištenje povratne ambalaže i zamjenu PS-HI polipropilenom jer se od njega izrađuje lakša ambalaža tanjih stijenki (visina naknada vezana je uz težinu amba-laže). Posljednjih godina njemačko je trži-šte ponovno u porastu zbog rasta potražnje za proizvodima za izolaciju te ekstrudira-nom ambalažom. Talijansko tržište također bilježi porast potaknut rastom potražnje za PS-HI u građevinarstvu te proizvodnji kućanskih potrepština i kućanskih aparata, iako je on manji od stvarne potrošnje zbog rasta uvoza iz srednjoeuropskih zemalja.

Situacija je sasvim drukčija u srednjoeurop-skim i istočnoeuropskim zemljama. Ulazak brojnih trgovačkih lanaca na tržišta tih zema-lja uzrok je znatnom rastu potražnje za am-balažom, a tomu pridonose i novootvoreni pogoni prehrambenih tvrtki kao što su Dano-ne, Paramalat i Unilever, koje za svoj mliječni program troše velike količine PS ambalaže.

Kako bi zadovoljili rastuću potražnju, već je nekoliko zapadnoeuropskih tvrtki onamo preselilo svoje pogone za toplo oblikovanje.

Brojni poljski prerađivači mlijeka imaju vlastite linije za ekstrudiranje folija i toplo oblikovanje. Prehrambena industrija, resto-rani brze hrane i katering u toj zemlji pripa-daju u brzo rastuće sektore, što je pratilo i jačanje proizvodnje potrebne ambalaže. Proizvođači bijele tehnike, tvrtke Merloni, Elektrolux i Whirlpool, kupili su postojeće pogone, dok je Bosch Siemens Hausgerate sagradio novu tvornicu perilica rublja ka-paciteta 400 000 komada godišnje. Elektro-lux je izgradio dva pogona za proizvodnju perilica suđa i sušilica, a Merloni dvije tvor-nice hladnjaka, od kojih je novija kapacite-ta milijun aparata godišnje poznatih tržiš-nih marki Indesit i Ariston. Poljska postaje i europsko središte proizvodnje LCD-tele-vizora. Svoje pogone u Poljskoj imaju LG Electronics, Philips, Toshiba, Sharp, Humax, Funai i TVP Technology, a i tajvanska tvrt-ka Qanta planira u Poljsku uskoro preseliti svoj pogon iz Njemačke. Te su investicije potaknute nižim troškovima rada, ali i ra-stućom potražnjom te željom pojedinih proizvođača da što prije pozicioniraju svoje proizvode na istočnoeuropskim tržištima. Televizori proizvedeni u Poljskoj ne podli-ježu carinama Europske unije, a novoizgra-đeni pogoni imaju brojne porezne olakšice. Za ostale proizvode za koje, pak, ne postoje zaštitne carine u Europskoj uniji, zanimlji-va je veličina i blizina ostalih nedovoljno pokrivenih istočnoeuropskih zemalja.

Mađarska je drugo po veličini istočnoeu-ropsko brzorastuće tržište s mnogo novoiz-građenih pogona stranih tvrtki. Elektrolux

nemetali

proizvodnja, prerada i potrošnja u Europi

72 Listopad 4 II

je onamo preselio svoju proizvodnju usisa-vača iz Švedske, a u planu je i izgradnja po-gona za proizvodnju ledenica. Mađarska je postala središte Elektroluxove proizvodnje hladnjaka i ledenica.

Usprkos visokim stopama rasta srednjo-europskoga i istočnoeuropskoga tržišta većina lokalnih proizvođača je mala i opre-mljena zastarjelom opremom te to tržište uglavnom ovisi o uvozu najvećim dijelom iz Njemačke i Francuske. U zapadnoeurop-skim je zemljama samo nekoliko pogona ulazilo u neznatno proširenje kapaciteta, a opći je trend zatvaranje ili premještanje pogona. Proizvodnja polistirena, posebice onoga visoke žilavosti, još je prekapacitira-na i potrebna je daljnja racionalizacija kako bi se zadržala kakva-takva profi tabilnost. I dalje su središta proizvodnje polistirena ze-mlje Beneluksa, Njemačka i Francuska.

Slika 1 prikazuje kretanje proizvodnje i potrošnje PS-HI te kapaciteta za njegovu proizvodnju u Europi u razdoblju 2005. – 2007. (u 2007. je potrošeno oko 2,4 mi-lijuna tona PS-HI, proizvedeno oko 2,37 milijuna tona, dok je europski kapacitet za proizvodnju PS-HI 2,87 milijuna tona).

Stanje na tržištuU 2006. godini zabilježen je znatan pad potražnje za polistirenom, a u usporedbi

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.Godina

Kol

iin

a P

S-H

I, 1

000

t

KapacitetProizvodnjaPotrošnja

Slika 1. Kretanje proizvodnje i potrošnje PS-HI te kapaciteta za njegovu proizvodnju u Europi u razdoblju 2005. – 2007.3

s prethodne tri godine, u 2007. je zabilje-žen neznatan rast. Razlog je tomu pove-ćanje potražnje za PS-om u Njemačkoj za 3 % zahvaljujući Svjetskom nogometnom prvenstvu i novim zahtjevima za povišenje energijske učinkovitosti stambenih zgrada do kraja 2008., što je povećalo potražnju za izolacijskim materijalima.

Srednjoeuropsko tržište bilježi snažan rast, a prednjači Poljska u kojoj raste potražnja za ambalažom. U Mađarskoj, Bugarskoj i Ru-

munjskoj također je zabilježen rast potražnje za PS-om zahvaljujući investicijama u proi-zvodnju ambalaže i potrošne elektronike.

Zapadna Europa bilježi pad potražnje, posebice u području toploga oblikovanja, gdje su se proizvođači okrenuli troškov-no pogodnijim materijalima. Rast cijena izazvao je nesigurnost kod prerađivača jer je postalo vrlo teško planirati potre-be i izračunati cijenu koštanja proizvo-da. Početak 2007. obilježio je pad cijena

nem

etal

iproizvodnja, prerada i potrošnja u Europi

73Listopad 4 II

Slika 2. Kretanje potrošnje PS-HI u pojedinim europskim zemljama i regijama u razdoblju 2005. – 2007.3

262

563

413

116

187

238

84

184

158,3

544

427

127

183,6

218

85

194

170

258

552

434

129

185

215

86

199

176

258

0 100 200 300 400 500 600

Francuska

Italija

Njema ka

Poljska

Španjolska

Zemlje Beneluksa

Skandinavskezemlje

Ostalezapadnoeuropske

zemlje

Ostaleisto noeuropske

zemlje

Koli ina PS-HI, u 1 000 t

2007.

2006.

2005.

stirena, ali su potkraj godine cijene opet krenule naviše.

Slika 2 prikazuje kretanje potrošnje PS-HI u pojedinim europskim zemljama i regija-ma u razdoblju 2005. – 2007.Područja primjene PS-HIOko 50 % polistirena preradi se u ambala-žu, uglavnom toplo oblikovanu – podloške, čaše i kutijice, a najveći su proizvođači Lin-pac, Autobar, Huhtamäki i RPC.

Polistiren je veoma raširen materijal u pa-kiranju prehrambenih proizvoda. Najveću skupinu te ambalaže čini zaštitna sterilna ambalaža za pakiranje mesa i ribe te pro-zirna ambalaža za zamatanje voća i povrća,

ambalaža za brzu hranu (za sendviče), prozir-ni dvodijelni spremnici (za salate), jednokratno posuđe (tanjuri, čaše...), jednokratni pribor za jelo, kutije za jaja i spe-cijalni proizvodi kao npr. oblikovani podlošci za voće (jabuke, breskve, marelice...). Nijedan drugi troškovno pogod-ni širokoprimjenjivi pla-stomer nema tako dobra optička svojstva, osim PVC-a, koji gubi bitku s PS-om u opisanim pri-mjenama, i PET-a, koji se cijenom sve više pri-bližava PS-u.

Polipropilen se također u pojedinim ambalaž-nim primjenama natje-če s polistirenom. Taj se materijal često doživljava kao prijateljski za okoliš jer se jednostavnije opo-

rabljuje i lakši je od polistirena. To je od velike važnosti u onim europskim zemlja-ma u kojima su uvedene naknade za gos-podarenje otpadom prema njegovoj težini. Međutim, polistiren ima kraće preradbene cikluse pa se u poboljšanje to-ploga oblikovanja PP-a ulažu znatni napori kako bi u potpunosti postao konkurentan PS-u. PP je postao materijal izbora za proizvodnju injekcij-ski prešane ambalaže za pakiranje mliječnih pro-izvoda jer se lakše obli-kuje od PS-a pa daje veću

slobodu dizajnerima ambalaže. PS je i dalje na prvome mjestu kao materijal za izradbu čaša različitih oblika i namjena.

Na drugom je mjestu uporaba PS-a za izrad-bu injekcijski prešanih kućišta za male ku-ćanske aparate kao što su usisavači i sušila za kosu te ploča za toplo oblikovanje vrata i ostalih dijelova hladnjaka i ledenica. Kako je proizvodnja malih kućanskih aparata uglavnom preseljena u Aziju, proizvodnja uredskih potrepština i potražnja za polisti-renom za tu namjenu u Europi opada, a i ono što je ostalo natječe se s jeft inijim uvo-zom iz Azije.

Proizvodnja bijele tehnike i ostalih kućan-skih aparata uglavnom je ostala u Europi, ali riječ je o zrelom tržištu čija stopa rasta ovisi o stopi ukupnoga gospodarskog ra-sta i povjerenja potrošača koji uglavnom zamjenjuju dotrajale aparate. Sve su nove investicije orijentirane na Srednju i Istočnu Europu, u kojima potražnja još raste zahva-ljujući rastu životnoga standarda.

Grupa Elektrolux sa svojim tržišnim mar-kama (Elektrolux, Zanussi, AEG, Frigidaire i Husqvarna) najveći je europski prerađi-vač i potrošač polistirenskih ploča u svo-jim pogonima diljem Europe, uključujući i najnoviji, otvoren 2005. godine u Mađar-

Slika 3. Područja primjene PS-HI u Europi u 2007.3

Namještaj, 3,2 %Ku anske potrepštine,

5,9 %

Ambalaža - folije,41,9 %

Ostali otpresci, 8,7 %

Ku anski aparati, 7,9 %

Izravno pjenjenje, 12,3 %

Plo e za hladnjake,5,3 %

Ostali ekstrudiraniproizvodi, 4,1 %

Ambalaža - otpresci,8,5 %

Igra ke, 2,3 %

nemetali

proizvodnja, prerada i potrošnja u Europi

74 Listopad 4 II

skoj. Ostali proizvođači bijele tehnike kao Whirlpool, Merloni i Bosch Siemens također imaju preradbu PS-a u svojim pogonima, a nove su izgradili upravo u srednjoeurop-skim i istočnoeuropskim zemljama.

U kućanske potrepštine pripadaju proizvo-di poput jednokratnoga suđa i pribora za jelo, britvice, vješalice i olovke, a rast toga tržišta jednak je stopi gospodarskoga rasta uz preseljenje proizvodnje istočnije. Isti su pokazatelji za proizvodnju namještaja (unutrašnjost kuhinjskih elemenata i ured-skoga namještaja) i igračaka.

Potražnja za pločama od umreženoga po-listirena (PS-X), koje se primjenjuju uglav-nom u građevinarstvu, raste zahvaljujući novim normama o energijskoj učinkovito-sti novih i obnovljenih stambenih građevi-na. Najveći proizvođači tih ploča su BASF (Styrodur) i Dow Chemical (Styrofoam).

Slika 3 prikazuje udio pojedinih područja primjene u ukupnoj potrošnji PS-HI u Eu-ropi u 2007.

Europski proizvođači PS-HIZbog smanjene potražnje i problema u opskrbi stirenom posljednjih godina eu-ropski proizvođači polistirena bili su pri-siljeni racionalizirati poslovanje, pa čak i zatvoriti neke pogone, posebice u Velikoj Britaniji. Nastanak tvrtke Nova Innovene povezivanjem proizvodnje polistirena tvrt-ki BP i Nova doveo je do zatvaranja pogona kapaciteta 180 tisuća tona u 2006. nakon što je godinu dana prije Dow zatvorio po-gon u Južnom Walesu, Total Petrochemi-cals u Gonfrevillu (40 tisuća tona) i BASF u Tarragoni (55 tisuća tona). Iako je time ukupni europski kapacitet smanjen za 13 %, još je prisutna prekapacitiranost i pro-blemi s profi tnim stopama.

Trenutačno u Europi posluje pet velikih proizvođača – BASF, Dow, Polimeri Europa, Total Petrochemicals i Nova Innovene, koji imaju više od 90 % kapaciteta (tablica 1), te nekoliko manjih. U Srednjoj Europi nastala je nova poljsko-češka tvrtka Dwory/Kaučuk nakon što je češku tvrtku Kaučuk preuzela poljska tvrtka Dwory, koja je svoju proi-zvodnju PS-HI odlučila ostaviti u Češkoj, a ostale tipove PS-a proizvoditi u Poljskoj.

Tablica 1. Europski proizvođači PS-HI, njihova lokacija te kapacitet3

CZ – Češka, D – Njemačka, E – Španjolska, F – Francuska, GB – Velika Britanija, GR – Grčka, H – Mađar-ska, HR – Hrvatska, I – Italija, NL – Nizozemska, PL – Poljska, S - Švedska

Buduća kretanjaNakon nekoliko godina smanjivanja po-tražnje već se u 2007. osjetilo neznatno poboljšanje tržišne situacije zahvaljujući gospodarskom rastu u Europskoj uniji, poboljšanju standarda u Istočnoj Europi i povećanoj potražnji za izolacijskim materi-jalima prije svega u Njemačkoj. Očekuje se da će do 2011. godišnji rast biti oko 1 % u zapadnoeuropskim zemljama te oko 4 % u novopridošlim članicama Europske unije, a procjenjuje se kako će ukupna potražnja za PS-HI tada dosegnuti 2,5 milijuna tona. Ako cijene polistirena nastave rasti, može se očekivati njegova zamjena polipropilenom u onim primjenama u kojima je to moguće. S obzirom na novoizgrađene kapacitete za proizvodnju benzena te očekivano stabili-ziranje njegove cijene, mogao bi se smanjiti i cjenovni pritisak na polistiren. Proizvod-nja potrošne elektronike i malih kućanskih aparata i dalje će se seliti u Aziju, ali najav-ljene investicije u proizvodnju bijele tehni-ke u istočnoeuropskim zemljama uspjet će ujednačiti ponudu i potražnju.

Europsko tržište pjenećega polistirena5

Razvoj europskoga tržišta pjenećega polistirenaPjeneći polistiren (PS-E) u komercijalnoj je primjeni od ranih pedesetih godina proš-loga stoljeća, a njemačke tvrtke, primje-

rice BASF, i danas su vlasnice patenata za njegovu proizvodnju. Potkraj stoljeća rast tržišta ustalio se na 3 % godišnje zahvalju-jući izvozu pjenećeg materijala i pjenastih polistirenskih proizvoda za potrebe građe-vinarstva i široke potrošnje u zemlje Sred-nje i Istočne Europe. Potrošnja PS-E-a u zapadnoeuropskim zemljama pod snažnim je utjecajem ekonomskoga ciklusa, stoga fl uktuira s obzirom na potražnju koju stva-ra područje građevinarstva na koje otpada oko 2/3 ukupno potrošenoga PS-E-a.

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.Godina

Kol

iin

a P

S-E

-a, 1

000

t

KapacitetProizvodnjaPotrošnja

Slika 4. Kretanje proizvodnje i potrošnje PS-E-a te kapaciteta za njegovu proizvodnju u Europi u razdoblju 2001. – 2007.5

PS-E je ekonomski i ekološki povoljan ma-terijal za toplinsku i zvučnu izolaciju i već se godinama proizvodi bez uporabe štetnoga klor-fl uor ugljika (CFC). Diljem Europe još su 2003. godine ujednačene izolacijske norme, a u mnogim se zemljama toplinska izolacija stam-benih zgrada potiče poreznim olakšicama, što je dovelo do porasta potražnje za ovim izolacij-skim proizvodima. Posljednjih godina gradnja novih objekata je u opadanju, posebice u Nje-mačkoj, koja je najveći pojedinačni europski potrošač PS-E-a. Obnova postojećih objekata uz njihovu izolaciju prema novim normama, vođena prije svega rastom cijena energenata i potrebom smanjenja emisije stakleničkih pli-nova, uspijeva to, međutim, amortizirati.

Posljednjih godina uporaba PS-E-a u po-dručju pakiranja rasla je po godišnjoj stopi od 2 %, što je podjednako ranijem rastu iako je smanjena potražnja za potrošnim elektro-ničkim proizvodima u Zapadnoj Europi. To je, međutim, kompenzirano rastom potra-žnje za bijelom tehnikom u Srednjoj Euro-pi te razvojem ambalaže koja toplinski štiti proizvod, kao i proizvodima za automobil-sku industriju te druge industrijske grane.

Na drugo mjesto po potrošnji PS-E-a u Eu-ropi izbila je Poljska zahvaljujući investicija-ma u proizvodnju kućanskih aparata i boo-mu građevinarstva. Sljedeće prema veličini tržišta su Francuska (toplinska izolacija) i Italija (ambalaža). Na te četiri zemlje otpada

nem

etal

iproizvodnja, prerada i potrošnja u Europi

Tvrtka Lokacija Kapacitet (u 1.000 t)BASF B, D 635Dow B, D, E, NL, GR 540Total Petrochemicals E, F, GB 510Nova Innovene D, F, NL, S 460Polimeri Europa B, H, I 410Dwory/Kaučuk CZ, PL 184Dioki4 HR 50Lin Pac GB 35

75Listopad 4 II

76 Listopad 4 II

107

143

190

180

76

47

70

89

99

136

142

233

185

79

49

85

103

111

170

113

142

256

189

83

50

88

104

115

180

111

0 50 100 150 200 250 300

Francuska

Italija

Njema ka

Poljska

Španjolska

Velika Britanija

Zemlje Beneluksa

Skandinavske zemlje

Ostalezapadnoeuropske

zemlje

Ostaleisto noeuropske

zemlje

Koli ina PS-E-a, u 1 000 t

2007.2006.2005.

Slika 5. Kretanje potrošnje PS-E-a u pojedinim europskim ze-mljama i regijama u razdoblju 2005. – 2007.5

više od 50 % ukupno potro-šenoga PS-E-a u Europi.

Najveće kapacitete za proi-zvodnju PS-E-a imaju Nje-mačka, Francuska i zemlje Beneluksa. Veliki su kapa-citeti i u Skandinaviji zbog potražnje za izolacijskim materijalima te ambalažom za transport svježe ribe.

PS-E je moguće oporabiti pre-oblikovanjem u PS-E blokove ili ekstrudiranjem u polistiren opće namjene za izradbu vje-šalica, tegli za cvijeće, teglica za rasad itd. Ako se pomiješa s ostalim plastomerima, od regenerata se mogu izrađivati ograde, prometni znakovi i sl. U Europi se ukupno opo-rabljuje (energijski i materi-jalno) oko 45 % PS-E-a, a od toga se 35 % reciklira.

Slika 4 prikazuje kretanje proizvodnje i potrošnje PS-E-a te kapaciteta za njego-vu proizvodnju u Europi u razdoblju 2001. – 2007. (u 2007. je potrošeno oko 1,32 milijuna tona PS-E-a, pro-izvedeno oko 1,246 milijuna tona, dok je europski kapacitet za proizvodnju PS-E-a 1,4 milijuna tona).

Stanje na tržištuEuropsko je tržište PS-E-a u 2006. godini ostva-rilo rast od čak 11,5 % zbog rasta potražnje za toplinskom izolacijom, i to posebice u Nje-mačkoj koja je promjenom poreznih zakona potaknula investicije u poboljšanje toplinske izolacije postojećih građevina. Kako njemačka regulativa zahtijeva od svih kućevlasnika da do 2008. pribave energijski certifi kat za svoje objekte, potražnja za PS-E-om u Njemačkoj ne slabi. U usporedbi s 2005. godinom, u Nje-mačkoj je u 2006. potrošeno čak 22,6 % više PS-E-a. I u nekim drugim europskim zemlja-ma poreznim se olakšicama potiče ulaganje u toplinsku izolaciju te smanjenje potrošnje to-plinske energije i emisije stakleničkih plinova.

Nagli porast potražnje stvorio je nesigur-nost među proizvođačima jer je trend u nekoliko prethodnih godina upozoravao

proizvodnja, prerada i potrošnja u Europi

Ostalo, 5,5 %

Ambalaža,22,3

Gra evinarstvo,72,2 %

Slika 6. Područja primjene PS-E-a u Europi u 2007.1

na opasnost od prekapacitiranosti, što je dovelo do smanjenja kapaciteta, pa čak i do zatvaranja nekih pogona. To je stvorilo probleme u opskrbi i dovelo do bitnog po-višenja cijena. Na više cijene PS-E-a utjecao je i rast cijena sirovina i energije.

Slika 5 prikazuje kretanje potrošnje PS-E-a u pojedinim europskim zemljama i regija-ma u razdoblju 2005. – 2007.

Područja primjene PS-E-aOko 94 % ukupno potrošenoga PS-E-a otpa-da na područje građevinarstva i ambalaže. PS-E je materijal koji iznimno dobro toplin-ski izolira, ublažuje udarce, lagan je i posto-jan na vlagu. Osim za toplinsku, koristi se i za zvučnu izolaciju s unutarnje ili vanjske strane građevina. Male se količine koriste za izolaci-ju cijevi, a višeslojnim se pjenastim pločama od PS-E-a prevučenima plastičnom folijom ili drvom izoliraju potkrovlja ili podovi. Sve se češće od njega izrađuju i umetci za izradbu la-ganih betonskih konstrukcija. Građevinarstvo potroši oko 72,2 % PS-E-a (slika 6), ali ta po-trošnja ovisi o ekonomskoj aktivnosti s obzi-rom na to da je građevinarstvo djelatnost koju prvu pogađaju problemi u gospodarstvu.

Mogućnost oblikovanja, dobra savojna žila-vost te činjenica kako PS-E ambalaža dodaje vrlo malo masi proizvoda omogućile su da se ovaj materijal često rabi kao zaštita za male ili velike proizvode tijekom transporta. Zahva-ljujući mogućnosti prigušivanja udaraca te

77Listopad 4 II

proizvodnja, prerada i potrošnja u Europi

CZ – Češka, D – Njemačka, E – Španjolska, F – Francuska, GR – Grčka, H – Mađarska, HR – Hrvatska, I – Italija, NL – Nizozemska, PL – Poljska, RO – Rumunjska

Tvrtka Lokacija Kapacitet (u 1.000 t)Nova Innovene D, F, NL 355BASF D, E 260Dwory/Kaučuk CZ, PL 150Polimeri Europa B, H, I 115Styrochem FL 105Sunpor A 75Unipol Holland NL 55Jackon D 50Dow D 40Gabriel Technologie B 40Sunde N 40Monotez GR 40Polidux E 33Synbra NL 25SIR I 17Dioki4 HR 15Arcon Elintech RO 4

Tablica 2. Europski proizvođači PS-E-a, njihova lokacija te kapacitet5

dobrim izolacijskim svojstvima često se u pje-nastoj polistirenskoj ambalaži transportiraju osjetljive namirnice kao npr. riba. Kako su najveći potrošači PS-E-a za područje amba-laže, a to su proizvođači potrošne elektronike i kućanskih aparata, svoje pogone preselili u Istočnu Europu i Aziju, tako su ih slijedili i proizvođači PS-E ambalaže.

Ostali proizvodi načinjeni od PS-E-a su za-štitna oprema kao npr. kacige za bicikliste, plutajuća oprema za čamce za spašavanje, pojasovi i jakne za spašavanje, oprema za kazališta i pozornice i sl.

Europski proizvođači PS-E-aU Europi je 19 proizvođača PS-E-a. Najveći među njima, Nova Innovene, BASF, Styro-chem i Polimeri Europa, zajedno imaju 60 % europskih kapaciteta (tablica 2). Preuzima-nje češke tvrtke Kaučuk od poljske tvrtke Dwory stvorilo je tržišnoga predvodnika u Srednjoj Europi dovevši novonastalu tvrt-ku na treće mjesto po raspoloživom kapaci-tetu. Ostalo su uglavnom manji regionalni

proizvođači ili su pak tvrtke vertikalno in-tegrirane u sustav stvaranja vrijednosti ve-likih proizvođača pjenastih proizvoda i ne proizvode izravno za tržište. Rast tržišta u 2006. godini izazvao je interes za povećanje kapaciteta nakon nekoliko godina raciona-lizacije. BASF je prvi krenuo u povećanje kapaciteta za 190 tisuća tona preusmjerava-njem s proizvodnje umreživog polistirena (PS-X) na PS-E i gradnjom novoga pogona, što bi u potpunosti trebalo zaživjeti potkraj 2008. godine.

Nova Innovene najavila je planove za povećanje kapaciteta svojih preostalih pogona u Francu-skoj, Nizozemskoj i Njemačkoj do ukupno 410 tisuća tona također tijekom 2008. Velik rast srednjoeuropskog tržišta doveo je do izgrad-nje novih pogona. Austrijska tvrtka Sunpor Kunststoff gradi pogon kapaciteta 100 tisuća tona u blizini St. Poeltena u Donjoj Austriji, čija je proizvodnja u najvećoj mjeri namije-njena istočnoeuropskom tržištu, a u funkciji bi trebao biti tijekom 2009. Već spomenuta polj-sko-češka grupacija Dwory/Kaučuk planira

povećanje kapaciteta za 90 tisuća tona do kraja 2008. Finski proizvođač PS-E-a, tvrtka Styro-chem, spašena je intervencijom investicijskoga fonda od bankrota svojega prijašnjeg vlasnika, američke tvrtke Radnor Holding.

Buduća kretanjaPredviđa se kako će ukupna potražnja za PS-E-om u Europi rasti do 2011. po godišnjoj stopi od 3 % (smanjenje primjene za ambalažu), dok se za srednjoeuropske zemlje očekuje godišnja stopa rasta od 5 % (povećanje u svim područ-jima primjene). Proizvođači materijala okrenut će se opskrbi ruskoga tržišta, za koje se očekuje godišnja stopa rasta od čak 11 % do 2011. Uku-pno europsko tržište PE-E-a do te bi godine trebalo narasti na čak 1,5 milijuna tona.

Europsko će tržište građevinskih primjena PS-E-a rasti i zbog udovoljavanja zahtjevi-ma europskih smjernica o energijskoj učin-kovitosti u građevinarstvu u svim zemlja-ma članicama Europske unije, koje će se od 2009. godine odnositi i na stare građevine. Poticaj rastu zasigurno će dati i rastući troškovi energije i potreba ostvarivanja po-stavljenih ciljeva Sporazuma iz Kjota.

Literatura:1. 2006 Plastics Business Data and Charts,

PlasticsEurope Deutschland, Juni 2007.2. Reifenhäuser, U.: Plastics and rubber have

changed the world, www.k-online.de, 18. 10. 2007.

3. Th e market for general-purpose high-im-pactpolystyrene, u AMI’s 2007 European plastics industry report, Amiplastics, Bristol, 2007., 74-82.

4. Šegota, L.: Proizvodni kapaciteti tvrtke DIOKI d.d., e-pošta od 5. 6. 2008.

5. Th e market for expanded polystyrene, u AMI’s 2007 European plastics industry re-port, Amiplastics, Bristol, 2007., 83-89.

Članak preuzet iz časopisa Polimeri.

nemetali

Smanjenje temelj-nog kapitala za milijardu kunaUprava Diokija predložila je sma-njenje temeljnog kapitala društva zbog pokrića gubitaka akumuliranih poslovanjem do 2004. godine. Te-meljni kapital trebao bi biti snižen za čak 1,05 mlrd. kuna, a o tome će odlučivati dioničari na glavnoj skup-štini u rujnu. U slučaju da prijedlog bude potvrđen, temeljni kapital bio bi snižen sa 2,02 mlrd. kuna na iznos od 970,1 milijun kuna. Kapital će se snižavati smanjenjem nominale dio-nice sa 500 na 240 kn. Akumulirani gubici iz prethodnih godina dose-gnuli su 979,2 milijuna kuna. Iako se

u Diokiju nisu decidirano izjasnili o razlozima koji su doveli do gubitka oko milijardu kuna, a zbog čega se i provodi smanjivanje temeljnog ka-pitala društva, već duže vrijeme se spominju skupe sirovine i zastarjela tehnologija. U vlasničkoj strukturi Diokija danas se nalazi 3119 dioni-čara. (M. B.)

Zagreb-Montaža ugovorila poslove u Njemačkoj vrije-dne 32 mil. euraZagreb-Montaža u većinskom vla-sništvu šibenskog poduzetnika Vla-de Čovića ugovorila je u 2008. go-

dini u Njemačkoj poslove vrijedne 32 milijuna eura. Riječ je o ukupno 11 gradilišta na kojim radi 480 rad-nika. Od 11 ugovorenih poslova u Njemačkoj najveći je Eiff el Deutsc-hland Hannover gdje Zagreb-Mon-taža izrađuje oko 11.000 tona čelič-nih konstrukcija te termoelektrana Datteln snage 1100 megavata čija ukupna investicija iznosi jednu mi-lijardu eura i gdje upravo montira oko 17.000 tona nosive čelične kon-strukcije kotla i 4500 tona kanala svježeg zraka i dimovodnih kanala. Izvodila je radove na izradi i mon-taži čelične konstrukcije stadiona Arena Schalke 04 u Gelsenkirchenu te na montaži čelične konstrukcije Hale 13 na Hannoverskom sajmu. (M. B.)

78 Listopad 4 II

Točnost obradeTolerancijsko polje pri obradi plastome-ra najčešće je bitno veće negoli pri obradi metala. Uzroci su tomu veći koefi cijent to-plinske rastezljivosti, manja čvrstoća, veća elastičnost, mogućnost bubrenja materijala (promjene dimenzija) zbog upijanja vlage (najčešći primjer su poliamidi – PA) i mo-guća oštećenja (zbog popuštanja napetosti u materijalu tijekom obrade i nakon nje). Posljednja pojava česta je pri obradi dijelo-va gdje je obrada rezultirala nesimetričnim obratkom ili pri obradi s velikim promje-nama oblika pripremka (npr. pri izradi U-profi la iz ploče ili vitki iz punih šipki). U tom se slučaju najboljima pokazala jedno-lična obrada obiju strana obratka, što sma-njuje deformacije (primjerice iskrivljenja), i toplinska obrada (popuštanje napetosti) nakon predobrade, a prije konačne obrade.

Napomena: za glodane ili tokarene obratke moguće je primijeniti tolerancije od 0,1 do 0,2 posto nominalne veličine (minimalna tolerancija za manje veličine je 0,05 mm). Moguće je također pratiti upute iz nor-mi ISO 2768, DIN 7168 i švicarskih VKI-smjernica Tolerancije za obrađene plastič-ne elemente strojeva (Toleranzen spanend hergestellter Kunststoff -Fertigteile). Uže tolerancije mogu se postići pri obradi vrlo stabilnih konstrukcijskih plastomera kao što su PBI (Celazole), PAI (Torlon), PEEK (Ketron) i PPS (Techtron HPV).

TokarenjeOdvojene čestice koje nastaju pri tokarenju i bušenju većine plastomera mogu se učinkovi-to odvoditi usisavanjem (izravno se usisavaju u spremnik za odvojene čestice). Time se spr-ječava mogućnost da se odvojene čestice oba-viju oko obratka, alata ili čeljusti tokarilice.

GlodanjePri glodanju mogu se upotrijebiti dvorezna čeona glodala, valjkasta glodala, čeona valj-kasta glodala i glodala s glodaćim glavama. Najčešće se preporučuje protusmjerno glodanje, što pomaže odvođenju topline te snižava stupanj površinskih oštećenja i mo-gućnost taljenja obratka.

Smjernice za strojnu obradu poluproizvoda od konstrukcijske plastike Quadrant – 2. dio

BušenjeBrzorezna čelična spiralna svrdla učinkovit su alat za bušenje plastike, no pri njihovoj se uporabi razvija velika količina topline pa je alat i obradak potrebno hladiti rashladnim sredstvom, posebice kada je dubina provrta veća od dvostruke veličine promjera svrdla. Kako bi se poboljšalo odvođenje topline i od-vojenih čestica iz posebice dubokih provrta, valja češće izvlačiti svrdlo tijekom bušenja iz dijela načinjenog provrta (svrdlo je potreb-no svaki put izvući nakon postizanja dubine provrta od 1,5 puta promjera svrdla). Za pro-vrte većih promjera preporučuje se uporaba motke za bušenje ili stupnjevito bušenje, koje smanjuje trenje (uži kut rezanja) i time se oslobađa manja količina topline. Za provrte s najvećim promjerima preporučuje se bušenje u koracima: provrt promjera 50 mm u prva dva koraka načini se svrdlima od 12 i 25 mm, a nastavlja se svrdlima većeg promjera ili glo-danjem provrta na željenu mjeru.

Pri obradi okruglih punih plastomernih šipki promjera iznad 50 mm (PBI, PAI, PEEK-HPV, PEEK-GF30, PEEK CA30,

PPS), za okrugle pune šipke promjera iznad 100 mm (PA 66-GF30, PEEK-1000) i za okrugle pune šipke promjera iznad 100 mm (ERTALON/NYLATRON) radi sprje-čavanja nastanka napuklina ne preporučuje se uporaba brzoreznih spiralnih svrdala.

Preporučuje se da se provrti koji se izrađu-ju na tokarilicama izvode unutrašnjim to-karskim alatima, pri čemu se rezna oštrica točno poravna sa simetralom obratka.

Neki prerađivači prije obrade te materijale zagriju na približno 120 do 150 °C. Pri tome valja paziti da se nakon konačnog bušenja, a prije ostalih naknadnih postupaka obra-de, materijal ohladi na sobnu temperaturu (izjednačiti temperaturu čitavog obratka prije konačne obrade).

Pri bušenju provrta, prije prolaska svrdla kroz čitav presjek obratka potrebno je sma-njiti brzinu puta alata kako bi se spriječilo lomljenje ili oštećivanje obratka na izlaznoj strani alata. U tom se slučaju preporučuje ručno upravljanje alatom.

nem

etal

idogađaji i dostignuća

79Listopad 4 II

događaji i dostignuća

Stirenski polimeri – ekonomična kvalitetaStirenski su polimeri vrlo raznolika skupina polimera, a primjenjuju se za visokokvalitetne dijelove u automobilskoj i električnoj industriji, za pakova-nja, sportske rekvizite i proizvode za slobodno vrijeme.

Proizvođači i tržišteStiren je vinilni aromatski monomer čija je glavna karakteristika raznovrsnost pri ke-mijskim reakcijama. Može reagirati sam sa sobom ili s drugim monomerima, koji mogu biti polarni, kao što je butadien, ili nepolarni, kao što je akrilonitril, čime se tvore brojne skupine stirena s vrlo različitim svojstvi-ma. Na slici 1 prikazani su materijali čija je osnovna gradivna jedinica monomer stiren. S jedne strane, klasični stirenski polimeri kao što su kristalasti i žilavi polistiren (PS) mogu se proizvoditi promjenom mehanizma poli-merizacije, s druge strane se primjerice sindi-otaktni polistiren proizvodi katalizacijski. Ti su polistireni kristalasti i imaju svojstva slič-

Slika 1. Stireni

Tablica 1. Popis najvećih proizvođača stiren-skih kopolimera u Zapadnoj Europi

na materijalima kao što su poliamidi (PA) ili poli(butilen-tereft alati) (PBT). Najpoznatiji stireni s dodatkom monomera akrilonitrila su stiren/akrilonitril – SAN, akrilonitril/bu-tadien/stiren – ABS i akrilonitril/stiren/akti-lat – ASA. Stireni pripadaju skupini amorfnih

polimera, koji općenito imaju male iznose stezanja i vrlo se malo deformiraju nakon vađenja otpreska iz kalupa. Pri izradi proi-zvoda većih dimenzija to je velika prednost u usporedbi s ponašanjem kristalastih mate-rijala kao što su PP, PA i PBT, koja se ne smije zanemariti pri izboru materijala. Zbog viso-ke čvrstoće, ABS i ASA te njihove mješavine (blendovi) s polikarbonatom (PC) zanimljivi su prije svega automobilskoj industriji.

SvojstvaStireni se bitno razlikuju prema meha-ničkim i drugim svojstvima. Osnovni je polimer polistiren (PS), koji je poznat po krhkosti i lomljivosti te dobroj prozirno-

sti. Nije postojan na djelovanje kemikalija (nastaju napukline), posebice na alifatske ugljikovodike, nije osjetljiv na starenje pod utjecajem kisika i topline, istodobno nije postojan na djelovanje ultraljubiča-stog zračenja, zbog kojeg požuti. Glavne prednosti tog materijala su dobra prerad-bena svojstva, sjajna površina, malo upija-nje vlage, stabilnost dimenzija, malo steza-nje, niska cijena itd. Staklište polistirena je na oko 95 °C, što znači da su proizvodi od polistirena iznad te temperature neupotre-bljivi. Polistiren nije kompatibilan s mate-rijalima koji sadržavaju akrilonitril, zatim s polietilenima, poliamidima, poliesterima i nekim drugim plastomerima.

Strien/akrilonitril kopolimer (SAN) sadr-žava 24 % akrilonitrila i ima, u usporedbi s polistirenom, višu čvrstoću, tvrdoću, ži-lavost, toplinsku postojanost i postojanost

Proizvođač Kapacitet(u 1.000 tona)

Tržišni udio (u %)

Bayer 325 31,1

BASF 250 23,9

GE Plastics 200 19,1

Enichem 120 11,5

Dow 120 11,5

Polidux 30 2,9

Ukupno 1.045 100,0

nemetali

na stvaranje napuklina zbog napetosti. Sla-bija su mu električna svojstva te upija više vlage od polistirena. SAN je postojaniji na djelovanje ultraljubičastih zraka od PS-a, no izlaganje tim zrakama dulje od dvije godine bitno snižava mehanička svojstva. Mehanička svojstva kao što su modul ela-stičnosti, rastezna čvrstoća te toplinska postojanost mogu se bitno povisiti dodava-njem ojačavala u obliku staklenih vlakana.

Ako se polistirenu doda butadien, dobiva se stiren/butadien – SB, koji je postojan na udarce i ima izvrsnu žilavost i pri nižim temperaturama. Žilavost je u tom slučaju povišena zbog butadiena, koji ima ulogu elastomera. U usporedbi s polistirenom nije proziran, iako su u posljednje vrijeme razvijeni tipovi s povišenom prozirnošću.

S dodatkom akrilonitrila dobiva se akrilo-nitril/butadien/stiren – ABS. Akrilonitril daje materijalu čvrstoću, tvrdoću i pobolj-šava preradljivost, a butadien ima ulogu elastomera koji povisuje žilavost i elastič-nost. Općenite karakteristike ABS-a su vi-soka čvrstoća, tvrdoća, žilavost pri niskim temperaturama, toplinska postojanost, sta-bilnost dimenzija, kemijska postojanost te mala postojanost na atmosferske utjecaje i neprozirnost. Stezanje pri injekcijskom prešanju u pravilu je manje od 0,7 %, što umnogome ovisi o geometriji otpreska i parametrima prerade. Dijelovi otpreska izloženi visokim iznosima naknadnog tla-ka pri injekcijskom prešanju gotovo se ne stežu – 0 % stezanja. Svi do sada navedeni materijali primjereni su za dodir s hranom, osim ako ne sadržavaju dodatke koji ne smiju doći u dodir s hranom.

Manje poznat stiren je metil-metakrilat/akrilonitril/butadien/stiren (MABS), razvi-jen zbog neprozirnosti ABS-a. Akrilonitril i stiren djelomice su nadomješteni metil-metakrilatom, čime se postiže i 90-postot-na prozirnost, visoka tvrdoća i toplinska postojanost. Metil-metakrilat/butadien/stiren (MBS) ne sadržava akrilonitril pa se primjenjuje ondje gdje je bitna visoka žila-vost, a manje tvrdoća, uz istodobni zahtjev za prozirnošću.

Akrilonitril/stiren/akrilat (ASA) još je je-dan tip stirena koji umjesto polibutadiena sadržava akrilat koji djeluje kao elastomer. Time se postiže visoka postojanost na atmosferski utjecaj (UV zračenje), starenje

80 Listopad 4 II

i promjenu boje, toplinska stabilnost, visok sjaj površine i kemijska postojanost. Ma-terijal se upotrebljava u širokom rasponu temperatura od –45 do 95 °C. Na vremen-ske utjecaje postojan je i materijal akriloni-tril/etilen-propilen-dien/stiren (AEPDS).

PreradaStireni upijaju malo vlage pa ih prije pre-rade nije potrebno sušiti (posebice PS). U slučaju prevelike vlažnosti materijala (po-hranjivanje u silosima) mogu se pri preradi pojaviti površinske greške. Za sušenje se mogu rabiti sušare sa suhim i vrućim zra-kom te vakuumske sušare. Potrebno vrije-me sušenja razlikuje se ovisno o prerađiva-nome materijalu, a u prosjeku iznosi 2 do 4 sata pri temperaturi od 80 °C. Sušenje ABS-a nije potrebno ako tijekom skladištenja nije ušlo previše vlage te ako je na cilindar ubrizgavalice montiran odzračni ventil.

Stireni su poznati po dobrim preradbenim svojstvima kao što je dobra toplinska stabil-nost, široko područje parametara prerade, malo stezanje i mala sklonost vitoperenju. Općenito, stirenski proizvodi imaju sa sta-jališta estetike lijepu i sjajnu površinu. Kao i druge plastomere, stirene je moguće neko-liko puta prerađivati, pri čemu je potrebno paziti da materijal nije prethodno degra-dirao zbog previsoke temperature prerade. Stirenski se proizvodi obično vade iz kalupa bez teškoća pa je moguće proizvoditi geo-metrijski vrlo kompleksne oblike proizvoda. Uobičajeni kutovi skošenja stijenke kalupne šupljine iznose od 0,5 do 1°, dok je pri hra-pavijim površinama stijenke kalupne šuplji-ne te kutove potrebno povećati.

Visoka temperatura kalupa jamči veći povr-šinski sjaj otpreska, višu čvrstoću linija spa-janja, manja zaostala naprezanja, a manja je i sklonost vitoperenju. Preporučene tempe-rature stijenke kalupne šupljine pri preradi stirena iznose od 10 do 70 °C, a pri izradi tankostjenih proizvoda, koje je potrebno načiniti u vrlo kratkim ciklusima, moguće je rabiti i manje temperature stijenke kalu-

pne šupljine. U slučaju ABS-a utvrđeno je kako temperatura stijenke kalupne šupljine može biti i 80 °C jer zbog dobre toplinske postojanosti ABS brzo očvrsne unatoč vi-šoj temperaturi. I pri takvim je uvjetima moguće postići kratke cikluse injekcijskog prešanja. Stireni u slučaju dugotrajnijeg zadržavanja pri povišenim temperaturama mogu degradirati ili se poveća broj mono-mera stirena (slika 3). To se može uočiti na proizvodu u obliku srebrnih linija ili spa-ljenih mjesta. Iz zdravstvenih razloga pro-storije u kojima se prerađuju stireni moraju biti primjereno prozračivane, jer je poznato da stiren negativno utječe na živčani sustav te uzrokuje umor i dekoncentraciju ako je njegova koncentraciju u zraku veća od 20 ml/m3. Stireni se mogu, osim injekcijskim prešanjem, prerađivati i ekstrudiranjem, puhanjem i toplim oblikovanjem.

PrimjenaABS i njegove mješavine proteklih su godina zbog ekonomskih i drugih čimbenika pot-puno istisnuli polipropilen iz unutrašnjosti automobila. Glavne prednosti pri tome su niži troškovi s obzirom na višu toplinsku postojanost, dobra mehanička svojstva i pri

Slika 2. Osnovna podjela stirena

Tablica 2. Osnovna svojstva nekih stirena

* staklena vlakna, ** samogasiv, bl – bez loma

nem

etal

istirenski polimeri

Svojstva PS ABS ASA SAN

rastezna čvrstoća MPa ISO 527 20 – 50 35 – 60 (90)* 35 – 50 60 – 80 (100)*

modul elastičnosti GPa ISO 527 2 – 4,5 1,5 – 4 (9,6)* 2 – 3 4 (14)*

temperatura posto-janosti oblika °C – HDT/A

ojačani / 110 / 105

neojačani 70 – 100 80 – 120 100 105

Charpy – savojna ži-lavost KJ/m2 ISO 179

sa zarezom 1 – 10 3 – 42 8 – 30 2

bez zareza 10 – bl 15 – bl 70 – bl 10 – 20

upijanje vlage ISO 62 0,1 0,2 – 0,4 0,35 – 0,4 0,15 – 0,25

gorivost UL94 HB(V2-V0)** HB (V2-V0)** HB HB

skupljanje %uzdužno 0,3 – 0,7 0,3 – 0,7 0,3 – 0,9 0,2 – 0,6

poprečno 0,3 – 0,5 0,4 – 0,7 / /

Slika 3. Ovisnost broja monomera stirena u ovisnosti o temperaturi taljevine i vremenu zadržavanja

nižim temperaturama (veća sigurnost pri automobilskim nesrećama jer ne nastaju kr-hotine) i lakše nanošenje prevlaka na pod-loge. Cilj je automobilske industrije uporaba samo jedne vrste materijala za određene dijelove, čime se pojednostavnjuje logisti-ka, konstrukcija i oblikovanje proizvoda. Visokočvrste mješavine ABS-a i PC-a mogu podnijeti visokodinamička opterećenja pri niskim temperaturama i tako poboljšati si-gurnost pri sudarima, a posljedica su manja oštećenja glave, nogu i prsnog koša.

U elektroničkom i električnom sektoru i dalje se najviše rabe stireni i njihove mje-šavine bez dodataka halogenih elemenata za izradu ekološki prihvatljivih proizvoda. Istodobno takvi proizvodi moraju imati do-bra električna i mehanička svojstva. Primjer takvih materijala je mješavina ABS/PC bez halogenih elemenata, koja se prerađuje po-stupcima ekstrudiranja i puhanja, a od nje se izrađuju proizvodi za električne uređaje koji udovoljavaju normama o zaštiti od go-renja. Takve se mješavine rabe i za izradu kućišta prijenosnih računala, dlanovnika i drugih uređaja jer su vatrootporne i mogu se od njih izrađivati tankostjeni proizvodi.

81Listopad 4 II

Zbog postojanosti na starenje i vremenske utjecaje, za proizvode namijenjene vanjskoj uporabi (npr. vanjski dijelovi automobila, profi li u graditeljstvu, sportska oprema itd.) najčešće se koriste ASA i AEPDS te njihove mješavine.

ZaključakStireni pripadaju skupini standardnih pla-stomera i najveći su predstavnik amorfnih plastomera. Udružuju dobra mehanička svojstva, visoku toplinsku postojanost, do-bra preradbena svojstva i prije svega nisku cijenu. Mogu se pronaći u brojnim primje-nama gdje se svakodnevno jednokratno uporabe i odbacuju pa su i ne manje važan problem zaštite okoliša.

Izvor: 1. H. Privšek: Polimerni materiali in njihove

značilnosti, TECOS 20032. www.basf.com

stirenski polimeri

Pretvornik modela 3D Catica u programu SolidWorksTvrtka Datakit dobila je status Gold certifi ed by the SolidWorks Partner Program za proizvod CrossCad/Plg: Catia V5 3D to SW. Riječ je o dodatku (plug-in) za SolidWorks koji izravno kon-vertira modele 3D Catia V5.

Konstruktori pri radu s progra-mom SolidWorks mogu tako vrlo jednostavno doći do 3D podataka iz programa Catia V5, pri čemu ne moraju imati licenciju za program Catia V5. Pretvornik omogućuje konverziju dijelova i sklopova, a radi pod 32- i 64- bitnim operacijskim sustavima Windows.

www.datakit.comwww.krimson.si

nemetali

Izrada pakovanjaZa izradu pakovanja se u Europi utroši više od 40 % polistirena (PS), a zahtjevi se još povisuju. Najveći udio zauzimaju pakovanja za prehrambenu industriju, kao što su čašice za jogurt, pakovanja za mliječne proizvode itd. Za izradu tankostijenih pakovanja najviše se utroši polistirena, zatim polipropilena (PP) i poli(etilen-tereft alat) (PET). Približno 20 % PS-a utroši se na izradu pribora i posuda za jednokratnu uporabu, a važne su primjene za izradu pakovanja od biaksijalno orijentiranog polistirena (BOPS) i izradu pjenećeg poli-stirena za pakovanje mesnih proizvoda. U posljednjih deset godina masa pakovanja smanjila se za 25 %, a zahtjevi za lakšim i tanjim pakovanjima sve su veći.

Jedan od postupaka izrade pakovanja za mliječne proizvode je »form-fi ll-seal« (FFS) postupak, tj. postupak “oblikuj, na-puni i zapečati”. Pakovanja se tako izra-đuju neposredno prije punjenja. Najprije se polistirenski fi lm zagrije i s pomoću postupka toplog oblikovanja preoblikuje u željeni oblik. Pakovanje se zatim na-puni i zatvori s pomoću pokrova (slika), razdvoji se prema različitim količinama i pripremi za prodaju. Drugi je postupak »fi ll-seal« (FS), tj. postupak “napuni i zapečati”, pri kojem se rabe već unapri-jed načinjene posudice, koje se na liniji pune i zatvaraju. Pakovanja načinjena FS postupkom, većinom se rabe za najbolje proizvode, jer postupci izrade samog pa-kovanja dopuštaju velik prostor za tiskanje i druge postupke optičke obrade. S ekonomskog stajališta, postupak FFS je bolji od FS postupka. FFS-linije lako postižu vrlo brze cikluse i proizvode vrlo malo otpadnog materijala, a rabe se uglavnom za manja pako-vanja.

Zahtjevi na materijaleZahtjevi proizvođača mliječnih proizvoda vrlo su specifi čni. Ukoliko se fi lm prerađuje s pomoću FFS-postupka, mora omogućiti uporabu pri visokim brzinama i tekućom proizvodnjom. Materijal je stoga sastavljen od dviju komponenti – polistiren za opću uporabu (GPPS), koji jamči krutost i žilavi polistiren (HIPS), koji povisuje udarnu žilavost te smanjuje stezanje. Stezanje je najvaž-nije svojstvo FFS-fi lmova. Stezanje se javlja, kada se orijentirani fi lm zagrije na temperaturu iznad staklišta te se materijal počinje relaksirati, a prethodno orijentirane molekule se vraćaju u stanje prije orijentacije. Stupanj orijentacije ovisan je o parametrima izrade fi lma, temperaturi taljevine, brzini ohlađivanja i rastezanja fi lma. Utvrđeno je također, da je orijentacija molekula veća pri većoj molekulnoj masi. Visokomolekulni polistiren se sporo relaksira kako u alatu, tako i izvan njega, što ga čini neprimjerenim za izradu pakovanja FFS-postupkom. Pored toga je važna i razdioba molekulne mase, koja mora biti uska, jer je poželjno da materijal ima što manji broj dugih makromolekula. Široka razdioba molekulne mase naime povećava devijacije u orijentiranosti molekula i uzrokuje stezanje i izvijanje fi lma.

Izrada pakovanja za mliječne proizvode (izvor: Kunstoff e)

82 Listopad 4 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

82

Konferencija informatičara kojima se vjerujeIgor Škevin

Tvrtka Informatica, koja je počela samo sa softve-rom za ETL, u Las Vegasu

je okupila 1 200 korisni-ka, stručnjaka za baze i skladišta podataka iz

najvećih svjetskih kom-panija, i njima predstavila verziju 8.6 svojega Power Centera, za koju tvrdi da

omogućuje integraciju podataka i provjeru

njihova integriteta u realnom vremenu

Sve važne svjetske avioprijevozničke tvrtke koriste se Informaticom, ali i mnogo veli-kih telekoma, poput T-Mobilea i Verizona, najvećega američkog operatera mobilne te-lefonije, svi kojima se mora vjerovati, a po-sebno banke, poput Bank of America, Bank of Beijing, CIBC i Credit Suisse – nabrojio je neke od svojih korisnika Chris Boor-man, stariji potpredsjednik i direktor mar-ketinga američke korporacije Informatica, otvarajući konferenciju na kojoj je ta tvrtka okupila 1 200 korisnika svojeg soft vera, od kojih je čak 200 došlo iz Europe.

Kalifornijska Informatica, tvrtka koja je počela 1993. s programom samo za ETL, danas proizvodi impresivnu lepezu sof-tvera za korisnike kojima je posao barata-nje bazama i skladištima podataka. Inače, Informaticom se koristi 91 tvrtka s popisa 100 najvećih kompanija časopisa Forbes, a Boorman samouvjereno tvrdi da će uskoro i preostalih devet nabaviti taj alat jer će im iz njegove tvrtke zakucati na vrata i upo-znati ih s tim soft verom.

I u Hrvatskoj, ali i u zemljama regije, In-formaticom se koriste samo doista velike tvrtke, poput Tiska i PBZ carda, odnosno

Informatica World 2008, Las Vegas

Telekoma Slovenije i Crnogorskog teleko-ma, kojima je Informaticu implementirala zagrebačka tvrtka Poslovna inteligencija. Osim predstavnika Telekoma Slovenije, na konferenciji u Las Vegasu, održanoj pod motom ”Gain the Edge” (”nabrusi se”), bio je i predstavnik slovenske soft verske kuće crmT.

Iako marketinški podjednako ”originalno” nazvana kao i Wolframova Mathematica, Informatica nudi rješenja za B2B razmje-nu podataka, upravljanje njima, njihovu migraciju i sinkronizaciju, skladištenje po-dataka, njihovu integraciju na mainframeo-vima ili integraciju na zahtjev – gotovo sve što prosječnom ’kopaču po bazama’ može pasti na pamet.

Chris Boorman, direktor marketinga i stariji potpredsjednik Informatice, otvorio je konferenciju

Informatica u brojevimaPrihod u 2007.: 391 milijun USDRast prihoda u tri godine: prosječno 21 %Broj klijenata: + 3 200Klijenata među prvih 100 na Fortuneovoj ljestvici: 91

83Listopad 4 II

suvremene tehnologije

Informatica World 2008

Do Sunca i natragNa svečanom otvorenju ovogodišnje kon-ferencije, održane od 3. do 5. lipnja u kon-gresnom centru lasvegaškog hotela Hilton, prvog se okupljanja korisnika, održanoga prije deset godina u srednjoškolskoj dvo-rani u San Diegu, prisjetio Sohaib Abbasi, predsjednik i generalni direktor Informa-tice. Abbasi je naglasio da tehnologije za dobivanje informacija omogućuju uprav-ljanje nesigurnostima makroekonomskog okruženja kojima su izloženi klijenti Infor-matice, redom najveće svjetske korporaci-je, iako među njima ima i onih za koje u Hrvatskoj teško da se i čuje, poput CVS-a, najvećeg lanca američkih ljekarna s više od 6 000 maloprodajnih mjesta u vlasništvu, ili Ellie Mae, proizvođača soft vera za indu-striju hipoteka, čijim se programima obavi trećina transakcija kupnje nekretnina svake godine u SAD-u. trebna integracija podataka na zahtjev, in-

tegracija podataka unutar poduzeća i B2B integracija podataka.

Kroćenje podataka iz AppleaPozivni centar ima samo dvije minute prije nego što korisnik promijeni operatera, što je jasno ako se zna da prosječni razgovor mobitelom traje dvije minute – kazao je Abbasi upozoravajući na važnost konso-lidacije podataka, istaknuvši primjer Mo-torole koja je smanjila troškove plaćanja dobavljačima za 15 milijuna dolara mje-sečno nakon što je uvela data warehouse. Abbasi je naveo primjer fi lmskog studija Paramount, koji je ostvario znatne uštede i jako ubrzao naplatu prihoda koji dnev-no iznosi 90 milijuna dolara, nakon što je implementirao Informatikino rješenje za B2B integraciju podataka. O čemu je riječ, podrobnije je objasnio Joe Churchill iz Pa-ramounta, koji je naveo začuđujući primjer Applea, koji je podatke o prodaji glazbe i fi lmova na iTunesu Paramountu dostavljao svakodnevno, ali u obliku obične tablice u MS Excelu. Kako Paramount ima desetke tvrtki koje mu plaćaju autorska prava, a go-tovo svaka je podatke za naplatu dostavljala u nekom svojem formatu ili pak poslaga-ne u tablici u nekom svojem redoslijedu, Churchill i njegova ekipa bili su za svakog

dobavljača prisiljeni pisati programska skripta za sortiranje i unos podataka. Pisa-nje skripata prestalo je kad su implementi-rali Informatikine Data Information alate, u koje je ugrađena većina opcija potrebnih pri ’punjenju’ vlastite baze iz raznih izvora pa se sve svodi na određivanje kamo koji podaci idu u grafi čkom sučelju s pomoću nekoliko pritisaka mišem.

Ono čime su se ove godine u Informatici najviše podičili bila je Real Time verzija Power Centera, proizvoda što je perjanica njihove proizvodne fl ote, za koji su ustvr-dili da može obavljati integraciju podata-ka u realnom vremenu. Kako su hrvatske informatičarke, sudionice konferencije, i prije njezina početka ispravno pretposta-vile, posrijedi je, pojednostavnjeno rečeno, ’čupanje’ podataka o promjenama iz logova, čime se onda ažurira skladište.

Bill Gates na 70 jezikaKao bitnu novost poslovodstvo Informatice istaknulo je to što njihov soft ver omogućuje cloud computing. Riječ je o konceptu povjera-vanja pohrane podataka nekoj drugoj tvrtki koja će te podatke i obrađivati, ali će oni, iako fi zički više nisu u vašim rukama, nego ’negdje u oblaku’, uvijek vama biti dostupni. Budući da je pri tome naglasak na ’uvijek’, bitno je da su

Ono što fascinira u Las Vegasu su stotine “jednorukih jackova” u baš svakom hotelu, ali i trgovi-ni, a dočekaju vas i na aerodromu

Nas i Rusa – 177 terabajta!Klijent Informatice je i ruski telekom VimpelCom, poseban po tome što ba-rata sa 177 terabajta informacija, što je najveća baza podataka u Europi. Vim-pelComov šef informatike Sergej Fe-dečkin objasnio je da bazu ‘timari’ 181 serverski procesor, a da ukupna masa servera na kojima su pohranjeni ti po-daci iznosi 12 000 kilograma. U skla-dište podataka stižu podaci iz više od 35 izvora iz šest država bivšeg SSSR-a i Vijetnama, u kojima VimpelCom ima svoje mobilne ili odnedavana i fi ksne mreže. Podatke skladište na 13 mjese-ci, a izvještajima opslužuju više od 1 000 korisnika.

– Glavni poticatelj poslovanja je mar-keting, kojemu je trenutačno u fokusu popravljanje lojalnosti kupaca – obja-snio je Fedečkin, ističući da je uvođe-nje dodatnih usluga ključan poticaj za porast broja mobilnih korisnika u Ru-siji, gdje ih je aktivno 42,2 milijuna.

Rječnik:Baza podataka (engl. database) - strukturirana zbirka zapisa ili podataka. Računalna baza podataka ovisi o soft veru koji joj organizira pohranu podataka. Skladište podataka (engl. data warehouse - DW, business warehouse - BW) - Spremište elektronički pohranjenih podataka neke organizacije, dizajnirano radi izvještavanja i analiziranja. Poslovna inte-ligencija (engl. business intelligence - BI) - tehnologije, aplikacije i prakse za sakupljanje, integraciju, analizu i prezentaciju poslovnih informacija. Svrha poslovne inteligencije, termina koji datira iz 1958., jest podrška boljem poslovnom odlučivanju pa se katkad BI opisuje i kao sustav podrške odlučivanju. Integracija podataka (engl. data integration) - proces kombiniranja podataka iz različitih izvora kako bi se korisniku pružio jedin-stven uvid u te podatke. ETL - (engl. Extract, Transform and Load) - ekstrahiranje, tran-sformacija i punjenje, proces pri skladištenju podataka (data warehousing) koji uključuje ekstrakciju podataka iz vanjskog izvora, njihovu transformaciju prema potrebama poslo-vanja i konačno punjenje krajnjeg cilja, tj. skladišta podataka (data warehouse).

Što možemo zaključiti iz činjenice da 65 % McDonaldsovih prihoda dolazi iz inozem-stva? Da svi u svijetu jedu cheeseburgere – šaljivim je primjerom nastavio Abbasi svoju misao. Na svijetu postoji 381 eksa-bajt informacija – ustvrdio je – njihov bi se broj pisao s 18 nula, a ispisane i složene u knjige te bi informacije dosegnule duljinu dviju udaljenosti od Zemlje do Sunca. No podaci sami za sebe ne znače mnogo: pre-ma nedavnom istraživanju, 71 % direktora u multinacionalnim korporacijama podat-ke smatra najvrjednijima, a samo 43 % njih misli da se njima dobro koriste. Tu je razli-ku Abbasi nazvao vrijednosnim procjepom te objasnio da je za njegovo zatvaranje po-

84 Listopad 4 II

podaci dostupni putem web-sučelja, a upravo je to demonstrirano na otvaranju konferenci-je: Informatikini stručnjaci demonstrirali su kako se podaci sa Salesforce.com, najvećega svjetskog ponuđača cloud computinga, jedno-stavno ubacuju u Googleov tablični kalkula-tor pa su doista posvuda dostupni s pomoću web-preglednika (browsera).

Abbasi je istaknuo i važnost kvalitete poda-taka, često sporne prilikom integracije po-dataka iz nekoliko različitih baza. Kako je pokazao Ivan Chang, u Informatici zadužen za područje kvalitete podataka, njihov je modul Data Quality i iznimno pametan, ve-likim dijelom zahvaljujući i tomu što je In-formatica kupila od Nokije tvrtku Identity Systems pa je sada američki soft ver sposo-ban tijekom unosa podataka prepoznavati i identifi cirati podatke na sedamdeset jezika. Chang je to demonstrirao tijekom učita-vanja tablice u kojoj je Bill Gates, osnivač Microsoft a, bio upisan i kao William Gates i kao William H. Gates, ali i na ćirilici kao Bilj Gejts, a soft ver ga je uspio prepoznati po adresi koja nije bila ista, nego slična.

Informatikin Power Center je program koji je u stanju prikupiti podatke iz niza raznih izvora koji postoje u tvrtki: baza podataka ili njihovih skladišta te od tih podataka izgraditi svoje, jedinstveno skladište po-dataka iz kojega poslovodstvo može do-biti jedinstvene i nedvosmislene izvještaje o poslovanju tvrtke. U velikim tvrtkama moguće je postojanje niza baza podataka u različitim službama pa se tako često doga-đa da nabava ima svoju bazu, prodaja svo-

I iPode prodaju iz automata, kao da su čokoladice ili gazirana pića

ju, a proizvodnja neku svoju, ali u nekom trećem formatu. Ako tvrtka ima jedinstven poslovni sustav, često se od različitih baza izgradi skladište podataka, koje se najčešće jednom dnevno ažurira iz sadržaja baza.

Problem nastupa kad ta tvrtka preuzme neku manju tvrtku koja ima sasvim drukčiji po-slovni sustav i različite baze i data ili business warehouse. Da bi uprava tvrtke preuzimača dobila točne podatke i dobivala ih na način na koji je naviknuta, do sada se uglavnom u preuzetoj tvrtki mijenjao poslovni sustav i nametao onaj preuzimačev. Pri tome su se gubili dragocjeni mjeseci. IT stručnjaci go-vore o čak dvije godine potrebne za uvođenje malo jačih ERP-ova, poput SAP-a, Oracleova Hyperiona ili Microsoft ova Dynamicsa.

Do rješenja i točnih podataka brže dolazi tvrtka koja ima soft ver poput Informatice, koji podatke crpi iz svih postojećih vrsta baza podataka i njihovih skladišta te ih ujednačava i provjerava, pa je preuzimanje, što se informatičke strane posla tiče, gotovo za najviše nekoliko tjedana.

Veoma je važno istodobno spajati dvije IT organizacije, ali to zna biti jako teško kad na-đete da imaju sve dvostruko, od proizvodnog sustava, soft vera za kadrovsku politiku, za ra-čunovodstvo... Ono što dioničare zanima jest uvođenje operativne efi kasnosti pa zato mo-rate konsolidirati sustave, arhiv, uvesti puno promjena, a da bi to bilo efi kasno, morate imati platformu za integraciju podataka (engl. data integration) koja mora moći odmah dati provjeru integracije i kvalitete podataka te konsolidacije sustava. Zato je integracija po-dataka kritična za spajanja i akvizicije, a sve se to mora obaviti na uspješan način. Zato smo mi važni – objasnio je Boorman.

Trenutačno vrlo zanimljiv trend koji se do-gađa u tvrtkama koje se bave integracijom, a time i integritetom podataka, jest dodjelji-vanje data stewarda u pojedine procese, kao ljudskog nadzornika koji odobrava podatke čiji integritet ili istinitost soft ver ne može ra-zabrati. Na konferenciji se našlo dosta ljudi koji rade kao data stewardi te su različitim govornicima i stručnjacima nekoliko puta postavljali pitanja trebaju li se data stewar-di kao novo zanimanje bojati za svoj posao. Jedini koji im je dao suvisao odgovor je dr. Walid El Abed, generalni direktor i uteme-ljitelj tvrtke Global Data Excellence, koja se bavi osiguranjem kvalitete podataka za neke od najvećih prehrambenih korporacija na svijetu. El Abed im je nedvosmisleno od-govorio da ne moraju strahovati od gubitka posla jer svaka kompanija koja imalo drži do zdravlja svojih podataka nužno mora imati stalno zaposlene ljude koji će podatke kon-tinuirano odobravati i provjeravati, jedino je pitanje hoće li ti ljudi to raditi puno radno vrijeme ili će im to biti samo dio posla.

Informatica i protiv pranja novcaKako su na jednom od predavanja ispričali Tom Gebow iz Informatice i Mike Bassett iz Bank of America, Informatica Data Quality uspješno je u Bank of America ‚upre-gnuta‘ u borbu protiv pranja novca. Tim se soft verskim alatom, umjesto dotadašnjih SQL queryja i prtljanja po MS Accessu, od 2006. spomenuta banka počela koristiti za provjeru kvalitete podataka. Inače, odnedavno, baš radi sprječavanja pranja novca, na velikoj većini prodajnih mjesta u Sjedinjenim Državama prodavači će vas zatražiti da pri plaćanju kreditnom ili debitnom karticom pokažete neki dokument s fotogra-fi jom. Naime, nedavno doneseni zakoni u SAD-u zahtijevaju da banke, ali i karti-čarske kuće primjenjuju mjere koje nazivaju CIP/KYC (engl. Customer Identifi cation Program/Know your customer - program identifi kacije kupaca i njihova poznavanja). Budući da je Bank of America vrlo velika banka, s oko milijun klijenata, izazov za Gebowa i Bassetta bila je obrada više od 10 milijuna zapisa mjesečno, a svaki zapis se evaluira u 21 točki, što je više od 221 milijun redova u zapisima. Program jedno-stavno svrstava zapise u četiri kategorije: prošao, pao, sumnjiv i drugo (rezerviran za podatke koji nisu prošli na provjeri) i, kao i u svakoj drugoj industrijskoj grani, o rezultatima izvještava Data Analyzer Report.

suvr

emen

e te

hnol

ogije

Informatica World 2008

85Listopad 4 II

86 Listopad 4 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

događaji i dostignuća

Većina nas u današnje vrijeme ima MS Offi ce već instaliran na računalu, a dobra kompatibilnost s drugim aplikacijama iz pa-keta Offi ce – važna karakteristika Mathcada – velika je pomoć produktivnosti. Tablični kalkulator MS Excel vrlo je moćan i fl eksibi-lan te se njime zbog toga koristi široka baza inženjera, kao uostalom i bilo tko tko treba obavljati izračune i baratati podacima.

Excel, međutim, ipak ima neka ograničenja. Vjerujem da se svatko susreo s potrebom da svoju jednadžbu napiše na pravi matematički način; jednadžbe su najčešće znatno intuitiv-nije i čitkije od argumenata pohranjenih u će-liju tabličnoga kalkulatora. Excelova struktu-ra ćelija također često zna biti problem – nije lako provjeravati matematičke izraze kad su skriveni po različitim ćelijama. To su samo dva razloga zbog kojih se velik broj inženje-ra u svijetu odlučio koristiti Mathcadom kao

Mathcad ili Excel? Zašto vam treba Mathcad kada se za različite računske primjene i cr-tanje grafova možete koristiti tabličnim kalkulatorom kao što je npr. Microsoft Excel? Doista ne bih sugerirao da odbacite svoj tablični kalku-lator, ali kako biste ostvarili napredak u dokumentiranju i komuniciranju svojih tehničkih projekata, mislim da vam treba i Mathcad. Ovaj članak objasnit će vam zašto.

dodatkom, a u puno slu-čajeva i kao zamjenom za tablične kalkulato-re. Dok u isto vrijeme može baratati matema-tičkim proračunima i funkcionalnošću izrade grafova kao i Excel (pa i više), korisničko sučelje Mathcada je poput ono-ga u programu za pisa-nje teksta. Započinjete s praznom stranicom, unosite jednadžbe (kao prave matematičke izra-ze), tekst, oznake, gra-fove, tablice i crteže na mjesto koje želite.

U tom smislu Mathcad više sliči DTP pro-gramu nego programu za pisanje teksta, jer

možete defi nirati re-gije s objektima i jed-nostavnim ih povla-čenjem smještati bilo kamo na stranicu. Mo-žete formatirati tekst i matematičke simbole, dodavati slike, koristiti se headerima i footeri-ma – čak možete kre-irati tzv. style sheets kako biste ujednačili izgled svojih Mathcad dokumenata s korpo-rativnim standardom ili smjernicama za pu-blikacije. Uz to možete

sakriti i zaključati (pod robusnu kriptiranu zaporku) bilo koje podatke za koje ne že-lite da ih netko drugi vidi. To znači da, uz zaštitu svojega intelektualnog vlasništva, možete kao i s pomoću tabličnog kalkula-tora predstaviti samo sažetak informacija i rezultate.

Mathcad radi rame uz rame s Excelom: možete položiti tablične podatke iz ta-bličnog kalkulatora u svoj Mathcad rad-ni dokument. Možete i obrnuto: položiti Mathcad rutine ili cijele proračune u pojedine ćelije Excela, tako da se kori-stite Mathcadom za izračun pojedinih varijabla. Mathcad je također kompati-bilan s gotovo svim ostalim raširenim inženjerskim aplikacijama za rad u okru-ženju Windows, uključujući MATLAB i SmartSketch.

87Listopad 4 II

događaji i dostignućasuvrem

ene tehnologije

Canon predstavio 44-inčni pisač zaCAD i GISKorisnici konstruiranja s pomoću računala (CAD) i zemljopisno-informacijskih su-stava (GIS) dobili su dodatnu mogućnost pri odabiru pisača velikog formata. Canon Europe je na sajmu Drupa 2008 predstavio svoj prvi pisač velikog formata za tiskanje 44-inčnih ispisa. Oba pisača, imagePRO-GRAF iPF810 i imagePROGRAF iPF820, imaju pet klasičnih i pigmentiranih tinta, a ujedinjuju brz ispis i učinkovito trošenje tinte, kao i niske troškove održavanja.

Pisači koji će u Europi biti dostupni od rujna 2008. mogu otisnuti format A1 za 24 sekunde, a format A0 za 47 sekunda. Na predviđenoj podlozi i uz odgovarajuću razlučivost slike pisači ispisuju linije širine 0,02 mm s 0,1-postotnim odstupanjem. Takva je preciznost baš u sustavima CAD i GIS važna kod ispisa građevinskih, zemljiš-nih i tehničkih crteža, kao i kod tiskanja ze-mljopisnih karata.

Pisači image-P R O G R A F iPF810 i ima-g e P R O G R A F iPF820 nami-jenjeni su proi-zvodnom okru-ženju CAD i GIS, kao i tiskanju za-htjevnijih ispisa na zahtjev, gdje je potrebna brzi-na, učinkovitost i niski troškovi održavanja. Zbog toga su prihvat-

ljivo rješenje za tvrtke bez vlastitih pisača velikog formata.

Osnovna razlika između dvaju spomenutih modela jest u tome što iPF820 ima dvije role s mogućnošću automatske izmjene papira. To omogućuje ispis veće količine dokumenata na različitim formatima i različitim mediji-ma. Pisač iPF820 tu mogućnost nema, ali mu se može dodati spremnik za brz uzastopni is-pis, kao i za ispis bez nazočnosti operatera.

Oba pisača omogućuju ispis do ruba me-dija, čime se skraćuje vrijeme do konačne obrade medija. Kartuše tinte mogu se za-mijeniti tijekom rada pisača. Njihov volu-men iznosi 330 ml ili 700 ml.

Lokalni tvrdi disk memorije 80 GB daje mogućnost pohrane podataka (crteža) u slučaju kada određene ispise treba pono-viti. Klijentima, različitim projektima ili korisnicima moguće je dodijeliti do 30 pre-tinaca. Iz sigurnosnih je razloga na raspola-ganju i mogućnost da se datoteke ne pohra-njuju na lokalni tvrdi disk ili da se s njega u određenom trenutku izbrišu.

Izrada elektroda s Th inkLine Elektrode V7Nedavno se na tržištu pojavila dugoočekivana obnovljena inačica programa za izradu elektroda Th inkLine Elektrode V7, koja se integrira u CAD-program Th inkdesign 2007.1. Program je namijenjen bržoj izradi elektroda i njezinoj dokumentaciji. Nova inačica, naime, ima veći broj novih funkcija, čime se ubrzava izrada elektroda. Usto, kod nje je prisutno i novo korisničko sučelje koje pojednostavnjuje izradu elektroda. Moguće je i generirati NC-kod za stroj OPS-Ingersoll na kojem se mogu prilagoditi dodatni priključci.

Izračun i izrada elektroda s pomoću ove inačice programa brži su do 80 % u usporedbi s inačicom V6, jer je određeni broj operacija automatiziran, a elektroda se optimira s ob-zirom na položaj prema mo-delu. Izračunavaju se također kontakti između elektrode i modela te daje automatski izračun veličine elektrode i automatsko produžavanje po-vršina.

Druge posebnosti su knjižnica standardnih dijelova i postolja, automatski izračun minimalnih, odnosno optimalnih dimenzija elektrode, istu elektrodu možemo defi -nirati za više položaja, dodane su funkcije koje se koriste kod izrade 2D dokumenta-cije i pri izradi različitih projekata. Nova inačica također omogućuje obradu projekata putem mreže, kao i ispis pozicije za eroziju na stroju.

www.3way.si

SolidCAM 2008 R12SolidCAM 2008 R12 donosi više od sto-tinu poboljšanja. Univerzalno korisničko sučelje i potpuna povezanost NC-kodo-va za obradu s CAD-modelom osigurava brzo učenje i jednostavnu izradu proi-zvoda na osnovi 3D modela. Nova inači-ca ima pristupačnije korisničko sučelje, a odlikuje ju i jača veza sa SolidWorksom, kao i nove mogućnosti automatizacije te dodatne CAM-funkcije.

Novo korisničko sučelje omogućuje bolju povezanost korisnika sa susta-vom koji je poznat još iz HSM-modula. Upotreba je jednostavnija jer su ope-racije raščlanjene prema specifi čnim funkcijama. Kada se kursor postavi na neko parametarsko polje, u donjem li-jevom kutu pokaže se slika koja ozna-čava značenje odabranog parametra.

Prijedlozi obrade pomažu u pripremi operacija i pojednostavnjuju postupak izrade proizvoda, a mogu se prilagoditi zahtjevima korisnika. U novoj inačici može se koristiti opcija 3D-connexion SpaceNavigation (3D miš) u svim faza-ma pripreme CAM-proizvoda.

www.solidcam.si

88 Listopad 4 II

SolidWorks World 2008.Jubilarni, 10. susret korisnika, prodavača i zaposlenika poduzeća SolidWorks održan je potkraj siječnja u San Diegu na kalifornijskoj obali. Organizator se ponovno može pohvaliti rekordima na svim područjima. Velikih inovacija u najnovijoj verziji koja dolazi malo je manje nego prijašnjih godina, no u tvrtki zagovaraju usmjerenost na još pouzdanije, učinkovitije i brže alate koje će SolidWorks ponuditi tržištu u 2009. godini.

Denis Šenkinc

Posjet je opravdao očekivanja. Više od 4700 sudionika tijekom glavne prezentacije.

Th eo Jansen, nizozemski umjetnik, predstavio je nesvakidašnje skulpture.

događaji i dostignuća

Na susretu je sudjelovalo više od 4 700 ljudi iz više od 50 zemalja, 100 glavnih partnerskih poduzeća i 140 novinara. Za tako dobru po-sjećenost više je razloga, a glavni su zasigurno zanimljive teme predavanja, druženje i velik broj radionica na kojima sudionici mogu pro-dubiti znanje. O tome govori i pouzdanost ra-dionica za koje se potrebno prijaviti mnogo prije samog susreta. Na kraju, privlačan je i partnerski paviljon, za koji se prijavilo 106 poduzeća s više od 200 proizvoda.

Uvodnu prezentaciju otvorio je Jeff Ray, glavni i izvršni direktor, koji je u kratkom pregledu predstavio novosti verzije 2008. Naglasio je usmjerenost razvoja poduzeća prema bržoj, funkcionalnijoj i pouzdanijoj programskoj opremi. To se također odraža-va na mjerenje zadovoljstva korisnika, koje je s 90 posto najveće do sada. No bez obzira na to, u poduzeću žele poboljšati, odnosno ostvariti stanje s kojim bi postigli najbolji mogući rezultat, što dodatno potvrđuju i narudžbe s područja korisničke podrške, odnosno sve veće pomoći putem najboljih naprednih internetskih tehnologija.

Sljedeći govornik i tajni gost bio je Danny Forster, voditelj emisije Extreme Engenee-ring programa Discovery Channel, koji je kod nekih sudionika potaknuo pitanje što može TV voditelj emisije o najvećim gra-đevinama i arhitekturi ponuditi korisnici-ma SolidWorksa. Zanimljivo predavanje prikazalo je svijet arhitekture kao sve više svijet inženjera, jer sve više i kompleksni-je zgrade te druge građevine zahtijevaju

sve čvršću suradnju između dizajniranja i inženjerskog rada na projektu koji mora osigurati izradu zamišljenoga i sve kom-pleksnijeg dizajna. Rezultat je sve bliskija suradnja između dizajnera i inženjera od samih početaka rada na projektu. Na po-dručju strojarstva to je već ustaljena praksa jer je za dobar proizvod potrebna suradnja konstruktora, tehnologa, operatera i drugih ljudi koji su uključeni u planiranje i izradu proizvoda.

U sljedećoj je prezentaciji Th eo Jansen, ni-zozemski umjetnik, predstavio skulpture čija su osnova iznimni mehanizmi. Sam te skulpture naziva životinjama koje pušta po nizozemskoj obali, a koje za pogon iskori-štavaju vjetar. Kompleksnost i jednostav-nost tih skulptura jednostavno toliko odu-ševe da sve ostave bez daha.

Drugi dan konferencije dva su glavna pre-davača također oduševila sudionike. Dr. Don Norman u predavanju naslovljenom “Dizajniranje s osjećajem” predstavio je svoj pogled na dizajn i na njegovu ulogu. Kod dizajna i planiranja proizvoda nije važno što inženjer misli da bi korisnik mogao uči-niti s proizvodom ili hoće li ga jednostavno održavati, nego što korisnik može misliti o samom proizvodu. Zato je planiranje proi-zvoda za ljude vrlo kompleksna aktivnost. U svojoj je prezentaciji naglasio četiri pra-vila dizajna. Prvo je pravilo Misli na ljude, drugo Dizajniraj upotrebljiv proizvod, tre-

suvr

emen

e te

hnol

ogije

89Listopad 4 II

Predstavljanje novosti nadolazeće inačice SolidWorks 2009.

Partnerski paviljon s predstavljenih 106 partnerskih tvrtki i više od 200 proizvoda.

događaji i dostignuća

Industrijska pro-izvodnja u srpnju veća za 2,9 postoIndustrijska proizvodnja u srpnju je bila 0,3 posto veća nego u prethod-nom mjesecu te 2,9 posto veće nego u istom srpnj 2007. godine, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od kolovoza 2007. do srpnja 2008. u usporedbi s istim razdobljem lani bila je veća za 3,6 posto. Najveći rast na godišnjoj razini zabilježila je proizvodnja strojeva i uređaja koja je povećana za 11 posto, a slijedi zdavač-ka i tiskarska djelatnost te umnožava-nje snimljenih zapisa koja je bila za 11,8 posto veća. Proizvodnja proizvo-da od metala, osim strojeva i opreme je porasla za 8,8 posto, proizvodnja sirove naft e i zemnog plina za 4 posto, proizvodnja hrane i pića za 2 posto, proizvodnja celuloze, papira i proizvo-da od papira za 0,9 posto, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda za 8,4 posto. (H. M.)

će Upozorenja ne bi trebala biti potrebna i posljednje Načini lijep proizvod.

Pod prvim pravilom mislio je prije svega na prezentacije proizvoda te na prikaz djelovanja proizvoda i uređaja uz koje nema ljudi koji će njima upravljati, odnosno koji bi mogli pro-vjeriti odgovaraju li različitim tipovima ljudi koji njima upravljaju. Za drugo pravilo naveo je nekoliko primjera, na primjer ekran putem kojega se upravlja uređajem koji je postavljen previsoko, prekidače na uređaju koji su pre-mali i slično. Kod trećeg pravila upozorio je na to da ljudi ne čitaju upozorenja. Često se dogodi da se upravo zbog toga uz staro upo-zorenje postavlja novo koje upućuje na staro. Posljednje pravilo govori o tome da se lijepim proizvodima prije oproste manji nedostatci. To je usporedio s hranom kod koje već dugo nije dovoljno da je samo ukusna, nego je va-žan i način na koji je poslužena.

Posljednji dan konferencije, koji su posjeti-telji željno iščekivali, već je nekoliko godina rezerviran za predstavljanje novosti uklju-čenih u novu verziju programskog paketa SolidWorks. Zaposlenici razvojnog odjela i ove su godine pripremili prezentaciju u te-matskom stilu s naslovom “Istraživalački iz-vještaj – inženjer u krizi”. U stilu talk-showa predstavili su inženjere koji se u svakidaš-njem radu susreću s problemima koji izazi-vaju frustracije te “lijekove” koji će u novoj verziji “ozdraviti”, otkloniti te frustracije.

Od novosti najprije je bila prikazana tehno-logija SpeedPak, koja omogućuje fi ltriranje komponenata sastavnih dijelova, pojedno-stavljen prikaz sastavnih dijelova i druge inovacije za učinkovitiji i brži rad s velikim sastavnim dijelovima. Područje ploča tako-đer je predstavilo nekoliko inovacija. Glavna od njih je mogućnost izrade pločastih proi-zvoda od limova iz 3D modela, na način da si korisnik najprije odabere 3D model po-vršine kroz koju alat samo obradi površinu

sa svim potrebnim pregibima i izrezima te s mogućnošću prikaza izravnanog oblika.

Novost je također i alat za automatsku izradu jezičaka i utora koje se susreće kod plastičnih dijelova. Inovacija su također i senzori koji pomažu konstruktoru kod pla-niranja proizvoda jer sam sustav provjera-va neke vrijednosti u senzoru. Vrijednosti koje sustav provjerava mogu biti volumen ili masa modela, senzor za simulacije može provjeravati opterećenja, senzor za mjere-nja npr. ograničenje dopuštenog razmaka između provrta na modelu. Još je nekoliko manjih inovacija, kao što je prikaz dvostru-kih dimenzija kod mjerenja i novi alati za povećavanje koji bi ubrzali rad na modelima i koji upućuju na to da su se u SolidWorksu odlučili za malo manje inovacija, ali da su se usmjerili na pouzdanije i brže alate.

Kod inovacija posljednju riječ imaju korisni-ci jer ih sami mogu predlagati. Svake godine na konferenciji se predstavlja deset najčešćih

zahtjeva korisnika. Zanimljiv je i podatak da je SolidWorks u posljednjih šest godina uključio čak 83 posto inovacija koje su mu predložili korisnici. Ovogodišnji najčešći za-htjev je podrška više usporednih ekrana.

S obzirom na prezentacije i naglaske u So-lidWorksu, kod inovacija se za buduću verziju uza sve navedeno prije svega usmjeravaju na sve pouzdanije i učinkovitije alate za inženjere te na poboljšanje postojećih načina rada sa sve više nadograđenim i pametnim funkcijama. To će prije svega pomoći inženjerima da se više usredotoče na dizajniranje i konstruiranje novih proizvoda, a ne više samo na alate.

suvremene tehnologije

90 Listopad 4 II