ICT u medicini i zdravstvu - infotrend.hr · tehnologije od strane javne uprave ... Trendovi: blagi...

Noviposlovni modeli za nove izazove

Broj 1771-2/2010CIJENA:32 kn4,5 €8,5 KM

ˇICT Informaticka tehnologija u poslovanju

Gordana KovačevićEricsson Nikola TeslaPredsjednik

Istraživanje:Direktori oICT tržištu

Rizici“rizičnog”kapitala

ICT umedicini

i zdravstvu

Evolucijauprave

e Government

177/1-2/2010 infoTrend �

INFOTRENDPrvi hrvatski časopis zainformatiku u poslovanjuNakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručnepublikacije, grafičke i prigodne uslugeRockfellerova 47, 10 000 ZagrebTel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215e-pošta: [email protected] online: www.infotrend.hrDirektor: Branko KosecTel. 01/23 44 666Zamjenica direktora:Suzana Hostnjake-pošta: [email protected] i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: [email protected]šni urednik:Petar Bukovace-pošta: [email protected]čni urednici:Marijan PrevićTomislav Žganece-pošta: [email protected] iz BiH: Haris HamidovićJezična obrada: Anđelko KovačevićMarketing:Nataša Bolješiće-pošta: [email protected] pretplate:Tel. 01/23 44 666Faks 01/24 42 215e-pošta: [email protected] (poštarina uključena):HRVATSKA: 12 brojeva 320 knINOZEMSTVO: 12 brojeva 70 €Žiro-račun:Privredna banka Zagreb d.d.2340009-1110401891

Grafičko oblikovanje i prepres:HARD-3D45 d.o.o., ZagrebTisak: Vjesnik d.d.Izrada i održavanje web portala:Novena d.o.o., ZagrebPrilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no izdavač ne može odgovarati zaposljedice njihove primjene.Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapajuse nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost, a za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor.Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nijeizričito unaprijed dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično bez pismenog odobrenja izdavača.

Mnogo dobrih namjera, planova, utrošenog rada i novca i još višerazočaranja. Pa ipak, informatika se čvrsto ukotvila u našemzdravstvenom sustavu i sada može samo naprijed:

...kao mala zemlja s manje od pet milijuna stanovnika Hrvatska jekrenula u informatizaciju zdravstvenoga sustava centralizirano, počevši od primarne zdravstvene zaštite. Primarna je zdravstvena zaštita uskladu s organizacijom zdravstva u Hrvatskoj prva stepenica urealizaciji zdravstvene zaštite. Ujedno je ona na neki način „čuvartroškova u sustavu zdravstva“, odnosno neka vrsta nadglednika koji, rješavajući slučajeve iz svoje nadležnosti, odlazak bolesnika ubolnicu čini nepotrebnim te na taj način smanjuje troškove sveukupne zdravstvene zaštite.

U temi ovog broja – ICT u medicini i zdravstvu – dan je iscrpan pregled stanja informatičke infrastrukture zdravstva i najavljen veliki posao koji na tom području očekuje našu informatičku industriju.

...ali manje poslaza hardveraše? Središnji državni ured za e-Hrvatsku prenosi nam podatak da će u 2010. godini samo 23 posto kućnih korisnika kupiti novo osobnoračunalo a čak 76 posto njih odlučilo se za nabavu prijenosnogračunala. Istraživanje u Hrvatskoj provela je na reprezentativnomuzorku Internet populacije osoba starijih od 15 godina, analitičkakuća IDC Adriatics.

Od onih koji ne namjeravaju tokom ove godine kupiti računalo, najviše je ispitanika iz Dalmacije (54 posto). Dok je s druge strane, najmanji broj onih (38 posto) koji odgađaju kupnju računala za neka bolja vremena,iz Istre i Primorja.

www.infotrend.hrinfo UvodnikNaslovna stranica Gordana KovačevićEricsson Nikola Tesla

Veliki zadaci predsoftverskim tvrtkama...

� infoTrend 177/1-2/2010

www.infotrend.hrU ovom broju

12 – 15 OSVRTIDiskobolose-BIZ2010Zaštita osobnihpodataka

16 INTERVJUZvonko BiljeckiGeofoto

26 INTERVJUGordana KovačevićEricsson NikolaTesla

32 TEMA BROJAICT u medicini i zdravstvu

Početkom svake kalendarske godine, uredništvo našega časopisa prikupljamišljenja i stajališta direktora informatičkih i komunikacijskih tvrtki u Hrvatskoj nastojeći svojim čitateljima u gospodarstvu, državnoj i javnoj upravi uputitiporuku ICT strukovne grane. To smatramo posebno bitnim u ovoj godini kadase traže izlazi iz ekonomske krize.

Iz prve ruke6. Godišnje istraživanje časopisa InfoTrend

36 Softverza poliklinike

37 Budućnost IS-a u zdravstvu 38 PIS bolnice u Dubrovniku

40 IT U PRIMJENIVirtualizacijadesktopa

43 IT organizacija ili poslovna reorganizacija45 – 48 TRŽIŠTAICT BiH i Srbija49 Biro TrendRizični kapital

52 Vaš odmor

54 Poslovnatražilica

57 Tehnološkinoviteti

GOVERNMENTeHRVATSKA01 Evolucija uprave Naziv „elektronička uprava“ odnosi se na korištenje informacijske tehnologije od strane javne uprave na način da omogući transformaciju odnosa uprave s građanima, poslovnim subjektima i drugim javnim upravama.Uvođenje novih tehnologija daje mogućnost boljega pružanja usluge građanima od strane javne uprave, ostvarivanje bolje suradnje s poslovnim subjektima i industrijom, osnaživanja građana olakšavanjem dostupnosti informacija i djelotvornijega djelo-vanja javne uprave.

05 Elektroničko poslovanjeU prostorijama Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku održane su radionice da bi se tijela državne uprave i šire stručne javnosti upoznala sa sadržajem rade verzije Standardnog projekta elektroničkog uredskog poslovanja.

06 Udvostručen broj korisnika InternetaPrenosimo prve rezultate istraži-vanja o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija u ku-ćanstvima i pojedinačno, koje je za 2009. godinu objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Trendovi: blagi porast opremljeno-sti kućanstva IKT-om, dostupnost širokopojasnog pristupa internetu je u porastu; primijećen je značajan porast uporabe širokopojasnog in-terneta, uporaba računala i interneta je na zadovoljavajućoj razini samo kod mlađa populacije do 24 godine; primijećen je porast kod populacije starije dobi, još uvijek niska razina uporabe online usluga, poput e-bankarstva i e-uprave, premda je zabilježen blagi poras.

08 eG vijesti

� infoTrend 177/1-2/2010

PredviđanjaGodišnje istraživanje časopisa InfoTrend:

Iz prve rukePočetkom svake kalendarske godine, uredništvo našega časopisa prikuplja mišljenja i stajališta čelnih ljudi ICT industrije u Hrvatskoj nastojeći svojim čitateljima u gospodarstvu, državnoj i javnoj upravi uputiti poruku ICT strukovne grane. To smatramo posebno bitnim u ovoj godini kada se traže izlazi iz ekonomske krize

Kraj recesije u ICT sektoruPrema najnovijemu je Foresterevomu istraživanju recesija u tehnološ-

kome sektoru završena. Očekuje se da će u 2010. zapadna i središnja Eu-ropa zabilježiti najsnažniji rast, s rastom potrošnje na tehnologiju za 11,2 posto. Smatrate li ta predviđanja realnima i koji su preduvjeti da se oni ostvare i u našem okruženju?

Tehnologije od strateške vrijednosti u 2010. Gartnerovi su analitičari izdvojili deset tehnologija i trendova koji će

biti od strateške vrijednosti kompanijama u 2010. To su: Cloud compu-ting; Napredna analitika; Klijentsko računalstvo; Zeleni IT; Preobliko-vanje data centra; Društveno računalstvo; Flash memorija; Virtualizaci-ja za veću dostupnost; Mobilne aplikacije.

Prema njihovu bi mišljenju tvrtke trebale uključiti navedene tehnologi-je u svoje strateško planiranje.

Smatrate li te kategorije presudnima i za ICT razvoj u Hrvatskoj? Mo-limo Vas odredite redoslijed prioriteta s obzirom na potrebe hrvatsko-ga tržišta?

Štednja i ulaganja na području razvojaU prošloj se godini zbog globalne krize najčešće govorilo o ušteda-

ma. Čak su i najveća ICT poduzeća smanjila ulaganja za promidžbu i ra-zvoj. S obzirom na to da se te kategorije ubrajaju u osnovne preduvjete napretka svake tvrtke, molim Vas kažite nam kakve ste mjere poduzeli na tome području i kakve daljnje mjere predviđate za prevladavanje re-cesijskoga razdoblja?

Ove smo godine, direktorima ICT tvrtki postavili sljedeća tri pitanja:

Stajališta direktorahrvatskih ICT tvrtki

177/1-2/2010 infoTrend 7

Alfatec GroupMarko Kornfeld

Dokončana recesijau ICT sektoru?

Ne, ne mislim da su predviđanja re-alna, oporavak će biti teži s manjom stopom rasta, otprilike na razini proš-le godine.

Za naše okruženje vrijede pravila našega okruženja – Nejasna strategi-ja gospodarstva te korupcijske afere, što značajno usporava potražnju drža-ve (investicije) i slično tako da ne vje-rujem da će se kod nas dogoditi porast potrošnje. Pojedini segmenti IT indu-strije mogli bi zabilježiti značajniji rast i to osobito mislim na naprednu ana-litiku (Business Intelligence) i zašti-tu IT sustava. Business Intelligence je dobar primjer kako tvrtke i država mogu doista sagledati svaki segment svoje-ga poslovanja i na osnovi rezultata odlučivati o optimizaciji pojedinih poslov-nih segmenata sa svrhom konkurentnosti na tržištu. U prilog tomu ide i skoraš-nji ulazak Hrvatske u EU, gdje naša poduzeća moraju biti konkurentna ako žele opstati na tržištu EU. Što se tiče zaštite IT sustava, europske će integracije zahti-jevati višu razinu sigurnosti od postojeće razine koju koristi većina naših držav-nih poduzeća, ali i tvrtki. Tu vidim najveći potencijal u 2010. i očekujem da će i država i ostali poslovni subjekti prepoznati te potrebe i reagirati.

Tehnologije od strateškevrijednosti u 2010.?

Ne, ne mislim da će biti presudne za razvoj IT-a u nas. Redoslijed bi pobrojenih kategorija u nas bio sljedeći:

Napredna analitika VirtualizacijaPreoblikovanje data centra Mobilne aplikacije Cloud computing

Klijentsko računalstvoFlash memorijaZeleni ITDruštveno računalstvo

Kao što sam već spomenuo, smatram da bi na drugome mjestu trebala biti Za-štita IT sustava.

Štednja na području razvojaKao prvo - nikakva štednja. Selektivno povećanje plaća najzaslužnijima kroz

nagrade za postizanje rezultata.Pojačana pozornost na prodajne aktivnosti te usredotočivanje samo na profi-

tabilne projekte. Povećanje tržišta s pokušajem prodora u regiju (dakle izvan Hrvatske) s nagla-

skom na prodaju IT usluga.

Combis d.o.o.Ivan Gabrić

Dokončana recesija u ICT sektoru?Navedena mi se prognoza čini vrlo optimističnom, posebice po pitanju rasta

potrošnje od 11,2 posto. Konkretno, što se našega okruženja tiče, smatram kako

će biti vrlo dobro ako tržište ostane na razini 2009. Naime, svi se oslanjamo na nadu kako će druga polovina godine donijeti po-

zitivne pomake jer je početak godine, primjereno očekivanjima, bitno lošiji od istoga razdoblja prošle godine. I to je vrlo neizvjesno. Ono što nam ostaje jest vi-djeti kako će ovo razdoblje utjecati na stabilnost i opstojnost mnogih, posebice malih, IT tvrtki. Na žalost, ne bi me posebno iznenadilo da neki od njih ne do-čekaju bolja vremena.

Što se pak Combisa tiče, prepoznali smo priliku da baš u ovim vremenima po-stanemo jezgro konsolidacije industrije, prije svega zbog svoje stabilnosti i tržiš-ne aktivnosti. U tome je smislu recesija samo katalizator našega djelovanja.

Tehnologije od strateške vrijednosti u 2010.?

Gartner je po običaju vrlo hrabar u percepciji trendova. No ne smijemo smet-nuti s uma kako Gartner govori o trendovima na globalnome tržištu, što je u mnogočem upitno primjenjivo i na našu lokalnu situaciju. Stoga na Gar-tnerova predviđanja možemo gleda-ti upravo kao na smjernice, a ne kao na odgovor kako preustrojiti tvrtku u 2010.

Naime, mnoge od navedenih tehno-logija Combis je već prije uključio u svoj proizvodni portfelj, ali rijetke od njih generiraju veće poslovne rezul-tate. Drugim riječima, smatram kako većina tih tehnologija nije presudna za razvoj ICT-a u Hrvatskoj i kako Gar-tnerove napomene treba shvatiti vrlo umjereno. Stoga bih, s obzirom na potrebe hrvatskoga tržišta, navedene tehnologije podijelio u dvije skupine. Prvu skupinu označavaju one tehno-logije koje su izglednije i primjereni-je hrvatskomu tržištu, dok su u drugoj skupini trenutačno manje zanimljive.

1. SKUPINAPreoblikovanje data centra Virtualizacija za veću dostupnostNapredna analitikaMobilne aplikacije

2. SKUPINACloud computingKlijentsko računalstvoZeleni ITDruštveno računalstvoFlash memorija

Štednja na području razvojaU Combisu smo vrlo zadovoljni mjerama ušteda i racionalizacije koje smo

proveli u 2009. Naime, one su nam pripomogle da profitno postignemo rezulta-te, naše najbolje, 2008. te se uspjelo othrvamo izazovima likvidnosti i nestabil-nosti tržišta financiranja. Procjenjujemo kako će i 2010., u tome smislu, u mno-gočem biti nastavak iskustava i aktivnosti prethodne godine.

No u svakome ćemo se slučaju truditi još jače surađivati sa svojim korisnici-ma iz svih industrijskih segmenata te se boriti za svaki projekt koji prepoznamo na tržištu. Imperativ je Combisa zadržati tržišni položaj i tržišni udio, neovisno o smjeru u kojem se IT potrošnja bude razvijala. U tome kontekstu nastavljamo s konzervativnim pristupom ulaganjima u promidžbu, kao i značajnijim ulaga-njima u razvoj novih proizvoda.

Nadalje, radit ćemo i na blagoj racionalizaciji proizvodnoga portfelja te po-boljšanju iskoristivosti internih resursa. Naime, Combis je tim dosegnuo svoju zrelost, što je, uz neizbježno pomlađivanje novim potencijalima, glavna osnova ostvarivanja plana u 2010., odnosno rast od 5% u odnosu na prošlu godinu.

� infoTrend 177/1-2/2010


DAMMilan Čortan

Dokončana recesija u ICT sektoru?

Ne – sve ono što vlada treba uraditi a nije, druge vlade smanjuju porez...

(Presudne) strateške tehnologije u 2010.?

Ne – gdje smo mi od toga, kod nas će ove godine tek biti potop

Štednja na području razvoja

Nismo poduzeli ništa jer bilježimo i dalje rast, poduzeli smo novo zapo-šljavanje jer ionako imamo posla pre-ko glave

IN2Ante Mandić


Kao prvo treba reći da se hrvatska kriza uopće ne ponaša po svjetskome mode-lu pa ne očekujem da će se takva predviđanja ostvariti i u nas. Zapravo ga sma-tram preoptimističnim i za zapadnu Europu i više pokušajem da se njime utje-če na sam proces recesijskoga oporavka. Drugim riječima, ne vjerujem da će se ove godine u hrvatskoj ostvariti uvjeti za ostvarenje bilo kakvoga rasta jer se jednostavno ništa glede toga ne čini. Stanje u IT industriji i tržištu odraz je uku-pnoga stanja u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo i nemoguće je da hrvatski

ICT sektor samostalno izađe iz krize pa makar globalni trend i bude kraj-nje pozitivan.


Premda neke od ovih kovanica i ne razumijem do kraja, barem u kontek-stu trend tehnologija (primjerice ‘kli-jentsko računalništvo’?!) ..smatram ih ipak bitnim za razvoj IT u Hrvatskoj, ali sigurno ne u 2010. Na hrvatskome tržištu postoje neke naznake potreba za uslugama dana centara, napred-nom analitikom ili mobilnim aplika-cijama, ali sumnjam da još itko, pri-mjerice, razmišlja o zelenome IT-u ili flash memoriji. Moram ustvrditi da je veći dio hrvatske IT industrije previ-še zaokupljen ‘preživljavanjem’ da bi se maštalo o nekim naprednim tehno-logijama i trendovima.

Štednja na području razvojaIstina je da je promidžba jedna od prvih „žrtava“ štednje, ali se ne bih složio za

ulaganja u razvoj. Za razliku od ostalih industrija ICT tvrtke posluju u brzo mi-jenjajućem okruženju kako u tehnološkome tako i poslovnome smislu tako da je razvoj bitna sastavnica njihovoga opstanka i rasta. Ako nema ulaganja u razvoj, nema te promidžbe koja će ih spasiti i održati na tržištu u malo duljem razdoblju. Slijedeći tu logiku, IN2 je krizu shvatio više kao izazov te ubrzao svoj rast ula-skom u nove tržišne segmente kroz akvizicije te pokretanjem novoga razvojnoga ciklusa svojih ključnih proizvoda za financijski sektor i zdravstvo. To je i razlog što smo jedna od rijetkih tvrtki koja ne da nije otpuštala ljude nego i dalje nasta-vila sa zapošljavanjem sličnim tempom kao i proteklih godina.

InfosistemLora Čurković


U ovome trenutku u Republici Hr-vatskoj naznake o izlasku iz gospodar-ske krize, na žalost, nisu vidljive. Ta-kvo stanje proizlazi iz činjenice da ni po jednom gospodarskom indeksu mi još uvijek nemamo vidljive predznake oporavka. Navest ću samo neke:

• pad potrošnje i dalje je uočljiv, • nezaposlenost i dalje raste, • afere u javnome sektoru usporava-

ju bilo kakve nove ulagačke cikluse i, što je najbitnije,

• makroekonomski preduvjeti za re-alni gospodarski optimizam još uvijek od strane mjerodavnih državnih usta-nova nisu postavljeni.

• Stoga smatram da će 2010. u Repu-blici Hrvatskoj, ali i u našem okruže-nju, biti vrlo slična prošloj godini, a to znači da ćemo i dalje imati svojevrsnu stagnaciju u našem sektoru. Možebitne se naznake oporavka mogu očekiva-ti tek sljedeće godine kada optimizam probudi završetak naših pregovora s Eu-ropskom unijom, ali i kada nakon dviju „kriznih“ godina mora započeti novi zamah. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je sljedeća godina po-novno izborna godina pa je stoga vrlo teško predvidjeti kakav će to imati utjecaj na našu industriju, prvenstveno u javnome sektoru. U pravilu, to je do sad uvi-jek značilo usporavanje bilo kakvoga donošenja odluka glede novih ulaganja ili početka novih projekata.

Ipak, ne smijemo sve gledati pesimistično jer bi to značilo pomiriti se s gore navedenim činjenicama. IT tvrtke sasvim sigurno imaju veliku priliku ako ove dvije godine iskoriste za jedno „stručno čišćenje“ svojega portfelja te jačanja znanja i kompetencija u onim segmentima poslovanja gdje je njihova dodana vrijednost neupitna.

Tehnologije od strateške vrijednosti u 2010.?Tako nabrojene tehnologije, tj. takva retorika i kategorizacija ne govori nam

baš ništa. Naprotiv, ona čak dovodi u pitanje bilo kakvu korist informatičke tehnologije u ovim izazovnim vremenima jer zvuči kao da je nova tehnologi-ja sama sebi svrha. Stoga bih ja radije pričao na način što tehnologija može do-prinijeti kroz svoju primjenu na našem tržištu i na koji način će se gore nave-

177/1-2/2010 infoTrend �

dene fraze u praksi primijeniti u različitim industrijskim sektorima (navest ću samo neke primjere):

• javni sektor – unaprjeđenje i automatizacija poslovnih procesa, veća transparentnost javnih servisa prema građanstvu itd. • bankarski sektor – napredna analitika kroz sustave izvješćivanja, bolje upravljanje rizicima itd. • realni sektor – smanjenje troškova upravljanja, poboljšana sigurnost poslovnih podataka itd.

Međutim, ako ćemo se povoditi za Gartnerovim frazama, onda mislim da će napredna analitika, preoblikovanje data cenatara i virtualizacija imati vrlo zna-čajnu vrijednost u 2010.

Štednja na području razvojaPrvo je i osnovno polazište osigurati likvidnost po bilo koju cijenu. Stoga je

optimizacija svih unutarnjih resursa prijeko potrebna. Međutim, u dijelu smo promidžbe čak određenim „ciljanim“ akcijama nastojali privući veću pozornost naše tvrtke, tj. projekata na kojima smo sudjelovali, tako da smo, iako s manjim proračunom za promidžbu, ostvarili veće učinke nego u prijašnjoj godini. Ta-kav ćemo trend nastaviti i u 2010. Većom usredotočenošću na određene prodaj-ne „niše“ našu ćemo promidžbu prilagoditi takvoj prodajnoj strategiji.

U dijelu razvitka tvrtke jamačno ćemo se odrediti k određenim znanjima i kompetencijama za koje smatramo da će u budućnosti imati najveći povrat ulo-ženoga. Tu prvenstveno mislim na kvalitetne i stručne ljude, koji u IT tvrtci čine osnovu za bilo kakav budući razvitak.

Integra GroupMate Ćavarović


Ulaganja u tehnologiju su izravno povezana sa zamahom gospodarstva, a ako isti izostane, onda nema ni ula-ganja u IT tehnologuju. Procjenjujemo da hrvatsko gospodarstvo nije blizu fazi uzleta, što znači da je faza ula-ganja u tehnologiju još dalje od toga trenutka. Nadam se da će posljednje Vladine mjere za oporavak gospodar-stva donekle pomoći priželjkivanomu uzletu.

Tehnologije od strateške vrijednostiu 2010.?

Naše je zapažanje da hrvatska IT po-nuda sve manje zaostaje za svjetskim trendovima. Na našem je tržištu sve više naprednih tehnologija, rješenja i usluga koje se pojavljuju vrlo brzo nakon njihovoga pojavljivanja na razvijenim tržištima. Integra Group je već napravila podjelu deset Gartnerovih bitnih tehnologija i trendova i po našim kompetencija i po njihovome značaju za koji procjenjemo da će imati na hrvatsko tržište. Re-dom značaja to su Vitualizacija, Sigurnost, Napredna analitika, Klijentsko raču-nalstvo, Pohrana podataka, Zeleni IT itd.

Štednja na području razvojaProšle smo godine uspjeli ostvariti rezultate bolje od prosjeka naše strukov-

ne grane, što dijelom pripisujemo i našoj usmjerenosti prema rješenjima i uslu-gama koje unaprjeđuju poslovanje naših korisnika. Za ovu smo godinu planira-li povećanje ulaganja u usvajanje znanja potrebnih za ovladavanje naprednim produktima, rješenjima i uslugama. Smatramo to najboljom investicijom u ušte-du za ove trenutke!

Markottel Željko Markota


Smatram to nerealnim. Ključevi su u proračunu i opsegu potrošnje koji će se izravno financirati iz proračuna ili poticati pomoću određenih programa. Koliko se može uočiti, tu još nema bit-nih naznaka trendova i strategije pa se kalkulacije moraju raditi na osnovi re-alnih ili predvidivih pretpostavki koje su još uvijek u silaznome trendu.


(Navedene) kategorije su realni čim-benici stabilnoga tržišta. U nas su ta-kođer primjenjive, ali tek će programi financirani ili potaknuti iz proračuna dati na vrijednosti nekima od njih, i to ne nužno ni navedenim ni logičnim redoslijedom. Svakako bih tu dodao našu po-sebnost koju bi trebalo uvesti : Trebalo bi u poslove planiranja uvesti parametar korupcije ili pokazatelja u borbi i prevenciji korupcije što provodi Vlada.

Štednja na području razvojaPoduzete su mjere smanjivanja troškova, rekalkulacije otvorenih projekata i

pojačani su napori na iznalaženju novih programa za recesijsko i poslijerece-sijsko razdoblje.

Omega SoftwareSaša Stublić

Dokončana recesija u ICT sektoru?Zapadne su burze doživjele značajan oporavak u proteklome razdoblju pa se

može očekivati da će se val optimizma odraziti na gospodarstvo pa time i na teh-nološki sektor. Koliko su ta konkretna predviđanja realna, vrlo mi je teško reći jer na tome tržištu ne poslujemo.

Što se našega okruženja tiče, oporavak će, kao i sama recesija, sigurno stići sa zakašnjenjem. Koliko će, na žalost, biti veliko to zakašnjenje, uvelike ovisi o dr-žavnoj upravi. Glavni je generator (ne)likvidnosti i (ne)poslovanja u Hrvatskoj sama Hrvatska država te će stanje na tome planu bitno diktirati i razvoj stanja u gospodarstvu. Najviše me zabrinjava prilično visoka razina pesimizma u po-slovnome okruženju. Većina se poslovnjaka slaže da će 2010. biti jednako teška ili teža od 2009. Bio taj pesimizam objektivan ili ne, on će imati značajan utje-caj na nepokretanje potrošačkoga i ulagačkoga ciklusa.

10 infoTrend 177/1-2/2010


Ako pogledamo zbrojen učinak na poslovni i potrošački sektor, onda bih na prvo mjesto stavio mobilne aplika-cije. I privatno i poslovno sve se više svakodnevnih aktivnosti i poslova obavlja kroz neku vrstu handheld ra-čunala i taj će se trend nastaviti i po-jačati. Intenzivna je upotreba za osob-ne potrebe već tu, a očekujem velike pomake na poslovnome planu gdje će tvrtke sve više i više poslovnih proce-sa koje obavljaju djelatnici izvan ureda rješavati upravo na taj način.

Drugi će se „boom“ dogoditi s flash memorijama. Mislim da nas tu čeka velika promjena paradigme pohrane podataka koji se svakodnevno koriste (dakle, uz izuzetak podatkovnih arhi-va). Koje će sve to posljedice donije-ti, ne znam, ali sam siguran da će biti značajne.

IT razvoj u Hrvatskoj općenito je ipak korak iza svih navedenih tehnologi-ja, a najbolji je primjer toga Virtualizacija za veću dostupnost (Virtualization for Availability) kojemu je glavna ideja migracija virtualnih servera u stvarno-me vremenu za vrijeme rada. Dok Gartner očito to predviđa kao stratešku teh-nologiju u zapadnome svijetu, po mom je mišljenju strateška tehnologija za Hr-vatsku i dalje sama virtualizacija. Naše tvrtke tek trebaju zaživjeti sve prednosti virtualizacije računalnih resursa te to i ove godine očekujem kao jednu od glav-nih preokupacija IT stručnjaka.

Štednja na području razvojaKriza nam je samo osvijestila ono što smo već trebali znati: troškove uvijek

treba nadzirati. U tome se dijelu slažem s onime o čem su svi govorili. U štednju baš i ne vjerujem. Na primjeru naše tvrtke postojali su nužni troškovi za poslo-vanje koje nismo dirali jer bi smanjivanje istih ugrozilo normalno funkcionira-nje tvrtke; nepotrebni troškovi kojih smo se riješili, a zapravo ih nismo smjeli ni imati, te ulaganja (koja su u našem slučaju većinom razvoj). „Štednju“ kao naziv u tome kontekstu ne razumijem.

Nama je izbor bio između rezanja razvoja te smanjivanja opsega poslovanja. Odlučili smo zadržati razinu razvoja jer je to jamstvo budućnosti te smo suklad-no smanjenoj potražnji za našim uslugama napravili neznatno smanjivanje ope-rativnoga dijela tvrtke koja te usluge isporučuje i odustali od agresivnoga pla-na zapošljavanja. Namjeravamo i dalje pratiti ključne pokazatelje poslovanja te na vrijeme reagirati u skladu s njima. Vjerujem da će idući potez biti aktivira-nje plana zapošljavanja te nastavak rasta, ali trenutak i tempo vidjet ćemo tek ti-jekom 2010.

Printec CroatiaAlan Šembera


Prema Printecovim predviđanjima recesija će u ICT sektoru u našoj regiji tek u 2010. dosegnuti svoje dno. Loša je 2009. rezultirala nepotpisivanjem novih ugovora, što će se najviše odraziti na realizaciju u ovoj godini.

Glavni potrošači (banke i telco) imale su pad prihoda u prošloj godini, što će odmah rezultirati smanjivanjem potrošnje u ovoj godini.

Osim toga, naše područje uvijek zaostaje nekoliko mjeseci za zbivanjima u za-padnoj Europi tako da tek 2011. smatramo (očekujemo) kao godinu blagoga ra-sta tržišta.

Osnovni je preduvjet na hrvatskome tržištu rasterećenje privrednih subjeka-ta i građana od prevelikih davanja državi, što će rezultirati većim ulaganjima u privredi i većom potrošnjom stanovništva.


S naše strane osnovne tehnologije koje će naći svoje mjesto na našem trži-štu su:• inteligentna rješenja za smanjenje troškova i optimizaciju poslovanja, koja se mogu svesti pod područje Napredna inteligentna analitika• samouslužna rješenja, koja će povećati raspoloživost i istodobno smanjiti trošak radne snage, posebno u maloprodaji• sigurnosna rješenja, posebno na području mreža, elektronskoga plaćanja i transakcija• rješenja za usklađivanje sa zahtjevima EU

Štednja napodručju razvoja

Uštede smo također proveli na po-dručju operativnih troškova, ali upra-vo činjenica da smo povećali izdatke za razvoj govori o tome kako mislimo prevladati ovu recesiju.

Ulažemo i dalje kako u novi ljud-ski potencijal tako i u nova rješenja koja su pobudila interes kod klijena-ta. Printec planira na dugi rok; nismo ni dioničko društvo kojemu je osnovni cilj maksimiziranje profita, a nismo ni u vlasništvu fondova koje nam samo želi napuhati rezultate i „utopiti“ ne-kome na trištu.

Naš je cilj izvrsnost te biti lider u svojem segmentu tržišta, kako na za-dovoljstvo naših korisnika tako i na-šega vlasnika.

Recronet Radovan Rusan


Rezultati istraživanja relevantnih tvrtki uvijek na neki način služe i kao alat za utjecanje na trendove tržišta. U konkrentome slučaju imaju i svrhu potica-nja ulaganja u ICT tehnološkome sektoru, čime bi se izravno utjecalo na opo-ravak ICT tržišta. Zbog tog razloga takva predviđanja treba uzeti s umjerenim optimizmom.

U pogledu hrvatskoga ICT tržišta mislim da će se taj rast, ako i bude sukladan predviđanjima, osjetiti tek u 2011. Hrvatska ima vrlo mali udio u globalnoj eko-nomiji pa će isto kao što je i globalna kriza na hrvatsko tržište počela utjecati nešto ‘kasnije’ i oporavak doći kasnije. Kriza ICT tehnološkoga tržišta u Hrvat-skoj nije isključivo korelirana s globalnim kriznim trendovima. Ona je u značaj-


177/1-2/2010 infoTrend 11

nijoj mjeri uzrokovana aktualnim gos-podarskim trenutkom u Hrvatskoj. U tome će smislu oporavak tehnoloških tržišta zapadne i središnje Europe više stvoriti povoljno okruženje, a u manjoj mjeri konkretno utjecati na oporavak hrvatskoga tehnološkoga tržišta. Zna-kovi oporavka hrvatskoga gospodar-stva u cjelini će biti pravi pokretač i u području tehnologije. Dodatni je ra-zlog za umjerena predviđanja u činje-nici da hrvatske ICT tvrtke svoje uslu-ge i proizvode plasiraju prvenstveno na slabije razvijena tržišta u užoj regi-ji (BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija), a te se zemlje u gospodarskome smi-slu nalaze i u složenijem položaju od Hrvatske. Na koncu, operativno gle-dano, proračuni su za 2010. već plani-rani i pristup je bio uglavnom umjere-no konzervativan, a nije vjerojatno da će se netko ohrabriti za značajnije po-zitivne rebalanse istih. Posebice ne za ICT ulaganja. Vjerujem da će svi opre-zno pratiti globalne trendove i pripremati se za 2011.


Gartner također govori o globalnim trendovima u tehnologiji. Od navedenih će trendova bitnu ulogu na hrvatskome tržištu i dalje imati preoblikovanje data centra, virtualizacija i mobilne aplikacije. Virtualizacija prvenstveno u smislu ostvarivanja dodatnih ušteda. Ostale tehnologije i trendovi polako ulaze na trži-šte, ali u 2010. ne treba očekivati njihov značajniji utjecaj. Ne treba zaboraviti da su tragovi krize još uvijek prisutni na svim razinama društva i u tome smislu ne dijelim razmišljanja o tako snažnom i brzom oporavku hrvatskoga tržišta, što je preduvjet i za ‘nice-to-have’ razvoj. Htio bih istaknuti i jedan, po mojoj procje-ni, za Hrvatsku izuzetno bitan trend koji je usko vezan uz tehnologiju i koji po-lako ulazi na hrvatsko tržište. Riječ je o Upravljanju kontinuitetom poslovanja. Gartner ga ne navodi jer je u zapadnome svijetu operativno prisutan već neko-liko godina, no u Hrvatskoj su ga ozbiljnije shvatile i u određenoj mjeri primi-jenile uglavnom veće financijske ustanove pod pritiskom HNB-a i međunarod-ne regulative. Upravljanje je kontinuitetom poslovanja osnovna (pret)postavka društveno odgovornoga poslovanja koja će ulaskom u EU biti značajna kompeti-tivna prednost na tržištu. Bit je toga trenda primjena organizacijsko-procesnih, ali i tehnoloških rješenja uz potpuno razumijevanje poslovnih potreba. Tehnolo-gija je danas u položaju ključnoga sredstva poslovanja. Ni više ni manje.

Štednja na području razvojaO uštedama se razmišlja i govori uvijek. Vrijeme krize samo dovodi do ek-

stremnih situacija.Bit je u tome što troškove u određenoj mjeri možete nadzirati, a prihode ne

možete pa se u tome smislu uštedama može značajnije utjecati na ukupno poslo-vanje. To je, na žalost, defenzivna metoda upravljanja tvrtkom, ali gospodarska situacija ne ostavlja previše prostora za hrabre poteze.

Unatoč izuzetnoj vrijednosti marketinga moje je stajalište da je kvaliteta tvrt-ke, njezinih proizvoda, usluga i rješenja najbolji marketing. U tome se smislu RECRO-NET nikada ne prestaje ‘marketirati’. Uvijek pokušavamo biti najkva-litetniji, najbrži i najpouzdaniji. Tu nikad ne prestajemo ulagati. Ulaganja u ra-zvoj u našem poslu znače prvenstveno ulaganje u ljude i njihovo znanje. Zau-

stavljanje je tih ulaganja, dugoročno gledano, mnogo opasnije od trenutačnih problema uzrokovanih krizom. Zbog tog smo razloga uštede uvijek tražili u dru-gim segmentima našega poslovanja, a ne u razvoju.

SAP HrvatskaIgor Dropulić

Dokončana recesija u ICT sektoru?Predviđanja je u ovome trenutku na hrvatskome tržištu nezahvalno donositi

jer je ekonomska „vidljivost“ vrlo niska. Realno je očekivati da se u 2010. kao uspio ishod ocijeni ponavljanje rezul-tata koje je industrija postigla u 2009. Preduvjet je za zadržavanje iste razine (odnosno izbjegavanje daljnjega pada) prvenstveno podizanje gospodarske aktivnosti u zemlji, povećana dostu-pnost kapitala za ulaganje i rješava-nje problema nelikvidnosti. Nadalje, pošto je i dalje glavni pokretač potra-žnje u IT sektoru javni sektor zbivanja s javnom potrošnjom, to će izravno i vrlo snažno utjecati na IT sektor te će to, ako se počnu događati ulaganja, po-zitivno utjecati na rezultat istoga.


Neke bi od navedenih tehnologija i inicijativa mogle biti vrlo aktualne u Hrvatskoj u 2010. Primjerice, napred-na analitika i mobilne aplikacije. Prva zbog povećanja potrebe menadžmenta za kvalitetnim, pravodobnim i bitnim informacijama, a drugi zbog razmjerno viso-koga prodora mobilnih tehnologija u Hrvatskoj i navika potrošača.

Štednja na području razvojaMjere štednje koje su poduzete tijekom 2009. ostaju na snazi i dio su novih

proračuna za 2010. Ne očekujem da će biti dodatnih mjera štednje. Ako potra-žnja poraste i poslovanje krene prema kraju godine, očekujem da će i pritisak na cost kontrol malo popustiti.

U sljedećem broju objaviti ćemo kasnije pristigla mišljenja i analizu viđenja i poruka koje predstavnici struke upućuju gospodarstvu, društvu, ali i vlastitoj strukovnoj grani.

12 infoTrend 177/1-2/2010

Završnom su svečanošću u hote-lu Continental Beograd, dana 22. 12. 2009. dodjelom među-

narodnih priznanja Diskobolos, pro-glašena ovogodišnja najkvalitetnija rješenja u primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u goto-vo svim sferama privrede i izvanpri-vrede. Kako je Diskobolos stekao eu-ropski imidž više nego ikada prije,

Osvrt

Podijeljena priznanja Diskobolos

PriznanjaRiječanimai InfoTrendu

Priznanje koje je dobio Infotrend

Od Hrvatskih je kompanija u kategoriji zdravstva priznanje pripaloJadran informatici iz Rijeke i Jadran Galenskomu laboratoriju iz Rijeke. Posebno je priznanje u kategoriji proizvodnje dobila MG-Rijeka, a ukategoriji izdavaštva zagrebačka tvrtka Infopress za stručničasopis Infotrend

Dobitnici međunarodnih priznanja Diskobolos

zato je predstavnik Europske skupšti-ne ICT profesionalaca Niko Schlam-berger otvorio ovogodišnju svečanost ne skrivajući zadovoljstvo što je po-kraj predsjedavajućih ICT asocijacija mnogih europskih zemalja i on osob-no sudjelovao u radu žirija Diskobo-los po treći put, a nije skrivao ni za-dovoljstvo da Diskobolos ove godine ima značajan odziv iz zapadnoeurop-

skih zemalja, što ga čini sve ugledni-jim priznanjem ne samo u regiji nego i u Europi. Priznanja su po prvi put dodijeljena belgijskim, češkim, nje-mačkim, rumunjskim i mađarskim ostvarenjima, a za najboljega je ino-zemnoga partnera proglašen Micro-soft.

Zanimljivost je da su pod glavnim nagradama, unutar ukupno devet ka-

tegorija, posebna priznanja dobile tri hrvatske tvrtke i to sve tri iz Rijeke. U kategoriji je zdravstva posebno pri-znanje pripalo Jadran informatici iz Rijeke za FIPS - Farmaceutsko Inte-grirani Poslovni Sustav, te Jadran Ga-lenskomu laboratoriju iz Rijeke - za EPMS (Enterprise Project Manage-ment System) ove farmaceutske tvrt-ke. Posebno je priznanje u kategoriji proizvodnje dobila MG-Rijeka za ra-čunalni sustav “MG-SVAM” softver na vozilima za gašenje požara.

Isto je tako posebno priznanje u ka-tegoriji izdavaštva dobila zagrebač-ka tvrtka Infopress za stručni časo-pis Infotrend.

Na svečanoj je ceremoniji uručenja priznanja Diskobolos nazočilo tristo-tinjak visokih uzvanika koji su kra-ćom videoprezentacijom mogli još jednom pogledati izabrana ostvare-nja. Opći je dojam da je kvaliteta pri-kazanih ostvarenja bila takva da je žiri u pojedinim kategorijama imao vrlo težak zadatak izabrati pobjed-nike, što nikako ne umanjuje zna-čaj onih koji nisu imali dovoljno sre-će da budu posebno istaknuti u ovoj godini.

Izjave hrvatskih dobitnika priznanjaMG-Rijeka, Ante Milković„Priznanje koje smo dobili na Diskobolosu potvrda je na-šeg kvalitetnog rada na razvijanju i primjeni najsuvre-memenijih tehničkih rješenja u vatrogastvu. Računalni sustav „MG-SNAV“ ugradili smo u vozilo za Jadran-ski naftovod koje je proglašeno od strane renomiranog američkog časopisa „International firefighter“ kao naj-sofisticiranije u Europi za 2008. godinu. Time se MG-Ri-jeka svrstala uz bok najpoznatijim europskim i svjetskim proizvođačima vatrogasnih vozila, na što smo izuzetno ponosni“ – izjavio je Ante Milković, direktor MG-Rije-ka. Jadran informatika, Darko Pavletić „Motiv za nagradu Diskobolos pronašli smo u čestim upitima iz zemalja regije za našim rješenjima za ljekar-ničko poslovanje. Nakon što smo dobili informaciju uop-će o Diskobolosu i nakon što smo vidjeli da je to među-narodno natjecanje gdje uglavnom gravitiraju zemlje regije odluka je bila donešena. Nagrada nam predstav-lja dodatni motiv i potvrda je ispravnosti našeg rada. Također se nadamo da ćemo u budućnosti poslovanje

proširiti i na neke od zemalja regije, a rekli smo već da interesi postoje.„

Jadran Galenski laboratorij, Aleksandar CvetkovskiNakon prošlogodišnje prve nacionalne „ICT-Gold“ na-grade za najbolju implementaciju informacijskih i komu-nikacijskih tehnologija u Republici Hrvatskoj, nagrada „Diskobolos 2009“ je još jedno, nama vrlo bitno prizna-nje. Dokaz je da smo na području ICT-a i dalje u društvu onih tvrtki koje poticanjem inovativnosti kao i sustavnim ulaganjem u znanje i tehnologiju, ostvarujemo kompeti-tivnu prednost na tržištu i osiguravamo neophodne pre-duvjete za daljnji rast.Projekt koji smo nominirali za nagradu, dostavili smo JISA-i na poziv organizatora i to se pokazalo ispravnom odlukom. Sama ceremonija dodjele ostavila je na sve nas koji smo bili nazočni odličan dojam. Organizacija je bila primjerena ovakvom eminentom skupu tvrtki i ekspe-rata sa područja ICT-a i nadamo se da će mo i na dodje-li 2010. godine imati prigodu konkurirati sa nekim novim projektom, uzevši u obzir da ih već sada imamo nekoliko interesantnih u predprojektoj fazi.

177/1-2/2010 infoTrend 1�

Deveta konferencija “e-biz2010” o e-poslova-nju tradicionalno obuhvaća teme od zakon-skih okvira, prakse u EU i regionalno i u

Hrvatskoj, do tema o potrebnim elementima, uvje-tima, iskustvima, ali i o zaštiti u takvim sustavima (npr. PCI DSS za kartično poslovanje).

Teme konferencije su uvođenje e-poslovanja (elektroničkih transakcija) u gospodarstvo, sigur-nost poslovanja i zaštita te prikaz tehnologije elek-troničkih dokumenata (korištenje elektroničkoga potpisa, elektronički dokumenti, arhiviranje) i su-stave plaćanja. Podrobno će se obraditi norme za sadržaj i načine razmjene dokumenata te interope-rabilnost. Prikazat će se rješenja i iskustva naših tvrtki s e-poslovanjem (npr. Supply Chain, e-trgo-vinom, e-računom, itd). Osim problema uvođenja elektroničkoga poslovanja (e-business) i elektro-ničke trgovine (e-commerce) u gospodarstvu, pri-kazat će se i rješenja za upravu e-uprava (e-gover-nement).

Nova će tema konferencije biti dobavljački lanci (supply-chain). To je široko područje e-Poslovanja i obuhvaća sve procese koji se tiču nabave i isporuke roba i usluga, a u njega su uključeni dobavljači, kup-ci i različiti posrednici u tim procesima. Da bi se dobavljački lanac mogao prenijeti s klasičnih medi-ja (papir, telefon, telefaks, e-mail) na elektronički, preduvjet je korištenje zajedničkoga kataloga roba i usluga za sve sudionike u razmjeni podataka i elek-troničkih dokumenata. U Republici Hrvatskoj ak-tivno djeluje elektronički katalog eCROKAT hrvat-ske GS1 organizacije. Katalog je izrađen na osnovi međunarodne norme za eKataloge GS1, a uključen je u suvremeni sustav međunarodne sinkronizaci-je kataloga preko mreže GDSN (Global Data Syn-chronization Network). eCROCAT je pogodan za korištenje na teritoriju RH i globalno, što otvara ve-like mogućnosti za plasman naših roba i usluga u svijetu. Zbog toga će se na seminaru školovati kori-snici za njegovu primjenu.

Uštede koje se postižu primjenom ePoslovanja u dobavljačkome su lancu već dobro poznate (već od EDI - Electronic Data Interchange tehnologije). Po-javom Interneta i XML norme te uštede su još veće, a sada su cjenovno dostupne i malim i srednjim po-

e-biz2010Najava konferencije

9. konferencija o elektroničkome poslovanju 29. – 31. 3. 2010.u Zagrebu, Ministarstvo gospodarstva, Avenija Vukovar 78

duzećima. Zanimljive će se teme obraditi na pre-davanjima i na predstavljanjima, a moći će se do-sta naučiti te isprobati na radionicama, seminarima i izložbi. Posebno ističemo organiziranje više kva-

litetnih seminara (u trajanju od 3-4 sata) koje drže eminentni stručnjaci. Seminari se odnose na infor-matizaciju dobavljačkoga lanca i elektroničku raz-mjenu podataka, na Security/Risc Management, na primjenu elektroničkoga kataloga, na primjenu si-gurnosnih PCI DSS normi za trgovce koji koriste kartična plaćanja ili izradbu, potpisivanje i korište-nje e-dokumenata.

Nudimo mogućnost promidžbe komercijalnim su-dionicima te pozivamo sve zainteresirane za pokro-viteljstvo, izložbu, oglašavanje i druge oblike pred-stavljanja.

Informacije i on-line prijave na HYPERLINK “http://www.case.hr/e-biz2010”

www.case.hr/e-biz2010. Za organizacijski i programski odbor Ante Polonijo, tajnik konferencije - [email protected],051/217-875, 098/260-509, 091/200-5425

POZVANE I PRIJAVLJENE TEME Ponedjaljak 29.03.2010.:

- INICIJATIVE I NORME E-POSLOVANJA:Ema Culi, Ministarstvo gospodarstva rada i podu-zetništva: „ePoslovanje u RH“Tomislav Vračić, eHrvatska: „Provedba strategi-je eUprave“Marijana Vurajić Kudeljan, Ministarstvo financija – Porezna uprava, Davorka Adžija, APIS IT: „Pore-zni aspekt e-poslovanja i primjene OIB-a“Tomislav Vračić, eHrvatska: „Hrvatski okvir za in-teroperabilnost“Pozvani predavač: „EU norme za eRačun“ -Liliana Fratini Passi, ABI, Italy –čekamo potvrduNeven Vrček, Ivan Magdalenić, FOI: „Projekt pri-mjene eModula u aplikacijama elektroničkog po -slovanja“Marijana Gašpert, FINA: „Primjena e-Računa“ Mihael Plećaš, Vern: „Važnost odabira optimalnog informacijskog posrednika za učinkovito upravlja-nje dobavnim lancem“ Božidar Bajsić, Panteon Group Slovenija: „e-poslo-vanje u regiji“Tin Matić: „Ugovor o elektroničkoj razmjeni po-dataka“Ivana Gregović Sierda, Optim IT: „Razmjena elek-tronskih dokumenata“ Goran Pećarina, HSM informatika: “PDF digital-ni spis” Ivan Magdalenić, Željko Šmaguc,FOI: „Praktična implementaciju eModula“ SeminarElis Missoni, HSM informatika: “PDF Digitalni do -kumenti i digitalno potpisivanje (EU norma za ePo -slovanje)” Seminar

Tradicionalni sastanakpovjerenstva za e-račun

Utorak 30.03.2010.– POSLOVNI DAN - DOBAVNI LANCI:

Jasna Prester, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fa-kultet: „Upravljanje lancima dobave“keynote speaker: Coen Janssen, GS1 Netherlands, voditelj UN/CEFACT-ovog TBG1: “Supply Chain - poruke unutar modela BUY-SHIP-PAY”Milan Davidović, Infooprema: „Upravljanje lan-cem dobave u mreži malih trgovaca“Ivica Pivar, Igor Javor, Agrokor: „Dobavni lanac i logistika“ Velimir Vrhovski, Podravka Dario Galinec, Podrav-ka: “Iskustva s automatizacijom dobavnog lanca”

Gordan Badurina, Pliva, Hrvatsko udruženje za dobavne lance: „Trendovi povezivanja dobavnih lanaca“Damir Šegović, GS1 Croatia: „Integrated Services (eCrokat, Barcod,…)“Slavenka Došen, ZABA: “eRačun - jedan od ključ -nih čimbenika daljnjeg razvoja e-poslovanja ili ...”Damir Sabol, Računi.hr: „Implementacija sustava e-računa za građane (B2C)“Silvana Sambol, Megatrend redok: „Iskustva raz-mjene elektronskih dokumenata“ Damir Šegović, GS1 Croatia: „Edukacija korisnika za primjenu eCrokat-a“ SeminarRanko Smokvina, infoExpert: „IT podrška ePoslo-vanju u dobavnom lancu„ SeminarSaša Jušić, Infigo IS: „Security Management...“ Seminar

OKRUGLI STOL:„Automatizacija dobavnog lanca“

Srijeda 31.03.2010.– RJEŠENJA, ISKUSTVA I SIGURNOST:

NN, : „Automatizacija uredskog poslovanja- eU-red“ Davor Ljubanović, Leda Lepri, Ministarstvo uprave: „Funkcioniranje matica u okviru OIB-a“ Jasmina Jurašković, APIS IT , Zlatica Tomašković, Carinska Uprava: „Sigurnost ePoslovanje carine“ Darko Gulija, Infodom: “Semantički WEB u držav-noj upravi i gospodarstvu”Dražen Pehar, ASSECO SEE: “Sigurnost autentifi-kacije…”Siniša Lukač, ECS: “PCI DSS pravila sigurnosti za trgovce” Saša Jušić, Infigo IS: “Upravljanje rizicima ePoslo -vanja”Elvis Bujačić, Grad Rijeka: „Javna nabava i elek-tronički potpis“Neven Barbalić, Mack IT: „Alati za zaštitu ePoslo -vanja….“ Igor Zgonc, Netis: „Tool for risk assessment - RAA www.raa.si“Božo Juretić, Ouroboros: „Trendovi u elektronič-kom plaćanju u Hrvatskoj (2002 - 2009)“Miho Pitarević, HURID: „Digitalni svijet – Redefi-nicija digitalne ekonomije i elektroničkog poslo-vanja“

Izložba: ASSECO SEE, ECS, HSM Informatika, Infi-go IS, Netis, Mack IT, Panteon Group.

1� infoTrend 177/1-2/2010

Osvrt

Agencija za zaštitu osobnih podataka kao neovisno tijelo javne vlasti koje nadzire pri-

kupljanje i obradbu osobnih podataka na cijelome području Republike Hr-vatske organizirala je obilježavanje dana zaštite podataka s ciljem upo-znavanja i poduke građana o njihovo-me pravu na zaštitu osobnih podata-ka, kao i zakonskih obveza onih koji o njima prikupljaju i obrađuju podat-ke, a to su pravne i fizičke osobe koje nazivamo voditeljima zbirki osobnih podataka.

Agencija je organizirala sljedeća događanja:

Dan otvorenih vrata agencije. Dana 27. siječnja građani su posjetili Agen-ciju i dobili upute o tome kako podni-jeti zahtjev o zaštiti osobnih podata-ka kada drže da su njihova prava na osobne podatke povrijeđena, a vodite-lji su se zbirki upoznali sa Središnjim registrom u koji su obvezni dostavljati evidencije o zbirkama osobnih poda-taka koje vode o građanima.

Okrugli stol na temu „Zaštita osob-nih podataka u primjeni informacij-

Izazov modernoga vremenaDana 28. siječnja 1981. Vijeće Europe donijelo je Konvenciju za zaštitu osoba glede automatizirane obradbe osobnih podataka ili Konvenciju 108. Dan 28. siječnja proglašen je Europskim danom zaštite osobnih podataka, a jedna je od država predlagateljica obilježavanja dana zaštite podataka bila Republika Hrvatska, koja je i članica Vijeća Europe. Ove smo godine obilježili četvrtu godinu zaredom Europskoga dana zaštite podataka u Hrvatskoj, sa sloganom„ Zaštita privatnosti - izazov modernog vremena“

sko – komunikacijskih tehnologi-ja“. Sudionici su okrugloga stola bili predstavnici Agencije, Ministarstva unutarnjih poslova i Tehničkoga vele-učilišta u Zagrebu.

Program Okrugloga stola obra-dio je sljedeće teme:- “Informacijsko-komunikacijske tehnologije: zahtjevi i izazovi zašti-te osobnih podataka”, Franjo Lacko, ravnatelj Agencije- “Pravni aspekti zaštite osobnih po-dataka u primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija“, Igor Vulje, viši savjetnik u Odjelu za Eu-ropsku uniju i pravne poslove Agen-cije- “Praktični primjeri povrede prava na zaštitu osobnih podataka upora-bom informacijsko-komunikacijskih tehnologija“, Branka Bet-Radelić, načelnica Odjela za nadzor i prituž-be Agencija- “Zaštita osobnih podataka i nove informatičke tehnologije”, Dani-el Herak, informatički savjetnik u Odjelu za projekte, analize i IT Agencije- „Zaštita osobnih podataka primje-

nom mjera i standarda informacijske sigurnosti“, Andrej Milovac, načel-nik Odjela za provedbu mjera infor-macijske sigurnosti, Ministarstva unutarnjih poslova- “Privatnost osobnih podataka i novi mrežni servisi”, Slaven Crnjac - vo-ditelj Microsoft i PHP programa Ne-tAkademije Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

Voditeljica je Okrugloga stola bila savjetnica u Uredu ravnatelja i gla-snogovornica Agencije, Lana Velimi-rović - Vukalović.

Ravnatelj Agencije, Franjo Lacko, u svojem se predstavljanju “Informacij-sko-komunikacijske tehnologije: za-htjevi i izazovi zaštite osobnih po-dataka” osvrnuo na zaštitu podataka i privatnosti kao izazova današnjega suvremenoga doba u kojem je nemo-guće zamisliti život bez novih in-formacijsko – komunikacijskih teh-nologija, ali ni njihovoga zadiranja u privatni čovjekov život. Podatci o nama postali su roba koja se proda-je na tržištu, a privatnost je sve ugro-ženija. Što trebamo učiniti kako bi-smo zaštitili našu osobnost? Odgovor je u našem znanju, u poznavanju pra-

va na privatnost, zakonskoj regulati-vi, poštovanju privatnosti od onih koji o nama prikupljaju i obrađuju osobne podatke, kao i najvišim standardima tehničke zaštite podataka.

Igor Vulje, predstavio je javno-sti zakonodavni okvir zaštite poda-taka u Republici Hrvatskoj počev-ši od Ustava Republike Hrvatske pa sve do Zakona o zaštiti osobnih po-dataka i njegovih provedbenih propi-sa. Ostali zakoni kao što su: Kazne-ni zakon, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o elektronič-kim komunikacijama, Zakon o medi-jima i Zakon o zaštiti potrošača sadr-žavaju odredbe o osobnim podatcima te proširuju i obogaćuju lepezu pro-pisa o osobnim podatcima u Republi-ci Hrvatskoj.

Branka Bet – Radelić govorila je

o nadzornoj ovlasti Agencije i ka-znenim odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka te predstavila prak-tične primjene povrede osobnih po-dataka uporabom IT tehnologija. Kao povredu osobnih podataka na webu navela je korištenje matičnoga broja građana kod kupnje Iphon-e uređaja; objavu osobnih fotografija maturana-ta; objavu nepravomoćne presude na

Europski dan zaštite osobnih podataka

177/1-2/2010 infoTrend 15

Izazov modernoga vremena

e-oglasnoj ploči općinskoga suda. Po-vrede osobnih podataka na webu po-činjene su zbog nedostatka privole na objavu podataka. Na blogu su osobni podatci bili zlouporabljeni na isti na-čin te se za njihovu objavu nije traži-la privola, a riječ je bila o osobnim fo-tografijama, imenima, prezimenima, nadnevcima rođenja, adresi stano-vanja i mjesta zaposlenja. U obradbi osobnih podataka biometrijom navela je protuzakonito uzimanje otiska pr-sta u svrhu zaposlenja bez privole, a posebno se osvrnula na uporabu vide-onadzora u školama i zaštiti privatno-sti djece. Zaključno je istaknula da se osobni podatci u primjeni IC tehnolo-gija krše radi nepoznavanja propisa o osobnim podatcima jer se osobni po-datci mogu objavljivati samo uz pri-volu osobe o čijim je podatcima riječ ili ako je to određeno zakonom.

Andrej Milovac, predstavnik Mi-nistarstva unutarnjih poslova, dao je osvrt na informacijsku sigurnost, mjere informacijske sigurnosti i stan-darde informacijske sigurnosti u za-štiti osobnih podataka s naglaskom na nadzor informacijske sigurnosti i tajnosti podatka u Ministarstvu.

Daniel Herak govorio je o svje-snome otkrivanju osobnih podataka kod elektroničke pošte, ankete, foru-ma, online plaćanje i dr., o nesvjesno-me otkrivanju kao što je maliciozni program te o svjesnome i nesvjesno-me otkrivanju podataka kod društve-nih mreža, cookies – kolačići. U izla-ganju se osvrnuo i na face – blurring tehnologiju koja prepoznaje i prikriva snimke osobe i pridonosi zaštiti pri-vatnosti. Kako se tehnologija razvija mnogo brže od mogućnosti sagleda-vanja posljedica na privatnost, rješe-nje je moguće u poticanju projekta-nata da od samoga početka ugrađuju mehanizme zaštite privatnosti u sve nove tehnologije, posebice pridrža-vajući se ISO standarda o upravljanju informacijskom sigurnošću.

Slaven Crnjac je istaknuo kako su uporabom Interneta ponuđene nove usluge: dnevnici (blogovi), socijalne mreže, instant messengeri, p2p mre-že, online kladionice, igre i dr. Budu-ći da su besplatne i dostupne svima, a njihovi se sadržaji ne provjerava-ju, postaju prijetnja našoj privatno-sti. Kako bi se zaštitili, potrebno je poučiti korisnike računala, ažurirati sustave, programe za zaštitu računa-la i korisnika, a na računala koja ko-riste djeca postaviti sustav obiteljske zaštite.

Info štand Agencija se predstavila javnosti na

info-štandu kao nadzorno tijelo koje štiti osobne podatke građana. Tom su prigodom dijeljeni promidžbeni ma-terijali; brošure i letci.

Građanima su na njihove upite o pravu na zaštitu osobnih podataka odgovarali pravni i informatički sa-vjetnici. Provedene su anonimne an-kete o poznavanju građana na zaštitu podataka na uzorku od 200 građana. Jedno je od pitanja bilo: Smatraju li da dovoljno poznaju svoja prava na zaštitu podataka, na što je 77% gra-đana odgovorilo NE. Na pitanje zna-ju li da mogu od svakoga tko vodi po-datke o njima zatražiti uvid u iste, 60% građana je odgovorilo NE. Na pitanje jesu li njihovi osobni podatci ikada bili zlouporabljeni, 21% građa-na odgovorilo je DA, 24% NE, a 55% NE ZNAM.

Rezultati ankete su smjernice za bu-dući rad Agencije za sustavnu poduku građana o pravima na zaštitu njihovih

podataka kroz seminare, okrugle sto-love, medije i dr.

Zaštita osobnihpodataka djece

Uz dan zaštite osobnih podataka Agencija je započela projekt surad-nje s osnovnom školom „Vladimir Nazor“ u Slavonskome Brodu, u ko-jem su učenici petih i šestih razreda slikom i riječima pokazali kako oni doživljavaju zaštitu svoje privatnosti, odnosno osobnih podataka.

Projekt je osmislila viša savjetni-ca Dubravka Bevandić, dipl. iur. iz Odjela za nadzor i pritužbe, a likov-ni se radovi djece mogu pogledati na internetskoj stranici Agencije www.azop.hr

Agencija će nastaviti poduku djece u suradnji sa školama kako bi pomo-gla djeci u zaštiti njihove privatnosti uporabom IT – tehnologije, mrežnih servisa, e-mailova, društvenih mre-ža i blogova, a u cilju promišljanja i osvješćivanja najmlađe populacije.

ZaključakKako je obilježavanje Europsko-

ga dana zaštite podataka u Hrvatskoj organizirano pod sloganom “Zaštita privatnosti - izazov modernog vreme-na”, a tema i rasprava Okrugloga sto-la imala je naglasak na zaštiti osob-nih podataka uporabom suvremenih IC tehnologija, možemo zaključiti da je čovjekovu privatnost potrebno za-štititi svim mogućim propisima i teh-ničkim zaštitama koje imamo danas na raspolaganju i koje ćemo imati su-tra i time uspostaviti ravnotežu izme-đu privatnosti i tehnologija.

Vilena Gašparović

Autorica Vilena Gašparović, dipl.iur., zamjenica je ravnatelja Agen-cije za zaštitu osobnih podataka

pitanje

Rezultati anketa sa info štanda u Importane centru u Zagrebu, 28. sije nja 2010.godine

Jeste li ve uli za zaštitu osobnih podataka?

Znate li da se Vaši osobni podaci smiju prikupljati i obra ivatisamo uz Vašu privolu ili u slu ajevima odre enim zakonom?

Smatrate li da dovoljno poznajete Vaša prava na zaštitu osobnih podataka?

Jesu li Vaši osobni podaci ikada bili zlouporabljeni?

Znate li da u RH postoji Agencija za zaštitu osobnih podataka (www.azop.hr)?

Znate li da možete od svakoga tko vodi osobne podatke o Vama

151/76%

148/74%

46/23%

41/21%

87/44%

81/40%

49/24%

52/26%

154/77%

49/24%

113/56%

119/60%

110/55%

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200

da

ne

ne znam

Agencija za zaštitu osobnih podataka, 28. sije nja 2010.

Znate li da možete od svakoga tko vodi osobne podatke o Vamazatražiti uvid u iste?

151/76%

148/74%

46/23%

41/21%

87/44%

81/40%

49/24%

52/26%

154/77%

49/24%

113/56%

119/60%

110/55%

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200

da

ne

ne znam

1� infoTrend 177/1-2/2010

InfoTrend: Namjeravate od Geofota načiniti najbolju geo-

informatičku tvrtku u Europi. Jeste li u tome uspjeli?

Zvonko Biljecki: Nitko nema uje-dinjene sve segmente, prikupljanje podataka, obradbu, distribuciju i di-zajn i implementaciju informacijskih sustava te nadzor kvalitete. Jedin-stveni smo jer smo stvorili nove pro-izvode i usluge, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Imamo proizvod Vektoria koji je instaliran u svim katastrima u Hrvatskoj kao jedinstveno rješenje za održavanje katastra i nekretnina. Su-stav Pragma završavamo za integral-

INTERVJURazgovor sa Zvonkom Biljeckim, direktorom i vlasnikom jedne od najvećih europskih geoinformatičkih tvrtki

Znanostu praksiHrvatsko geoinformatičko tržište nalazi se u fazi uzimanja zamaha. Kako sa strane GI sustava tako i sa strane prostornih podataka u digitalnome obliku potrebe su značajne, a velikih tvrtki, koje mogu preuzeti velike i kompleksne projekte, ima razmjerno malo“

ni komunalni katastar. To što mi ra-dimo na granici je znanosti, bolje rečeno znanost u praksi. Upravo to i jest naša prednost - izrazito inovativ-ni projekti, veliko znanje u pojedinim područjima i tu nam nitko ne može konkurirati.

IT: Što, kada je u pitanju geo-informatika, čini pojam najbo-

ljega? Ljudski potencijal, sjajno ru-kovođenje, povoljne okolnosti? Što je bilo presudno za strmoglav uspon Geofota?

Biljecki: Nekoliko je čimbeni-ka koje možemo smatrati ključnima za ostvarenje sadašnjega položaja i uspjeha, a neki su od njih zasigurno najsuvremenija oprema koju imamo u Geofoto grupi, stalno ulaganje u zna-nje, ali prije svega naši visokokvali-ficirani zaposlenici koji su zapravo najveća vrijednost i razvojna snaga Geofoto grupe. Trenutačno u Geofoto grupi radi 300-tinjak visokoobrazo-vanih i specijalistički osposobljenih djelatnika na najsuvremenijoj opre-mi. Posjedujemo četiri zrakoplova (Turbo Piper Aztec, dva zrakoplova Piper Chayenne I, te Cessna Citation

II SP). Zrakoplovi su opremljeni dvje-ma digitalnim kamerama (Vexcel Ul-traCam i Vexcel UltraCamxp). Na svim odjelima u svim tvrtkama čla-nicama Grupe djelatnici rade na naj-suvremenijoj opremi. Kontinuirano se ulaže u znanje i izobrazbu zaposle-nika na različitim seminarima, radio-nicama, tečajevima i specijalizacija-ma. Omogućen im je rad u vrhunskim uvjetima, financijsko nagrađivanje, a međuljudski su odnosi doista izvrsni. Mnogi su djelatnici započeli radi-ti u Geofotu odmah nakon završetka studija tako da naš tim većinom čine mladi, kvalitetni ljudi.

Međutim, za takav je vrtoglav us-pon zasužna i poslovna sreća te pra-vi trenutak. Ni jednoga nam ne nedo-staje.

IT: Ako je formula „zapošlja-vamo samo najbolje“ predu-

vjet uspjeha, kako ste zadovoljni po-nudom kadrova potrebnih Geofotu? Geofoto planira osnivanje edukacij-skoga centra za specijalistički studij geoinformatike. Kakav mu je cilj, sa-držaj rada, organizacija, program, dokle se stiglo s tim projektom?

Biljecki: Razlika je između nas i konkurencije u tome što imamo izra-zito veliku koncentraciju znanja. Od prvoga smo djelatnika htjeli samo najbolje. Nismo se zadovoljavali vrlo dobrim. Osobno sam se okružio lju-dima koji su u nečem bolji od mene i to je bitna razlika u odnosu na ono što sam iskusio na Geodetskome fa-kultetu kao znanstveni novak. U svr-hu osnivanja edukacijskoga centra za Zgrada Geofota u Zagrebu

177/1-2/2010 infoTrend 17

naše stručnjake počinjemo s izgrad-njom zgrade u koju će on biti smje-šten. Napravit ćemo specijalistički studij iz područja geoinformatike i fotogrametrije jer trenutačno takvih studija gotovo da i nema u Europi i to je velik nedostatak. Bit će među-narodnoga karaktera i s vrhunskim profesorima s Geodetskoga fakulteta iz Zagreba i drugih sveučilišta. Izo-brazit ćemo stručnjake nama sličnih ustanova, prije svega državnih, lokal-nih uprava u Hrvatskoj, regiji i svije-tu. Studij će biti jednogodišnji i imat će komercijalni karakter. Sada u tvrt-ki imamo pet doktora znanosti, a do otvaranja će ih biti desetak kao i pet-naestak doktora znanosti vanjskih suradnika.

IT: Prije 17 godina napustili ste rukovodeće mjesto u velikoj

tvrtki u Švicarskoj. Koji je bio tomu razlog i poticaj, kakve ste predno-sti vidjeli u osnivanju slične tvrtke u Hrvatskoj?

Biljecki: Više je čimbenika zbog kojih sam se vratio, prije svega da pomognem zemlji u ratu. Geofoto je osnovan devedesetih godina, a poče-li smo raditi 1. rujna 1993. Na poziv tadašnje hrvatske vlade osnovao sam prvu službu snimanja iz zraka jer ju Hrvatska nije imala. Nije imala kar-tografiju ni snimanje iz zraka. Kupio sam opremu, organizirao fotograme-trijski laboratorij pri Geodetskome fakultetu, izobrazili smo ljude i kre-nuli početnički. Danas Geofoto ima najbolju službu zračnoga snimanja u Europi i najbolju kartografiju. Drugi je razlog povratka bio taj što u Švi-carskoj nisam imao dovoljan poslov-ni izazov. Bio sam direktor četvrte po veličini geoinformatičke tvrtke i znao sam gdje ćemo biti za dvadeset ili tri-deset godina. To nisam htio, u poslu moram imati izazov, nešto što me po-

kreće. Bio sam uvjeren da će Hrvat-ska biti i više od ovoga što je danas. Hrvatska je bitno tržište, a da ne go-vorimo o jugoistočnoj Europi, uklju-čujući i Tursku i druge zemlje središ-nje Europe. S toga sam aspekta bio potpuno uvjeren da je ovo mjesto gdje će biti prosperitet, a ne Švicarska. Tamo je sve već napravljeno i uređe-no. U mojoj struci nema izazova, sve se svodi na održavanje i možebitno podizanje funkcionalnosti pojedinih usluga. Nema prostora za kreativnost ni stvaranje, a nema ništa ljepše nego stvoriti nešto novo jer je upravo to po-kretačka snaga koja vodi k uspjehu.

.

IT: Geofoto neprekidno širi svoje poslovanje u inozemstvu.

Koje su konkurentske prednosti Geo-fota pred ostalim hrvatskim tvrtkama u strukovnoj grani?

Biljecki: U odnosu na konkurenci-ju naše su prednosti iznimna oprema i izrazito obrazovani ljudi, većinom di-plomirani inženjeri geodezije te do-bro menadžerski obrazovani struč-njaci. Imamo i pet doktora znanosti te nekoliko magistara. Dajemo specija-listička obrazovanja kakvih nema ni u jednoj konkurentskoj tvrtki te smo po broju visoko obrazovanih vodeća tvrtka u sektoru. Što se tiče širenja poslovanja u 2010., planiramo širenje

na tržište Srednjega Istoka, Latinske i Središnje Amerike gdje imamo tvrt-ku Geofoto Latinoamerica (La Paz), Kinu, Japan, Južnu Koreju i SAD.

IT: Rezultati 2009. i planovi za 2011.? U kom je smislu global-

na gospodarska kriza utjecala na po-slovanje Geofota?

Biljecki: Naša je strategija za 2010. širenje na prostoru Jugoistočne Eu-rope počevši od Bosne i Hercegovi-ne, Crne Gore i Makedonije pa sve do Turske i Azerbejdžana, uključujući i Srbiju. Plan širenja do 2012. uključu-je Bugarsku pa dalje u azijske zemlje. Upravo smo razmijenili nekoliko po-sjeta i intezivno radimo na stvaranju poslovnih prilika u Kini, Južnoj Ko-reji, Japanu... Planiramo potpuno pro-širenje aktivnosti u centralnoj i južnoj Americi , upravo smo dobili projekt u Argentini i drugi projekt u Nikaragvi. Također smo dobili i projekt u Dan-skoj. Natječemo se za jedan projekt u Ekvadoru, dobili smo projekt u Oma-nu, a pokušavamo ugovoriti i Saudij-sku Arabiju. Ostvarili smo značajan rast i širenje u 2009., prihod smo po-većali 30%, dok smo ga u 2008. po-većali za 35%. No nije realno očeki-vati da će poslovni plan za 2011. biti dvostruko veći nego onaj ostvaren u 2009., kada su prihodom premašili očekivanja, a broj je zaposlenih pora-

stao na tristo.Da nije bilo krize, imali bismo rast

preko 35%, no još je u ožujku zna-čajno smanjen proračun na projekti-ma koje financira država. Intuitivno sam to osjetio prije nekoliko godina pa sam se okrenuo drugim klijenti-ma u Hrvatskoj i regiji, tako da smo to lakše premostili. Kriza svakako utječe i na Geofoto. Likvidnost nam nije ugrožena, ali nije onakva kakvu smo planirali. Plaćanja klijenata ne idu dinamikom koja je bila prije godi-nu dana. Upravo je kriza utjecala na to da promijenimo način nabave i da budemo oprezniji. Time smo smanji-li troškove, što je povećalo rezultate. Netko je dobro rekao - kriza je i pri-lika. I mi smo neke standardne stvari morali mijenjati i dobro nam je došlo da se malo osvijestimo.

IT: Danas imate preko 300 za-poslenih, djelujete praktički na

svim kontinentima, udružujete se s nekoliko velikih svjetskih tvrtki u sa-vez koji bi trebao biti najjača geoin-formatička snaga u svijetu. Je li izla-zak na burzu i podjela vlasništva s dioničarima nužan preduvjet za dalj-ni razvoj tvrtke?

Biljecki: Ne bih rekao da je izlazak na burzu nužan, no to je logičan sli-jed za tvrtku koja se tako brzo razvija kao Geofoto. Nakon nekog vremena, tvrtke više ne mogu rasti samo organ-ski pa su akvizicije, strateška partner-stva, kao i izlazak na burzu put kojim većina brzorastućih tvrtki krene. Tre-nutačno smo pred ugovorom, potpi-sivanje će biti 11. veljače sa strateški bitnom europskom financijskom usta-novom, EBRD, čime ćemo učvrstiti položaj na tržištu te dobiti potreban kapital za daljnji razvoj proizvodnih procesa i poslovnoga modela. Izlazak na burzu planira se tek u 2012., kada se tržište ustali.

Cessna Citation za snimanjeiz zraka

Avio-snimke Paga i Brijuna

IT: Kakvi su uopće geoinformatički potencijali Hrvatske? Imamo i ne-koliko srednje velikih tvrtki, no postoji li potreba i volja za spajanjem i

suradnjom kako bi se izišlo na inozemna tržišta?Biljecki: Budućnost je geoinformatičkoga tržišta u Hrvatskoj perspektivna.

Hrvatsko se geoinformatičko tržište nalazi u fazi uzimanja zamaha. Kako sa strane GI sustava tako i sa strane prostornih podataka u digitalnome obliku po-trebe su značajne, a velikih tvrtki, koje mogu preuzeti velike i kompleksne pro-jekte, ima razmjerno malo. Ovdje je posebno opasno neiskustvo velikih IT tvrt-ki koje prilikom ulaska u velike GI projekte katkad teško procjenjuju potrebne resurse i predviđaju moguće probleme kako bi pravodobno izobrazili klijenta i okrenuli projekt u pravome smjeru.

Strateška partnerstva značajno olakšavaju ulazak na zatvorena tržišta, poput tržišta Europske unije. No prednost dobivamo ako su takva partnerstva s lokal-nim tvrtkama ili možebitno s domaćim tvrtkama koje već imaju iskustvo ili partnere na inozemnome tržištu.

1� infoTrend 177/1-2/2010

Vijesti

3D nije za sveNakon uspjeha filma Avatar napravljenog u 3D tehnologiji sve više se priča o televizijskom kanalu s trodimenzionalnom slikom a proizvođači polariziranih naočala rade punim kapacitetima. No, i nije baš sve tako. Procjenjuje se da oko 4% ljudi neće moći uživati u ovom vizualnom doživljaju zbog urođene očne mane pod nazivom “ambliopija” ili “lijeno oko”.

Amazon kupio proizvođača panela TouchcoKako piše New York Times Amazon.com je kupio malu njujoršku tvrtku Touchco, proizvođača savitljivih panela osjetljivih na dodir, s očitom namjerom da ojača tehno-logiju svojih čitača e-knjiga serije Kindle kako bi se bolje nadmetali s Appleovim iPaom.

Talijanska vlada uvodi cenzuruTalijanska vlada predložila je zakon kojim bi se uvele dozvole za stavljanje video sadržaja na Internet. Predloženi zakon uveo bi dozvolu po kojoj bi autori video sadržaja svoje uratke prvo davali na odobrenje ministarstvu.

Iračani bombastično prevareniBez obzira što samo jedan primitivni i nefunkcionirajući detektor za otkrivanje eksploziva košta 40.000 američkih dolara, Iračka vlada ih je kupila nekoliko tisuća.

Europa uzvraća udaracEuropska komisija prebacila je milijardu eura na račune podizvođača koji trebaju izgraditi i lansirati prvih 14 satelita sustava Galileo, europskog odgovora na američki GPS. Satelite će napraviti njemačka kompanija OHB System AG za 566 milijuna eura, a lansirat će ih francuski Arianespace za 397 milijuna koristeći ruske rakete Soyuz. Talijanska kompanija ThalesAleniaSpace dobila je 85 milijuna za sustavnu podršku.

177/1-2/2010 infoTrend 1�

Samo 10 posto Hrvatakupuje putem InternetaPodaci Državnog zavoda za statistiku govore kako je samo 10 posto osoba je tijekom prošle godine kupovalo robu i usluge putem Interneta, što je porast od 3 posto u odnosu na 2008.

Tabletomanijaje počelaPrema rezultatima istraživanja ABI Researcha, ove bi se godine u svijetu ukupno trebalo isporučiti oko četiri milijuna “multimedijalnih” tableta, ali isto tako predviđaju kako će se tržište tableta do 2015. godine popeti na 57 milijuna.

Spori oporavakameričkoggospodarstvaPrema kazivanju Billa Gatesa u emisiji Good Morning America, za oporavak američkog gospodarstva trebat će više godina. Isto tako je upozorio na opasnost proračunske neravnoteže.

Izgradnja mrežnog sustava u hotelu DubrovnikTvrtka RECRO-NET izgradnjom modernog i visoko pouzdanog mrežnog sustava omogućila je pristup mreži unutar cijelog Hotela Dubrovnik u Zagrebu.

Proveden upis pripajanjaT-Mobilea HT-uUpisom pripajanja u sudski registar, pripojeno društvo T-Mobile Hrvatska d.o.o. je prestalo postojati...Na temelju Ugovora o pripajanju kojeg su HT - Hrvatske telekomunikacije d.d. i T-Mobile Hrvatska d.o.o. sklopili 29. listopada 2009. i odluke Skupštine pripojenog društva kojim je pripajanje odobreno, 31. prosinca 2009. izvršen je upis pripajanja u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu. Društvo preuzimatelj HT postalo je sveopći pravni slijednik.

Pomoć ugroženimaEricsson Nikola Tesla je za potrebe Hrvatskog Crvenog križa s namjenom korištenja na poplavljenim područjima kupio veći broj aparata za isušivanje i agregata za napajanje isušivača u područjima u kojima se opskrba električnom energijom nije normalizirala. Donirani će isušivači i agregati odmah biti upućeni na područja koja su pogođena poplavama. Navedena oprema će se kao trajno vlasništvo Hrvatskog Crvenog križa i ubuduće koristiti u sličnim situacijama.

SvimapristupInternetuVlada SAD namjerava uložiti više od sedam milijardi dolara kako bi svi Amerikanci mogli imati pristup Internetu sa većom brzinom prijenosa podataka nego do sada.

20 infoTrend 177/1-2/2010

Vijesti

Cenzura na FacebookuNekadašnja povjerenica za medije i informatičko društvo i novi kandidat za europsku tajnicu za pravdu, temeljna prava i građanstvo, Viviane Reding, izjavila je kako će u idućih pet godina uvesti red na društvenim mrežama, osobito na Facebooku.

Nakon Twittera Iranci hakirali KinezeNajpopularnija kineska tražilica Baidu.com dio jutra bila je hakirana, te je na navedenoj adresi umjesto tražilice stajao banner skupine Iranian Cyber Army.

Rješenje za mobilnu autentikacijuAsseco SEE Hrvatska objavila je da njezino rješenje ASEBA SxS za obavljanje bankovnih transakcija on-line i na daljinu, od sada nudi mogućnost autentikacije putem mobilnih telefona.

4G/LTE mreža TeliaSoneri u Norveškoj i ŠvedskojTijekom 2010. godine TeliaSonera planira svojim korisnicima ponuditi 4G pokrivenost u Švedskoj i Norveškoj.

Strateško partnerstvo HP-a i MicrosoftaTvrtke HP i Microsoft najavile su trogodišnji ugovor o investiranju 250 milijuna dolara u rješenja koja će pojednostaviti tehnološka okruženja poduzeća svih veličina.Strateško partnerstvo obuhvatit će suradnju tvrtki HP i Microsoft na razvoju uređaja za upravljanje podacima, objedinjavanju paketa aplikativnih rješenja, razvoju ponude rješenja za virtualizaciju i integriranim alatima za upravljanje.

Ovisnici o Internetu pokazuju znakove depresijePsiholozi sa sveučilišta u Leedsu otkrili su kako neki korisnici interneta postaju ovisni i zamjenjuju stvarni kontakt s ljudima onime na chatovima i društvenim mrežama.

Cisco Expo 2010 u SplituCisco Expo je najvažnija konferencija posvećena mrežnim i komunikacijskim tehnologijama u Hrvatskoj. Slogan konferencije “Kolaboracija – nova snaga poslovne suradnje” prenosi Ciscovu viziju transfor-macije današnjeg poslovanja. Upravo trendovi koji se nameću u mrežnim tehnologijama i servisima koje one produciraju (socijalne mreže, web 2.0 alati i sl.) pokazuju da je kolaboracija budućnost uspješnog poslovanja. Konferencija Cisco Expo 2010 će i ove godine okupiti postojeće ali i potencijalne korisnike i partnere, predstavnike državnih i lokalnih vlasti te predstavnike najznačajnijih medija iz ICT-a i gospodarstva. Predavanja će se, kao i dosadašnjih godina, održati kroz više prezentacijskih nizova koje ćemo obogatiti dodatnim sadržajima i zanimljivim temama.Lokacija : Le Méridien Lav, Split, vrijeme: 24. – 26.ožujak 2010.

177/1-2/2010 infoTrend 21

Johan Granlund osnovao marketišku agencijuJohan Granlund, bivši direktor Tele2, ostao je u Hrvatskoj i s partnerima ušao u poduzetničke vode.Osnovao je marketinšku agenciju Inventu d.d., specijaliziranu za online oglašavanje.

U sklopu konferencije http://www.webstrategija.com/07 - Dobri developerski duh, koja će se održati 18. i 19. ožujka 2010. u konferencijskom centru Hypo EXPO XXI u Zagrebu, održati će se i svečana dodjela regionalne nagrade Zlatna nagrada Web::Strategije HYPERLINK “http://www.webstrategija.com/07/zlat-na_nagrada”Zlatna nagrada se ovaj put odvija u dvije kategorije Web upotreblji-vost 2010. i Web inovativnost 2010. Web upotrebljivost 2010. je prva kategorija koja će vred-novati uspješnost izvedbe upo-trebljivosti nominiranih “http://www.webstrategija.com/07/ra-zvoj_web_stranica”web strani-ca. Što je to upotrebljivost na webu? To je osobina koju neki web ima, a koja omogućuje nje-govim posjetiteljima lagano, jasno, zanimljivo i brzo snalaženje po webu te do-lazak do željenih informacija i poduzimanje željenih akcija. Zanimljivost je što će se po prvi puta za ovakvu osobinu nagrada dodjeljivati izvođačima web stra-nica odnosno “http://www.webstrategija.com/07/web_programer”web develo-perima, a ne web naručiteljima, kao što je dosad često bio slučaj s nagradama ovoga tipa. Dodjeljuju se nagrade trima izvođačima.

Druga kategorija, Web inovativnost 2010., će vrednovati inovativnost rješenja za web s naglaskom na tehnički aspekt ideje koja se prezentira tim webom. Za ocjenjivanje neće biti presudna dokazana komercijalna isplativost i poslovni re-zultati, već inovativnost same ideje i njeno ostvarenje. Inovativnost na webu je značajka koja web razlikuje iz mora sličnih stranica po nekoj samo tom webu značajnoj osobini. Ovo je nagrada za istaknuta rješenja koja povećavaju teh-

nološku primjenu infrastrukture weba u vremenu, poboljšavaju kvalitetu i po-većavaju sigurnost web aplikacija, smanjuju zahtjeve za resursima te osnažuju konkurentnost regionalnog web tržišta. Prijave za Zlatnu nagradu su otvorene do 3. ožujka 2010. u 16 sati, a imena pobjednika će se čuvati u tajnosti do sa-moga dana konferencije kada će biti javno proglašeni. Kako je Zlatna nagrada

otvorena za cijelu regiju, prija-ve se primaju osim iz Hrvatske i iz Srbije, Bosne i Hercegovine te drugih regionalnih zemalja. S obzirom na ozbiljnost nagrade na ovako velikom području, za takav jedan zahtjevan zadatak oformljen je stručan HYPER-LINK “http://www.webstrate-gija.com/07/konferencijski_

odbori”ocjenjivački odbor koji odabire dokazane web profesionalce koji ulaze u izbor. Žiri za Web inovativnost čine Vlatko Košturjak (IBM Hrvatska), Ro-bert Slavečki (VIDI) i Aleksandra Đermanović (Mediacor), a za Web upotreblji-vost Miroslav Varga (Escape d.o.o.), Dario Šuveljak (Stedas) i Siniša Gavrilo-vić (Trenutak.hr). Sve prikupljene nominacije prosljeđuju se članovima žirija za svaku pojedinu kategoriju koji neovisno daju svoje ocjene koje zatim u kumula-tivu čine internu rang ljestvicu kojom se proglašavaju pobjednici. Cilj i svrha ka-tegorija Zlatne nagrade Web::Strategije je promicanje i poticanje HYPERLINK “http://www.webstrategija.com/07/web_development”web developmenta i izra-de web stranica u Hrvatskoj i u regiji. Nagrada će doći kao statusna kruna onima koji su svojim radom i angažmanom strastveno i nesebično doprinijeli poboljša-nju upotrebljivosti svojih web rješenja i/ili njihovoj inovativnosti.

Zlatna nagrada dobrom developerskom duhu

Veći prihodi od InternetaPrihod od pretplate na internetske sadržaje “Financial Timesa” po prvi put premašili prihod od oglašavanja u tiskanom izdanju.

GIS sustav za Skopje Gisdata Grupa objavila je kako je potpisala ugovor i započela s drugom fazom projekta uvođenja suvre-menog, javnosti otvorenog GIS sustava za potrebe Grada Skopja. Takvu novu generaciju Gisdata infra-

strukture i podrške Gisdata je izgradila i podržava za nekoliko desetaka vodećih suvremenih gradskih uprava u regiji.

22 infoTrend 177/1-2/2010

Vijesti

Microsoft izbačen iz DanskeOd travnja iduće godine danski državni uredi dokumente će imati u ODF formatu (Open Document Format), a ne više u formatima Microsoft Officea...Nakon četvorogodišnje rasprave, parlamentarne stranke odlučile su koristiti Open Document Format u svim razmjenama dokumenata između službenih državnih institucija. Zasad se to se odnosi na nacionalne institucije. No, kasnije će im se priključiti i sve danske regije i općine.

Googleova suradnja s NSA-omPrema nepotvrđenim informacijama koje je objavio The Washington Post, Google je u završnoj fazi sporazuma s američkom sigurnosnom agencijom National Security Agency (NSA) koja bi trebala pomoći tvrtki u istrazi nedavnih sigurnosnih napada na tvrtku za koje se vjeruje da su potekli iz Kine.

Gernot Rasch novi direktor marketinga u Vipnetu za privatne korisnike Gernot je karijeru započeo 2001. godine u zrakoplovnoj industriji u Austriji. Godine 2004. prelazi u marketing tvrtke mobilkom austria gdje je radio na praćenju i analizi tržišnih trendova, razvoju marke-tinških strategija te planiranju i provedbi projekata. Tijekom 2007. godine radio je na pokretanju Vip operatora u Makedoniji. Početkom 2009. godine preuzima odgovornost za definiranje i koordinaciju cjelokupne marketinške strategije u mobilkomu austria, a ubrzo zatim postaje i menadžer za strateški marketing. Rođen je 1979. godine u Grazu, a studirao je na Ekonomskom fakultetu u Beču.

Trend Micro ulaže u Cloud ComputingTrend Micro, softverska tvrtka specijalizirana za razna sigurnosna rješenja i antivirusne programe, najavila je značajnija ulaganja u Cloud Computing. Kompanija je osnovala posebnu tvrtku TCloud Computing, čija je zadaća pružanje tehnološkog znanja, integriranja sustava te usluga konzaltinga i podučavanja iz područja cloud computinga. Nova tvrtka je u potpunom vlasništvu Trend Micra, koji je za ovu problematiku namijenio 300 milijuna dolara za troškove istraživanja i razvoja te građenja infrastrukture na period od četiri godine. Početni kapital TCloud Computinga je 3,8 milijuna dolara, a tvrtka ove godine pored inicijalnih 60 zaposlenika namjerava radnu snagu proširiti za još 200 ljudi. Ciljani klijenti su uglavnom azijske telekom kompanije.

177/1-2/2010 infoTrend 2�

Prezentacija funkcionalnosti ORACLE ECM rješenjaU organizaciji tvrtke Times Computers dana 04.03.2010 u “The Movie Pub & Restoran” u Zagrebu održati će se niz prezentacija funkcionalnosti i novosti iz svijeta Oracle Content Managementa. Na prezentacijama ćete se uvjeriti kako na djelotvoran način odgovoriti izazovu informacijske eksplozije, kako ostvariti konkurentsku prednost koristeći sustav za upravljanje nestrukturiranim sadržajem te kako izravno uštedjeti i smanjiti troškove. U današnjoj dinamici poslovanja informacija i upravljanje informacijom je od presudne važnosti. U budućnosti, najveće povećanje profita će se ostvarivati kroz poboljšanje ljudske interakcije sa relevantnim informacijama. Pridružite nam se i saznajte više detalja o mogućnostima sustava, te na koji način možete unaprijediti svoje poslovanje koristeći sustav.

Pametna kućaDanska kompanija Bang&Olufsen predstavila je u Zagrebu u petak svoji novi koncept pod nazivom „Elite Beoliving – B&O Magic Movement“. Riječ je o kompaniji koja nudi razna tehnološka inovativna rješenja koja prije svega krasi vrlo atraktivan dizajn.

Tržište smartphoneaApple je zabilježionajveći rast natržištu smartphonea,a iznenađuje iposebno dobro poslovanje Motorole u posljednjem kvartalu protekle godine. Prema nedavno objavljenoj studiji analitičke kuće IDC, Apple je protekle godine na tržištu smartphonea zabilježio najveći rast. Udio tvrtke povećao se s 11,2% s kraja 2008. na 16% koliko je iznosio krajem protekle godine. Tokom posljednjeg kvartala ukupno je isporučeno gotovo dvostruko više iPhonea – brojka je porasla s 4,4 na čak 8,7 milijuna.

HGspot u gubitku 42 milijuna kuna Prema nerevidiranom i nekonsolidiranom izvješću koje je uprava HGspota podnijela Zagrebačkoj burzi, u 2009. godini ostvarili su prihod od 152,27 milijuna kuna (dok je 2008. godine prihod bio 339,67 milijuna). Gubitak poslovne godine iznosi čak 42,77 mil. kuna dok je u 2008. godini gubitak iznosio 29,5 milijuna kuna. U posljednjem kvartalu 2009. godine ostvareno je svega 19,5 mil. kn prihoda, ali su i znatno smanjeni troškovi. Goran Češnovar, predsjednik uprave, u izvještaju navodi da su u zadnjem kvartalu troškovi smanjeni za 25%. Otpušteno je gotovo 50% djelatnika i zatvorene su sve poslovnice koje donose gubitak.

Video Barbie osvojit će svijetMeđu glavnim hitovima šestodnevnoga nürnberškog sajma igračaka, koji je 4. veljače otvorio vrata posjetiteljima bit će Barbie s ugrađenom videokamerom i kartonska električna gitara. Barbie Video Girl s malom kamerom u dekolteu dobila je jednu od osam nagrada za inovacije. Lutka ima i video display na leđima, a Julia Jensen, glasnogovornica Sajma. objasnila je da će djeca ono što snime

igrajući se s Barbie poslije moći pogledati i na računalu. Barbie s kamerom na tržištu bi se trebala pojaviti početkom jeseni. Jednu od nagrada za inovacije osvojila je i kartonska električna gitara Paper Jamz. Premda izgleda kao običan komad debeloga, šarenog kartona, gitara doista proizvodi tonove zahvaljujući elektronskim senzorima osjetljivim na dodir skrivenim ispod papirnate površine.

Avatar stvoren HP-ovom tehnologijomWeta Digital, studio za specijalne efekte u Miramaru u Novom Zelandu, zaslužan je za oživljavanje virtualnog svijeta planeta Pandore. Wetinu računalnu jezgru pokretali su 2,176 HP ProLiant BL2x220c Blade Serveri. Weta Digital je koristila 34 okvira koji obuhvaćaju računalnu jezgru, a svaki se sastoji od 32 stroja s 40.000 procesora i 104 terabajta memorije. Posljednjih mjeseci produkcije tih 40.000 procesora upravljalo je sa 7 ili 8 gigabajta podataka u sekundi, a radili su 24 sata na dan. Konačna verzija Avatara imala je 17,28 gigabajta po minuti u pohrani. Cijeli u filmu korišteni sustav zauzima mjesta od 193 to 197 na Top 500 listi najmoćnijih superračunala.

2� infoTrend 177/1-2/2010

Vijesti

Roboti u trgovačkim centrimaModificirana verzija robota nazvanog Robovie II koju je razvio japanski institut AdvancedTelecommunications Research Institute International (ATR) postavljena je u trgovačkom centru Apita-Seikadai u Kyotu.

iPhone kao daljinski upravljačKompanija L5 Technology izradila je poseban dodatak koji iPhone ili iPod Touch pretvara u univerzalni daljinski upravljač za kućne uređaje koji omogućuje komunikaciju s televizorima, DVD plejerima, audio opremom, klima uređajima i drugim aparatima koji koriste daljinski upravljač s infracrvenim zracima.

Računala s dva ekranaMicro-Star International je na CES-u prikazao dva prototipska internet računala s dva ekrana od 17,8 i 25,4 cm. Projektirani su kao mala prenosiva računala ili kao e-čitači. Oba uređaja koriste LCD

ekrane i Microsoftov Windows 7. Da bi duže radili na baterije u oba je ugrađen Intelov procesor Menlow (jednočelijska baterija je dovoljna za šest sati rada).

Sustav za prevođenjeToshiba je razvila trojezični sustav za prevođenje s mogućnošću prepoznavanja glasa i sinteze, koji je dovoljno kompaktan i mali da se može instalirati na mobilnim telefonima.

Sonyev bežični sustav TransferJetSony je demonstrirao prvo prenosivo računalo u koje je ugrađen novi bežični sustav kratkog dometa nazvan TransferJet. TransferJet ima domet oko tri centimetra i brzinom će konkurirati sustavu USB2.0. Budući da ima kratki domet njegovi konstruktori neće koristi sigurnosne funkcije kakve koriste drugi bežični sustavi kao što je Bluetooth primjerice.

Dogovorili se Samsung i SharpSamsung i Sharp obavještavaju o postignutom sporazumu kojim su razriješile nesuglasice vezane za povredu patentnih prava. Međusobne optužbe kompanija započele su prije tri godine, a bile su vezane za tehnologiju proizvodnje LCD ekrana sa širokim kutom vidljivosti.

Više od 50 posto Hrvata ima pristup InternetuU Hrvatskoj je prošle godine 55% kućanstava imalo osobno računalo, što je porast od 2% u odnosu na prethodnu godinu, dok je 50% imalo pristup Internetu, što je 5% više nego ranije. Najviše i dalje ima bar jedan mobilni telefon - 82% ili 1 posto više nego 2008. Prošle je godine najprimjetniji bio porast uporabe širokopojasnog pristupa Internetu, od 26% na 79% kućanstava koja su ga imala.

I starci blogajuIstraživanje provedeno u SAD-u je pokazalo kako se broj tinejdžera koji blogaju prepolovio od 2006. I dok je onima do 18 godina bloganje poprilično nepopularna aktivnost te preferiraju društvene mreže (ponajviše Facebook), blogovi su sve popularniji među populacijom iznad 30 godina.

177/1-2/2010 infoTrend 25

Zašto besplatan ERP? UsBS, e-UBS, noteS, QMS i druga poslovna rje-

šenja tvrtke N-LAB Software komercijalne su izve-denice velikoga poslovnoga sustava UBS21. Na-činom itegriranoga razvoja ukupnoga sustava, tržišnim pozicioniranjem i licanciranjem se i prije pojave besplatnoga poslovnoga sustava željelo pri-bližiti malim tvrtkama uz dodatna jamstva da će nabava paketa u budućnosti osigurati praćenje nji-hovih potreba, kako kroz proširivu funkcionalnost, tako i kroz neograničenu količinu podataka i broj korisnika.

Istu logiku prati i besplatan ERP, no sad je otvo-ren i segment najmanjih tvrtki, obrtnika i novoo-snovanih tvrtki.

PraksaDva uobičajena modela licenciranja i distribuci-

je tzv. besplatnoga softvera su – Freeware i Open Source.

Besplatan ERP – “Oportunity Licensing“Tvrtka N-LAB Software iz Zagreba je 30.10.2009. započela s distribucijom besplatne jednokorisničke inačice ERP paketa UsBS (Universal small Business System). U razdoblju tri protekla mjeseca više od 250 tvrtki preuzelo je ovaj poslovni paket

Freeware se odnosi na softver koji se besplatno daje na korištenje bez programskoga koda i bez pra-va na održavanje, nadopune i mijenjanje te se najče-šće koristi za aplikacije s obilježjima alata.

Open Source se isporučuje s cjelokupnim ili dje-lomičnim programskim kodom koji korisnici mogu sami mijenjati i prilagođavati vlastitim potrebama. Isporučuje se pod tzv. GPL licencom koja niječe bilo kakvu obvezu vlasnika programskoga koda.

Novi pristupPrethodna dva načina isporuke i licenciranja nisu

primjerena potrebama malih tvrtki - korisnika po-slovnih rješenja, jedan zbog nepromjenjivosti, a drugi jer male tvrtke nemaju resurse za vlastiti ra-zvoj. Malim je tvrtkama potreban poslovni sustav s mogućnostima podrške i prilagodbe koji će pratiti zakonske izmjene i potrebe promjena u poslovanju. Stoga je N-LAB Software odlučio ponuditi model koji smo nazvali OL - Oportunity Licensing.

OL model licenciranja1. softver se isporučuje besplatno za komercijal-nu upotrebu,2. nema vremenskoga ograničenja korištenja i nema ograničenja količine podataka,3. vlasnik sustava pod komercijalnim uvjetima osi-gurava podršku korisnicima (izobrazba, telefonska pomoć, pomoć putem web-zahtjeva) kad to korsni-ci zatraže,4. vlasnik sustava pod komercijalnim uvjetima osi-gurava nove inačice i nadopune kad to korisnici za-traže,5. vlasnik sustava pod komercijalnim uvjetima osi-gurava proširenje funkcionalnosti i povećanje bro-ja korisnika kad to korsnici zatraže

Samsungovi uređaji za kućnu zabavuSamsung će proizvesti potpuno rješenje za 3D kućno kino s naprednim 3D televizorom, sofisticiranim 3D Blu-ray playerom i modernim 3D naočalama s aktivnim kapcima. Potpuna linija 3D uređaja uključuje LED 9000, LED 8000 i LED 7000, kao i LCD i plazma televizore te Blu-ray playere.

Devetogodišnji Microsoftov inženjerDevetogodišnji Marko Čalasan iz Makedonije je postao najmlađi inženjer Microsofta u svijetu položivši zadnji ispit u Ljubljani. Kaže kako dnevno na računalu radi u prosjeku četiri sata, no ponekad je to i više od deset sati. Ne igra igrice, jer smatra da one ne nude ništa vrijedno, a svojim vršnjacima poručuje, žele li se igrati, da iziđu van i potraže društvo svojih prijatelja. Njegova najveća želja je da živi u SAD-u kako bi bio blizu najnovijih tehnoloških dostignuća i blizu Microsofta.

Djeca i InternetDanas se obilježava sedmi put po redu Svjetski dan sigurnosti na Internetu. Tim povodom je kompanija Trand Micro provela anketu o sigurnosti djece na svjetskoj mreži.U anketi je sudjelovalo je 526 roditelja i 500 djece, starosti od 10 do 16 godina. Anketa je pokazala da 67,5% djece tog uzrasta ne oklijeva da na Internetu razmjeni informacije vezane za svoju adresu elektroničke pošte, a 23,6% ustupa čak i svoju adresu stanovanja. Oko 43,7% djece je izjavilo da na webu objavljuje svoje fotografije, a 34,7% otkriva na Internetu popis svojih prijatelja.Među djecom starom od 10 godina, 74,7% anketiranih je izjavilo da na webu ne objavljuje informacije koje njihovi roditelji ne bi željeli vidjeti, dok taj postotak opada na 27% među adolescentima starim 16 godina. Mladi korisnici Interneta, prije svega djevojke, uglavnom se pribojavaju da njihovi roditelji ne pristupe informacijama vezanim za njihov privatni život.Međutim, nisu samo djeca sklona da na webu ostavljaju svoje podatke. Ispitivanje je pokazalo da čak 91,8% roditelja na Webu ostavlja svoje adrese elektroničke pošte, datum rođenja ostavlja 85,7% roditelja, njih 74,7% ne krije svoju poštansku adresu, a čak 51,3% roditelja rado objavljuje svoje fotografije na internetu.

2� infoTrend 177/1-2/2010

IntervjuGordana Kovačević, predsjednica tvrtke Ericsson Nikola Tesla, isporučiteljasuvremenih informacijsko-komunikacijskih proizvoda, rješenja, softvera i usluga

Za nove izazove,novi poslovnimodeliNije prošao ni jedanprosječni ljudski vijek otkad je u jednoj malenoj zagrebačkoj tvornici, s obzirom na okruženje čudesnom alkemijskom formulom, započet proces kojim se olovo pretvara u zlato. U samo šezdeset godina iz manufakturne proizvodnje elektronskih uređaja izrasla je organizacija koju sada poznajemo kao najvećega hrvatskoga izvoznika znanja za globalno tržište. Razgovor s Gordanom Kovačević, predsjednicom ENT, otkriva poslovnu filozofiju koja je to omogućila.

177/1-2/2010 infoTrend 27

InfoTrend: ETK je za svojega postojanja iz-držala velike političke, gospodarske i tehno-

loške promjene i potrese. U kojoj je mjeri 60-go-dišnje naslijeđe tvrtke pomoglo da ETK i u jeku globalne ekonomske krize zadrži stabilnost, ra-zvojne perspektive i dobre poslovne rezultate?

Gordana Kovačević: Šezdeset godina u nečijem životu, bilo da je riječ o čovjeku ili kompaniji, res-pektabilno je razdoblje pa su i stečena iskustva dra-gocjena. Svatko na svojim iskustvima najbolje na-uči kako se treba ponašati i poslovati u različitim situacijama i uvjetima. Međutim, to ne znači da je itko na osnovi svojega naslijeđa dobio čarobni recept koji će vri-jediti i u budućnosti.

Primjerice, u proteklih šest de-setljeća mnogo se toga dogodilo i mi smo kao kompanija prošli i prolazimo brojne procese uklju-čujući pretvorbu i privatizaci-ju, restrukturiranje, tehnološke promjene i različite ekonomske i društveno-političke uvjete. Pri tom smo uspjeli postići i zadrža-ti stabilno poslovanje i ugled u zemlji i svijetu, na tržištima na kojima naši stručnjaci rade. To je svakako dobra osnova za optimalnu prilagodbu situaciji u kriznim vremenima i otežanim uvjetima. Međutim, nema jamstva da ćemo na novi izazov, pa makar bio isti ili sličan nekomu prijašnjemu zahtjevu, moći uspje-lo odgovoriti koristeći isti model rada i poslovanja te pri tom dobiti jednak rezultat kao u nekoj prijaš-njoj situaciji.

Kao što se to često kaže, ono što ti je omogući-lo dosegnuti izvrstan rezultat, ne će te održati na vrhu ako ne pronađeš novi odgovor na novu situ-aciju. Upravo zato danas svi tražimo nove, strateš-ke modele poslovanja i razvoja kako bismo se dje-lotvorno uhvatili u koštac s posljedicama globalne krize i u konačnici našli put prema oporavku gospo-darstva, a time i prosperitetu društva.

Sve me to navodi na razmišljanje da je najvrjed-

nije što smo u Ericssonu Nikoli Tesli prihvatili tije-kom toga dugoga razdoblja, upravo naša sposobnost brzoga prilagođavanja i potreba za stalnim učenjem i promjenama. To je, smatram, velika usporedbena prednost za kompaniju koja kao dio velike Ericsson-ve korporacije ima tehnološko vodstvo u području visokih tehnologija i prisutna je svojim proizvodi-ma, rješenjima i uslugama na brojnim svjetskim tr-žištima. Zahvaljujući strateškomu promišljanju, stvorili smo prilagodljivu linijsku, projektnu i pro-cesnu organizaciju koja nam kroz fokus područja i kompanijske programe daje bolji položaj u zahtjev-nome okruženju. Koncepcija programa omogućuje

sinergijsko djelovanje svih kom-panijskih snaga na temelju razu-mijevanja individualnih i zajed-ničkih odgovornosti i poslova.

Kao što su dinosaurusi davno izumrli jer se nisu mogli ni sti-gli prilagoditi, isto tako danas postaje pitanje opstanka koliko se brzo i uspjelo neka organiza-cija uspijeva prilagoditi i kakve poslovne modele za to koristi. Djelotvornost, inovativnost, zna-nje, rad i upornost samo su neke od osnovnih karakteristika na-

ših zaposlenika koji pomažu da naši novi poslovni modeli uspjelo doprinesu ostvarenju kompanijskih strateških odrednica.

IT: Hrvatsku su ICT industriju od samoga početka pratile i još uvijek prate brojne nedo-

umice u odabiru poslovnih mo-dela. Kako je ETK uspjela kon-cipirati i održati stabilan razvoj suvremenih modela poslovanja i inovativnosti?

Kovačević: Da, sasvim ste u pravu. Kontroverze oko strateš-kih prioriteta razvoja zemlje te uloge i područja djelatnosti hr-vatske ICT industrije, optimal-

nih poslovnih modela te inovativnosti kao imperati-va suvremenoga društva, često su prisutne teme i u našem medijskom prostoru. Razloga je više.

Te su teme i dileme sastavni dio brojnih studija i analiza koje su tijekom vremena rađene, a ujedno ta područja zaokupljaju i stratege razvoja naše zemlje kao i sve nas koji smo izravni sudionici događanja u tome industrijskome sektoru. Mi smo kao kompani-ja svoje stajalište davno javno artikulirali: Hrvatska se mora opredijeliti oko prioritetnih sektora i aktiv-nosti među kojima svakako vidim ICT industriju i to ne kao box moving ispostavu uvoznika informa-tičke opreme i softvera nego kao industriju u kojoj postoje razvojno-istraživački i drugi stručni centri

koji proizvode znanje za global-no tržište.

Na primjeru Ericssona Nikole Tesle pokazali smo da je to mo-guće. Naši poslovni modeli po-laze od naše jasne strategije koja je pomno razrađena i komunici-rana svim zaposlenicima, a naši su organizacijski i osobni plano-vi usklađeni s ciljevima kompa-nije. Na taj način, uz brze prila-godbe onomu što se na tržištu i

tehnologiji događa, praktički cijela kompanija su-djeluje u operacionalizaciji definiranih planova i aktivnosti. Dakle, osobna je odgovornost za dogo-voreni zadatak ili posao polazna osnova i najbitniji preduvjet svih naših programa, procesa i projekata. Uz to, strateški je bitna implementacija cjeloživot-noga učenja jer nijedan poslovni model ne može uspjeti ako ne postoji dovoljna razina stručnih, pro-fesionalnih i socijalnih kompetencija i vještina. Ostvarenje toga strateškoga cilja vezano je uz ve-lika sredstva koje dugoročno ulažemo u tehnološ-ki razvoj te naše ljude i njihova znanja. Ulaganje u ljude je preduvjet za uspjelu primjenu suvreme-nih poslovnih modela čime osiguravamo daljnji ra-zvoj kompanije.

2006. g. Predsjednik RH Stjepan Mesić odliko-vao je Gordanu Kovačević ordenom Reda Dani-ce Hrvatske s likom Nikole Tesle

Put do uspjeha u globalnoj organizacijiMr. sc. Gordana Kovačević predsjednica je Ericssona Nikole Tesle od 1. siječnja 2005. Ujedno, člani-ca je menadžment tima Ericssonove tržišne jedinice Srednja Europa. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu Columbia (Columbia Uni-versity) završila je Graduate School of Business, program kojim se osposobljavaju najviše pozicionira-ni menadžeri u korporaciji Ericsson. Svoju je profesionalnu karijeru započela u tadašnjem poduzeću «Nikola Tesla» gdje je vodila niz naj-složenijih telekomunikacijskih projekata na brojnim tržištima. Inovativnost i izvoran pristup bili su dio njezinoga osobnoga doprinosa lokalnoj i globalnoj organizaciji, što je prepoznato kroz Ericssonove centre izvrsnosti koji su, kao njezina zamisao, najprije implementirani u Hrvatskoj, a nakon toga u ci-jeloj korporaciji. Za svoja je iznimna psotignuća dobila niz priznanja i nagrada, a 2006. Predsjednik RH Stjepan Mesić odlikovao ju je ordenom Reda Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle za zaslužne hrvatske znanstveni-ke i gospodarstvenike.

•••Hrvatska se mora opredijeliti okoprioritetnih sektora među kojima svakako vidim ICT kao industriju u kojoj postoje veliki razvojno-istraživački i ekspertni centri koji proizvode znanje za globalno tržište

•••Najvrjednije što smo u Ericssonu Nikoli Tesli prihvatili tijekom toga dugoga razdoblja jest sposobnost brzoga prilagođavanja i potreba za stalnim učenjem i promjenama

2� infoTrend 177/1-2/2010

IT: Koliko je za dosadašnja dostignuća ETK zaslužna posebna pozornost koja se daje kul-

turi odnosa sa zaposlenicima i politici stvaranja društva znanja u poduzeću?

Kovačević: Mislim da je svaki suvremeni me-nadžer i menadžment svjestan bitnosti ljudskoga potencijala za uspjeh bilo koje kompanije ili inici-jative. Naime, intelektualni kapital najbitniji su dio nematerijalne imovine svake kompanije te su sa-mim tim osnovna okosnica svake podrobne anali-ze ukupne vrijednosti bilo koje kompanije pa tako i naše.

Danas se upravljanju ljudima pridaje mnogo više vremena i pozornosti nego u prijašnjim razdoblji-ma razvoja društva. Razlog za to treba tražiti u ukupno višoj razini obrazovanja suvremenoga sta-novništva, natjecateljskoj okolini, tehnološkim re-volucijama koje su ljudima omogućili korištenje su-vremenih tehnologija kako bi radili djelotvornije i kvalitetnije.

U takvome okruženju, uz činjenicu da Ericsson Nikola Tesla zapošljava uglavnom visokoobrazova-ne stručnjake, magistre i doktore znanosti koji rade na proizvodima, rješenjima i uslugama najviše razi-ne dodane vrijednosti, bilo je prirodno razviti takve modele upravljanja ljudima koji podržavaju karakterističnu kom-panijsku kulturu. Naime, svaka je kompanija priča za sebe. Pi-tajte bilo kojega zaposlenika ka-kva je kultura u kompaniji u ko-joj radi i čut ćete različite priče jer se svaka kompanija po nečem izdvaja. O tome koliko su ljudi zadovoljni najbolje govori nji-hova pripadnost i želja da budu i dalje dijelom nekoga tima. Sma-tram da smo mi tijekom vremena vrlo podrobno i strateški odredi-

li bit našega međusobnoga odno-sa u kompaniji, što je u konačnici dovelo do vrlo pozitivne i poticaj-ne kompanijske kulture u kojoj se prihvaćaju i poštuju ljudi i vr-jednuje doprinos zaposlenika re-zultatima kompanije uz poticanje inovativnoga izražavanja i otva-ranja novih perspektiva.

IT: ICT industriju u Hrvat-skoj ograničava pomanj-

kanje kvalitetnoga menadžersko-ga i upravnoga kadra? Koje su kvalitete i sposobnosti tih struk-tura u ETK jer, sudeći po rezulta-tima poslovanja, uspjelo rješava takve probleme.

Kovačević: Problem kvalitet-noga menadžerskoga i upravnoga kadra ne bi sam po sebi trebao biti tolik problem jer je velik broj onih koji barem u teoriji imaju sve potrebne predis-pozicije za dobroga menadžera ili lidera. Međutim, i u ICT sektoru, kao i drugim industrijama, često se pokaže da je lijep životopis jedna strana medalje,

a poslovna praksa, odnosno re-zultat druga, manje sjajna strana iste medalje.

Za kvalitetnoga je menadžera nužna stručnost u onome čime se bavi te stalno učenje i ulaga-nje u novo znanje, ali sve to ipak nije dovoljno da bi se prešla gra-nica koja dijeli prosječnoga od vrhunskoga menadžera ili lide-ra. Lider ne kroči daleko ispred svojega tima, već je dio njega i djeluje kao njegov pokretač, ka-talizator timskoga djelovanja te

motivirajućega i kreativnoga radnog okruženja. On usmjerava aktivnosti te na taj način timu osigura-va usredotočenost na područja koja će organizaci-ju učiniti uspješnom. Pri tome je nužna i prirodna predispozicija.

ICT je tehnologija omogućila svima nama da praktički bez ograničenja, vremenskih, prostornih i jezičnih, koristimo najveći broj do jučer nedostu-pnih informacija. Te su informacije izgubile svoju vrijednost na razini podatka o nečem, ali su dobile na vrijednosti kao dio šire slike na osnovi koje net-ko, zahvaljujući svojim predispozicijama, znanju ili inovativnosti, uspijeva stvoriti novu vrijednost.

Upravo je u tome odgovor na Vaše pitanje – da, mi u Ericssonu Nikoli Tesli nastojimo strateškim ula-ganjem u ljude stvoriti dobru podlogu kako bi naši stručnjaci, lideri i menadžeri koristeći upravo vr-hunsku tehnologiju imali dovoljno kvalitetnu pod-logu za kreativan i uspio rad. Uz tu činjenicu kao posebno bitnu napominjem i odgovornost koja je sastavni dio našega načina ponašanja i poslovanja, a na čemu ja, kao predsjednica kompanije, poseb-no inzistiram. Činjenica je da smo u našem okruže-nju, pa i na istaknutim položajima u javnome sek-toru, svjedoci često neodgovornoga ponašanja pa i kod trošenja novca nas poreznih obveznika, a koje se opravdava nečijim neznanjem! Za nas neznanje nije opravdanje ni za čije neodgovorno ponašanje, a ponajmanje onih koji su po definiciji najodgovorni-ji, a to su menadžeri i uprava.

IT: ETK je uvijek isticala etičnost i i društve-no odgovorno ponašanje. Je li uopće mogu-

će i nadalje sačuvati takvu dosljednost u uvjetima gospodarske krize koja je, vjerojatno, najava traj-ne nesmiljene konkurentske bitke za lokalna i glo-balno tržišta?

Kovačević: Dosljednost je također jedna od onih odlika koje nas izdvajaju i po kojima nas ljudi pre-

IntervjuGordana Kovačević,predsjednica tvrtke Ericsson Nikola Tesla

Stalno dokazivanje u globalnoj organizacijiU vremenu brzih tehnoloških primjena kojemu smo svjedoci, presudno je za budućnost kompanije mo-gućnost sudjelovanja u razvoju tehnologija i kreiranju tih primjena, a pripadnost globalnoj organizaci-ji, kao što je Ericsson, omogućava upravo takav angažman. Međutim, u globalnoj, izrazito kompetitiv-noj organizaciji stalno se morate dokazivati. Sve dobivene odgovornosti morate opravdati kako biste ih i dalje imali te kako biste stvorili priliku za daljnje proširivanje. Drugim riječima, prilika postoji, a ko-liko i kako ćete ju iskoristiti, ovisi o znanju, vještini i inovativnosti stručnjaka, načinu rada i rukovođenja i, naravno, kvaliteti proizvoda ili usluge koje nudite. Zahvaljujući upravo tim obilježjima, Ericsson Nikola Tesla je tijekom vremena postao sinonim dobro uređene i djelotvorne organizacije koja uživa velik ugled u globalnome Ericssonu. Naše je dugoročno strateško usmjerenje i dalje intenzivno raditi na povećanju našega izvoza kroz izvoz znanja za inter-no Ericssonovo tržište. Primjerice, kompanija je na tome tržištu 2004. ostvarila izvoz od 226 milijuna kuna da bi se 2008. taj iznos popeo na 420 milijuna kuna. Takva realizacija, kroz izvoz znanja u glo-balni Ericsson, našu kompaniju pozicionira kao najvećega hrvatskoga izvoznika znanja. Do toga smo strateški bitnoga cilja došli tako da smo se pozicionirali kroz naše centre izvrsnosti te smo proširili od-govornosti u području istraživanja i razvoja, globalnoga centra za isporuke usluga te kroz brojne od-govornosti u području novih IP tehnologija, multimedijskih rješenja i sistemske integracije.

Mladi i predsjednica: Znanje i kompetencije zaposlenika neophodni su za kompanijski uspjeh

•••Zahvaljujući strateškomu promišljanju, stvori-li smo prilagodljivu linijsku, projektnu i procesnu organizaciju koja nam kroz fokus područja i kompanijske programe daje bolju poziciju u zahtjevnome okruženju

177/1-2/2010 infoTrend 2�

poznaju, cijene ili slijede. S tim se ne može licitirati bez obzi-ra na otežane uvjete poslovanja i krizu nego, naprotiv, posebno u ovakvim teškim vremenima još je bitnije je li čovjek etičan i odgovoran prema sebi, svojoj okolini, svojemu poslu, obite-lji, prijateljima i, na kraju, svojoj zemlji. Smatram da su etičnost i odgovornost dio nečijega DNK, što i javnost vidi u načinu na koji netko radi ili vodi kompaniju.

Drugim riječima, nečija djela i ponašanje govo-re više od bilo kakvih riječi pa i kada sam ja ili Eri-csson Nikola Tesla u pitanju. Neka drugi sude o nama. Osobno sam jako zadovoljna što se u posljed-nje vrijeme korupcija počinje sankcionirati. Pošten rad i kvalitete koje jamče uspjeh na svjetskome tr-žištu moraju biti putokaz i u hrvatskome okruženju. I mi smo u Ericsson Nikoli Tesli svjedoci izgublje-nih poslova usprkos većoj kvaliteti rješenja i proi-zvoda te znatno nižoj cijeni; ponavljanih natječaja sve dok posao ne bi dobila „željena“ ICT kompa-nija i slično.

Nadam se da dolazi vrijeme kada će korupcija biti sankcionirana. To je potrebno da bi se mladima vra-tilo povjerenje u sustav vrijednosti i ljude. Vraća-nje povjerenja mladih generacija koji u nama stari-jima vide obrasce za svoj životni put jedna je od bitnih misija koju imamo svi – kao roditelji, po-slodavci, prijatelji ili suradni-ci. Dapače, smatram da će doći vrijeme kada će te vrline u kom-binaciji s društvenom odgovor-nošću i u našoj zemlji postati bi-tan tržišni diferencijator.

IT: Ulazak u sedmo deset-ljeće života kompanije po-

klapa se s velikim prestrojavanji-ma i nedoumicama glede razvoja ICT industrije u Hrvatskoj. Može-te li nam iznijeti Vaš pogled na ne-posrednu budućnost branše i po-ložaja ETK unutar nje.

Kovačević: Prednost je ICT in-dustrije u tome što je ona pokre-tač razvoja cjelokupne industrije te društva. Ta se industrija, kao ni-jedna dosada, možda i zato što se nalazimo u petoj tehnološkoj revo-luciji i to upravo onoj u ICT-u, mi-jenja nevjerojatno brzo i drastič-no. ICT industriji predstoji daljnji razvoj koji će potaknuti nove nači-ne komunikacije, rada i odlučiva-

nja te pozitivno utjecati na ljude, poslovanje i okoliš.

Imajući sve to na umu, hrvat-ska ICT industrija ili, još bolje, kompanija Ericsson Nikola Tesla kao najistaknutiji dio te industri-je, ide uz bok s najrazvijenijim zemljama. Kompanija uz velike razvojno istraživačke i druge ek-spertne centre, u nekim područ-jima kao, primjerice, u e-zdrav-stvu, čak ima ulogu globalnoga lidera. Rezultat je to naših stal-nih velikih ulaganja te strateš-

ke opredijeljenosti da vodimo, a ne samo slijedimo. Posebno to ističem jer iz našega iskustva mogu reći da reforme društva i državne administracije moraju ići zajedno s informatizacijom velikih infrastruk-turnih sustava. Bez poznavanja procesa, snažnoga liderstva, znanja o upravljanju projektima ni brzih prilagodbi ne možemo uspjelo implementirati slo-žene sistemsko-integratorske projekte.

Također je za razvoj naše industrije i društva u cjelini bitna aktivna uloga i podrška države u uvo-đenju mobilnoga Interneta i širokopojasnoga pristu-pa. Smatram da zakonska regulativa mora biti ta-kva da podržava one koji ulažu. Ericsson Nikola Tesla nastavit će aktivnosti sukladno našim strateš-kim odrednicama, iako moram reći da sa zebnjom iščekujemo razvoj situacije i poslovanja u ovoj kao

i u sljedećoj godini. Vremena su teška, tržište ima svoje zakonito-sti, kriza nesmiljeno pogađa sve dijelove gospodarstva i društva u cjelini, a mi moramo zadržati motivirajuću kulturu i zadovolj-ne zainteresirane strane uz gole-mo ulaganje danas kako bismo bili konkurentni i sutra. Golem zadatak, zar ne?

“Tvrtka - prijatelj obitelji” - za svoju cjelovitu brigu za zaposlenike kompanija je nagrađena priznanjem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

•••Stručnost nije dovoljna da bi se prešla granica koja dijeli prosječnoga od vrhunskoga menadžera ili lidera. Za taj je korak nužna prirodna predispozicija koju nijedan fakultet ni škola ne mogu dati

•••Osobnaodgovornost zadogovoreni zadatak ili posao polazna je osnova i najbitniji preduvjet svih naših programa, procesa i projekata

Danski i švedski korisnici s nestrpljenjem očekuju 4 puta veću brzinu mobilnog širokopojasnog pristupa s obzirom da će mreža operatora 3 uskoro umjesto 21 Mbps ponuditi brzinu od čak 84 Mbps. Ovaj će veliki rast brzine omogućiti neometani doživljaj internetskih aplikacija poput društvenog umrežavanja, online igara i videokonferencija u pokretu. S ciljem značajnog poboljšanja pokrivenosti, nadogradnja će biti nadopunjena novom Ericssonovom 3G mrežom na 900 MHz, prvom u Švedskoj. Trogodišnji ugovor s Ericssonom uključuje i nadogradnju kapaciteta HSPA Evolution potojeće 3G mreže, u prvoj fazi s 42 Mbps, a u drugoj na 84 Mbps uz novu WCDMA/HSPA radio pristupnu mrežu. Dodatno, Ericsson osigurava IP temeljenu optičku i mikrovalnu sporednu vezu i usluge podrške. Izvedba će započeti u prvom kvartalu 2010. godine.Uz to, Ericsson je nedavno objavio da će na Mobile World Congressu u Barceloni prvi puta u svijetu demonstrirati brzinu prijenosa podataka od 84 Mbps (HSPA tehnologija). http://www.ericsson.com/thecompany/press/releases/2010/02/1381129

Skandinavskioperator 3 ima najbržu 3G mrežu u svijetu

N. Božidarevića 13 | 10000 Zagreb | www.softpro.hrt/f: +385 1 2305 775 | [email protected]

�2 infoTrend 177/1-2/2010

ICT u medicini i zdravstvu

Zdravstveni sustav čine zdrav-stveno osoblje, materijalni resursi (ordinacije, bolnice,

oprema i sl.) i korisnici zdravstvene zaštite. Funkcioniranje sustava ini-ciraju dijelom korisnici zdravstvene zaštite (prvenstveno kao bolesnici),

Što imamo, što očekujemoInformatički će stručnjaci biti kvalificiraniji za gradnju zdravstvenih informacijskih sustava ako im zdravstvo i medicina nisu potpuno strani. Stoga je Međunarodna asocijacija za medicinsku informatiku dala preporuke za edukaciju medicinskoga i tehničkoga osoblja u području medicinske informatike

Kakav treba biti zdravstveni informacijski sustav?

a dijelom zdravstveno osoblje (kroz preventivne poticaje i akcije). Sva-ka je funkcija u sustavu zdravstva vezana uz korisnika zdravstvene zaštite praćena podatcima, medi-cinskom odnosno zdravstvenom do-kumentacijom koja cirkulira unutar

sustava i kreira, odnosno dopunjava zdravstveni zapis bolesnika (zdrav-stveni karton, povijest bolesti, uput-nica, recept, nalaz specijalista, ot-pusno pismo itd.). Podatci koje, u pravilu, prikuplja zdravstveno oso-blje, dokumentiraju svako događa-

Autorica, prof.dr.sc. Josipa Kern, pročelnica je Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku, Škole narodnoga zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu [email protected]

177/1-2/2010 infoTrend ��

nje u zdravstvenome sustavu veza-no uz bolesnika (bilo pregled, bilo savjetovanje, cijepljenje, dijagnosti-ciranje, liječenje ili kontrola zdrav-stvenoga stanja). Klasični je oblik zdravstvenoga zapisa u pravilu fra-gmentiran i ne omogućava cjelovit pogled na bolesnika i na povijest njegove bolesti, odnosno postojeće zdravstveno stanje korisnika zdrav-stvene zaštite.

Zdravstveni sustav i kako gainformatizirati

Po definiciji, elektronički zdrav-stveni zapis je kolekcija podata-ka o bolesniku (odnosno korisni-ku zdravstvene zaštite) zapisanih na nekonvencionalnome mediju (npr. magnetski disk). Podatci se mogu prikupljati u različitim segmenti-ma zdravstvene zaštite (u stvarno-sti to su ordinacije liječnika obitelj-ske medicine ili nekoga drugoga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za-tim u specijalističkim ordinacija-ma, laboratorijima, poliklinikama, ljekarnama itd.), ne moraju nužno biti fizički na jednome mjestu, ali moraju biti povezivi u jednu cjeli-nu. Drugim riječima, svi segmen-ti elektrončkoga zdravstvenoga za-pisa moraju biti usustavljeni. Što to zapravo znači? To znači da zdrav-

stveni informacijski sustav u konač-nici mora integrirati sve segmente zdravstvene zaštite (primarnu, se-kundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu), drugim riječima, ono što trebamo jest integrirani zdravstve-ni informacijski sustav.

Status informatizacije zdravstve-noga sustava u Hrvatskoj

Kao mala zemlja s manje od pet milijuna stanovnika Hrvatska je krenula u informatizaciju zdrav-stvenoga sustava, na neki način centrali-zirano, počevši od primarne zdravstve-ne zaštite. Primarna je zdravstvena zašti-ta u skladu s organi-zacijom zdravstva u Hrvatskoj prva ste-penica u realizaci-ji zdravstvene za-štite. Ujedno je ona na neki način „čuvar troškova u sustavu zdrav-stva“, odnosno neka vrsta nadgled-nika koji, rješavajući slučajeve iz svoje nadležnosti, odlazak bolesni-ka u bolnicu čini nepotrebnim te na taj način smanjuje troškove sveuku-pne zdravstvene zaštite (poznato je, naime, da su bolnice najskuplji se-gment zdravstvene zaštite).

Takav je pristup informatizaciji (preko primarne zdravstvene zašti-

te) učinjen s namjerom da se infor-macijski sustav primarne zdrav-stvene zaštite s vremenom proširi i na ostale segmente sustava (labora-torije, ljekarne, bolnice itd.). Zapo-čelo se, činilo se, s najjednostavni-jim dijelom primarne zdravstvene zaštite, s ordinacijama obiteljske medicine. Informatizacija se je od-vijala na dvjema razinama:

centralnoj (tzv. G1 razina) koja se zasniva na centralnome repozitoriju podataka o korisnicima zdravstve-ne zaštite smještenomu na računa-lima Hrvatskoga zavoda za zdrav-stveno osiguranje

lokalnoj (tzv. G2 razina) koja je prilagođena ordinaciji obiteljske medicine, a povezana je s central-nom razinom – realizirana je naj-češće na lokalno umreženim raču-nalima (doktor i sestra) u ordinaciji, no postoje i rješenja koja uključuju udaljene servere, a i liječnik i sestra pristupaju koristeći web-tehnolo-giju. Naime, izradba je softvera na razini G2 povjerena većemu bro-ju proizvođača softvera s jednim, gotovo jedinim zahtjevom da rješe-nja budu podudarna s razinom G1, da mogu međusobno komunicirati (interoperabilnost).

O informatizaciji se primarne zdrav-stvene zaštite dosta već pisalo. Objav-ljene su sheme iz kojih se vidi ideja izgradnje integrira-noga zdravstveno-ga informacijskoga sustava za hrvatsko zdravstvo. Primjer

takve sheme vidi se na slici 1. Na shemi je označeno ono što je već ostvareno (tzv. prva faza) i naznače-no što će se napraviti u drugoj i ka-snijim fazama.

Certifikacijsko se tijelo, naznače-no na shemi, odnosi na organiza-cijsku jedinicu, što god ona bila, sa zadatkom da za svako lokalno rje-šenje (razinu G2) provjeri podudar-nost s centralnom razinom (G1).

I zaista, prvotna je ideja bila da se

paralelno s informatizacijom pri-marne zdravstvene zaštite započne i s pokusnom informatizacijom bol-nica, što je bilo povjereno poznatim proizvođačima softvera za zdrav-stvo. Pokušalo se s četirima bolni-cama u Hrvatskoj s namjerom da se sva informatička rješenja evaluira-ju te da se prihvati ono (ili više njih) koje dobije najvišu ocjenu. Među-tim, rješenja koja su tijekom prve faze informatizacije bila napravlje-na u konačnici nisu prihvaćena.

Druga je faza predviđala prošire-nje informatizacije na ostale dije-love primarne zdravstvene zaštite, kao što je pedijatrija, ginekologi-ja, stomatologija te na izvanbolnič-ke laboratorije i ljekarne (bilo je re-čeno „ne ćemo više imati papirnate recepte“). Javnost je bila obaviješte-na da će taj dio početi funkcionirati nakon 1. siječnja 2010.

U međuvremenu, kako većina bolnica nije bila uključena u prvoj fazi informatizacije, a svjesne svo-jih informacijskih potreba, mno-ge su uprave bolnica krenule s vla-stitim inicijativama. Prvi je korak u informatizaciji bolnica u pravi-lu informatiziranje poslovanja (ad-ministratino-ekonomske informa-cijske potrebe). Grad d.o.o. Pula je jedna od vodećih tvrtki angažiranih u području informatizacije bolnica. Dvadesetak bolnica u Hrvatskoj ko-risti informatička rješenja te tvrtke (http://infotrend.hr/clanak/2008/8/mocni-saveznik-u-rezanju-trosko-va,19,474.html) kao „moćnog sa-veznika u rezanju troškova“. 2007.godine objavljena je vijest o dječ-joj b olnici Srebrnjak u Zagrebu (http://www.suvremena.hr/4235.aspx): “...bolnica je digitalizirana, tako da su informatički i elektro-nički povezane sve bolničke djelat-nosti, što pridonosi brojnim ušte-dama“. “Vlastitim znanjem proveli smo i informatizaciju. Sustav pove-zuje više od 600 radilišta u bolni-ci, a u središtu je praćenje pacijenta, uz prijenos njegovih podataka, dija-gnostičkih slika, laboratorijskih na-laza i ostalih medicinskih podata-

Slika 1. Globalna shema zdravstvenoga informacijskoga sustava (izvor: Kralj D, Kralj D. Analiza primjenjivosti e-Health i M-Health rješenja u or-dinacijama obiteljske medicine na podrucju Županije karlovačke.

•••Klasični oblik zdravstvenoga zapisa ne omogućava cjelovit pogled na zdravstveno stanje korisnika zdravstvene zaštite

�� infoTrend 177/1-2/2010


ka, uz zaštitu informacija“ izjavio je ravnatelj Kliničke bolnice Sve-ti duh.

To su samo neke od vrijednih ini-cijativa kojima su nas zasuli medi-ji. Magdalena, specijalna bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardi-ologiju također se predstavlja kao digitalna bolnica te poziva pacijen-te da se prijave za pregled putem In-terneta. Općenito, dogovaranje je pregleda jedna od usluga koju prak-ticira većina bolnica u Hrvatskoj. Tu svakako treba spomenuti i Opću bolnicu Varaždin koja je svoje in-formatičko rješenje, bolnički infor-macijski sustav zasnovan na tehno-logiji web 2.0 predstavila na skupu u Briselu 2009.

Što još trebanapraviti?Proširenje

Integrirani zdrav-stveni informacij-ski sustav mora in-tegrirati sve aspekte zdravstvene zašti-te. Ne smije se do-pustiti da ijedan segment zdravstve-ne zaštite ostane izostavljen, a isto tako nije mudro dopustiti (ili čak planirati) redundantnost u sustavu. U postojećoj ideji informatizaci-je zdravstva očito je, primjerice, da nedostaje patronaža (zanemarena je djelatnost patronažnih sestara – npr. nema mlade majke u Republici Hr-vatskoj koju nakon poroda nije po-sjetila patronažna sestra kako bi je savjetovala i pomogla u zbrinjava-nju novorođenčeta). Osnovno je na-čelo rada patronažne službe orijen-tacija prema zdravlju i tome kako ga očuvati i zadržati, a provodi se

u obitelji i široj zajednici. Poseb-na se pozornost pridaje trudnica-ma i djeci te kontinuiranoj zdrav-stvenoj njezi od novorođenčeta do djeteta školske dobi. S obzirom na to da su patronažne sestre na tere-nu, one dobro poznaju stanovniš-tvo svojega terena pa bi one mogle biti prva fronta prevencije, odnosno očuvanja zdravlja (time bi pridoni-jele smanjenju troškova zdravstve-ne zaštite).

Isto tako treba misliti i na poli-klinike, specijalistiku izvan bol-nica, pa čak neovisno o tome jesu li državne ili privatne. Želimo li, naime, doista realizirati cjeloviti elektronički zdravstveni zapis, do-

kument koji bi sa-državao sve podat-ke bitne za zdravlje jedne osobe, onda u tome zapisu trebaju biti zdravstveni po-datci bez obzira na to jesu li prikupljeni od liječnika obitelj-ske medicine, patro-nažne sestre, speci-

jalista kardiologa, stomatologa ili nekih drugih.

U novijoj se literaturi čak spomi-nju i zdravstveni podatci koje pri-kuplja sam bolesnik (primjerice. rezultati sustavnoga mjerenja krv-noga tlaka jednoga hipertoničara, glukoze u krvi dijabetičara i slično). Podatci koje prikuplja sam bolesnik vode do tzv. personalnoga (osobno-ga) zdravstvenoga zapisa. Danas se već nude informatička rješenja po-jedincima koji su spremni voditi svoju individualnu zdravstvenu do-kumentaciju i time realizirati svoj elektronički personalni zdravstveni zapis. Jasno je da pojedini podatci koji sadržajno oblikuju elektronički zdravstveni zapis ne moraju fizički biti na istome mjestu. Jedino što tre-ba osigurati jest povezivost, moguć-nost povezivanja fragmenata elek-troničkoga zapisa u situaciji u kojoj je to potrebno. Pritom, naravno, tre-ba poštovati načela privatnosti i sve moguće zaštite koje tehnologija,

pravo i etika omogućavaju.Daljnje se proširenje zdravstveno-

ga informacijskoga sustava odno-si na javnozdravstveno djelovanje koje provode zavodi za javno zdrav-stvo. Pritom se ne misli isključivo na zdravstvenu statistiku, iako je i to stvar koja bi se trebala izvoditi izravno iz podataka u elektroničko-me zdravstvenome zapisu bolesni-ka, a ne posebno prikupljati. Sva-ko dodatno ispunjavanje obrazaca poput prijave zarazne bolesti, bole-sničko-statističkoga listića i slično znači dodatni posao zdravstveno-ga osoblja. Takva obaveza često re-zultira kašnjenjem, a katkada i ne-popunjavanjem i neslanjem obrasca prijave. Ispunjeni obrasci koji sti-gnu u zavode za javno zdravstvo za-htijevaju opet dodatni posao, unos podataka u računalo, a konačni je rezultat kašnjenje godišnjega izvje-šća zavoda.

Dodatno se proširenje odnosi na javnozdravstvene i druge registre poput registra za rak, registra ovi-snika i sl. Mnogi bi se takvi regi-stri također mogli puniti izravno i automatski podatcima ekstrahira-nima iz elektroničkoga zdravstve-noga zapisa. U prvi se mah to čini nerealnim. Ali današnja tehnologi-ja to omogućava – potrebna je samo spremnost da se krene tim putem i,

naravno, postojanje sustava elektro-ničkih zdravstvenih zapisa.

NormizacijaJednostavnim jezikom rečeno,

normizacija (engl. standardization) znači ujednačavanje - poziv da ra-dimo jednako. Treba osmisliti pro-izvode koji udovoljavaju svrsi, da-kle funkcionalne i podudarne bez obzira koja ih je tvrtka proizvela. Koristimo jednake metode rada, prakticirajmo jednake postupke u rješavanju jednakih problema. Pro-cesom se normizacije postiže osi-guranje prikladnosti proizvoda, procesa ili usluge da u određenim uvjetima služi svojoj namjeni, po-stiže se ograničivanje raznolikosti izborom optimalnoga broja tipova ili veličina, osiguravanje spojivosti različitih proizvoda, zaštita zdrav-lja, sigurnost, zaštita okoliša itd.

Prema Zakonu o normizaciji, nor-ma (engl. standard) je dokument donesen dogovorom i prihvaćen od mjerodavnoga tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravi-la, upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbo-lji stupanj uređenosti u danim uvje-tima (Članak 2 Zakona o normiza-ciji, NN 163/2003). Norme mogu biti međunarodne (ISO), europske (CEN) odnosno regionalne ili naci-

Slika 2. Shema mogućega rješenja integriranoga zdravstvenoga susta-va u Republici Hrvatskoj – početna ideja

•••Procjenu sustava treba provoditi neovisno tijelo, dakle netko tko nije u sukobu interesa s proizvođačem softvera

177/1-2/2010 infoTrend �5

onalne (one mogu biti izvorno naci-onalne ili norme međunarodnih ili regionalnih normirnih tijela prihva-ćene kao hrvatske norme; hrvatsko normirno tijelo je HZN – Hrvatski zavod za norme).

Normama se bave normirna tijela koja djeluju preko svojih tehničkih odbora, pododbora i radnih grupa zaduženih za određeno područje rada. U izgradnji zdravstvenih in-formacijskih sustava najbitniju ulo-gu ima tehnički odbor za normi-zaciju u medicinskoj informatici. Međunarodni odbor za normizaci-ju u medicinskoj informatici je ISO/TC215, europski CEN/TC251, a na-cionalni, hrvatski je HZN/TO215 www.hzn.hr. HZN/TO215 je do-sad prihvatio niz svjetskih i europ-skih normi. Primjerice, kao hrvat-ske norme prihvaćene su norme koje normiraju elek-tronički zdravstveni zapis, zaštitu i kate-gorizaciju zdravstve-nih informacijskih sustava, prekogra-nični prijenos zdrav-stvenih podataka, sa-držaj zdravstvenih kartica i slično. O svem tom treba mi-sliti kada se gradi in-tegrirani zdravstveni informacijski sustav.

ProcjenaSvaki sustav pa

tako i zdravstveni informacijski sustav nakon određenoga vremena uporabe treba procijeniti. Mjerila za procjenu mogu biti razli-čita, no u svakom slučaju treba vr-jednovati funkcionalnost i prihvat-ljivost od strane korisnika. Procjenu sustava treba provoditi neovisno ti-jelo, dakle netko tko nije u sukobu interesa s proizvođačem softvera. O načinu izvješćivanja o procje-ni informatičkoga rješenja posto-je smjernice koje je načinila Radna skupina za procjenu zdravstvenih informacijskih sustava Europske

unije za medicinsku informatiku. Smjernice su nedavno objavljene u medicinsko-informatičkome časo-pisu (International Journal of Me-dical Informatics 2009;78:1-9.).

Naš informacijski sustav za pri-marnu zdravstvenu zaštitu, odnosno obiteljsku medicinu koji funkcioni-ra praktički dvije godine upravo je sazrio za procjenu. Liječnici i sestre već imaju dovoljno iskustva u radu s različitim informatičkim rješenji-ma na razini G2 i mogu kompeten-tno sudjelovati u vrjednovanju.

Procjena treba biti stalni proces. Funkcija je procjene da se usposta-vi sustavno unaprjeđivanje infor-matičkih rješenja na osnovi napo-menâ struke kojoj je informatičko rješenje namijenjeno. Liječnici obi-teljske medicine i sestre u ordinaci-ji i dosad su mogli davati primjedbe

i napomene za po-boljšanje informa-tičkih rješenja, ali kako još uvijek ne postoji način (pro-pis ili ugovor) koji bi obavezao proi-zvođača softvera da napomene pri-hvati, u mnogim slučajevima sve ostaje samo „mr-tvo slovo na papi-ru“. Čak kada bi liječnik i htio pro-mijeniti informa-tičko rješenje u svojoj ordinaciji, rješenje A zamije-niti rješenjem B, to

jednostavno ne bi išlo jer bi to zna-čilo zaboraviti sve što se dosad od podataka prikupilo i početi ispo-četka. Drugim riječima, razuman bi način ponašanja bio da se ugo-vorom obveže proizvođače softvera (informatičkoga rješenja na razini G2) na osiguravanje izvoza podata-ka u jedan normirani oblik (format) koji bi svako drugo informatičko rješenje razine G2 moglo prihvatiti. Time bi se svakako mimoišlo mo-guće neodgovorno ponašanje proi-zvođača softvera.

CertifikacijaCertifikacija informatičkoga rje-

šenja podrazumijeva tri aspekta:• funkcionalnost, odnosno smislenu uporabu elektroničko-

ga zdravstvenoga zapisa (engl. meaningful use)• sigurnost, odnosno najveću moguću zaštitu podataka i sustava u cjelini• interoperabilnost, odnosno podudarnost svih podsustava koji moraju komunicirati unutar integriranoga informacijskoga sustavaZa tu je svrhu nužno ustanoviti ne-

ovisno certifikacijsko tijelo, agenci-ju ili nešto slično. Agencija ne smije biti u sukobu interesa s proizvođa-čima rješenja koje traži certifikat. Postojeći sustav certifikacije pro-vjerava samo interoperabilnost dvi-ju razina G1 i G2.

Izobrazba Općenito je poznato da se ne može

napraviti dobar ni uporabljiv proi-

zvod ako se ne zna čemu će taj proi-zvod služiti. U tome smislu da bi se napravio dobar i uporabljiv zdrav-stveni IS treba znati:• komu će on služiti • koja se vrsta informacija od njega očekuje i • čemu će te informacije služiti. Budući da je elektronički zdrav-

stveni zapis osnova zdravstveno-ga informacijskoga sustava bitno je znati što i kako u njega uključi-ti i ugraditi. Činjenica je da jedino zdravstveno osoblje doista poznaje medicinske, odnosno zdravstvene potrebe. Stoga zdravstveno osoblje treba biti primjereno medicinsko-informatički izobraženo. No isto će tako informatički stručnjaci biti kvalificiraniji za gradnju zdravstve-nih informacijskih sustava ako im zdravstvo i medicina nisu potpuno strani. Stoga je Međunarodna aso-cijacija za medicinsku informatiku (International Medical Informatics Assication – IMIA) dala preporu-ke za izobrazbu kako medicinskoga tako i tehničkoga kadra u područ-ju medicinske informatike. Više od toga, preporuke definiraju poduča-vajuće programe za svaku skupinu posebno, a opisani su i programi za znanstevno napredovanje do dokto-ra znanosti u području medicinske i zdravstvene informatike.

Najnovije revidirane preporuke objavljene su na adresi: http://www.schattauer.de/en/magazine/su-bject-areas/journals-a-z/methods/contents/preprint-online/07th-jan-2010.html. Zasad Hrvatska ima po-dučavajući program za liječnike koji je najjasnije opisan u udžbeni-ku Medicinska informatika. Udž-benik su uredili Kern J. i Petrovečki M., na sadržajima je surađivalo če-trdeset i dva suradnika i udžbenik je službeni udžbenik svih četiriju medicinskih fakulteta u Hrvatskoj. Uz to knjiga Medicinska informati-ka služi i kao priručnik na izborno-me predmetu za studente Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveu-čilišta u Zagrebu.

Josipa Kern

Više podataka na teme navedene u članku,možete pronaći na sljedećim adresama:Kralj D, Kralj D. Analiza primjenjivosti e-Health i M-Health rješenja u ordina-cijama obiteljske medicine na području Županije karlovačke. Talmon J, Ammenwerth E, Brender J, de Keizer N, Nykanen P, Rigby M. In-ternational Journal of Medical Informatics 2009;78:1-9. Preporuke za edukaciju iz medicinske informatike. http://www.schattauer.de/en/magazine/subject-areas/journals-a-z/met-hods/contents/preprint-online/07th-jan-2010.html.Informatizacija Kliničke bolnice Sveti Duh. http://www.vecernji.hr/vijesti/prestizni-status-sv-duh-postao-klinicka-bolni-ca-clanak-69841)Shema integriranog zdravstvenog informacijskog sustava.

•••Kao hrvatske, prihvaćene su norme za elektronički zdravstveni zapis, zaštitu i kategorizaciju zdravstvenih IS-a, prekogranični prijenos zdravstvenih podataka, sadržaj zdravstvenih kartica i slično. O svem tom treba misliti kada se gradi integrirani zdravstveni informacijski sustav

�� infoTrend 177/1-2/2010


Poliklinika v. 1.6.7

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

U današnje vrijeme informatizacije tržišta, brzoga načina života i nemogućnosti če-kanja u beskrajnim redovima za liječnički

pregled, rijetko se zapitamo kako zapravo funkcio-niraju stvari u liječničkim ordinacijama, dok se do-ista ne nađemo u nekoj čekaonici. Pri tome ne mi-slimo na znanje i stručnost naših liječnika, nego na beskrajnu papirologiju koja stoji iza svakoga našega posjeta bilo kojemu liječniku.

Kako je to bilo nekada? Prvo dođete kod sestre, ona Vas upiše na jednu veliku „plahtu“ veličine A3 papira, a možda čak i veću, uzme Vam knjižicu i uputi Vas u čekaonicu. Ako imate sreće da sazna-te iza koga ste došli, znat ćete i iza koga Vam va-lja ući u ordinaciju. Kada ste konačno ušli, dobili ste od sestre karton pod ruku, pun beskrajnih listo-va papira koji čuva sve Vaše podatke o bolestima, od dana kada ste se rodili pa, eto, do danas. Vjerujte nam, trebalo joj je barem 3 minute kako bi pronašla taj Vaš karton u nekakvoj staroj i prašnoj arhivskoj građi. Dok danas klikom miša prikazujemo karton pacijenta koji vrlo podrobno prikazuje sve prijame, pretrage, nalaze i račune koji su izdani za određe-noga pacijenta.

Informatizacija poliklinikeTvrtka Mag informatika iz Zagreba, na zahtjev

svojih korisnika, krenula je u izradbu specijalizi-ranoga softvera za vođenje poliklinika, bolnica i specijalističkih ordinacija i to još tijekom 2005., a danas je jedan od najpotpunijih medicinskih proi-zvoda na hrvatskome tržištu. Početkom 2010. tvrt-ka izdaje najnoviju inačicu programskoga rješenja „Poliklinike“ koji na vrlo jednostavan i lak način omogućava vođenje poslovanja svake specijalistič-ke liječničke ordinacije. Uz dodatnu mogućnost rada za PET/CT poliklinike i uz kreiranje speci-fičnih PET/CT upitnika i nalaza. Naši će liječnici konačno moći odahnuti i prepustiti se digitaliza-ciji sustava zdravstva, a ne baviti se papirologijom umjesto liječenjem bolesti.

Softver prati cijeli poslovni proces i to od zapri-manja pacijenta, njegovoga ulaska u čekaonicu pa sve do trenutka plaćanja i izdavanja računa za obav-ljene preglede. Koraci koji se pojavljuju su: naruči-vanje pacijenta (prije telefonom npr. ili u trenutku dolaska), prijam pacijenta u ustanovu, unos pacijen-ta u Aktivnu listu pacijenata, upućivanje u ordina-cije redoslijedom unesenih uputa liječnika, izrad-ba računa za obavljene preglede te na kraju dana obradba i ispis svih izvješća o radu (dnevni promet,

Softver Mag informatike

Prašni kartoni nasuprot informatizaciji ordinacija – rat je počeo!

promet po kategorijama računa, utrošak materijala, obrađeni pacijenti po ordinacijama itd.).

Prepoznatljiv stilPrilikom pokretanja programa otvara se glav-

ni prozor aplikacije koji svoji izgledom neodoljivo podsjeća na prozor MS Outlooka. Vrlo je vjerojat-no da će se i svi vrlo brzo naviknuti na takvo suče-lje, bez obzira na to jesu li manje ili više vješti radu na računalu. Sučelje je prilagođeno radu u Windows XP okruženju pa će vam većina ikonica biti pozna-ta, a rad s Trakom prečaca vrlo ugodan. Rekli smo već da postoji redoslijed kako se zbiva proces u Po-liklinici pa ćemo ga malo i opisati.

Modul „Naručivanje pacijenata“ omogućava gra-fički prikaz rasporeda termina svake pojedine or-dinacije za određeno vremensko razdoblje. Paralel-no je moguće prikazati više ordinacija, a moguće je popisati termine poput pregleda pacijenata, osob-nih sastanaka, stanki i sl. Postoji mogućnost upisa predviđenoga broja bodova te prikaza naručenoga broja bodova za određeno razdoblje radi nadziranja utroška prema ugovoru s HZZO.

Nakon narudžbe, pacijent dolazi u ustanovu (sa ili bez uputnice) te mu se obavlja prijam, upisu-ju se njegovi podatci (ako je ponovni dolazak onda je samo odabir jer aplikacija sama signalizira pri-likom unosa je li taj pacijent već postoji u bazi) te ga se upućuje u jednu ili više ordinacija (jedna ili više pretraga/pregleda). Nakon što je pacijent upi-san i upućen odgovarajućemu liječniku, on postaje dijelom Aktivne liste.

Sve na jednome mjestuModul Aktivna lista koristi se stalno i može ga se

navesti kao centralnu točku aplikacije. Pacijent do-laskom u ustanovu i izradbom prijema dolazi na ak-tivnu listu, što je čini listom svih pacijenata koji su zaprimljeni u ustanovu te im je obradba u tijeku. Na taj način ustanova može imati više desetaka tisuća pacijenata i drugih dokumenata, ali korisnici apli-kacije obrađuju i koriste samo one podatke koji su im zaista trenutačno potrebni za obradbu pacijen-ta. S aktivne je liste moguće upisati prijam novo-ga pacijenta, uputiti ga u ordinaciju, izraditi i pri-kazati nalaz, pretragu, račun i drugo. Naravno, sve su promjene trenutačno vidljive svim korisnicima aplikacije.

Pacijentu se, kada dođe na red, obavlja obrada koja se može sastojati od određene količine pretraga i/ili pregleda uz koji je napisan samo nalaz. Nalazi sadržavaju predloške dijelova teksta (neka dijagno-

za) ili predloške cijelih nalaza koje liječnici kreira-ju prema vlastitoj želji, što uvelike skraćuje vrijeme pisanja nalaza koji se može sastojati od cijelih blo-kova teksta pripremljenih unaprijed.

Nakon što je obradba potpuno završena (jedna ili više ordinacija), pacijent se vraća na recepciju te mu se obavlja završetak obradbe (administrativne). Može mu se uručiti nalaz (ako liječnici nemaju mo-gućnost ispisa pa ga ispisuje recepcija), izraditi mu račun (automatski prema matičnim podatcima pa-cijenta i obavljenim pretragama) te zaključiti nje-govu obradbu. Zaključivanjem obradbe pacijent odlazi iz ustanove te prestaje biti dijelom aktivne liste. Do svih podataka (prijama, matičnih podata-ka, nalaza, pretraga i dr.) moguće je doći u bilo ko-jem trenutku jednostavnim otvaranjem odgovaraju-ćega kataloga.

Ako ustanova radi prema ugovoru s HZZO-om potrebno je priložiti određene materijale koji se sa-stoje od specifikacije računa i diskete. Sam se račun za HZZO sastoji od više točaka koje standardni ra-čuni ne sadržavaju te ih je sve potrebno prikazati na specifikaciji i disketi koja se formatira automatski prema odabranim računima za izvješće.

Uz aplikaciju dolazi određena količina već upi-sanih podataka koji omogućuju gotovo trenutačni početak stvarnoga korištenja aplikacije, bez nepo-trebnoga gubljenja vremena na upis i popunjavanje kataloga. Cijeli je program i instalacija, naravno, na hrvatskome jeziku i to je potpuno hrvatski proizvod. S obzirom na različite oblike specijalističkih ordi-nacija, poliklinika i bolnica, taj je program potpu-no prilagodljiv svim zahtjevima hrvatskih liječnika te je njegova prednost u modulima koje možete, ali i ne morate koristiti, ovisno o Vašim potrebama, veli-čini ili zahtjevnosti zahvatâ koje obavljate.

Miroslav Milak i Gordana Brlobaš

Raspored pacijenata po ordinacijama

177/1-2/2010 infoTrend �7


Rast troškova u klinikama i sve veća digitalizacija podataka o pacijentima zahtijevaju novo

usmjerenje informacijske tehnologi-je u zdravstvenome sektoru. Sve bit-ne aktualne informacije moraju u svakome trenutku biti dostupne svi-ma odgovornima. Za to je od elemen-tarnoga značenja digitalizacija svih podataka i harmonizacija, a posebice umrežavanje IT infrastrukture.

Kao jedan od vodećih proizvođa-ča informacijske tehnologije u zdrav-stvu, Siemens se može pohvaliti na-prednim tehničkim rješenjima i na taj način zadovoljiti zahtjeve svojih partnera za djelotvornim sustavima upravljanja u zdravstvu.

Centar zazdravstvene inovacije i informiranje u Beču

Povezivanje sustava i sudionika zdravstvenoga sustava od ključnoga je značenja za osiguranje djelotvorne skrbi za pacijente. Primjere praktič-noga umrežavanja i mogućnosti koje informatička rješenja nude pacijenti-ma i sudionicima Siemens IT Soluti-ons and Services pokazuje u svojem novom Centru za zdravstvene inova-

Dotaknite budućnost IT sustava u zdravstvuSa Siemensovim rješenjima u zdravstvu svi koraciu radu postaju brži i transparentniji, a proces liječenja ekonomičniji. Na taj se način može jamčiti poboljšana zdravstvena skrb i smanjenje troškova

cije i informiranje (Healthcare Innovation and Briefing Centre – HIBC) u Beču.

Optimizirani procesi i djelotvorna skrb za pacijente zahvaljujući umrežavanju aplikacija

U Centru za zdravstvene inovacije i informiranje prikazana su infra- strukturna rješenja, kao i e-health proizvodi i aplikacije, u različitim scenarijima. Pritom je ključni aspekt međusobno povezivanje IT sustava da bi se osiguralo umreženje aplikacija i omogućilo integrirano zdravstvo. U okviru mobilnih prezentacija Centra moguće je u slučaju interesa IT apli-kacije za zdravstvo prikazati i u Hrvatskoj.

Umreženi zdravstveni sustavi

Siemens IT Solutions and ServicesSiemens [email protected]/it-solutions

eCard - Izdavanje i upravljanje zdravstvenim iska-znicama. Sustav za upravljanje aplikacijom karti-ce (Card Application Management System - CAMS) je cjelovito rješenje za zdravstvena osiguravajuća društva, omogućuje im izdavanje i upravljanje elek-tronskim zdravstvenim iskaznicama te integraciju s Internetom. eHealth Portal - eHealth Portal služi kao središnja in-ternetska platforma za informacije i komunikaciju koja je usmjerena kako pacijentima tako i partneri-ma u zdravstvenome sustavu, kao što su liječnici, me-dicinski odbori, osiguravajuća društva i ljekarne. Liječnik i pacijent - Pacijent prvo mora dati svoju zdravstvenu iskaznicu u liječničkoj ordinaciji kako bi medicinska sestra mogla provjeriti podatke o adre-si, osiguranju i ugovornome odnosu. U prostoriji za liječenje liječnik ima pristup sustavu za upravljanje zdravstvenom iskaznicom uz pomoć iskaznice za zdravstvene djelatnike za provjeru osiguranja, pri-stup pacijentovu kartonu te za izdavanje elektron-

Od Austrije do TurskeSiemens IT Solutions and Services implementirao je brojne projekte u području zdravstvene skrbi:- Biometrijska rješenja za pristup bolnicama za Bolnički red Sv. Ivana u Au-striji.- Osnovni sustav upravljanja zdravstvenim resursima za Tursko Ministarstvo zdravlja.- Siemens Identity Solutions za veću djelotvornost i sigurnost za Klinikum Lan-dshut GmbH u Njemačkoj.- Regionalni projekt servisnih kartica u Lombardiji u Italiji.- Biometrijski kontrolni sustav za pristup objektima te PC identifikacijski su-stav koji se zasniva na otiscima prstiju za Styrian fond zdravstvenoga osigu-ranja u Austriji.- Nacionalni projekt e-card za Savez institucija austrijskoga socijalnoga osi-guranja.

Najnovija Siemens IT Solutions rješenja za zdravstvo: National Electronic Health Record Solution, National Healthcare Registries Solution, DocMa Solution - document management rješenja za bolnice, iCard Solution – rješenje za kontrolu pristupa bolnicama bazirano na RFID karti-cama

skoga recepta.Sigurnosni pojas za lijekove (Medication Safety Belt) - Pacijenti daju svoju zdravstvenu iskaznicu u ljekar-ni tako da ljekarnici mogu pristupiti njihovim pohra-njenim receptima. Lijekovi na recept, kao i oni koji se mogu kupiti bez recepta, uspoređuju se i pohranjuju u bazi podataka. Potrebni lijekovi provjeravaju mo-guće interakcije pomoću „sigurnosnoga pojasa za li-jekove.“ U slučaju da su lijekovi propisani dvaput ili bi mogli dovesti do neželjenih interakcija, sustav au-tomatski izdaje upozorenje.Baza usluga za zdravstvena osiguravajuća društva - IT alat Integrated Care Management priprema iz-vješća i analize za zdravstvena osiguranja, koje se mogu upotrijebiti kao podloga za izdavanje računa i upravljanje ugovorom. To rješenje čini dogovore o integriranoj zdravstvenoj skrbi transparentnijima u pogledu liječenja, usluga i budžeta. Umrežavanje IT sustava - Umrežavanje svih IT susta-va u bolnicama od sve je većega značenja, a sučelje

za širok raspon IT aplikacija je nužan. Radiološki in-formatički sustavi, PACS (picture archiving and com-munication system – sustav za arhiviranje fotografi-ja i komunikaciju), elektronski medicinski zapisi, kao i sustavi za zdravstvene informacije i dokumentaciju moraju biti interaktivni kako bi bolnice i doktori mo-gli brzo pristupiti podatcima. Trendovi za budućnost: Microsoft Surface tehno-logija – interaktivna platforma koja pokazuje rezulta-te pretraga. Bez obzira na to treba li liječnik u bolnici rendgensku sliku, CT ili MR - u budućnosti će digitalni rezultati pregleda biti istodobno projicirani na virtu-alnome korisničkome sučelju. Novi multi-touch screen moći će istodobno koristiti više ljudi. Tako će liječnici moći u isto vrijeme procesuirati slike i dokumente, kao i pohranjivati nalaze i dijagnoze u bolničkome infor-matičkome sustavu. Siemens IT Solutions and Services trenutačno razvija različite scenarije za zdravstveni sektor koji se zasnivaju na ovome sustavu.

Inovativni IT scenariji - budućnost u zdravstvu

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

�� infoTrend 177/1-2/2010


Poslovni informacijski sustav Opće Bolnice Dubrovnik

Za poslovanje zdravstvenih ustanova u vremenu financijske krize izrazito je bitno djelotvorno upravljanje troškovima. Uprave svih ustanova koje čine zdravstveni sustav RH, a osobito onih koje troškove svojega poslovanja pokrivaju sredstvima iz državnoga proračuna, suočene su s čestim potrebama prilagođavanja promjenama u izvorima financiranja, čestim rezanjima planiranih troškova pa i pronalaženju vlastitih izvora financiranja. Za ostvarenje takvih zadaća, uprava na raspolaganju mora imati kvalitetan informacijski sustav i partnera koji može podržati česte promjene zakonskih okvira, prilagodbu promjenama u poslovnoj okolini. Naravno, sve je navedeno potrebno moći financirati iz planiranih, često oskudnih sredstava

LAUS CC i Opća bolnica Dubrovnik uspjelo surađuju na poslovima im-plementacije i održavanja poslovno-ga informacijskoga sustava u gore opisanim uvjetima od 1995. Poslov-ni se sustav bolnice najprije oslanjao na standardne funkcionalne cjeline za podršku procesima u financijama i računovodstvu, upravljanju materi-jalom, upravljanju kadrovima, faktu-riranju troškova prema Hrvatskomu zavodu za zdravstveno osiguranje. Naknadno je za podršku osnovnih poslovnih procesa uveden sustav BIS tvrtke Grad Pula, a interni IT tim u bolnici razvio je niz specifičnih rje-šenja za pojedine odjele i ambulante, koja su integrirana i s poslovnim su-stavima LAUS i BIS.

Funkcionalnosti poslovnoga sustava Argosy

Najveći dio rashoda (oko 70%) u poslovanju bolnice čine troškovi ve-zani uz osoblje. Stoga su djelotvor-no upravljanje ljudskim resursima i s

onalnosti u području upravljanja ljud-skim resursima su:• praćenje zaposlenika od prvoga kontakta s poslodavcem prije sklapanja ugovora o radu• proces pripreme i realizacije ugovora o radu• obradba dodataka (anex-a) ugovora o radu• praćenje zaposlenika po više dimenzija radnih mjesta (interna i zakonom propisana klasifikacija radnih mjesta)• planiranje potreba za radnim mjestima• evidencija i praćenje izobrazbe zaposlenika• sustav plana i evidencije godišnjih odmora• evidencija bolovanja• integracija evidencije godišnjih odmora i bolovanja s obračunom plaća• specifičnosti vezane uz radni odnos pripravnika i volontera,

Proces je zapošljavanja potpuno podržan informacijskim sustavom, omogućavajući praćenje svih koraka u fazi zaposlenja i kreiranje sve po-trebne dokumentacije.

U području upravljanja financija-ma uvedene su dodatne mogućno-sti u procesu kolanja dokumentaci-je i odobravanja pojedinih troškova i automatskoga knjiženja poslovnih događaja na koje se nastavlja proces planiranja platnoga prometa pa je ci-jeli sustav knjigovodstvenoga praće-nja poslovnih događaja te planiranja i provedbe plaćanja pojednostavnjen i ubrzan, što omogućava upravlja-nje troškovima u realnome vremenu. Blagajničko je poslovanje potpuno integrirano s glavnom knjigom pa su sve transakcije na blagajni isti dan do-stupne u knjigovodstvenome žurnalu i bilanci. Financijsko-računovodstve-

njima vezani troškovi plaća jedni od ključnih segmenata na koje se stav-lja naglasak u svakodnevnoj podršci radu informacijskoga sustava.

S ciljem zadovoljenja sve izraže-nijih potreba u području planiranja troškova osoblja i upravljanja ljud-skim resursima, u proljeće 2009., ini-ciran je projekt nadogradnje poslov-

noga informacijskoga sustava. Nova inačica LAUS CC-ovog poslovnoga sustava naziva Argosy sadržava niz funkcionalnosti u području upravlja-nja ljudskim resursima koje unaprje-đuju dosadašnji bolnički sustav ka-drovske evidencije, koji je prije svega bio podređen poslovima obračuna plaća. Neke od novouvedenih funkci-

177/1-2/2010 infoTrend ��

uključivo i razdoblje intenzivne po-stimplementacijske podrške, trajao oko mjesec dana.

Tehnološka platformaNadogradnjom se za potrebe Opće

bolnice Dubrovnik, uz niz funkcio-nalnih poboljšanja, uspjelo provesti i konsolidaciju IT platforme koja se da-nas zasniva na Windows poslužitelji-ma, Microsoft SQL Server sustavu za upravljanje relacijskim bazama poda-taka te .net razvojnoj okolini.

Aplikacija je instalirana na farmu Windows servera koji rade u cluster režimu rada, a baza je podataka smje-štena na posebnome database serve-ru. Korisnici aplikaciji pristupaju pu-tem Windows RDP klijenta, što ne postavlja nikakve posebne zahtjeve na značajke računala na radnim mje-stima krajnjih korisnika omogućivši istodobno najbolje iskorištenje raspo-loživih resursa na strani aplikacijskih servera zbog implementiranih meha-nizama za upravljanja opterećenjem (load balancing).

Prelaskom na tu IT platformu sma-njeni su ukupni troškovi posjedovanja informacijskoga sustava i postavljene su osnove za izgradnju konsolidira-noga izvještajnoga sustava iz poslov-noga sustava Argosy i ostalih sustava implementiranih u Općoj bolnici Du-brovnik.

Spomenko Justinić

ni sustav potpuno je prilagođen po-trebama proračunskih korisnika pa se za svaki trošak može alocirati u okvi-ru kojega se projekta i aktivnosti do-gađa i iz kojih se izvora financira.

Podsustav upravljanja materijalom i skladišnim poslovanjem potpuno je integriran sa sustavom naručivanja li-jekova i materijala s odjela. Svaka se narudžba s odjela ili iz ambulante na skladište te utrošak lijekova i materi-jala po odjelima i ambulantama prati u interno razvijenoj aplikaciji, a inte-gracija prema sustavu za upravljanje skladištem realizirana je na razini svakoga dokumenta (narudžba je na skladište vezana s izdatnicom iz skla-dišta, povrat je s odjela vezan s prim-kom iz odjela…). Sva su knjiženja iz materijalnoga knjigovodstva u finan-cijsko knjigovodstvo automatizirana.

Upravljanje dugotrajnom imovinom podržava sve potrebne procese u ži-votnome ciklusu osnovnih sredstava, od trenutka nabave pa preko eksploa-tacije i praćenja vrijednosnih promje-na u glavnoj knjizi. Izračuni su troško-va amortizacije potpuno integrirani s financijskim knjigovodstvom, a omo-gućavaju unos retroaktivnih promje-na koje utječu na iznos amortizacije i automatsko generiranje ispravaka na troškovima knjiženim u proteklim mjesecima (ako to aktivna poslovna pravila dopuštaju). Sustav podržava i notaciju osnovnih sredstava nekom od bar kod tehnologija te podršku za proces inventure osnovnih sredstava

korištenjem ručnih računala.Projektimplementacije

Iniciranje je nadogradnje poslov-noga sustava LAUS na inačicu Ar-gosy bio niz korisničkih definiranih zahtjeva vezanih uz uvođenje nove si-stematizacije radnih mjesta i dodat-nu podršku za izvješćima u segmentu upravljanja ljudskim resursima. Pro-jektni je tim analizirao postavljene zahtjeve i sastavio popis funkcional-nosti koje se trebaju podržati. Analiza je pokazala mogućnosti unaprjeđenja

dosadašnjih ustaljenih praksi u zbiva-nju određenih poslovnih procesa za sva područja poslovanja.

Uslijedile su radionice iz pojedinih poslovnih cjelina tijekom kojih su nad podatcima iz postojećega poslovnoga sustava s novom inačicom aplikativ-noga rješenja Argosy, demonstrirane mogućnosti i način zadovoljenja po-stavljenih ciljeva. Na radionicama je popis traženih funkcionalnosti do-datno proširen, nakon čega je uslije-dila prilagodba na strani poslovnoga sustava Argosy, završna testiranja i instalacija na produkcijsko okruženje u Općoj bolnici Dubrovnik.

Nakon završetka doradba i pripre-me produkcijskoga okruženja, ko-risnici su izobraženi za rad s novom aplikacijom te je dogovorena dina-mika prelaska na produkcijski režim rada. Svi su podatci iz poslovnoga su-stava LAUS, uključivo i zaključene poslovne godine, preneseni u novi po-slovni sustav Argosy tako da korisni-ci za uvid u arhivske podatke ne mo-raju mijenjati radno okruženje, nego svim podatcima imaju pristup iz nove aplikacije. Sama je migracija podata-ka napravljena tijekom vikenda kad sustav nije u produkciji. Korisnici su poslove i podatke završene u poslov-nome sustavu LAUS sljedećega rad-noga dana našli u novome poslovno-me sustavu.

Cijeli je projekt implementacije,

je tvrtka orijentirana na izrad-bu i implementaciju poslovnih informacijskih sustava za podrš-ku standardnim poslovnim pro-cesima. LAUS CC-ova su ERP rješenja LAUS i Argosy danas implementirana na preko 2 000 radnih mjesta u dvadesetak hr-vatskih tvrtki, državnim ustano-vama i lokalnoj samoupravi, a izvedena su na različitim tehno-loškim platformama, ovisno o potrebama klijenata. Preko 50 000 plaća u Republici Hrvat-skoj obrađuje se na aplikacija-ma iz poslovnih sustava LAUS i Argosy. Uz standardne funk-

cionalnosti ERP sustava, LAUS CC svojim korisnicima isporuču-je i posebno dizajnirana rješe-nja integrirana u ERP sustave, a namijenjena su podršci spe-cifičnih poslovnih procesa. Tvrt-ka danas broji 50 zaposlenika u Zagrebu i Dubrovniku. LAUS CC je Microsoft Gold Certified partner i iBM Value Net Soluti-on Provider partner.

www.laus.cc Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

�0 infoTrend 177/1-2/2010

Upravljanje poslovnim procesima

Projekt virtualizacije desktopa u Jadranskome osiguranju

Virtualizacija desktopa ima za cilj ostvariti uštede u poslovanju, ubrzati i pojednostavniti procese vezane za administraciju radnih stani-ca te povećati sigurnost informacijskog susta-va. O statusu projekta razgovaramo s Danije-lom Barom, direktorom Sektora informatike u Jadranskom osiguranju.

InfoTrend: Molim Vas pred-stavite ukratko Jadransko osi-

guranje d.d.

Danijel Bara: Jadransko osigura-nje d.d. je osiguravajuća kuća koja osiguranicima pruža širok spektar osiguravateljnih usluga. Najveći dio našeg portfelja vezan je uz osiguranja od automobilske odgovornosti. U Hr-vatskoj držimo blizu 10% tržišta ne-životnih osiguranja i početkom 2010. zauzeli smo 3. mjesto u tom segmentu osiguranja. U Jadranskom je trenutno zaposleno 759 djelatnika na više od 500 prodajnih mjesta.

IT: Kakvi su, u Jadranskome osiguranju, stajalište i podrška

Uprave Društva u vođenju i unaprje-đenju informatičke infrastrukture?

Bara: Podrška Uprave je od pre-sudne važnosti u svakom obliku. Da bi dobili takvu podršku potrebno je prezentirati projekte koji su poslov-no uvjetovani i koji će osigurati po-slovne iskorake, a ne biti svrha samo po sebi.

Nama nije cilj biti prvi u nekim teh-

nologijama samo da bi bili prvi, cilj je ostvariti poslovne uspjehe uz po-moć tehnologije. Tehnologija je samo sredstvo za postizanje tog cilja.

Tako smo u posljednje dvije godine proveli složene i zahtjevne projekte u Sektoru informatike, a rezultati će se osjetiti na šire poslo-vanje Društva.

Sredinom 2009. go-dine izmijenili smo interni program za izradu polica osigu-ranja koji je radio u offline modu, tako da danas imamo potpuno centralizirani i online sustav za izradu polica osigu-ranja koji stalno poboljšavamo i na-dograđujemo.

Nakon projekta centralizacije apli-kacije za izradu polica osiguranja, krenuli smo u projekt konsolidacije našeg ERP sustava – sustava za finan-cijsko i premijsko poslovanje te obra-du štetnih događaja koji je ovih dana dokončan. Ovaj zadatak smo odradili u roku od sedam mjeseci što je izuzet-no kratko razdoblje za ovako složen projekt. Projekt je uključivao konso-lidaciju sedam disperziranih Orac-

le baza u jednu jedinstvenu central-nu bazu. Iz pogleda korisnika malo toga se promijenilo, no u informatič-kom smislu odradili smo velike i slo-žene zahvate koje smo uspješno reali-zirali i priveli kraju.

IT: Čini nam se da, u hrvat-skoj praksi, Uprava nije preče-

sto zainteresirana pa ni osposobljena sudjelovati u provedbi velikih infor-matičkih projekata?

Bara: Iznimno je važno imati po-dršku Uprave koja točno zna što želi i što hoće te u kojem smjeru želi una-prijediti poslovanje, služeći se inova-tivnim informatičkim rješenjima. Sve smjernice naše Uprave vode u prav-cu što bolje efikasnosti svakog radnog

mjesta. Tako Uprava podržava svaki pri-jedlog koji za rezultat ima upravo ovaj cilj.

Naravno, najčešće niti ICT sektor nije u potpunosti svje-stan što Uprava traži

od njega i informatičko razumijeva-nje zahtjeva Uprave je od presudnog značaja.

IT: Na djelu je provedba vir-tualizacije desktopa u Jadran-

skome osiguranju. Koji je bio povod odluci da se pristupi tomu projektu?

Bara: Zašto smo u Jadranskome počeli razmišljati o virtualizaciji i što smo u biti vidjeli u tom segmentu?

Održavanje je skup posao, mora-te imati ljude, oni moraju imati neka znanja, troše neke resurse, a sve to

Tehnologijom do poslovnih rezultata

Danijel Bara, direktor Sektora infor-matike u Jadranskom osiguranju

•••Imamo 759 zaposlenih na više od 500 prodajnih mjesta

177/1-2/2010 infoTrend �1

ima svoju cijenu. Tu je i nabava opre-me, instalacije raznih aplikacija, itd.

Na poslovima održavanja u Jadran-skom zaposleno je deset ljudi. To su mladi, perspektivni ljudi i dobri in-formatičari za koje smatramo da na-dilaze zadatke koji ih okupiraju u sva-kodnevnom poslu.

Tako smo analizom troškova i mo-gućih ulaganja u jednu virtualnu strukturu došli do vrlo zanimljivih veli-čina koje su nam bili od presudne važnosti prilikom izbora teh-nologije i smjera.

Krajem 2008. go-dine započeli smo s projektom virtuali-zacije poslužitelja te smo u prvoj fazi pro-

jekta virtualizirali 40 od naših 70 po-služitelja. U drugoj fazi virtualizira-no je preostalih 30 poslužitelja. Tako sada u Jadranskom imamo 20 fizičkih poslužitelja koji opslužuju 70 virtual-nih poslužitelja. Čitav projekt usmje-ren je na ka racionalizaciji, ubrzanju i pojednostavljenju poslovanja Društva kao i smanjenju troškova.

Važna je bila i pravovremena edu-kacija djelatnika za rad s virtualnim teh-nologijama što se ubr-zo pokazalo kao pravi potez, jer su naši dje-latnici u stanju samo-stalno iznijeti zahtje-ve u ovom dijelu ICT poslovanja.

Nakon virtualiza-cije poslužitelja idući

logičan korak je virtualizacija desk-topa. Zašto? Iz sličnih razloga kao što je virtualizacija poslužitelja. S tim da ovdje imamo i dodatni razlog - održa-vanje 1.200 računala u našim Podruž-nicama i prodajnim mjestima.

IT: Smatrate li da je virtualiza-cija primjerena samo velikim

tvrtkama?

Bara: Virtualizacijom desktopa u posljednjih nekoliko godina najvi-še su se bavile banke i financijske in-stitucije. Od nedavno ovi trendovi se šire prema segmentu manjih tvrtki pa smatram da nema razloga ne koristi-ti dobre strane ove tehnologije bez ob-zira na veličinu tvrtke. Osim toga tr-žište dobavljača rješenja se razvija pa je sada znatno bolja ponuda, a samim

tim i manja cijena ovakvih rješenja nego je to bilo ranije.

IT: Što se očekuje od provedbe projekta virtualizacije na po-

dručju ušteda, ubrzanja poslovnih procesa i podizanja razine informa-tičke sigurnosti?

Bara: Kao i u svakom postupku ra-cionalizacije i uštede, da biste nešto uštedjeli morate nešto i uložiti. Ipak, analizom ulaganja i ušteda očekuje-mo već u prvoj godini uštede od 20% u prvom redu u nabavi opreme. Ušte-de će se osjetiti i u potrošnji električ-ne energije, jer je razlika ukoliko u poslužiteljskoj sali imate 20 posluži-telja, a ne 70.

Kao najveći doprinos projekta vir-tualizacije smatram aktivnije sudje-

Danijel Bara sa timom Sektora informatike koji je proveo projekt virtualizacije

•••Za uspjeh projekta presudna je uloga Uprave i njena odlučnost za promjenama, ali i vizija onog što donosi sutra kada projekt zaživi

�2 infoTrend 177/1-2/2010

Upravljanje poslovnim procesima

lovanje djelatnika održavanja na po-slovima vezanim za Društvo, a ne isključivo na svojim lokalnim po-dručjima kao što je to bilo do sada. U stvari, možemo reći da je informa-tika Jadranskog u potpunosti centra-lizirana.

U prvoj fazi projekta na postojeća PC računala stavljat ćemo virtual-ne klijente koji će se spajati na svoje virtualne desktope te ćemo dobaviti određeni broj thin klijenata. Ti klijen-ti će na sebi imati integrirane utore za smart karticu koje će služiti pri iden-tifikaciji korisnika.

Što se tiče mrežne sigurnosti u vir-tualnoj okolini, posebno smo ponosni na to što smo prvi u Hrvatskoj imple-mentirali Cisco Nexus 1000V virtu-alne switcheve, čije korištenje će nam pružiti odgovarajuću razinu sigurno-sti tako da je i taj segment pokriven.

Ono što je bitno za thin klijente jest činjenica da za njihovu instala-ciju nije potrebno informatičko pred-znanje već ga doslovno svatko može spojiti na mrežu, bitno je da posto-ji strujni priključak i mrežni priklju-čak. Nema instalacije operativnog su-stava, jer se sve podiže sa virtualnih desktopa. Korištenje ove tehnologije omogućuje veću brzinu, fleksibilnost u radu te jednostavnost i sigurnost.

IT: U kojem roku očekujete po-vrat uloženoga u virtualizaciju

desktopa?

Bara: Očekujemo da će se ulaga-nja isplatiti u razdoblju od 3 godine, ali teško je točno izračunati uštede, jer postoje razni posredni i nepo-sredni troškovi. Po-stoji doduše kalkula-tor koji računa cijenu nabave računala od-nosno thin klijenata, potrošnju struje, troš-kove održavanja opre-me, ali pri tome se ne govori o uštedi koja se dobije ako na održavanju umjesto deset djelatni-ka rade tri, a koji zajedno sa preosta-lih sedam mogu doprinijeti daljnjem iskoraku sektora informatike i Druš-tva u cjelini.

IT: Možete li nam nešto reći o odabiru alata i organizaciji

provedbe projekta?

Bara: Postoje ra-zličiti alati za virtu-alizaciju i s većinom smo dobro upoznati. Analizirajući alate što nam oni nude, odabra-li smo proizvode tvrt-ke VMWare koja je lider na tržištu virtualizacije posluži-telja i koja je napravila značajne isko-rake na tržištu virtualizacije deksto-pa. Upravo zbog tih iskoraka odlučili smo se za njihove proizvode jer sma-tramo da su najbolji odnos uloženog

i dobivenog. Za sada smo izuzetno zado-voljni s izborom.

Što se tiče organi-zacije projekta, vo-ditelj samog projekta sam ja, a još je uklju-čeno 6-7 kolega iz

sektora. Imamo i partnersku tvrtku s kojom surađujemo u pojedinim spe-cifičnim rješenjima.

IT: Dokle ste stigli s implemen-tacijom? Očekivani i ostvareni

rezultati?

Bara: Testna faza je završena i in-stalacija prvih klijenata ide uskoro na

našoj centralnoj loka-ciji. U testnom okru-ženju smo sve reali-zirali, premda smo imali dosta specifič-nosti koje smo mora-li rješavati. Okvirni plan do kraja godine

je 100 virtualnih klijenata. Ostvareni rezultati su u skladu s očekivanima.

IT: Koji se pozitivni pomaci i rezultati u radu društva očeku-

ju na osnovi dosadašnjih iskustava?

Bara: U idućoj godini očekujem ve-lik uspon kompletnog ICT-a Jadran-skoga osiguranja zbog jednostavnoga razloga jer je 2009. godina, koju smo označili kao godinu pospremanja, iza nas. A nakon pospremanja dolazi go-dina uzleta.

ICT Jadranskoga ima vlastiti ra-zvoj, dakle imamo vlastiti informa-cijski sustav koji će nakon provedene konsolidacije i centralizacije pokaza-ti svoju punu snagu. Tek će se u ovoj godini vidjeti sve koristi takvog naše-ga poteza za kojeg smo sigurni da će nam omogućiti poslovne iskorake.

Vjerojatno ćemo cijelu iduću godi-nu raditi na unaprjeđivanju svih na-

ših produkata u tome smislu, pa smo zbog toga okupili ekipu koja je u sta-nju to i ostvariti.

Od virtualizacije očekujemo da nam pomogne da se fokusiramo na razvoj i da sistemsko infrastruktur-ni dio bude manji segment poslovanja ICT-a Jadranskog.

IT: U kojem će smjeru ići dalj-nje unaprjeđenje informatič-

koga sustava Jadranskoga osigura-nja?

Bara: Osim već navedenih poslova na poboljšanju i razvoju informacij-skog sustava nastavljamo intenzivan rad na uvođenju ISO Standarda 27001 - standarda informacijske sigurnosti. S tim da nam je cilj posložiti sustav tako da certifikat ISO 27001 postane formalnost, a ne cilj sam po sebi.

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

Zgrada Jadranskog osiguranja d.d. u Zagrebu u sklopu koje se nalazi i stanica za tehnički pregled

•••Projekt virtualizacije na duge staze osigurat će nam smanjenje troškova poslovanja

•••Na terminalima nema CD-a, USB je zabranjen, drugi portovi ne rade pa je podatke praktički nemoguće skinuti

177/1-2/2010 infoTrend ��

Poslovni procesi

IT organizacija ili poslovna reorganizacija

S obzirom na izravnu ovisnost kontinuiteta poslovanja podu-zeća o IT infrastrukturi, o IT-

u se često raspravlja sa stajališta troš-kova, nadležnosti i kvalitete usluge, ali rijetke su organizacije koje ima-ju definirane strateške smjernice IT-a i kvalitetnu sistematizaciju zaduže-nja unutar samoga IT odjela. U čijoj je nadležnosti IT, tko je nadležan za nje-gov budžet, koja je zahtijevana i pri-hvatljiva razina kvalitete IT usluge, samo su neka od čestih pitanja s koji-ma se susreće svaka organizacija.

Kako uspostaviti IT odjel u poduzeću?

Odgovor na to pitanje ovisi o tipu organizacije. Ako ste projektno ori-jentirana organizacija čiji projekti podrazumijevaju podršku IT-a, imat ćete potrebu izravne komunikacije i odgovornosti IT odjela prema vodite-ljima projektnih timova. Ako to nije slučaj, vjerojatno će IT odjel biti od-govoran članu uprave zaduženom za IT.

Često se postavlja pitanje treba li odgovornost IT odjela biti podijelje-na prema više upravnih mjesta. To je sasvim logično pitanje s obzirom na ovisnost rada većine odjela o IT infra-strukturi. Informatička se infrastruk-tura i podrška danas provlače od ram-pe na ulazu parkirališta, recepcije s centralom, računovodstva, marketin-ga, skladišta…. Odgovornost i izvje-

U kojoj je fazivaše poduzeće?

šćivanje odjela može se segmentirati prema Matrix modelu. Taj model na-laže da voditelj IT odjela ima funkci-onalno i operativno nadležne osobe. Funkcionalno nadležna osoba osigu-rava da voditelj IT odjela vodi odjel u „pravome“ smjeru ispravnom za tvrtku, dok operativno nadležna oso-ba vodi računa da se operativni kora-ci vode tehnički ispravno i u skladu s budžetom.

Iako Matrix model nudi teoretski dobro uravnoteženo područje odgo-

slovne procese i nadležnosti drugih odjela unutar vaše tvrtke te dobro promislite o dobrim i lošim stranama Matrix modela upravljanja i Vertikal-noga modela upravljanja.

Definiranje interak-cije s IT odjelom

Kada govorimo o IT-u, ako nekomu nije jasno, treba razjasniti da je riječ o organizacijskome odjelu kao i svako-me drugome odjelu unutar poduzeća. Tvrtke srednje veličine, kao i one ve-like, najčešće imaju vlastiti IT odjel, dok manje, informatički orijentirane tvrtke, unajmljuju vanjske pružatelje IT usluga (outsourcing).

Ipak, imati IT odjel s nekoliko za-poslenih nije dovoljno kako biste mo-gli reći da imate kvalitetno upravlja-nje informatikom u Vašem poduzeću. Niz situacija u svakodnevnome po-slovanju zahtijevaju interakciju s IT odjelom. Korisnička podrška pri ko-rištenju tehnologije, podrška u ot-klanjanju kvarova, kao i odabir po-slovnoga rješenja najboljega za vašu tvrtku, samo su neki od razloga inte-

Autor Seni Buljat savjetnik je zapodručje sistem integracije u tvrtki Omega software. Ima višegodišnje iskustvo u projektiranjuinformatičko-informacijskihsustava te unaprjeđivanju iodržavanju domenskih sustava. Uže mu je područje kompetencije procjena rizika „baznog“informatičko-informacijskogasustava pri uvođenju ERP rješenja. Certificirani je MCP (MicrosoftCertified Professional) zaupravljanje i održavanje Microsoft Windows Server okruženjem.

Pozicija IT-a uorganizacijskoj stgrukturi

vornosti i nadležnosti, mnoga podu-zeća imaju problema s uvođenjem Matrix upravljačkoga modela. Ako dođe do sukoba stajališta i mišljenja dviju nadležnih osoba, najčešće će is-paštati voditelj IT odjela i odjel. Kada Matrix model radi, radi dobro. Ako ne radi, zbunjuje djelatnike koji se na-laze između dvaju suprotnih stajališta te vrlo često moraju preuzeti odgo-vornost za neuspjeh nekoga projekta ili nekvalitetne IT infrastrukture.

Prije odabira modela sagledajte po-

Česta je dvojba poduzeća potreba uspostave i načina organizacije IT odjela. Iako postoje određena pravila postavljanja strukture, nadležnosti i izradbe budžeta, univerzalan odgovor ne postoji. Ipak, postoje jasne smjernice koje će vam olakšati svakodnevno poslovanje, povećati djelotvornost i kvalitetu usluge koju IT treba osigurati ostalim odjelima

�� infoTrend 177/1-2/2010

rakcije s IT odjelom. Na koji se način ta komunikacija treba zbivati, koga treba kontaktirati i koliko je vrijeme odziva IT odjela definitivno su pita-nja na koja morate imati spreman od-govor u svakome trenutku.

Organizacija IT odjela zahtijeva kvalitetnu internu organizaciju. Kao što nitko ne će zvati člana uprave za potpis primke za sokove koji su upra-vo isporučeni, tako ne ćete dopustiti ni da se za svako IT pitanje u podu-zeću za rukav povlači IT djelatnika. Segmentacija komunikacije s IT odje-lom podrazumijeva podjelu IT odjela na „javno sučelje“ koje kontaktiraju korisnici sustava unutar drugih orga-nizacijskih jedinica i „skriveni dio“ odjela koji odrađuje tehničke poslove ili razvija poslovna rješenja. Javnim sučeljem treba obuhvatiti odjel kori-sničke podrške, voditelja IT odjela (te zamjenike voditelja ako imate odjel razvoja i sistemski odjel), te manjim dijelom tehničare koji rješavaju pro-bleme korisnika. „Skriveni“ bi dije-lovi odjela trebali biti razvojni inže-njeri, osobe zadužene za sigurnost, mrežni administratori i sistemaši za-duženi za poslužiteljski sustav.

Ako imate ogranke unutar IT-a, de-finitivno je potrebno dodatno prove-sti enkapsulaciju na razini svakoga ogranka.

Organizacija korisničke podrške

Najčešći oblik komunikacije s IT odjelom započinje izjavama „..meni ne radi…“ ili „…kako mogu u pro-gramu…“. Organizacija korisničke podrške prije svega ovisi o potreba-ma Vaših korisnika i budžeta. Ovisno o potrebama, intenzitetu korištenja, složenosti zahtjeva i kategoriji upi-ta korisnička je podrška dinamična i prilagodljiva, ali topologija korisnič-ke podrške ne bi smjela doživljavati značajnije promjene. Naravno, izuze-tak je reorganizacija odjela ili potpu-na promjena načina rada. Korisnič-ku bi podršku trebalo organizirati na način da svi zahtjevi prema IT odjelu trebaju proći proces prijave zahtjeva. Zahtjevi koji nisu dojavljeni korisnič-koj podršci nisu validni i bez obzira na „cijenu“ i žurnost trebali biste ih zanemariti. To je prilično teško izve-divo kada član uprave izravno kontak-

tira razvojnoga inženjera ili glavnoga sistem administratora, ali ne biste tre-bali popustiti u proceduri prijave pro-blema. U razvoju korisničke podrške imajte na umu dvije smjernice:

• Kategorizacija osoba koje upuću-ju zahtjeve - Definirajte tko prijavlju-je korisničke probleme. Ako djelatnik mora svojemu nadređenomu prijavi-ti problem, prvo će pročitati korisnič-ke upute i problem komentirati s ko-legama, što često rezultira rješenjem. Na taj način možete smanjiti i do 50% upita.

• Kategorizacija korisničkih prija-va – Nikada korisničke upite nemoj-te rješavati FIFO (First In First Out) metodom. Nikada dva korisnička upi-ta nisu jednako teška ni istoga priori-teta pa ćete kategorizacijom osigurati kvalitetno planiranje resursa za rješa-vanje prijavljenih problema.

Organizacijakomunikacije srazvojnim odjelom

Ako kvalitetno organizirate kori-sničku podršku, svi će vaši zahtje-vi prema razvojnomu i sistemskomu odjelu stizati samo s jednoga mjesta? Naravno da nikada ne će biti tako. Projekti, nadogradnje, unaprjeđe-nja infrastrukture i redovito održa-vanje uvijek zahtijevaju interakciju s IT odjelom. Kvaliteta je organizacije komunikacije s dijelovima IT odjela osnova i kvalitete njihovoga rada. Uz-mimo, primjerice, odjel razvoja koji razvija programsko rješenje za evi-denciju radnih zadataka. Definiranje izgleda sučelja aplikacije, prava pri-stupa formama, opis radnih zadataka i njihova dodjela djelatnicima defini-tivno je nešto čime razvojni inženje-ri trebaju biti podrobno upoznati. To ne znači da bi svi razvojni inženje-ri trebali sudjelovati u pregovorima oko navedenih elemenata. Taj bi dio projektnoga procesa trebala odradi-ti kompetentna i upoznata osoba u IT odjelu. Na kraju krajeva, definici-je svih parametara programskoga rje-šenja i tako trebaju biti definirani od strane korisnika za koje se program-sko rješenje radi.

Odjelu razvoja potrebni su svi bit-ni poslovni inputi i ulazni parame-tri kako bi omogućili isporuku kva-litetnoga IT rješenja. Čak i za vrijeme

beta testiranja aplikacije voditelj tima unutar IT odjela treba biti jedina oso-ba koja prenosi rezultate testiranja ra-zvojnim inženjerima. Na taj ste na-čin izostavili razvojne inženjere iz napornih i često mučnih pregovora oko izvedbe projekta te se oni mogu usmjeriti na razvoj dogovorenih sa-stavnicâ aplikacije. Ipak će se pojav-ljivati potreba za povremenim isprav-kom programskih nepravilnosti i parametriziranjem aplikacije. Osi-gurajte vrijeme minimalno potrebno-ga broja programera koji će rješavati probleme koji su prijavljeni korisnič-koj podršci.

Prije puštanja programskoga rješe-nja u testnu fazu ili produkciju, ra-zvojni inženjeri trebaju kvalitetno do-kumentirati IT rješenje te je potrebno napraviti edukaciju korisničke podrš-ke koja će pružati podršku u početku rada te u kasnijoj fazi zaprimati upite vezane za nadogradnju.

Organizacija komu-nikacije s odjelom sistemske podrške

Sistemska podrška ima nešto druk-čiji način rada. Zastoj u radu pojedino-ga segmenta sistemske infrastrukture može ugroziti kontinuitet poslovanja poduzeća. Problemi toga tipa zahti-jevaju trenutačni angažman sistem-skoga odjela. Ipak, ako je na razini odjela napravljena kvalitetna analiza rizika IT infrastrukture koji su stvar-na prijetnja kontinuitetu poslovanja poduzeća, u velikoj ćete mjeri izbje-

ći takve situacije. Dobra je praksa da sistemski odjel ima popis IT imovi-ne i popis rizika po prioritetima čime se ostvaruje usmjerenost budžeta, ali i mogućnost optimalne alokacije re-sursa.

U slučaju otklanjanja problema koji zahtijevaju interakciju s korisnicima, korisnička podrška treba izdati radni nalog s podrobnim opisom problema. Takvim ćete načinom rada spriječiti nekontroliranu alokaciju resursa si-stemskoga odjela i osigurati kvali-tetno i sistematično rješavanje pro-blema.

Odgađanjepovećava troškove

Uloga IT-a u poduzećima još uvijek traži svoju afirmaciju u organizacij-skoj strukturi poduzeća. Pravodobno prepoznavanje potrebe za usposta-vom odjela IT-a, ali i njegovom si-stematizacijom i strukturiranom hi-jerarhijom poduzećima omogućuje stabilnost poslovanja i kvalitetno planiranje, kako godišnjega budžeta tako i kvalitetne organizacije poslov-nih zadataka djelatnika. Odgađanje toga neminovnoga procesa poveća-va troškove poslovanja te dugoročno donosi nesigurnost rada nužne infra-strukture. Prepoznavanje potrebe za IT odjelom samo je početak dugotraj-noga procesa koji će zahtijevati kvali-tetnu pripremu i osiguravanje resursa kako materijalnih tako i ljudskih. U kojoj je fazi vaše poduzeće?...

Seni Buljat

Ovaj tjedan postigao sam do sada nedostižne razine neprovjerljive produktivnosti.

Poslovni procesiIT organizacija ili poslovna reorganizacija

177/1-2/2010 infoTrend �5

DokumentacijaUvođenje mogućnosti podnošenja za-htjeva za izdavanje dokumenata elek-tronskim putem. Agencija za identifika-cijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) priprema strate-giju razvoja dokumenata u BiH, a u planu je uvođenje mogućnosti podnošenja za-htjeva za izdavanje dokumenata elektron-skim putem. Direktor IDDEEA-e, Siniša Macan, kaže da je za to nužno osigura-ti zakonsku mogućnost da bi građani, pri-mjerice, putem Interneta mogli prijaviti ili promijeniti mjesto prebivališta. On već za ovu godinu najavljuje povećanje razine si-gurnosti na izdavanju dokumenata. Svaki će službenik nadležnoga organa koji do-stavlja podatke u evidenciju dobiti uređaj za digitalno potpisivanje, pojasnio je Ma-can. Najavio je i povećanje mreže za pri-jenos podataka na licenciranome opsegu, odnosno da ona obuhvati svaku općinu i nadležni organi će ju moći koristiti.

Obrazovanje40.000 laptopa za studente Univerzite-ta u Sarajevu. U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu 14. siječnja 2010. održan je rad-no-savjetodavni sastanak vezan za pri-premu i razvijanje projekta 40.000 lapto-pa za studente Univerziteta u Sarajevu. U ime BH Telecoma, sastanku su nazočili gospodin Nedžad Rešidbegović, general-ni direktor, gospodin Emir Gutošić, izvrš-ni direktor Izvršne direkcije za marketing i prodaju i gospodin Mustafa Kurtić, di-rektor Direkcije za ekonomske poslove. S Univerziteta u Sarajevu tomu su sastan-ku nazočili prof. dr. Faruk Čaklovica, rek-tor, prof. dr. Slavenka Vobornik, prorektor, prof. dr. Senad Burak, direktor UTIC-a, prof. dr. Ejub Džaferović, potpredsjednik grupacije tehničkih nauka i gospodin Zo-ran Selesković, generalni sekretar. Dogovoreno je da se pripremi sporazum iz kojega proizlaze obveze studenata ko-risnika toga kredita i usluga BH Teleco-ma, obveze Univerziteta i BH Telecoma. Sporazumom će biti definirane i konfigu-racija i veličina laptopa te način plaćanja

ICT tržištaNovosti BiH

i druge obveze. Razvijanje je toga pro-jekta izravna podrška povećanju internet-skih korisnika, informatičkoj poduci i na-bavi opreme. Predstavljanje će projekta i potpisivanje sporazuma biti upriličeno 22. veljače 2010. prilikom održavanja manife-stacije „Univerzitetska berza“. Istaknuto je da će se tim projektom nastaviti dosadaš-nja uspjela suradnja koja je ostvarena iz-među Univerziteta u Sarajevu i BH Tele-coma.

TelekomunikacijeNastavlja se proces liberalizacije tr-žišta telekomunikacija u Bosni i Her-cegovini. Regulatorna agencija za ko-munikacije (Agencija) nastavlja proces liberalizacije tržišta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini pružajući nove mo-gućnosti za alternativne operatore fik-snih govornih telefonskih usluga i njiho-ve korisnike. Posljednja se mjera koju je Agencija poduzela u cilju ubrzanja razvo-ja telekomunikacijskoga tržišta u Bosni i Hercegovini odnosi na izmjene i dopune

postojećih Referentnih interkonekcijskih ponuda (RIP), odnosno dokumenata na osnovi kojih se uređuju odnosi između al-ternativnih operatora i operatora s izgra-đenim telekomunikacijskim mrežama.Primjena novih Referentnih interkonek-cijskih ponuda podrazumijeva smanjenje graničnih cijena standardnih usluga in-terkonekcije, odnosno međupovezivanja operatora. Primjerice, u slučaju realiza-cije (terminiranja) poziva u fiksne mreže u nacionalnome prometu smanjenje cijena iznosi i do 12%. Osim toga, posebna je pogodnost za alternativne operatore i nji-hove korisnike smanjenje cijene termini-ranja u mobilne mreže, a koje iznosi 37%.Primjenjujući regulatorna načela, Agenci-ja na taj način potiče konkurenciju u pru-žanju fiksnih govornih usluga, omoguća-vajući alternativnim operatorima ponuditi niz pogodnosti krajnjim korisnicima po pristupačnim cijenama. Nove se granične cijene standardnih in-terkonekcijskih usluga primjenjuju od 1. 1. 2010.

DomeneRegistriran 10.000-ti korisnik bosanskohercegovačke .ba domene.U ponedjeljak 11.1.2010. registriran je desettisući-ti korisnik bosanskohercegovačke internetske do-mene .ba. To postignuće pokazuje kako je .ba kod očito pridobio naklonost javnosti: sve veći broj ko-risnika Interneta prihvaća potrebu i prednosti vir-tualnoga predstavljanja pod državnim domenom Bosne i Hercegovine. Na osnovu statistike na on-line aplikaciji koja se nalazi ispod www.nic.ba koju vodi Registar državne domene (Univerzitet-ski tele-informatički centar UTIC), utvrđeno je da je desettisućiti korisnik aktivnoga na-ziva .ba domene Mario Šokčević iz Odžaka koji je registrirao domenu internetsajam.ba. Tim je povodom 20.1.2010. u prostorijama UTIC-a upriličen prijam i dodjela prikladnih darova za desettisućitoga korisnika .ba domene. Darove je uručio direktor Univerzitet-skoga tele-informatičkoga centra UTIC prof. dr. Senad Burak. Od 1996. do danas dodijeljeno je ukupno 10.000 naziva .ba domena. Premda daleko is-

pod odgovarajućega stanja u zemljama regije, a osobito u zemljama razvijenoga svijeta, ta broj-ka, kao i trend njezinoga rasta svakako su ohra-brujući i pokazuju da državna top level domena .ba polako, ali sigurno zauzima zasluženo mje-sto u bosanskohercegovačkome društvu i inter-netskoj zajednici.

�� infoTrend 177/1-2/2010

ICT tržištaNovosti BiHGeoinformacija

Implementacija projekta geoinforma-cionoga sistema za projektovanje, ra-zvoj i održavanje gasne infrastrukture na području Kantona Sarajevo. KJKP Sara-jevoGas d.o.o. s partnerom Gauss d.o.o. GeoInformacioni Sistemi pokrenuo je pro-jekt nadgradnje i proširenja geoinforma-cionoga sistema za projektovanje, razvoj i održavanje gasne infrastrukture na po-dručju Kantona Sarajevo.Gauss d.o.o. Tuzla će, osim isporuke programske opreme i usluga, u sljedećih 6 mjeseci raditi s IT stručnjacima iz SarajevoGasa na daljnjem razvoju GIS infrastrukture. Tim će se projektom u prvoj fazi unaprijediti sustav za podršku prostornoga odlučivanja, i to na razini sektora za razvoj, sektora za marketing i sektora za distribuciju, s planom da se nakon njezine uspjele realizacije uspostavi GIS Intranet na razini cijeloga poduzeća.

DonacijaNVO „Misija Bez Granica“ iz Mosta-ra dobitnik Microsoftovoga granta. Ne-vladina organizacija „Misija Bez Grani-ca“ iz Mostara osmislila projekt čiju će implementaciju podržati Microsoft svo-jom donacijom softvera u vrijednosti od 13,960.00 američkih dolara. Projekt nevladine organizacije „Misija Bez Granica“regionalnoga je karaktera i bit će implementiran u dvama gradovima – Mo-staru i Livnu – i veoma je značajan jer će pružiti priliku socijalno ugroženim osoba-ma starosne dobi od 16 do 35 godina da steknu osnovno znanje za rad na raču-nalima. Projekt „Kompjuterska pismenost za uključivanje u društvo“ financijski podržava Microsoft u sklopu globalne inicijative po-znate pod nazivom „Unlimited potenti-al“ čiji je cilj da do 2015. dopre do sljede-će milijarde ljudi kombinirajući suvremenu tehnologiju i jaka partnerstva s vladama, međunarodnim organizacijama, nevladi-nim organizacijama, obrazovnim ustano-vama i partnerima. Misija je te inicijative

omogućiti stvaranje društvenih i ekonom-skih uvjeta za uključivanje osoba iz sred-njega i najnižega dijela svjetske ekonom-ske piramide.

PutovniceNjemačka podržava rad Granične poli-cije Bosne i Hercegovine. Veleposlanik Njemačke u BiH Joachim Schmidt i direk-tor Granične policije Bosne i Hercegovine Vinko Dumančić potpisali su u nazočno-sti zamjenika šefa misije EUPM-a Dome-nica Paterna ugovor o donaciji u visini od 150.000 eura za nabavu 50 čitača za bio-metrijske putovnice.Financiranjem čitača njemačka Vlada želi pomoći Bosni i Hercegovini u ispunjava-nju uvjeta iz „Mape puta“ za liberalizaci-ju viznoga režima pri povećanju sigurno-sti granica i ubrzanju protoka robe i osoba na granicama.Istodobno, ta nabava doprinosi imple-mentaciji strategije Granične policije Bo-sne i Hercegovine za razdoblje 2010. – 2014., koja podrazumijeva poboljša-nu koordinaciju i kooperaciju između svih ustanova zaduženih za granični nadzor i kontrolu.

Zaštita podatakaNeprihvatljivo stanje u svezi sa zašti-tom osobnih podataka. Agencija za za-štitu ličnih podataka u BiH, u skladu s go-dišnjim planom rada, obavila je planirane inspekcijske nadzore. Naglasak je bio na javnim organima koji obrađuju osobne podatke, a u vezi su s liberalizacijom vi-znoga režima, priopćeno je iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH. Inspekcij-skim su nadzorom obuhvaćeni svi policij-ski organi u BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarsto vanjskih poslova, Mini-starstvo civilnih poslova, Služba za po-slove sa strancima, Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija i Agen-cija za identifikacione dokumente, eviden-cije i razmjenu podataka. U priopćenju se navodi da je stanje u svezi sa zaštitom osobnih podataka u većini kontroliranih organa za Agenciju neprihvatljivo.

Distribucija

CT Computers BA dobio status ovlašte-noga Microsoftovoga komercijalnoga dis-tributera u BiH. U hotelu Sarajevo je 28. siječnja 2010., održana konferencija za medije na kojoj je predstavljen novi ovla-šteni Microsoftov komercijalni distributer u BiH - CT Computers BA.Tijekom svojega obraćanja generalni je direktor CT Computers BA, Adnan Suba-šić, o novome sporazumu i statusu rekao da je status Microsoftovoga komercijalno-ga distributera, koji je dodijeljen CT Com-puters BA, rezultat dugogodišnje bliske suradanje s Microsoftom i donosi brojne prednosti kako za kompaniju CT Compu-ters tako i za njezine partnere.

ObranaHP isporučio komandno-kontrolni su-stav Ministarstvu obrane BiH HP Enterprise Services objavio je 14.12.2009. završetak razvoja i imple-mentacije komandno-operativnoga su-stava pod nazivom BiHOCS, koji je na-mijenjen Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine. Taj će sustav pomoći vojnim strukturama u lakšem organiziranju i upravljanju re-sursima u civilnim kriznim situacijama te određivanju prioriteta u rješavanju hitnih slučajeva.Novi će sustav omogućiti Ministarstvu obrane lakšu i jednostavniju koordinaciju u kriznim situacijama, poput elementarnih nepogoda ili u operacijama očuvanja mira kroz identificiranje, praćenje i upravljanje vojnim snagama.

177/1-2/2010 infoTrend �7

ICT tržištaNovosti SrbijaRačunala

Računalna će oprema u Srbiji malo pojeftiniti. Ministrica za teleko-munikacije i informaciono društvo, Jasna Matič, povodom odmrzavanja Prelazno-ga trgovinskoga sporazuma EU-a sa Sr-bijom, kaže da će “Najveći deo ICT opre-me, odnosno računari koji trenutno imaju carinsku stopu od 1% od 1. januara 2010. godine biti donekle jeftiniji imajući u vidu da će carinska stopa biti ukinuta. S druge strane carinske stope za mrežnu opremu i drugu opremu, koje postoje kako bi se zaštitili proizvođači slične opreme u na-šoj zemlji, postepeno će biti smanjiva-ne u naredne četiri godine. Cena opre-me koja se uvozi u Srbiju iz EU-a će biti ista kao u zemljama članicama EU-a što će biti posledica harmonizacije sa carin-skim procedurama EU-a“, istaknula je ministrica Matić.

InformatikaInformatika je jedan od sedam nacionalnih prioriteta u područ-ju znanosti i tehnologije u Srbiji. Potpredsjednik je Vlade i ministar za nauku i teh-nološki razvoj, Božidar Đelić, izjavio 29. prosinca u razgovoru za dnevni list “Politika” da je tijekom javne rasprave o Strategiji nauč-nog i tehnološkog razvoja utvrđeno se-dam nacionalnih prioriteta.

“Ministarstvo je predložilo, a rasprava po-tvrdila, sedam nacionalnih prioriteta u domeni nauke i tehnologije, a to su bio-medicina, novi materijali i nanonauke, za-štita životne sredine i klimatske prome-ne, energetika i energetska efikasnost, poljoprivreda i hrana, informacione i ko-munikacione tehnologije, unapređenje donošenja državnih odluka i afirmacija nacionalnog identiteta” istaknuo je Đelić.

PreuzimanjeGreenhouse je preuzeo i Seza-mpro. Kompanija Sezampro je objavi-la da je postala dijelom holdinga Gree-nhouse Telecommunications. Izvršni je

direktor grupe Greenhouse, Slobodan Đinović, istaknuo da je ove godine obav-ljeno 70% plana ulaganja od 22,5 miliju-na eura, koje je taj holding uložio u Sr-biji u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i drugim ulagači-ma. Holding Greenhouse je 2009. preu-zeo još dvije telekomunikacijske kompa-nije iz Srbije: Media Work i Neobee.NET. Greenhouse 2010. planira uložiti još oko 22 milijuna eura na srpskome tržištu, a prema planovima ulaganja u sljedeće bi četiri godine trebao uložiti preko 46 mili-juna eura.

Niš“Pakom Grupa” otvorila je 11. prosinca 2009. Informatički cen-tar u Nišu. „Pakom“ je u izgradnju i oprema-nje centra uložio uku-pno 3,5 milijuna eura.

Dejan je Pavlović, generalni direktor Pa-kom Grupe, izjavio da centar ima 5.000 kvadratnih metara i da se u njem nalaze proizvodne linije za sklapanje oko 50.000 računala, distributivni, logistički i servisni centar i komunikacijsko čvorište. U Pako-movome se informatičkome centru nala-zi i razvojni centar u kojem će 25 zaposle-nih raditi na novim softverskim rješenjima i programima za obrazovanje.

PrijevarePrijevare preko SMS-a stigle i u Srbiju. Da se Srbija ubrzano razvija i

u informacijsko-komunikacijskome po-gledu svjedoči i sve veći broj e-mailo-va i sms-ova, uz pomoć kojih pojedinci pokušavaju prevariti i opljačkati građa-ne Srbije. Na te se opasnosti upozora-va sa sajta Ministarstva za telekomuni-kacije i informaciono društvo www.mtid.gov.rs. Uvođenjem novih tehnologija sve je više zloupotreba, kako preko Interne-ta tako i preko mobilnih telefona. Kako ne bi došlo do takvih zloporaba i prijevara, građani moraju biti obazrivi i dobro pro-vjeriti istinitost poruka i pošiljatelja kako bi bili sigurni da su to zaista ti ljudi za koje se predstavljaju i da su poruke vjerodo-stojne.

PlaćanjePušten u rad sustav za elektron-sko plaćanje cestarine na autoce-sti Beograd–Niš. Javno je poduzeće „Pu-tevi Srbije“ pustilo u rad taj sustav na 10 glavnih naplatnih kućica na autocesti od Beograda do Niša, koje čine 80% prome-ta pod elektronskom naplatom na tome dijelu Koridora 10. Direktor je Sektora za informacione tehnologije u saobraća-ju „Puteva Srbije“, Milenko Despotović, objasnio da taj sustav omogućava kori-snicima da posebnim uređajem u vozilu mogu bez zaustavljanja putovati od Beo-grada do Niša. On je izrazio očekivanje da će do sredine sljedeće godine i ostale naplatne postaje funkcionirati na taj na-čin, i dodao da je taj projekt izradio “Insti-tut Mihajlo Pupin”. Generalni je direktor

Telenor“Telenor” ponudio 1.050.000 eura za drugu licen-cu fiksne telefonije u Srbiji. Vlada je Republike Srbi-je prihvatila na sjednici održanoj 21. siječnja 2010. „Zaklju-čak u vezi sa Izveštajem o postupku javnoga nadmetanja za izdavanje jedne licence za javne fiksne telekomunikaci-one mreže i usluge za teritoriju Republike Srbije”. Time je Vlada prihvatila ponudu Te-lenora da za licencu za drugoga operatora za fiksnu telefoniju plati 1.050.000 eura. Na-kon tog zaključka predstoji da Republička agencija za telekomunikacije ( RATEL) do 10. veljače 2010. donese odluku o izboru najbolje ponude. Generalni je direktor kompanije “Telenor” u Srbiji Ćel-Morten Jonsen istaknuo da ta kompanija želi biti dugoročan ula-gač u Srbiji i dati objektivan prijedlog “Telekomu Srbija” o zakupu infrastrukture po isto-me modelu po kojem ta kompanija daje u zakup svoju infrastrukturu u Norveškoj.

�� infoTrend 177/1-2/2010

ICT tržištaNovosti SrbijaInstituta Mihajlo Pupin, dr. Vladan Bata-nović, istaknuo da je riječ o jednome od najsuvremenijih sustava u Europi koji su radili domaći kooperanti po europskim standardima.

ObrazovanjePotpisan je protokol o donaci-ji softvera tehničkim fakultetima u Srbiji. BEOGRAD, 29. prosinca 2009. – Ministar prosvete u Vladi Republike Srbi-je, Žarko Obradović, i generalni direktor kompanije OSA Računarski inženjering, Željko Tomić, potpisali su 28. prosinca 2009. Protokol o saradnji na uspostavlja-nju savremenih informatičkih trendova i tehnologija. Obra-dović je istaknuo da taj protokol podra-zumijeva donaciju softvera tehničkim fakultetima u Srbiji u komercijalnoj vrijednosti od 13.183.000 eura, i dodao da će donaciju dodijeli-ti kompanija OSA Računarski inženjering, koja je distributer Autodeska za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Prema njegovim riječima instaliranje će softvera na fakul-tetima značiti stručnu pomoć u izobrazbi studenata, a u procesu je visokoga obra-zovanja bitno primjenjivati suvremene tehnologije.

SoftverSpider.Net je konkurentan s inoze-mnim proizvodima. Kompanija je MFC Mikrokomerc jedna od prvih koja je u Sr-biji počela razvijati softverska rješenja za elektronsko upravljanje dokumentima, lansirala je najnoviju tehnološku genera-ciju svojega strateškoga proizvoda Spider.Neta.Kako je izjavio generalni direktor kompa-nije MFC, Vladislav Miletić, Spider.Net je potpuno konkurentan s inozemnim pro-izvodima te kategorije, a MFC s platfor-mom integriranih Spider rješenja ulazi u treće desetljeće poslovnoga i znanstve-noga doprinosa u informatičkoj dokumen-taristici. Iskustva u primjeni rješenja za

upravljanje dokumentima pokazuju da ona donose uštedu do 80% u odnosu na poslovanje s klasičnom arhivom, a značaj se tih rješenja dodatno uvećava u primje-ni nedavno uspostavljene regulative za primjenu elektronskoga potpisa, osobito u području elektronskih usluga i e-Uprave.

E-trgovinaNajava X. međunarodne konferen-cije o elektronskoj trgovini i elek-tronskome poslovanju. Na Paliću će se od 21. do 23. travnja 2010. održati X. međunarodna konferencija o elektronskoj trgovini i elektronskome poslovanju. Or-ganizator je skupa Agencija E-trgovina iz Novoga Sada. Konferencija je o elektron-skoj trgovini i elektronskome poslovanju E-trgovina 2010. najveći domaći skup po-svećen popularizaciji elektronskoga po-slovanja u Srbiji. Tematska su područ-ja na skupu sljedeća: B2B, B2C, Internet marketing, Social Media, pravni aspek-ti elektronskoga poslovanja, platne karti-ce i sustavi plaćanja na Internetu, sustavi zaštite elektronskih transakcija na Inter-netu, E-banking i sl. Za sve dodatne in-formacije, prijavu radova i sudjelovanja treba pogledati sajt konferencije www.etrgovina.org

E-sudstvoNovi softverski sustav u sudovima za nadzor prometa nekretninama. Državni je sekretar Ministarstva pravde

Vlade Republike Srbije, Slobodan Homen, najavio da će u siječnju 2010. na prostoru cijele Srbije početi s radom novi kompju-torski sustav za sudove, koji će osigura-ti djelotvorniji rad pravosuđa i onemogu-ćiti različite oblike zloupotreba. Homen je izjavio da će jedinstveni softverski sustav omogućiti djelotvorniji nadzor i uvid u to je li neka nekretnina prodana ili ne, kao i to postoje li neka druga opterećenja. On je upozorio na to da će na taj način biti otklo-njena mogućnost višestruke prodaje iste nekretnine jer će kupac moći provjeriti je li stan koji želi kupiti nekomu već prodan.

DražbaDražbeni sajt “Limundo” bilježi re-kordnu godinu. Usprkos složenoj eko-nomskoj situaciji internetski projekt “Li-mundo” bilježi visok rast u svim bitnim aspektima poslovanja. Projekt su 2006. pokrenula braća Nenad i Vladimir Nikolić iz Beograda. Dražbeni sajt www.limun-do.com omogućuje posjetiteljima prodati i kroz nadmetanje kupiti preko 120.000 ra-zličitih predmeta. Na sajtu se prodaju i ku-puju: motorna vozila, mobilni telefoni, knji-ge, časopisi, stari novčići, dječja oprema, oprema za domaćinstvo i slično. Vladimir Nikolić kaže da je registrirano oko 40.000 aktivnih korisnika i da se svakih 5 minuta na Limondu“ registrira novi član. Dražbe-ni se sajt www.limundo.com nalazi na li-sti „50 Top PCPress“ i dobitnik je nagra-de „Award e-trgovina“.

Novi SadPajtić posjetio Prirodno matematički fakultet u Novome Sadu. Predsjednik Vlade Vojvodine dr. Bo-jan Pajtić i pokrajinski sekretar za nauku i tehnološki ra-zvoj prof. dr. Dragoslav Petrović posjetili su Prirodno ma-tematički fakultet Univerziteta u Novome Sadu, gde su nazočili puštanju u rad nove informatičke mreže na tome fakultetu. Postavljanje je najsuvremenije informatičke mreže osigurano sredstvima koja je osigurao pokrajinski Fond za kapitalna ulaganja, a riječ je o iznosu od 15 milijuna dinara. Ta će mreža dati sigurnost, učenje na daljinu, velik protok multimedijalnih sadržaja, bežično internetsko spajanje na prostoru fakulte-ta, mogućnost videokonferencije i sve druge pogodnosti koje nudi suvremena tehnolo-gija, bilo da je riječ o potrebama nastavnika ili studenata.

Prip

rem

io: N

ikola

Mar

ković

177/1-2/2010 infoTrend ��

Private equity i venture kapital fondovi su koji upravljanju znatnim kapitalom namijenjenim prvenstveno srednjoročnim i dugoročnim

ulaganjima u poduzeća koja u pravilu ne kotiraju na burzi. To su uglavnom propulzivna poduzeća s potencijalom brzoga rasta i mogućnosti ostvariva-nja održive usporedbene prednosti nad konkuren-cijom. Naš je zakonodavac izvorni anglosaksonski naziv private equity i venture kapital fondovi pre-veo s fondovi rizičnoga kapitala. Za fondove rizič-noga kapitala preferiram koristiti izvoran naziv pri-vate equity i venture kapital fondovi jer je rizični kapital često pogrješno shvaćen. Naziv rizični jest rizik za ulagače, a ne poduzetnike u koje se kapi-tal ulaže.

Koliko je do sada bilo ulaganja fondova ri-zičnoga kapitala u Hrvatsku? Zašto je ta-

kav oblik ulaganja u Hrvatskoj nerazvijen? Ka-kva je situacija u regiji?

Iako su venture kapital fondovi prisutni u Hrvat-skoj od 1997. kada su osnovana prva dva (Seaf Cro-atia i Copernicus Adriatic) i danas smo ostali na samo dva (Quaestus Private Equity i Nexus Priva-te Equity). Tržište je venture kapital fondova osta-lo u početnome embrioničkome stadiju zbog neko-liko razloga.

Prvo, hrvatski je financijski sustav bankocentri-

VAŠ POSAO VAŠEOBRAZOVANJE

VAŠEZDRAVLJE

VAŠODMOR

VAŠNOVACBirotrendBirotrend

Što su to private equity i venture kapital fondovi? Zašto ih se naziva fondovima rizičnoga kapitala?

Bez rizika zapoduzetnikeOva je kriza značajno pogodila sve zemlje u okruženju pa tako, osim Hrvatske, i Srbija i Bugarska razmišljaju o poticanju venture kapital ulaganja. Srbija namjerava osnovati fond koji će poticati ulaganja u visokotehnološka poduzeća, a Bugarska će iskoristiti svoje članstvo u EU koristeći sredstva JEREMIE programa namijenjena i venture kapital ulaganju u mala i srednja poduzeća

Poseban prilog InfotrendaPoseban prilog Infotrenda

čan – banke su glavni izvor financiranja za većinu poduzeća, dok su samo ona veća poduzeća uspjela ostvariti financiranje na tržištu kapitala.

Drugo, potražnja je za venture kapital financira-njem do sada bila mala zbog toga što poduzetnici nisu upoznati s venture kapital financiranjem i zbog toga što se većina poduzetnika protivi ulasku ventu-re kapital fonda u vlasničku strukturu.

Treće, strani venture kapital fondovi u Hrvat-skoj nalaze na iste prepreke kao i drugi strani ulaga-či (nesređeni imovinsko-pravni odnosi, korupcija, umreženost, loše korporativno upravljanje). Stoga, iako smo zanimljivi stranim venture kapital fondo-vima, oni su uglavnom ulagali u regiju, a manje u Hrvatsku. Tako je, primjerice, Srbija u 2007. pri-vukla oko 200 milijuna eura ulaganja private equ-ity i venture kapital fondova, a u istoj se godini u Hrvatskoj uložilo samo 35 milijuna eura. U istoj su godini Bugarska i Rumunjska kao nove EU članice privukle čak 500 milijuna eura private equity i ven-ture kapital ulaganja svaka (zajedno preko milijardu eura). 2008. godina bila je loša za cijelu regiju.

Koje su pogodnosti za korisnike sredstava fondova rizičnoga kapitala?

Private equity i venture kapital fondovi jesu kratkoročni i dugoročni izvori kapitala te ulažu u osnovni kapital poduzeća čime ulaze u vlasničku

Za čitatelje InfoTrenda govori Mirna Marović, predsjednica, Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA) i predavač Zagrebač-ke škola ekonomije i managementa (ZSEM)

strukturu. Osim kratkoročnih i dugoročnih izvo-ra financiranja i dokapitalizacije poduzeća, venture kapital fond donosi i značajan know-how: operativ-no znanje i iskustvo u sektoru, podrška u pronala-ženju drugih i budućih izvora financiranja, pobolj-šan nadzor budžeta i financija te bolje upravljanje u odnosima s bankarima, dobavljačima i klijentima. Odnos između poduzeća u koje se ulaže i venture kapital fonda je partnerski – venture kapital fond znatno će doprinijeti sa svojim značajnim know-how da poduzeće zaista ostvari visok dvoznamen-kasti rast.

Kako fondovi rizičnoga kapitala utječu na gospodarstvo?

Fondovi su rizičnoga kapitala bitni pokretači eko-nomskoga razvoja: doprinose stvaranju novih rad-nih mjesta, povećanomu ulaganju u istraživanja i razvoj te povećanju izvoznih kapaciteta. Osobi-to je bitan katalitički učinak ulaganja venture kapi-tal fondova na ekonomski rast i povećanje konku-rentnosti cjelokupnoga gospodarstva. Istraživanja pokazuju da 0,1% BDP uloženo u venture kapital

ICT tržišta

50 infoTrend 177/1-2/2010

PE fond Poduzeća u koja su ulagali PE fondovi

QuaestusPrivate Equity

Hospitalija Trgovina d.o.o., Metronet, Tele2, Hlad d.o.o.,Vulić & Vulić; Akromion, GFG Gustus d.o.o. (Daily Fresh)

Nexus Private Equity KOZMO drogerije, Promotehna d.o.o.

Marfin Investment Group Sunce koncern

SEEF (Southeast Europe Equity Fund,Soros Investment Kapital)

Digital City Media (DCM)

Copernicus CapitalPartnership (CCP)

Adriatic Kabel (danas BNET), KabelNET & IVB,Global Net Grupa…

Horizonte Venture Management Recognita, Janus Pim, Nortia, Biozyne…

Adriatic Net Investors, Proficio, Dresde-ner Kleinwort Benson Private Equity

Iskon

SEAF (Small EnterpriseAssistance Fund)

Digital Point, Iskon, Vinarija Katunar, Slavonia Milk,MediFarm, Bello, Digital City Media DCM, Klik Multimedia

Pregled ulaganja nekih PE fondova u hrvatska poduzeća

fondove doprinosi 0,4% rastu BDP. Katalitički se utjecaj fondova rizičnoga kapitala očituje u privla-čenju ostalih izvora financiranja u razvojne projek-te. Tako će se, u prosjeku, za svaku kunu fonda ri-zičnoga kapitala uloženu u perspektivno poduzeće privući još dodatnih pet kuna ostalih izvora finan-ciranja. Stoga ekonomije koje mogu privući ulaga-nja fondova rizičnoga kapitala u pravilu rastu mno-go brže.

Možete li komentirati najavljene vladine mjere za poticanje razvoja venture kapi-

tal industrije? Smatrate li da će takve mjere biti uspjele?

Iako još nema objavljenih svih potankosti vezanih uz fondove za gospodarsku suradnju, treba pozdra-viti inicijativu vlade koja može imati možebitno ve-lik katalitički učinak na gospodarstvo. Najavljeni fondovi za gospodarsku suradnju nesumnjivo ima-ju velik katalitički učinak na gospodarstvo. Osnov-ni je način djelovanja da će osigurati svjež kapital i likvidnost te potaknuti privatne ulagače i banke na ponovo ulaganje u gospodarstvo.

Država je i do sada pružala izravne i neizravne potpore gospodarskim subjektima u teškoćama koje su najčešće imale mali produktivan i pozitivan učinak za cjelokupno gospodarstvo. Takvu prak-su Hrvatska više ne može provoditi radi usklađiva-nja državnih potpora sa pravilima EU i radi stanja u državnoj blagajni i sveukupnome vanjskome dugu. Najavljeni program čini se da će se bitno razlikova-ti od dosadašnje prakse. Da bi takav program potpuno uspio, bitno je da se odluka o ulaga-nju zasniva na isključivo tržiš-nim načelima.

Ako se ulaže po tržišnim na-čelima, ne mogu svi gospodarski subjekti u teško-ćama očekivati slamku spasa, nego samo oni koji imaju vrlo izglednu mogućnost ostvarivanja brzoga rasta i konkurentne prednosti. Bitno je predvidjeti i privremenost državnih intervencija te ciljati na ra-zvoj tržišta i privatnoga sektora koje će u dogled-no vrijeme moći nadomjestiti ulogu države. Na-dalje, bitno je razviti i povoljno okruženje drugim mjerama uključujući i stvaranje povoljne poduzet-ničke klime i fiskalne politike, poticanja programa za istraživanje i razvoj, razvijenoga zakonodavno-regulativnoga okvira s dobrom zaštitom ulagača, praksom korporativnoga upravljanja i transparen-tnosti u objavljivanju financijskih podataka.

Bez povoljnoga okruženja privatni sektor ne će moći generirati dovoljno kvalitetnih projekata za ulaganje. Da bi inicijativa potpuno uspjela, potreb-na su sva tri sastojka: ulagači sa svježim kapitalom (javni i privatni ulagači), financijski posrednici (fon-dovi rizičnoga kapitala) i perspektivni poduzetnički projekti za ulaganje. Uspije li program fondova za

BirotrendBirotrend

gospodarsku suradnju, hrvatsko bi se gospodarstvo moglo razviti poput jugoistočnoga europskoga tigra te postati regionalno značajan gospodarski centar.

Ima li sličnih primjera gdje je država odi-grala ključnu ulogu u poticanju razvoja

venture kapital tržišta? U većini razvijenih zemalja, ali i velikomu bro-

ju zemalja u razvoju, postoje izravne i neizravne in-tervencije države u poticanju razvoja venture kapi-tal ulaganja.

Primjer je najuspjelijega pro-grama svakako Yozma gdje je Izrael stvorio razvijeno ventu-re kapital tržište te je sektor visoke tehnologije postao jed-nom od najuspjelijih izrael-

skih izvoznih proizvoda. Uspjehu Yozme doprinije-lo je povoljno poduzetničko i inovativno okruženje te činjenica da se program zbivao u vrijeme tzv. in-ternetskoga buma, odnosno velikoga porasta tržiš-ne vrijednosti visokotehnoloških kompanija. Stoga Yozma program nije lako kopirati, no u Yozminom je primjeru bilo nužno pruži-ti privatnomu sektoru isprav-ne tržišno orijentirane poticaje te uključiti strane venture ka-pital fondova kako bi se stvori-le i uvele najbolje međunarod-ne venture kapital prakse u Izraelu.

Bitno je istaknuti i da EU ima nekoliko progra-ma potpore fondovima rizičnoga kapitala koje se uglavnom provode preko European Investment Fund (EIF) uključujući JEREMIE; GIF1/2 i dru-ge. Do kraja 2008. iznosi su javnih potpora fondo-vima rizičnomu kapitalu preko EIF iznosili 3,6 mi-lijardi eura uloženih u 300 venture kapital fondove. Hrvatskoj će većina takvih sredstva biti dostupna

ulaskom u EU, a činjenica da će Vlada RH sada po-staviti infrastrukturu, znači da ćemo ulaskom u EU imati veće prilike biti uspjeli u korištenju sredsta-va EU za potporu takvomu obliku ulaganja. Dodat-no, programi EIF u suradnji s javnim i državnim ustanovama potiču specifično razvoj venture kapi-tal ulaganja u pojedinim zemljama ili regijama, a takvu bismo mogućnost mogli koristiti odmah. Kao primjer navodim Istanbul Venture Capital Initiative (iVCi) za razvoj venture kapital tržišta u Turskoj.

U suorganizaciji Infoarene i Hrvatske Pri-vate Equity i Venture Capital Asocijacie već

drugu godinu zaredom organizirate Private Equ-ity Konferenciju u Jugoistočnoj Europi, možete li nam reći, kakva je uloga Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA) u poticanju razvoja takvoga oblika ulaganja?

Glavni je cilj HVCA privući i povezati fondove rizičnoga kapitala s perspektivnim poduzetničkim projektima pa u tu svrhu organiziramo i VentureXc-hange natjecanje te VentureXchange događanja (konferencije, okrugle stolove, seminare za izobraz-

bu poduzetnika) u suradnji s našim suorganizatorom Info-arenom. Kroz VentureXchan-ge događanja dovodimo velik broj stranih fondova rizičnoga kapitala u Hrvatsku, što je po-

sebno značajno sada u najavljenome programu dr-žavne potpore fondovima rizičnoga kapitala. Nada-lje, surađujemo s brojnim ustanovama za stvaranje pogodnoga okružja za ulaganja rizičnoga kapitala u Hrvatskoj i regiji, a inicijativa koja je upravo u tije-ku uključuje i donošenje novoga zakonodavnog-re-gulatornoga okruženja s ciljem da se u Hrvatskoj osnuje veći broj od trenutačno dvaju registriranih fondova rizičnoga kapitala.

•••Naziv rizični jest rizik za ulagače, a ne poduzetnike u koje se kapital ulaže

Izvo

r: Cv

ijano

vić, V

., Mar

ović,

M., S

ruk,

B.: F

inanc

ira-

nje

mali

h i s

redn

jih p

oduz

eća

(Bin

oza

2008

), H

VCA

•••I Europska Unija ima nekoliko programa potpore fondovima rizičnoga kapitala

Private equity i venture kapital fondoviPrivate equity i venture kapital fondovi

177/1-2/2010 infoTrend 51

Upravljanje poslovnim procesimaProjekt virtualizacije desktopa u Jadranskome osiguranju

VAŠNOVAC

Razmišljate li često o strateškoj analizi, dugo-ročnim strateškim planovima, restrukturira-

nju? Upoznajte STRATEX©, a potom nastavimo zajedno prema kratkoročnim planovima i praćenju realizacije.

Možda ste vaš uspješni poslovni sustav već usmje-rili prema primjeni najbolje prakse u upravljanju or-ganizacijom i postizanju rezultata? Upoznajte 20 Keys© metodologiju i izgradite „kulturu stalnih po-boljšanja“.

Uobličimo zajedno i ocijenimo objektivno projek-cije vaših poslovnih inicijativa – sa zadovoljstvom ćemo vam pružiti potporu u pripremi za pristup fondovima koji već jesu, ili će uskoro biti, na ras-polaganju.

Djeluju li usklađeno osnovnielementi vaše organizacije?

Pripremite se za pristup fondovima koji će uskoro biti na raspolaganju

Kontakt:Dario Luketa, dipl.ing. Žarko Jakovljević, mr.sc.dipl.ing.CM KonzaltingTrg bana J. Jelačića 310000 ZagrebT: 01 / 48 81 888F: 01 / 48 16 180E: [email protected]

52 infoTrend 177/1-2/2010

BirotrendBirotrend

Prvi dokazi o postojanju ljudi na prostoru gra-da potječu još iz paleolitika. Na prostoru Tr-satske gradine još u doba Ilira postoji utvrda,

a Rimljani na području staroga grada grade svoje uporište Tarsatiku. O tome i danas svjedoči najsta-riji spomenik u gradu Rimski luk, odnosno Kame-na vrata i još neki ostatci građevina. Dolazak sla-venskih naroda u XIII. st. bivšemu rimskomu dijelu donosi i ime Rijeka. Tada je to bila utvrda sa zidi-nama kojih više nema. Mnogi se osvajači smjenjuju i prolaze, a ekonomski je procvat počeo u XVI. st. s trgovinom željezom, uljem, drvetom, vunom, sto-kom i kožom.

U XVIII. i XIX. st. Rijeka doživljava novi pro-cvat kao luka austrougarske monarhije. Nakon ras-pada carstva, Rijeka je čak bila samostalna država od 1920. do 1924., a potom biva okupirana od stra-ne Italije. Poslije drugoga svjetskoga rata, gradovi s obje strane Rječine, Rijeka i Sušak, postaju jedna cjelina. Danas, Rijeka s okolicom ima oko 200.000 stanovnika i središte je regije Primorsko-goranske županije.

PutovanjaPutovanja

Rijeka

Rijeka je nekada bila poznata kao lučki i industrijski grad. Industrije više skoro da i nema, a luka čeka neka bolja vremena. Blizina Opatije i Kvarnerskih otoka, kao i tradicija održavanja maškara i karnevala, daje Rijeci jednu novu dimenziju i prepoznatljivost.

Iako su mnogi više puta prošli kroz Rijeku ili čak boravili u njoj, vjerojatno nisu turistički obišli nje-zine znamenitosti i ne znaju o njoj gotovo ništa. Čak i neki njezini stanovnici znaju vrlo malo. Sve veći broj stranih turista organizirano posjećuje i Rijeku.

Obilježje je grada luka i ulica Riva, koja se prote-že duž obale od autobusnoga kolodvora Žabica do Mrtvoga kanala. Paralelno je s njom pješačka zona Korzo, koja je glavna kupovna zona i koja je prepu-na restorana, kafića i terasa otvorenih cijele godine. Obje ulice zavrjeđuju da se njima prošeta od počet-ka do kraja. Na Korzu Riječani provode dobar dio svojega slobodnoga vremena, šetajući ili pijuckaju-ći svoju kavu ili piće. Čak i prijepodne, u radno vri-jeme, kada je gužva najveća.

Bogata nam je povijest ostavila u nasljeđe mnoge prekrasne zgrade i palače, u kojima su danas smje-šteni muzeji, državne ustanove, poduzeća ili služe za stanovanje. Mnoge se nalaze na Rivi ili na Kor-zu.

RivaDolazeći od strane Opatije, središte Rijeke poči-

nje željezničkom stanicom, a preko puta njoj podi-gnuta je 1782. palača Rafinerije šećera gdje je bilo posljednjih desetljeća sjedište uprave tvornice Ri-kard Benčić. Osim preuređenoga pročelja, danas je u jadnome stanju i čeka obnovu ili prenamjenu u neke muzeje, akademije i kupovnu zonu.

Idući k centru, dolazi se do Trga Žabica gdje se nalazi autobusni kolodvor. Tu je na zapadnoj stra-ni smještena monumentalna građevina Palača Di-rekcije željeznica, koja je izgrađena 1911. u stilu

mađarske secesije. I sada služi istoj svrsi. Taj dio očekuje uskoro obnova i prenamjena i izmještanje autobusnoga kolodvora.

Na suprotnome je kraju trga Palača Ploechovih, koja je izgrađena 1888. kao obiteljska kuća jednoga od najbogatijih akcionara kompanije za proizvod-nju torpeda. Riječanin kapetan G. Luppis napravio je prvi torpedo i Rijeka je po tome bila poznata. Šte-ta što je tvornica Torpedo propala, u čijem je dvori-štu i testna platforma koja isto tako propada pa Rije-ka, na žalost, ne stvara brand i o tome. Do palače se nalazi Kapucinska crkva Lurdske Gospe sa svojim raskošnim neogotičkim pročeljem ukrašenim mo-zaicima i kitnjastom kamenom dekoracijom. Zapo-četa je 1904., a završena je 1929.

Odmah je do nje prije nekoliko godina preuređen park. Na suprotnome je kraju postavljena skulptu-ra Dušana Džamonje. Ovdje je i zgrada Hrvatsko-ga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca. Kazalište je otvoreno 1885. na mjestu staroga Adamićevoga ka-zališta. Projekt je gotovo istovjetan zgradama ka-zališta u Budimpešti i Zagrebu, s tim da je ovo naj-manje.

Istočno od zgrade kazališta proteže Mrtvi kanal, u kojem su stotine malih ribarskih čamaca. Pravo na sidrenje prenosi se s koljena na koljeno. Nekada je tu protjecala Rječina, ali taj je dio pretvoren u veoma zaštićenu lučicu, a Rječina je nešto južnije napravila novo korito. Tu počinje nekadašnji grad Sušak.

Stari gradSimbol grada je gradski toranj ili Stara ura, koja

se nalazi na Korzu. Nekada, još potkraj XVIII.st.

177/1-2/2010 infoTrend 5�

VAŠODMOR

Rijeka je bila utvrđen grad s kulom i satom na svo-jim „vratima od mora“. Ispred je bio kanal s vodom i drvenim pokretnim mostićem. Ispred je bilo brodo-gradilište i pristanište. Nakon velikoga zemljotresa 1750. veći dio Rijeke biva uništen pa carica Marija Terezija obnavlja grad i nasipa more ispred zidina te gradi suvremenu novu gradsku četvrt. Tada, 1801., toranj dobiva tambur i kupolu. Prvi je sat ugrađen još u XVII.st., a ovi današnji potječu iz 1873. Na kuli su se s vremenom dodavali pojedini simbo-li vladara pa iz 1695. potječe i kip dvoglavoga ha-bsburškoga orla koji je i danas u grbu grada.

Ulazeći na vrata, ulazi se u stari grad s uskim uli-čicama i malim trgovima. Dio je obnovljen i u njem su trgovine i kafići. Na žalost, dodane su i neke su-vremene zgrade koje tu zaista ne pripadaju.

Nedaleko od Starih vrata u Starome gradu je Pa-lac Komuna, stara gradska Vijećnica, središte ko-munalnoga života od 1532. do 1838. Na vrhu je isu-sovačka crkva-katedrala Svetoga Vida, zaštitnika grada, koja se gradila u razdoblju od 1638. pa sve do 1728. Ima oblik rotonde i poznata je po svojim olta-rima i raspelu koje su uradili poznati barokni maj-stori toga vremena. Skoro je odmah do nje smješte-na crkva sv. Sebastijana, podignuta prema predaji 1291. kao zavjet u vrijeme kuge.

Treća je crkva Svetoga Jeronima koja je građena zajedno sa sklopom Augustinskoga samostana od 1315. do 1408. i često je dograđivana, a nakon ve-

likoga potresa dobiva 1768. barokno pročelje. Pala-ča Municipija, sa svojim trima pročeljima, okružuje mali trg zajedno s Crkvom sv. Jeronima i stražnjom stranom palače sadašnje zgrade Radio – Rijeke čiji prednji dio gleda na Korzo. Na trgu je i Stendardac, stup iz 1508. dobiven kao simbol slobode i autono-mije nakon izlaska Austro-Ugarske na more. Na ža-lost, zbog toga su Mlečani spalili grad.

Četvrta se crkva nalazi skoro na Mrtvome kanalu i nastala je u ranome srednjem vijeku na ruševina-ma rimskih termi. Obnavlja se i dograđuje u nekoli-ko navrata i to 1442., 1695., 1726. i 1824. Uz crkvu je i zvonik u koji je uzidano kamenje iz rimskih ru-ševina. Datira iz 1377. Ložu je za zvona s gotičkim otvorima građevina dobila u vrijeme obnove kon-cem XV. st. Zvonik je nagnut za preko 40 cm pa ga Riječani zovu Kosi toranj.

Guvernerova PalačaIznad staroga grada je i najpoznatiji riječki spo-

menik, Guvernerova palača. Bila je to guvernero-va rezidencija, namjesnika Ugarske krune u Rije-ci. Gradnja je počela 1893. u renesansnome stilu. Sa svojim bijelim mramorom i zidinama koje ju okru-žuju dominira na jednome brežuljku. Danas je tu Pomorski i povijesni muzej, dok se ostali muzeji na-laze u krugu parka palače.

Tu je i Državni arhiv u nekadašnjoj vili nadvoj-vode Josipa, brata Franje Josipa I. On ju je obno-vio 1892. kao svoju rezidenciju i uredio tada čuveni

vrt egzotičnoga bilja i Kuću palmi u stilu englesko-ga parka. Preko puta je Sudbena palača podignuta 1904., na mjestu gdje je stoljećima stajao Kaštel, ve-lebna utvrda. Danas je tu zgrada Suda i zatvor.

TrsatS Fiumare i Mrtvoga kanala najljepši je pogled na

Sušak te brdo i dio grada Trsat i na njegovu utvrdu. Do nje se može i pješice stubama (Stube Petra Kru-žića), kojima se mjesno stanovništvo služi sve ma-nje i manje. Stube je 1531. kao zavjet dao izgraditi kapetan Klisa Petar Kružić. Na dnu se prolazi kroz barokni trijem s reljefom Bogorodice Tješiteljice. Mnogi su hodočasnici često i na koljenima prelazi-li taj put kako bi se poklonili čudotvornoj Gospi Tr-satskoj. Ako baš niste toliko grješni, makar se spu-stite njima. Proći ćete kroz trijemove i kapele, preko petsto stuba i uživati u pogledu.

Najljepši je pogled ipak s Trsatske tvrđave. Još u prapovijesno doba, od vremena ilirskoga pleme-na Japoda pa preko Rimljana koji su na tome mje-stu sagradili i svoju utvrdu, bilo je to idealno mje-sto odakle se nadzirao sav promet morem i kopnom. Frankopani, Habsburgovci, bakarski kapetani te na kraju grof Laval Nugent su izgled i namjenu Gra-dine stvarali vjekovima. Ljeti je Gradina kulturno-umjetničko središte Rijeke i mjesto mnogobrojnih likovnih izložbi, koncerata, kazališnih predstava i drugih zabavnih programa.

Odmah preko puta ulaza u tvrđavu, u središtu Tr-sata, na Frankopanskome je trgu Crkva Gospe Tr-satske i franjevački samostan. To je najstarije hr-vatsko marijansko svetište sa stalnim štovanjem Majke Božje. Predaja kaže da je dom Bogorodičin prenesen iz Nazareta (10.05.1291.), a zatim u Lore-to (10.12.1294.). Zbog gubitka Svete kućice, neutje-šenim Trsaćanima papa Urban V. šalje 1367. čudo-tvornu sliku Majke Božje. Frankopani su najprije podignuli crkvu Majke Božje i samostan, a zatim su ih u više navrata obnavljali i proširivali, a baro-kni izgled dobiva 1641. Poznati su umjetnici iz 17. i 18. stoljeća naslikali oltarne slike. Posebno je zani-mljiva Zavjetna dvorana s mnogobrojnim darovima i ručnim radovima žena i pomoraca, koji su zahva-ljivali na svojem spasu ili spasu muževa od 19. sto-ljeća pa do danas.

Boris Pletikosa

KarnevalRijeka i njezina okolina su jedinstveni jer su tradici-ju Mesopusta pretočili u dva mjeseca zabave i ludo-vanja nakon Nove godine do korizme. U mnogim se okolnim mjestima, mjesnim zajednicama i hote-lima organiziraju Pusni tanci ili Maškarani plesovi. Još je prije stotinjak godina plemstvo organizira-lo maskenbale i karnevale. Začetci su današnjega karnevala potječu iz 1982., kada su tri mašakara-ne skupine prošetale Korzom u svojim kostimima. Danas je jedan od većih u svijetu. Prošle je godine u povorci bilo 97 skupina, 8.000 maškaranih sudi-onika i 120.000 gledatelja. Ove će godine glavna povorka biti 14.2.2010. Karneval je vrhunac, a prije toga se organiziraju različite druge manifestacije kao, primjerice, Izbor misice Karnevala, Dječji karneval, Rally Pariz-Bakar i još mnogo toga. I okolna mjesta poput Opatije i Lovrana imaju svoje karnevale. Vrijedi doći u Rijeku i doživjeti nešto drukčije.

Više o Karnevalu pogledajte na www.ri-karneval.com.hr

MorčićMorčić ili Moretto je službeni simbol grada i izvorni riječki suvenir. To je poprsje crnaca s bijelim turbanom. Naušnice s likom Morčića simboliziraju pripadnost primorskomu kraju. Nosile su ih žene, ali i pomorci i ribari u desnome uhu. Izrađuje se i drugi kao privjesci za lančiće, igle za kravatu, broševi, prstenje. Danas je mnogo i drugih suvenira na tu temu.

Više o svem pogledajte na www.rijeka.hr

5� infoTrend 177/1-2/2010

BirotrendBirotrend

Nakon burze sirovina i financijske burze, In-ternet se pozicionirao kao burza znanja (i informacija). Tržište je znanja postojalo

oduvijek. No Internet je dostupnost i distribuciju, razmjenu i dijeljenje znanja, učinio jednostavnijom. Kako je znanje obnovljiv izvor i jedina stvar koja raste svojom uporabom, tako je Internet sve značaj-niji. Na toj burzi znanja, tom dobroćudnom viru-su koji raste i raste, pretraživači, a posebno poslov-ne tražilice imaju specifičnu i bitnu ulogu. Jedan je od takvih „igrača“, poslovnih tražilica, i WLW, vo-deća hrvatska poslovna tražilica, odnedavna člani-ca Bisnode grupe, koja je svoj razvoj i jačanje tržiš-noga položaja usmjerila u duhu promjene strateške izjave, od „najbolji put do dobavljača“ do „centar poslovnih informacija“.

Namjera je ovoga intervjua pojasniti čitatelji-ma organizaciju i postupke u sjeni onoga što vide kada pristupe na web www.wlw.hr. Na prvi pogled, sve izgleda razmjerno jednostavno, brzo i točno. A kako se to zapravo postiže?

Na to i druga povezana pitanja odgovore su nam zajednički ponudili članovi WLW tima zaduženi za održavanje i razvoj web-a i portfolio usluga: Valen-tina Kuharić, Tihomir Žalig, Ante Buljeta, Renato Meštrović, Tibor Ujlaki i Ivan Antičević.

Što je to „poslovna tražilica“? Što podrazu-mijevate pod tim pojmom?

U današnje vrijeme, u poduzetništvu, kada je izre-ka „vrijeme je novac“ dobila svoju punu potvrdu, opće tražilice ili internetski pretraživači za dobi-vanje podataka i informacija pokazuju znatne ne-

Poslovna tražilica, specijalizirani Internet igrač

Tajne webaLeif Edvinsson, nomad svjetskoga znanja i majstor upravljanja intelektualnim kapitalom, u svojoj knjizi „Korporacijska longituda, navigacija ekonomijom znanja“ navodi da je Internet treća po redu organizirana burza u povijesti čovječanstva

dostatke. Opće tražilice za pronalaženje informaci-ja pohranjenih na drugim internetskim lokacijama, neselektivno su namijenjene svim korisnicima In-terneta. Zato se često događa da, u slučajevima pre-traživanja u poslovne svrhe, postavljeni zahtjevi daju nekoliko desetaka ili stotina tisuća rezultata, što onemogućuje brz i jednostavan pronalazak tra-ženoga podatka o konkretnome poduzeću ili grupi poduzeća, proizvodima ili uslugama koje ona nude. U takvim su situacijama pravi odabir specijalizira-ne tražilice, poput WLW-a. One unaprijed selek-tiraju podatke iz prethodno obrađenih baza i tako omogućuju ciljano dobivanje željenih informacija o mogućim poslovnim partnerima. WLW (Wer liefert was?) je vodeća poslovna tražilica u B2B sektoru i predstavlja Web mjesto gdje korisnici mogu pretra-živati konkretne ponude proizvoda/usluga za više od 35.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Osim osnovnih kontaktnih podataka (adresa, telefon, te-lefaks, e-mail, internetska adresa) i popisa odgo-vornih osoba, na tražilici su dostupne informacije o njihovim proizvodima/uslugama. Podrobnijom pre-tragom korisnik dobiva informaciju o profilu podu-zeća, link na web-stranicu, elektroničke kataloge, slike i videoklipove proizvoda, certifikate itd. Uz

jednostavno pretraživanje za pronalaženje mogućih poslovnih partnera prema nazivu proizvoda/uslu-ge ili poduzeća/branda, korisnik može segmentira-ti tržište prema vrsti djelatnosti (proizvodnja, uslu-ge, veleprodaja, maloprodaja), te poštanskom broju ili gradu, a moguće je odabrati i poduzeća s certi-fikatom.

Uz poslovnu tražilicu, u posljednjim je dvjema godinama postupno razvijen i doveden u funkci-ju portalski dio. Na njem se mogu naći informaci-je o različitim gospodarskim granama, najuspjeli-jim hrvatskim poduzećima, financijskome sektoru itd. Te specifične informacije većim dijelom nastaju periodičnom realizacijom marketinških projekata, tematski osmišljenih u skladu s gospodarskim ak-tualnostima. U duhu one “druži se s boljima ili mi-nimalno ravnopravnima sebi“, svi su naši projekti (Naj HR, Zelena i plava Hrvatska, 303 najizdržlji-vija…) realizirani u suradnji s partnerima (neki od njih su FINA, Lider, Poslovni dnevnik, qLIFE ...) koji su lideri u svojoj djelatnosti. Projekti su konci-pirani tako da umrežavaju i povezuju one koji žele poslati korisnu informaciju s onima koji su zainte-resirani tu istu primati.

Donijeti dobre i pravodobne poslovne odluke u

Voditeljica portala, Valentina Kuharić

177/1-2/2010 infoTrend 55

području financija, izazov je s kojim se gospodar-stvenici svakodnevno suočavaju. Putem opcije na tražilici “Financijski sektor” WLW je olakšao tu zahtjevnu zadaću i na posebnim stranicama ponu-dio rješenja za neke od najčešćih izazova gospodar-stvenika. Klikom na aktivni link u popisu usluga financijskoga sektora, korisnik će dobiti popis po-nuđača konkretno odabranoga pojma proizvoda/usluge iz financijskoga sektora.

Novost na WLW poslovnoj tražilici jesu sponzo-rirane vijesti pozicionirane u posebnoj rubrici na naslovnici. Rubrika „vijesti“ namijenjena je za isti-canje bitnih i zanimljivih događaja u poslovanju po-duzeća, promidžbi novih proizvoda ili usluga.

Reklamni web-banner (u 3 dimenzije na nekoliko različitih pozicija), kao oblik oglašavanja na Inter-netu, dodatna je od usluga promidžbe kupca te uslu-ge. Ima za cilj povećati prepoznatljivost poduzeća (imidž) ili nekoga određenoga branda (trgovačke marke). Klikom na banner te odlaskom na počet-nu ili drugu odabranu stranicu poduzeća poveća-va se posjećenost svojega weba i ujedno na osno-vi informacije o posjetitelju može započeti proces razvoja odnosa s posjetiteljem kao ciljanim mogu-ćim klijentom.

Što smatrate prednostima i značajkama WLW tražilice, koje koristi donose klijentima?

Rezultat je uloženoga truda, znanja i vremena više od 1,2 milijuna korisnika www.wlw.hr te više od 7,8 milijuna pregledanih stranica u 2009. To nam daje za pravo da s ponosom kažemo da smo najzna-čajnije mjesto međusobne komunikacije hrvatske poslovne zajednice na Internetu. Ta je pozicija ste-čena, razvija se i njeguje kroz više od 15 godina principijelne primjene modela tradicionalnosti, bli-skosti i otvorene komunikacije. Potvrda povjerenja klijenata i korisnika jest činjenica da se 100.000 hr-vatskih gospodarstvenika svakoga mjeseca koristi WLW tražilicom za pronalaženje novih poslovnih partnera u Hrvatskoj i Europi. Posebnu smo pozor-nost posvetili suradnjama s drugim web-portalima. Uzajamnom objavom podataka i linkova omoguća-vamo korisnicima naših stranica dodatne informa-cije, a našim portalima dodatnu vrijednost.

Jedan jednogodišnji WLW oglasni paket „sred-nje snage“, čija cijena odgovora ½ stranice oglasa u tiskanome mediju ili vremenu oglašavanja na TV-u u trajanju „treptaju oka“, omogućava neprekidnu 24-satnu dostupnost objavljenih podataka o oglaši-vaču i sadržaja zainteresiranima u RH, a isto tako na cijeloj zemaljskoj kugli. Uz to, kako bi se pove-ćala gledanost i dostupnost klijenta, po zajedničkoj analizi ili njegovom zahtjevu, svi se objavljeni po-datci mogu promptno mijenjati, povećavati njihov obim i izgled. Brza i razmjerno jednostavna obja-va podataka, obradba slika i tekstova, linkova, ba-

nnera omogućena je kroz CMS (Content Manage-ment System).

U vremenima, kada je troškovna efikasnost ko-načno dobila prioritet pred neumjerenom i neo-buzdanom potrošnjom, a riječ je o bolnoj i trajnoj promjeni, zakup prostora na poslovnoj tražilici, ko-munikacija preko nje te korištenje dostupnih infor-macija, nudi odličan omjer između uloženoga i po-vrata na uloženo.

Kako se zadovoljavaju interesi korisnika WLW poslovne tražilice? Opišite nam „in-

deks“ koji je osnova za pretraživanje.Zanimljiv izgled tražilice, jednostavne i raznolike

funkcionalnosti, te sami podatci su optimizirani za lakše snalaženje i jednostavnu upotrebu naših stra-nica. Korisnici mogu poslati ponude elektroničkom poštom na više ponuđača.

Kada govorimo o interesu i zadovoljstvu korisni-ka, nužno je pojasniti kako funkcionira indeks pro-izvoda i usluga, osnova sustava za pretraživanje, kako se njime upravlja, kako se održava i razvija. Korisniku je poznato da tražilica omogućuje pro-naći tko nudi proizvod odnosno uslugu koja mu je potrebna. Pronalaženje je omogućeno upisivanjem traženoga pojma (jedna ili više riječi) u tražilicu. Rezultat je traženja niz naziva proizvoda i usluga koje u svojem nazivu sadržavaju traženi pojam.

Indeks je skup od, trenutačno, 53.985 različitih naziva proizvoda i usluga koje netko nudi. Nazivi su proizvoda i usluga oblikovani na takav način da daju što točniji opis i time omoguće korisniku kon-taktiranje onih ponuđača koji nude baš ono što mu je potrebno. U tome smislu svaki naziv pruža od-govor na pitanja: „što“, „od čega“, „namjena“ i „po-sebna karakteristika“. Nazivi i nisu u obliku jedne riječi, nego su zapravo sažeti opisi. Svaki je naziv preveden na njemački i engleski jezik.

Algoritam pretraživanja uzima upisanu riječ ili niz riječi i traži ih u nazivima. Pri tome uzima u ob-zir i deklinacijske oblike upisane riječi. Riječi u na-zivu jesu ključne riječi, no pretraživanje nije vezano samo za njih, nego uključuje i riječi koje su smisle-no povezane kao sinonimi, antonimi i homonimi uz riječi u nazivu. Te se pomoćne ključne riječi nalaze u podstrukturi glavnoga indeksa.

Da bi nazivi bili što točniji, i, u skladu s termino-logijom pojedinih struka, svi se zahtjevi za njiho-vom promjenom prihvaćaju, a nakon savjetovanja s ostalim upisnicima koji nude isti proizvod/uslugu, mijenjaju. Kada se pojavi zahtjev za ponudom proi-zvoda/ usluge koji se bitno razlikuje u nekoj karak-teristici od postojećega, tada se otvara novi naziv. U tome smislu indeks proizvoda/usluga nije fiksan, nego se stalno mijenja i proširuje u skladu sa zahtje-vima ponuđača i njihovim prihvaćanjem novih pro-izvoda i novih tehnologija. Naša je uloga pak da po-

znavanjem navika korisnika i njihovim najčešćim načinima korištenja tražilice, s ponuđačima defini-ramo nazive na način najbliži korisnicima.

Na poslu održavanja indeksa stalno radi 6 ljudi, djelatnika i vanjskih suradnika, uz povremenu su-radnju prevoditelja i osoba stručnih za pojedina po-dručja.

Kako se upravlja i radi s bazama podataka i informacija potrebnim za funkcioniranje tra-

žilice te za marketinšku i komercijalnu komunika-ciju s tržištem?

Naše baze osnova su našega poslovanja. Podatci i informacije prikupljaju se na više načina: putem vlastite marketinško-prodajne mreže koja u jednoj godini komunicira s 30 tisuća gospodarskih subje-kata i ustanova; kroz suradnju s ključnim partneri-ma (FINA, poslovni mediji); korištenjem virtualnih alata (mailovi, opcije registracije na samoj tražili-ci); kupnjom ili uvidom u javno dostupne baze. Ko-rištenjem raznih algoritama prilagođavamo bazu svakodnevnim potrebama za naše prodajne i mar-ketinške aktivnosti.

Tako intenzivno ažuriranje podataka omogućuje nam da pravodobno uočimo potrebe tržišta i daje nam za pravo istaknuti našim klijentima i korisnici-ma raspolagati ažurnim podatcima. Na osnovi pri-kupljenih podataka i informacija u mogućnosti smo razvijati i unaprjeđivati usluge i proizvode koje trži-šte traži i prepoznaje ih kao dodanu vrijednost.

Kako je organizirana tehnika i tehnologija koja omogućuje rad WLW poslovne tražilice?

Rad WLW web-a podržava 18 servera od čega je 8 virtualnih, a ostatak fizičkih. Među prvima smo

VAŠ POSAO

Tim za istraživanje tržišta – Jasminka Stipetić i Mladen Ujlaki

5� infoTrend 177/1-2/2010

u Hrvatskoj krenuli s virtualizacijom servera na VmWare virtualizaciji. Što se tiče Weba, a to je ono što naši klijenti i korisnici vide, imamo 2 web-ser-vera u NLB modu koji su podržani sa 3 SQL serve-ra. Uz web WLW Hrvatska, podržavamo i održa-vamo rad poslovnih pražilica WLW Češka i WLW Slovačka. Web je razvijen u microsoftovim tehnolo-gijama Asp.Net, a baze na MS SQL tehnologiji.

Koja su to znanja i vještine koje posjeduju vaši djelatnici, kakvi su planovi razvoja kom-

petencija za budućnost?Istraživanje tržišta, rad na bazama podataka, pro-

izvodnja i upravljanje portalom, razvoj i održavanje poslovno-informacijskoga sustava, uz ostale klasič-ne funkcije upravljanja i potpore (kontroling, ljudi, financije i računovodstvo, administracija), s pozici-je tržišta, klijenata i korisnika su „poslovi u sjeni“. Međutim, prema položaju i tijeku lanca vrijednosti koji ima klasičnu strukturu proizvođačke organiza-cije, oni su bitan čimbenik uspjeha naše organizaci-je koji se zasniva na uravnoteženome zadovoljstvu i lojalnosti dviju interesnih skupina, klijenata i ko-risnika. Tržište uglavom komunicira s 15-tak ljudi ljudi iz odjela ili timova promidžbe, prodaje i kori-sničke službe, vidi ih i čuje. Oni su 50% broja lju-di koji čine organizaciju WLW Hrvatska, a drugih 50% su ljudi i timovi kojima su delegirane analitič-ko-stvaralačke odgovornosti: da definiraju tržište, utvrđuju potrebe te kreiraju proizvode i usluge na zadovoljstvo odabranih.

Posao IT-a je podijeljen na 4 ravnopravna, me-đusobno povezana i usklađena segmenta: Baze – Development - System administracija – Support. Svi su djelatnici certficirani po najnovijim certifi-katima vodećih certifikacijskih kuća. Najviše cer-tifikata imamo vezano za Microsoft tehnologiju, (npr. MCSA+S, MCSE+S, MCTS, MCITP, MCT, MCPD…), ali smo nositelji i mnogih drugih certifi-kata (npr. CCNA, ECDL, ITIL…).

Planovi organizacijskoga razvoja, kao i razvoja pojedinaca, usklađeni su s izjavom koju WLW če-sto komunicira u javnosti, „znanjem i informacija-ma do uspjeha i izvrsnosti“. Zadaća nam je prati-ti razvoj tehnologije na svjetskoj razini, svjesni da bez toga ne ćemo zadržati ni poboljšati naše „mjesto pod suncem“, jednostavno da bez takvoga pristupa ne možemo opstati u tržišnoj utakmici koja se odvi-ja u prostoru koji ne poznaje vremenska ograničenja ni zemljopisne granice.

Nastavljamo sa stjecanjem i usavršavanjem spe-cijalističkih znanja i vještina, kombiniranima s ra-zvojem menadžerskih znanja i vještina (strategija, ekonomija i analitika, strani jezici, komunikacija, timski rad ...). Svjesni smo da bez širenja baze zna-nja i vještina iz menadžementa nismo u mogućnosti uspjelo obavljati osnovne zadaće. Izvore za stjeca-

BirotrendBirotrendPoslovna tražilica, specijalizirani Internet igračPoslovna tražilica, specijalizirani Internet igrač

nje traženih znanja i vještina tražimo u njezi i razvoju su-radnje s poslovnim školama – partnerima, u nazočivanju na skupovima i seminarima (security days, windays, ra-zni microsoftovi seminari i ostali seminari…) i literatu-ri. Svakako, i u e-learningu koji je za nas, WLW IT-evce, prihvatljiv i djelotvoran me-dij za učenje.

Kako vi u WLW-ovom IT odjelu vidite bu-

dućnost Interneta i ICT in-dustrije u vremenima kada su u tijeku velike promjene u društvu i gospodarstvu na globalnoj razini?

U duhu popularne izreke „budimo realni“, pogo-tovo u poduzetništvu, danas je život bez Interneta i ICT tehnologija kao prije 30-tak godina život bez električne energije. Uvođenje ICT tehnologije u po-duzetničke organizacije, za upravljanje i podršku poslovnim procesima, više nije kompetitivna pred-nost. To je nešto „pod moraš“, nasušna potreba bez koje se ispada iz igre, postaje nekonkurentan na tr-žištu koje se i u RH, pod utjecajem recesije, veli-kom brzinom širi od lokalnoga do regionalnoga i globalnoga.

U takvim se uvjetima može uočiti zanimljiva po-java i, rekli bismo na prvi pogled, „povrat na staro“. Pošto tehnologija više ne donosi prednost, ponovno su ljudi ti koji uspjelim korištenjem i razvojem ICT tehnologija stvaraju kompetitivnu prednost. Nekada su zaljubljenici u ICT tehnolgije radili s gotovo cije-lim spektrom tehnologija. Danas, uvjetovano razvo-jem tehnologija, sve je veća usmjerenost na specija-lizaciju pojedinih grana tehnologije. U budućnosti će se zahtijevati sve veća specijaliziranost unutar samih grana.

Definitivno će u sljedećih 20-tak godina doći o snažnoga razvoja novih tehnologija i industrijske grane. A pitanje „koje će to točno biti“ ulazi u rang onih na koje je izuzetno teško odgovoriti s većom dozom sigurnosti. Onako, pola u šali – pola u zbi-lji, moglo bi ga se usporediti sa zahtjevom ekonom-skim analitičarima da se očituju o kretaju tečaja (ili BDP-a) u Hrvatskoj u sljedećih 5 godina, ili da se netko usudi „staviti ruku u vatru“ za predviđanje kako će se kretati cijene nafte i naftnih derivata u istome razdoblju.

Što su konkretni WLW planovi za budućnost, dugoročno i kratkoročno? Koji se „noviteti“

na WLW poslovnoj tražilici planiraju uvesti već u 2010.?

Dugoročan je cilj klijentima i korisnicima, a to su poduzetničke organizacije (B2B) i poslovni ljudi iz Hrvatske i regije, osigurati korisne i ažurne infor-macije o tržištu, ekonomičan i djelotvoran model oglašavanja, komunikaciju, kontakte i umrežava-nje.

Ove je godine u planu pokretanje mobilne inačice WLW tražilice. Time ćemo s jedne strane korisnici-ma, pristupanjem Internetu putem njihovih mobil-nih telefona, omogućiti uvid u gotovo sve podatke tražilice: naziv, adresa, telefon, telefaks, e-mail, In-ternet, djelatnost, odgovorne osobe. Naravno, s dru-ge strane, uvođenjem mobilne opcije, našim klijen-tima i sadržajima koje su objavili na našoj tražilici omogućit ćemo znatno veću dostupnost i rast broja mogućih kupaca usluga i proizvoda iz njihove ponu-de. U uvjetima gospodarske stagnacije, kada se sta-ri kupci češće gube, izuzetno je bitno zadržati ra-zumnu marketinšku aktivnost koja će omogućiti da izgubljene kupce pravodobno zamijene novi kupci i da se time izbjegne, koliko je to god moguće, pad aktivnosti.

WLW Hrvatska, odnedavna po promjeni vlasnič-ke strukture, uključena je u poslovanje Bisnode gru-pe, internacionalnoga konglomerata sa sjedištem u Švedskoj, jednoga od vodećih ponuđača digitalnih informacija zastupljenoga u 20 europskih zemalja. Na osnovi takva položaja, koji otvara niz razvojnih mogućnosti, pogotovo u segmentu ponude informa-cija iz područja ekonomske analitike, vjerujemo da ćemo uskoro krenuti u dijagonalnu ekspanziju: pro-širenje portfolia usluga i proširenje tržišta na zemlje regije. U tijeku je izradba nove strategije i organiza-cije. Po njezinome dovršenju i uvođenju u primje-nu, što prije i s veseljem ćemo gospodarskoj javno-sti „otkriti“ što smo to „skuhali“, a za što vjerujemo da će kao i do sada predstavljati korist i dodanu vri-jednost poduzetničkim organizacijama, gospodar-skim ustanovama i poslovnim ljudima.

IT tim, Tihomir Žalig, Ante Buljeta, Renato Meštrović i Tibor Ujlaki

177/1-2/2010 infoTrend 57

NovitetiLjudi će ubrzo hodati po zidovimaBrzo prianjanje mehanizama novoizumljenog visokoteh-nološkoga uređaja može se koristiti za cipele, rukavice pa čak i za teška opterećenja što će u bliskoj budućnosti omogućiti ljudima da hodaju po zidovima...Taj ljepljivi uređaja moći će uključivati i isključivati na prekidaču. Sastoji od gornje ravne ploče na kojoj su male rupe promjera nekoliko stotina mikrona, dok se u donjoj ploči nalazi voda, a između je prozirni sloj. Uređaj koristi baterije od devet volti koje stvaraju snažno električno polje koje povlači vodu kroz male rupe na gornjem sloju.

Portugalci izumili foliju koja registrira zrakPortugalska tvrtka Displax izumila je polimerske folije koja je u stanju registrirati strujanje zraka. Riječ je o nanonožicama u foliji koje bilježe svaki dodir prstima. Folija se može stavljati na vrata, prozore, stolove, zidove i zakrivljene površine

Novi Olympusov PENNovost na modelu E-PL1 jest integrirana bljeskalica kao i fotografski pomoćnik ugrađen u fotoaparat koji ne koristi tehničke termine te je tako razumljiviji početnicim, a

dodano je i šest umjetničkih filtara u odnosu na prijašnje PEN modele. Ima mogućnost snimanja videa u 720p razlučivosti, a fotografije i video isječke obrađuje TruePic V procesor.

Tipkovnica Microsoft ArcNova Microsoftova tipkovnica slijedi koncept Microsoftova miša Arc namijenjenoga za rad s prijenosnicima. Od sada se seriji pridružuje nova tipkovnica koja je sličnih kontura kao i miš, odnosno podsjeća na arku. Tipkovnica Arc je iznimno skromnih dimenzija i dimenzija je približno kao i tipkovnice na prijenosnicima dijagonale 15-inča. Vrlo je primamljivo dizajnirana i već ju uspoređuju ne samo s mišem Arc već i s novim Appleovim Magic Mouseom.

5� infoTrend 177/1-2/2010

Noviteti

Gumb kamera za 55 dolaraTvrtka iz Japana Thanko na tržište je odaslala svoj minijaturni uređaj za špijuniranje u obliku GUMBA. Sićušna kamera može se pričvrstiti na bilo koji odjevni predmet, a novitet je proizvoda i to što osim video snimanja, uređaj može snimati i zvuk.

Googleov telefon nexus oneTelefon je izuzetno tanak, ima 4GB micro-SD karticu, kapacitet baterije je 1400 mAh, ima OLED zaslon, 3G, nije zaključan i izuzetno je brz.

iPad je napokon stigaoU San Franciscu je Steve Jobs, predstavio novi i nestrpljivo iščekivani Appleov tablet pod službenim nazivom “Come see our latest creation“. iPad je bežični uređaj debljine 1,27 centimetara, s touchscreen ekranom veličine 9,7 inča i procesorom od 1GHz, a dolazi u inačicama od 16, 32 ili 64 gigabajta flash memorije.

Savitljivi Displayev ekran od e-papiraIz LG Displaya su priopćili kako su razvili savitljivi ekran od elektronskog papira čije dimenzije približno odgovaraju veličini dnevnih novina.

Rebel9 Pro iz SharkoonaSharkoon je predstavio četiri nova kućišta, od toga tri pripadnika linije Rebel9 Pro, nasljednika popularnih tvrtkinih modela Rebel9. Rebel9 Pro dolazi u nekoliko konfiguracija čija je zajednička strana jednostavna instalacija hardvera (uglavnom bez dodatnog alata), sustav organizacije kablova unutar kućišta te mjesto za do osam optičkih pogona i kvalitetno hlađenje.

objavljuju natječaj za dodjelu nagrade

POVJERENSTVOPRIMUS-a

ZA NAJBOLJE PROJEKTE HRVATSKIH POSLOVNIHSAVJETNIKA U 2009. GODINI S CILJEM PROMOVIRANJA

IZVRSNOSTI U POSLOVNOM SAVJETOVANJUNagrada Primus dodjeljuje se za najuspješnije poslovne projekte profe-sionalnim poslovnim savjetnicima (�zičkim osobama) koji su vodili projekt,te koji su ujedno i članovi hrvatskih stručnih i profesionalnih udruga izpodručja njihovog djelovanja. PRIMUS nagrada će se dodjeljivati u 5 regu-larnih kategorija i 1 posebna nagrada.

Nagrada se dodjeljuje u obliku posebnog priznanja-plakete i statue jednojosobi u svakoj od nagrađenih kategorija. O nagradi odlučuje žiri od se-damnaest članova. Žiriranje će se obaviti sukladno propisanom Pravilniku.Žiri se sastoji od uglednih profesionalaca koji su svojim iskustvom i znanjemzaslužili biti članom žirija ove ugledne nagrade, o čemu odlučuje po-vjerenstvo Primus-a. Svečanost dodjeljivanja nagrada će se održati u za-grebačkom hotelu Westin, dvorana Panorama, 27.5.2010. u sklopu 2. Danaposlovne edukacije.

Kandidati se na natječajmogu prijaviti putemnatječajne dokumentacijekoja se može preuzetina web straniciwww.poslovni-savjetnik.comi na webu Udruge poslovnihsavjetnika www.ups-amc.org.Na navedenim webstranicama možete pronaćiviše informacija o ovojnagradi. Rok za prijavu je do 5.4.2010. Prijavnice sa svompotrebnom dokumentacijommožete poslati pismenim putem na adresu: Udrugaposlovnih savjetnika,Amruševa 8, 10000 Zagreb,10 000 Zagreb s naznakom „za natječaj za dodjelu nagrade Primus“, ili elektroničkom poštom na [email protected] potpune prijave sa svim potrebnim dokumentima bit će proslijeđene stručnomžiriju. Dodatne informacijemožete dobiti na brojutelefona 01/4555 024.

NAGRAĐENE KATEGORIJE SU:Management i savjetovanjeLjudski potencijali, edukacija i treningInformacijske tehnologijeStrateško planiranje i organizacijski razvojMarketingNagrada za poseban doprinos poslovnomsavjetovanju u RH

1.2.3.4.5.6.

mr. sc. Anton Florijan Barišić, CMC, MCSE, EEA mr. Sandra Mihelčić, dipl. oec.Ivana Bandović Ožegović, dipl. soc. radnicaIgor Milinović, dipl. oec.

Primus FINAL natjecaj.indd 1 1.2.2010 13:47:36

Informacije: www.infotrend.hrPretplata: [email protected]

Informatika i komunikacijeu poslovnim procesimaInformatika i komunikacijeu poslovnim procesima

Časopishrvatskoginformatičkog tržišta

Časopishrvatskoginformatičkog tržišta

ICT u medicini i zdravstvu - infotrend.hr · tehnologije od strane javne uprave ... Trendovi: blagi...

Documents

Transcript of ICT u medicini i zdravstvu - infotrend.hr · tehnologije od strane javne uprave ... Trendovi: blagi...