Holbeinova tradicionalna manira fileX Smisao poesisa materijalnosti Tradicionalni klasični mixed...

X

Smisao poesisa materijalnosti

Tradicionalni klasični mixed media: od Botticellija do Millaisa

3. Holbeinova tradicionalna manira

1

3.

Holbeinova tradicionalna manira

3.1. Uvod

3.2. Bliže određenje Holbeinove umjetnosti u okruženju Augsburga i Londona

3.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o Holbeinovoj tradicionalnoj maniri

Holbein: Anne of Cleves

3.1.

Holbein je slikar koji još uvijek… 1... izbliza, kao kroz povećalo, promatra oblike ,

slikar koji postiže tonski bogate harmonije, ne toliko … 2...njihovim uzajamnim odjecima, već polaganjem tonova jednih pored drugih…

ali ujedno je i majstor …

…meke senzibilne estetike - prvi germanski umjetnik

koji čulno doživljava vrijednosti same materijalnosti pojedinih tvari…

←3/ 1. Hans Holbein , mlađi: Anne of Cleves

Portret Anne of Cleves pripada vremenu njegovog boravka u Engleskoj . Zna se da je uradio i niz radova u crtežu

kao i gravura ( popis je impozantan). Van Mander poručuje da je u vremenu boravka u Engleskoj od 1532- 1543.

uradio i dosta minijatura...navod:Iako ovaj tradicionalista koristi i ulje kao medij za slikanje – njegov način rada

zasnovan je još uvijek na strogim pravilima «stare škole».

Naime, njegova pažnja je prije svega usredotočena na sam crtež, precizan i čist.

1 Roberto Salvini / apparati critici ... Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971; str.13; U.Christoffel: Hans Holbein der Jüngere, 1924 2 Faure: Povijest umjetnosti/ Duh oblika /V, Zagreb, 1955, str.99.

X




2

3/ 2. Hans Holbein , mlađi: Anne of Cleves → Slika je graĎena na

- brižljivom crtežu,

- suptilnom pod-slikanju temperom i

- oskudnim uljanim lazurama, sa koloritom reduciranim na prividno jednostavne ali tonski

bogate harmonije.

Kao umjetnik meĎunarodnog glasa i meĎunarodnog stila , izuzetan portretist i crtač Holbein dolazi u

London prvi puta 1526. godine…

Pronicljivo i upravo naučno analizira fizionomiju modela ...

Mnogi teoretičari naglašavaju da je3 …

… Holbein zadnji veliki majstor antičke njemačke umjetnosti

i prvi veliki moderni majstor Sjevera…

3 W. Pinder: Holbein der Jüngere und das Ende der Altdeutschen Kunst, 1951.

X




3

3.1.1.

VAŽNIJI IZVORI

- Arthur Pillans Laurie: The Pa inter’s Methods ans Materials, New York

1960

- A.Woltmann: Holbein und seine Zeit. Des Künstlers Familie, Leben und

Schaffen, 1874-76

- Das grosse Lexikon der Graphik, Braunschweig, 1984

- Dvoržak: HOLBEIN „CRTEŽI“, Praga, 1977

- Faure: Povijest umjetnosti/ Duh oblika /V, Zagreb, 1955

- Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955

- W. Pinder: Holbein der Jüngere und das Ende der Altdeutschen Kunst,

1951

- Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlađi / Rizzoli, Milano 1971

- JANSON : ISTORIJA UMJETNOSTI dop. izdanje ,Novi Sad 2006

- Metka Kraigher Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo 2007

- MUSEI, Vienna, , Milano 196

- P.Ganz: Hans Holbein, Die Gemälde, 1950

- Radoje Hudoklin:

- Rene Huyghe: Louvre , New York 1951

- Robert E.Wolf: Rojstvo novega veka , Ljubljana 1969

- Roberto Salvini : HOLBEIN, mlađi / Rizzoli, Milano 1971

- U. Christoffel: Hans Holbein der Jüngere, 1924

- W. Pinder: Holbein der Jüngere und das Ende der Altdeutschen Kunst,

1951.

3.1.2.

IZVORI SLIKA

3/1, 2, 15, Rene Huyghe: Louvre , New York 1951/ sl.57.

3/3. Robert E.Wolf: Rojstvo novega veka , Ljubljana 1969/ str.218.

3/4, 6, Janson: Istorija umetnosti , Novi Sad 2006/ str.523, sl. 694.

3/5. HOLBEIN, mlađi / Rizzoli, Milano 1971 Tav. I.

3/7. Roberto Salvini / Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlađi / Rizzoli, Milano 1971 .

3/8, 9, 10, Roberto Salvini / Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlađi / Rizzoli, Milano 1972.

3/11, 13, 18, 20, Grohn: HOLBEIN, mlađi / Rizzoli, Milano 1971.;

Das grosse Lexikon der Graphik, Braunschweig, 1984.

3/12. www.handgemalte24 .de.

3/14. www.theguardian.com. 3/16. Dvoržak: HOLBEIN „CRTEŽI“, Praga, 1977; sl.. LV

3/17. MUSEI, Vienna, , Milano 1968 , st. 56.

3/19. www.wga.hu.

3/21. Metka Kraigher – Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007. str. 66.

http://www.handgemalte24/

http://www.wga.hu/

X




4

3.2. Bliže određenje Holbeinove umjetnosti u okruženju Augsburga i Londona

3.2.1. Majstorska radionica u Augsburgu

3.3.2. Utjecaj minijature

3.3.3. Umjetnost Holbeina, mlađeg

3.2.1. Majstorska radionica u Augsburgu

U slikarskim radionicama SJEVERA prisutni su i drugi zanati: umijeće obrade bakra i bronce, obrada drva, kao i druga tradicionalna zanatska iskustva,

prepoznajemo i u najvišim ostvarenjima Dürera, pa čak i Holbeina ....

Kako je zapisao Faure4 ...sve njemačke umjetnike spajaju zanatski postupci i revnost u poslu !

Hans Holbein, stariji (Augsburg, 1465-1524, Isenheim) djelovao je zajedno sa sinovima sve do 1515. godine kada sam seli u Isenheim a sinovi u Basel .

Hans Holbein mlađi 1519. u Baselu osniva i školu, ali je napušta radi bijede. Tek 1528. od zaraĎenih para u Engleskoj, kupuje u Baselu kuću, osnuje

porodicu ali 1532. odlazi definitivno u London . U Augsburgu je njegovu školu nastavio Hans BURGKMAIR i njegov sin Hans Burgkmair, mlaĎi (

poznata porodica slikara i grafičara ). Augsburg, je u to vrijeme je centar meĎunarodne trgovine u južnoj Njemačkoj i posebno pristupačan renesansnim

idejama. Tu je, dakle, majstor Hans Holbein, stariji, u tradiciji svog učitelja Martina Schongauera, školovao

svoje sinove Hansa i Ambrosiusa.

Schongauer, Martin (Colmar,1435-1491), zvani Schoen, Hipsch, učio je crtanje i graviranje kod svog oca

zlatara, a zatim je stjecao saznanja i na putovanjima po Nizozemskoj ( iako pod utjecajem Rogiera van der

Weydena, kao slikar baštini gotičko nasljeĎe).

←3/ 3. Hans Holbein , stariji: Sebastianov oltar, centralni dio Alte Pinakothek, München; 1516.; 153 x 107 cm; tempera na ploči od lipe; poznat je kao kolorist i izvrstan

crtač … Ako kompariramo fantastični prizor na grafici njegovog učitelja Schongauera sa Holbeinovim mučnjem Sv. Sebastiana , ovdje je, iako je tema

dramatična, osjetna izvjesna smirenost .

3/ 4. Martin Schongauer : bakrorez Iskušenje svetog Antonija→ Metropolitan museum of art, New York; 1480/90; 29,2 x 21,8 cm; bakrorez. UviĎamo veliku razliku u samom pristupu temi: na gravuri je osjetan domaći

ekspresionizam. Evidentan je osjećaj za materijalizaciju ( bodlje, krljušt, koža, krzno ...) .

4 Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955, str.158.

X




5

HANS HOLBEIN, mlađi, roĎen je 1477/78 u Augusti ( na jednom crtežu /d.Berlin; vidi se Holbein stariji sa svoja dva sina - Hansom mlaĎim i Ambrosijem ( 14 godina razlike izmeĎu braće );

drugi podatak o roĎenju nalazi se na jednom njegovom autoportretu gdje je sam napisao da 1543. godine ima 45 godina; portretirao je otac sinove i na slici u dominikanskom samostanu 1503-4 ( slikar

je bio i brat Hansa Holbeina starijeg ; mlaĎi brat se zvao Sigmund). Baštinio je od oca smisao za portret i kolorit. Izuzetan crtač ...5

…od svog oca, starog augsburškog majstora naslijedio je (i) onaj naoko nevješt potez, koji vjerno slijedi liniju lica ...Talijani su ga naučili da naglasi bitne izražajne točke ...

Ipak, do istine dolazi pomoću analize a ne sinteze !

3/ 5. Hans Holbein , mlađi: Majstorska škola ; dvije slike jednakog formata: 55,5 x 65,5 cm.

5 Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955, str.174.

X




6

3.3.2. Utjecaj minijature

Svakako je na slikare Sjevera općenito utjecala i GOTSKA ILUMINACIJA sjeverno od Alpa…

Na marginama iluminacija se javljaju takozvane Drolleries... mnogo prije nego na Jugu…

Ne smijemo zaboraviti utjecaj radionica internacionalnog stila, koji je u iluminaciji bio veoma rasprostranjen, u Engleskoj, Sieni, Češkoj, Flandriji, Avignonu, sa posebnim doprinosom pariških

skriptorija i radionica…

Gotovo dva stoljeća prije Holbeina - Jehan Pucelle upravlja radionicom u kojoj je stvorio novu koncepciju iluminacije, osloboĎenu od gotičke plošne stilizacije.

Njegova signatura je na djelima:

- Bible de Robert de Billyng,

- Bréviare de Belleville

- Petites heures

- Livre d’heures de Jeanne d’Eoreux ( nastalo 1325/28; d. Metropolitane Museum New York)

Prvi je nastojao oblikovati ljudske likove s izvjesnom notom individualnosti. Napušta zlatne pozadine i

pokušava pomoću svjetla i sjene oblikovati prostor , vjerojatno pod talijanskim utjecajem: možda je

slava Ducciovog oltara Maesta stigla i do njega.

Naročito su originalan dio njegovih iluminacija ukrasi na rubovima i vrpce kojima je tekst uokviren. U njih

su upletene genre scene, često prožete humorom, cvijeće, životinje ...

Njegova iluminacija Molitvenika Jeanne d'Euvreux ( francuska kraljica) . izvedena je izuzetno

plastično, na način koji drugi umjetnici neće koristiti još idućih pedeset godina:

←3/ 6. Jean Pucelle: Molitvenik Jeane d'Euvreux; I zdaja Krista i Blagovijesti New York, Metropolitan Museum; 1325/28; stranica: v.8,9, š. 6,2 cm; minijatura na pergamentu;

tempera i zlatni listići.

Minijature su graĎene u maniri grisaillea … Naglašena je plastičnost koju drugi umjetnici neće koristiti

još idućih pedeset godina… Iako se na marginama javljaju takozvane Drolleries već čitavo stoljeće prije

Pucellea, još uvijek su prisutne i kod njega, pogotovo u ukrasnim okvirima na iluminacijama ...

Evidentna je slobodna i kreativna razigranost ... Ipak, na marginama su vrpce ukrašene listovima crvene,

modre i zlatne boje ... Pucelle i njegovi sljedbenici uticali su i na minijature braće van Eyck …

Evidentno je da se zanat širio putovanjem slikara odnosno stvaranjem sve više novih centara u kojima

cvijeta takozvani međunarodni stil …

X




7

3.3.3. Umjetnost Holbeina, mlađeg

Holbeinovu postojbinu poetski je opisao Élie Faure: 6sumorna njemačka magla ... Ondje se rađa zanatlija umjetnosti, koji ne napušta svoju sobu i za radnim stolom

uz svjetiljku strpljivo, po sjećanju izrađuje svoj sentimentalni opus ...

Kada se Nijemci okušaju u slikarstvu, oni suviše izbliza, kao kroz povećalo, promatraju oblike i redaju ih jedne pored drugih,

bez ikakva obzira na cjelinu i na njihovu međusobnu zavisnost ...

Harmonija se nikada ne postizava njihovim uzajamnim odjecima već polaganjem tonova jednih pored drugih.

Holbeinova su platna sama dovoljna da definiraju taj duh !

Kako smo već naglasili u uvodu - mnogi teoretičari naglašavaju da je7 … Holbein zadnji veliki majstor antičke njemačke umjetnosti i prvi veliki moderni majstor Sjevera…

Holbeinovo slikarstvo nastavlja onu tradiciju koju su mnogi teoretičari definirali kao8 … antičku njemačku kulturu - antica pittura tedesca, altdeutsche Malerei –

još preciznije - pittura tedesca del buon tempo antico - slikarstvo trečenta …

U sjevernim zemljama djeluje više škola – - od anglo-francuske u Kölnu,

- ekspresionističkog realizma austro-boemije, do

- germanske gotike- međunarodne gotike koja uključuje i, upravo razmotrenu , gotsku iluminaciju… ( Lukas Moser, Hans Multscher, Stephan Lochner, Konrad Witz, Martin Schongauer i

Michael Pacher , često nazvana i kasna gotika , u pitanju je autonomno otkrivanje ; nasuprot talijanskom racionalnom istraživanju i flamanskom otkrivanju prirode i svjetla).

Na germanskom području slijedi zatim takozvana visoka renesansa odnosno njemačka renesansa iako pod utjecajem Italije. U Italiji je to već vrijeme manirizma; na sjeverno njemačkim dvorovima

zato ima slikara školovanih pod utjecajem Italije kao što je na primjer Flamanac, ekspert za talijansku umjetnost Bartholomeus Sprenger, kao i Hans von Aachen, Hans Rottenhammer .

Kako navodi Ganz 9...Holbein je studirao djela Bramantea, tadašnje skulptore u Milanu, Paviji i Comu , kao i tehniku učenika Leonardovih;

ali njegovo iskustvo je najviše obogaćeno proučavanjem samog Leonarda, što će biti značajno za njegov kasniji rad ...

uticali su i francuski slikari a na putu za London mogao se diviti i radovima u Antverpenu, prije svega Flamancu Quentinu Metsysu ...

Ipak, kako smo razmotrili već u kontekstu značaja Dürera, autonomna visoka renesansa razvila se na Sjeveru zahvaljujući velikim majstorima Cinquecenta , kao što su

- Dürer, utjecaj starih “ikonopisnih škola” Kölna ( i Klosterneuburg),

- Grünewald , utjecaj Teodorika Praškog,

- Cranach,

- Altdorfer i Holbein , mlađi.

6 Faure: Povijest umjetnosti/ Duh oblika /V, Zagreb, 1955, str.99.

7 W. Pinder: Holbein der Jüngere und das Ende der Altdeutschen Kunst, 1951. 8 Roberto Salvini / apparati critici.... Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971

9 Rizzoli, Milano 1971/str.14; P.Ganz: Hans Holbein, Die Gemälde, 1950.

X




8

Mnogi smatraju da je Holbein meĎu ovim majstorima najviše talijaniziran, pogotovo, u odnosu na Dürera. Kako navodi

Janson10

…HOLBEIN, mlađi je u periodu između 1523. i 1524. proveo putujući po Francuskoj, tražeći posao ...

Karakteristike njegovog slikanja: uočena je ukočena frontalnost, minuciozno naslikana odjeća i nakit ( možda je na taj, neke

vrste maniristički ideal elegancije, uticao Jean Clouet ... Njegove radove je sigurno vidio tokom svog puta po Francuskoj ...

Ali, sagledavanjem talijanske renesanse, prihvatanjem one čvrstoće, veličine odnosno uravnotežene uzvišenosti, Hobein

ipak sve gleda kroz “filter svog germanskog školovanja”…

Holbeinovi raniji radovi odlikuju se brižljivom primjenom mogućnosti korištenja tradicionalne tempere. Takav primjer je i

MADONNA COL BAMBINO, IN CARNICE DI CHERUBINI →

←3/ 7. Hans Holbein , mlađi: Madonns col Bambino, in carnice di Cherubini Basel, Öffentliche Kunstsammlung ; 1514. ; slika nastaje prije njegovog odlaska u Basel 1515. godine; najprije se nastanjuje

i radi kod majstora Hansa Herbstera, gdje mu se pridružuje i Ambrosius; neki eksperti misle da je rad njegovog brata, a neki

da su radili zajedno; 37 x 30 cm; tempera na dasci;

Za vrijeme Holbeinovog boravka u Baselu nastaje i poznati Diptih:

3/8. Hans Holbein , mlađi: DIPTIH – supružnici Meyer zum Hassen;→ Basel, Kunstsammlung; 2 x ( 38,5 x 31); tempera na dasci; ( Meyer je bio trgovac koji se obogatio, a nastavio i sin

špekulacijama, mijenjanjem valuta ( u ruci drži zlatnik što mnogi tumače i promjenom valute izmeĎu imperatora Maksimiliana

i pape Giulia II; ...imao je značajno mjesto u gradu, postao gradonačelnik).

←3/9. Hans Holbein , mlađi: studijski crtež ; Windsor; u to vrijeme nastaje i prva Holbeinova slika tehnikom

ulja: iz ciklusa PASSIONE tempera i ulje na platnu .. dakle, još uvijek je rad izveden isključivo u temperi !

U Luzernu je 1515 dobio narudžbu za jedan vitraž ... i neke druge predmete primijenjenih umjet. 1519. boravi u Bazelu i u

Luzernu; putuje i u sjevernu Italiju ; te godine u septembru dobiva titulu slikara, vjerojatno od tada ima i bottegu zajedno sa

bratom; ženi kćerku kožara ( udovica, starija 4 godine)...

10

Horst Waldemar Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 537.

X




9

IzmeĎu 1521-22 nastaje, vjerojatno u okviru oltara Oberried i njegovo poznato djelo Krist u grobnici: OLTAR OBERRIED ; poklonstvo pastira, poklonstvo maga; vjerojatno je poznati ležeći Krist bio ispod ovih tabli i tako činio cjelinu oltara (Krist u cjelini ; 30,5 x 200 cm, 1521-22 ; tempera na

dasci ).

3/ 10. Hans Holbein , mlađi: Krist u grobnici Prekretnica u njegovom razvoju sigurno je predstavljalo njegovo prvo putovanje u Englesku 1526. godine.

Definitivno se preselio u London tek 1632. godine. 1522. godine Erasmo Rotterdamski poručuje o prvim portretima ...

Kako je Cranach želio biti portretista Luthera tako je Holbein želio da on bude lični portretista Erasma. 1523. godine Erasmo mu piše iz Engleske. Holbein odbija narudžbe i putuje u Francusku.

Vjerojatno je tada bio i u Bourgesu. Tada su nastali portreti vojvode Jean de Berrya i supruge Jeannne de Boulogne. 1526. godine djeluje u Baselu te prima pisma Erasma. Zatim slijedi putovanje u

Anvers i susret sa Quentinom Metsysom ... Konačno slijedi i putovanje u Englesku ( rodi se kćerka Katharina u Baselh, gdje će nakon povratka iz Engleske živjeti sve do 1532.).

Njegovo stvaralaštvo je u ovoj zemlji neprikosnoveno…

Kako navodi Salvini11

.. ... za razliku od talijanskih majstora istog vremena, koji su se trudili u inovacijama i zbog međusobnog takmičenja,

Holbein je bio sam, bez premca na dvoru u Londonu i njegova istraživanja su predstavljala njegovu vlastitu žudnju za napretkom…

Želio je unaprijediti svoj vlastiti izraz ...

11

Roberto Salvini / Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971/str. 13; H.W.Grohn: Holbein, 1964.

X




10

Na engleskom dvoru slika i Portret de Soliera:

←3/ 11. Hans Holbein , mlađi: Portret Charlesa de

Soliera, Sire-a de Morette;

slika: Dresden, Gemaldegalerie; 1534/35; 92,5 x 75,4 cm; tempera na

dasci; evidentna je materijalizacija: zlatna dugmad sa monogramom

MM ; krzno, zlatni lanac i sjajna pozadina ...

i studija : →

Dresden, Kupferstichkabinet; 1534/35 ; 33 x 24,9 cm; blijedo roza

tonirani papir; miješana crtaća tehnika: crna i obojena kreda, pero i kist

u tušu na blijedo roza toniranom papiru; Holbeinu je sam crtež, precizan

i čist, bitan i kasnije, kod gradnje slike; pronicljivo i upravo naučno

analizira fizionomiju ličnosti.

Holbein za ovaj studijski crtež koristi miješanu tehniku: crna i obojena

kreda, pero i kist u tušu na blijedo roza toniranom papiru; pažnja je uvijek usmjerena na sam crtež, precizan i čist; pronicljivo i

upravo naučno analizira fizionomiju modela.

Kako je zapisao A. Woltmann 12

... dok je Holbein imao izvršnu

praktičnost , Dürer je imao teoretsku intuiciju:

za Holbeina je …tipičan nordijski realizam. Nakon Huberta van Eycka

Holbein je prvi slikar

kod kojeg promišljanje o prirodi ne rezultira sa bizarnošću ...

Tipičan je Holbeinov objektivizam:

njegovo oko registrira sve detalje, sve bitno, a vremenom i organsku unutrašnjost ličnosti .

Bez Dürerovog teoretiziranja, i bez proučavanja anatomije, samo zahvaljujući svom oku

uspio je postići maksimalnu eleganciju linije, tehnike modeliranja ...

I kolorit nije samo opisujući, dodatan, kao kod Dürera, već je konceptualno prisutan već od početka…

12

Roberto Salvini / apparati critici.... Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971/ str.12; A.Woltmann: Holbein und seine Zeit. Des Künstlers Familie, Leben und Schaffen, 1874-76

X




11

Razlika u karakterima između Dürera i Holbeina potječe i od samog okruženje iz kojeg potiču:

- Dürer potiće iz Nürenberga , industrijskog grada zanatlija i trgovaca, gdje je život bio organiziran u okviru profesionalnih korporacija. Čak su i pjesnici pisali i u X V st. ovdje , za gildu

obućara....( Hans Sachs); njegov prijatelj Pirckheimer, humanista - utiče na Dürerov interes za ideje (čak i za Platona); sam istražuje i mogućnosti tiska ...

- Holbein potiće iz Augsburga ( Augusta), takoĎer industrijskog i zanatlijskog središta, ali i snažnog trgovačkog centra , gdje su i bankari ; dakle, tu se raĎaju prvi kapitalistički financijski i

industrijski potencijali: imperator Maksimilian i sam uzima učešće u upravljanju gradom i ponosno ističe da je gradonačelnik Auguste ( Augsburga) ;

Holbein istražuje same kreativne mogućnosti krede, pera i kista, iako i on koristi specijaliste da mu štampaju ; kao prijatelj Erasma Rotterdamskog njeguje svu realnost ali prije svega egzaktnost , čak

tromp l’oeil - hladno promatranje objekta ... Zato je Holbein veliki portretista. Za razliku od Dürera koji u svojim portretima uvijek ima i djelić autoportreta , Holbeinu je na portretima važna i sama

poza, gesta, specifičnosti fizionomije, a sve to kreirano jednom živom linijom. U pozadinama portreta možemo primijetiti i neke arhitektonske dodatke koje unosi pod utjecajem talijanskog slikarstva;

rano, već 1515. sa 17 godina krenuo je prema Jugu, zadržao se neko vrijeme u Baselu ( a možda je ipak već tada bio prvi puta u Italiji, što neki njegovi biografi zaključuju na osnovu nekih elemenata u

djelima); kasnije u Luzernu radi freske, ali je 1518. godine sigurno u Italiju ( Como, Milano, Verona ; svakako je već od prije poznavao ksilografije i druge vrste tiska; sa primjetnim motivima

Mantegne).

Hladno promatranje možemo registrirati i na njegovim autoportretima:

3/ 12. HOLBEIN MLAĐI : AUTOPORTRETI ; Minijatura: Clowes Fund Collection, Indianapolis ; 1542.; diam. 10,5.

X




12

3/ 13. HOLBEIN MLAĐI : Sir Thomas More, cjelina i detalji London, Nat. Gallery; 1527.; 75 x 60 cm; tempera i ulje na hrastovini vidljiva je brižljiva materijalizacija !

X




13

Van Mander13

navodi da su njegove slike, koje su poručene od Federica Zucchera i nalaze se u novoj sali Lega Anseatica u Londonu, iako slikane temperom, tada cijenjene više od Rafaelovih ...

3/ 14. Hans HOLBEIN ml. : Ambasadori Jean de Dinteville i Georges de Selve, cjelina i detalj www.pinterest. com

London, Nat. Gallery; 1533.; 207 x 209,5 cm; na detalju , gledano sa strane, vidljivija je deformacija lubanje…; u svim rekvizitima su simboličke poruke….

13

Roberto Salvini / apparati critici.... Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971, str. 10;

http://www.pinterest/

X




14

3.3.

Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o Holbeinovoj tradicionalnoj maniri

Holbein: Anne of Cleves 3.3.1. uvodne napomene

3.3.2. princip gradnje

3..3.3. instrumentacija

3.3.1. uvodne napomene

Portret Anne of Cleves pripada vremenu njegovog boravka u Engleskoj .

Zna se14

da je uradio i niz radova u crtežu kao i gravura ( popis je impozantan). Van Mander poručuje da

je u vremenu boravka u Engleskoj od 1532- 1543. uradio i dosta minijatura ...

Iako ovaj tradicionalista koristi i ulje kao medij za slikanje – njegov način rada zasnovan je još uvijek na

strogim pravilima «stare škole» ...

←3/ 15. Hans Holbein , mlađi: Anne of Cleves

MJESTO: Paris, Louvre; DATACIJA: 1539. ;

DIMENZIJE: 65,10 x 47,84 cm

14 Roberto Salvini / apparati critici.... Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971,str. 85.

X




15

3.3.2. princip gradnje sliku gradi na brižljivom crtežu, suptilnom pod-slikanju i oskudnim uljanim lazurama…; služi se koloritom

reduciranim na prividno jednostavne ali tonski bogate harmonije, koristeći temperu i ulje na pergamentu; precizno

iscrtavanje, koloriranje i fino modeliranje; sredstvo kolorističkog povezivanja u tim postupcima postizano je vrhom

kista; minucioznim i strpljivim detaljiranjem postizana je i specifična materijalizacija, čipke, veza, samta ... ; sve je to

bilo moguće samo temperom; ulje se u samoj gradnji javlja jedino kao sredstvo za «smekšavanje» oštrine crteža i

dubinsku sjajnost… princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

3.3.2.1. pripremni radovi; značaj crteža

35.3.2.2. nosilac

3.3.2.3. iscrtavanje

3.3.2.4. pod slikanje

3.3.2.5. slikanje

3.3.2.1. pripremni radovi; značaj crteža

kao jedan od izuzetno discipliniranih portretista sa očitim smislom za grafizam uradio je i na stotine pripremnih skica

za pojedine portrete; sačuvano je bezbroj njegovih studijskih crteža; kao primjer njegovog izuzetnog osjećaja za

formu, uz poštovanje suptilne linearne gradnje, izdvojili smo i ■ sljedeću studiju, izvedenu gradnjom preciznog

crteža srebrenkom na ružičastom tonu papira; neke konture i linije su pojačane kistom i tušem u tonalitetu bistre; crtež

je djelomično koloriran: žuto na marami i blagi njeni smeĎi tonovi na usnama i očima ... ( svi primjeri, koji su

navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■) ; evidentan je naglašen

odnos do same forme: prednja i zadnja linija, deblja i tanja ; minimalnim crtačkim sredstvima postignut je volumen !

3/ 16. Holbein , mlađi: ■ Portret Catherine Willoughby de Gresly; British Museum, London; 0,291 x 0,207 mm. sigurnost u radu pretpostavljala je i izradu preciznih studija; ipak, promatranje razigranih šrafura u sjenama, kojima je izvedeno modeliranje forme, i potencirana

centralna scena, daju naslutiti, da je ovim crtežima pridavan veći značaj i da često nije riječ samo o studijama za neke buduće slike…

X




16

3.3.2.2. nosilac:

pergament se koristi kao nositelj već u najstarijim kulturama ...

u Egiptu se koristi jednako dugo kao i papirus ali je u Pergamonu u III stoljeću ←/ spominje se već u vrijeme IV dinastije ( 2900 do 1750 ←/) a sam proces

proizvodnje opisuju već Asirci… ; u Egiptu se inače KOŽA koristi kao nosilac već 2550. g. pr.n.e. (IV dinastija); veoma rano koristila se i ZMIJSKA KOŽA ... ; zna

se da je u požaru u 5. stoljeću u Konstantinopolju izgorio primjerak ilustrirane knjige sa homerskim epovima napravljen od zmijske kože i napisan zlatnim slovima…

u Kunaranu u blizini Mrtvog mora u jednoj špilji pronaĎeni su sredinom prošlog stoljeća svici pergamenta iz 136-68.godine pr.n.e. ( pronaĎene su i tintarnice, jedna od

bronce i druga od pečene gline s ostacima tinte).

Biblijski tekstovi na pergamentu javljaju se tek u vrijeme trećeg roda nakon Krista ( kada su kršćani konačno shvatili da neće dići do kraja svijeta i da moraju

zapisivati svete tekstove na otpornijem iako mnogo skupljem nosiocu od papirusa). Pisano je na magarećim, telećim, antilopskim, ovčjim kožama, tako istanjenim da

nisu bile deblje od našeg papira…Za jedan jedini rukopis kompletnog biblijskog teksta bilo je potrebno čitavo stado životinja. Radi velike skupoće pergamenta kao

nosioca, susrećemo se i sa ponovo ispisanim rukopisima – na brižljivo sastruganom pergamentu – pod nazivom palimpsest (tekst se piše preko sastruganog starog

teksta). Poznat je tako zvani Codex Ephraemi rescriptum ( grčki rukopis iz 5. stoljeća koji je u 12. stoljeću izbrisan i pergament ponovo ispisan). Ovaj kodeks sadrži

radove sirijskog pisca Sv. Efrema …

kasnije je usavršena proizvodnja ...; najcjenjeniji je fini tanki pergament t. z. vellum ; LUCCA MS spominje da je za preradu kože potrebno ...

...kvašenje u kreču 10 do 15 dana, zatim struganje ...;

očišćene su se napinjale na ram i sušile, ponekada i tonirale, ponovo tanjile, brusile – više na dlakavoj strani – sa kamenom plovućcem i

na kraju prašile sandarakom , da manje upijaju ...

u kaligrafiji su se koristile dvije vrste pergamenta: vellum fini tanki pergament iz teleće ili magareće kože, senzitivan i za ptičje pero, svakako na najvišoj cijeni,

pogotovo za povelje ..., te parchment pogodniji za knjige jer se može bolje istanjiti; ovčja koža koja predstavlja alternativu a ne nadomjestak ( masniji, grublji, ima više

rožnatu strukturu ali su listovi tanji ...

poznato je da je za pisanje bolja t. z. „dlakava strana”, pogotovo ako se koristi tinta, ali zato tuševe i vodene boje bolje prima „mesna” strana, koju i ne treba dodatno

brusiti već je dovoljno polirati je ribljom košću i odmastiti volovskom žući ...( ako se oblikuje knjiga od tankog pergamenta, slaže se dlakava strana do dlakave i glatka

do glatke – mesne); ipak, prije primjene, potrebno je pergament testirati , i ako je potrebno – još dodatno brusiti pomoću vode i kreča, zatim i kredom te na kraju

premazati goveĎom žući, pogotovo ako će se iluminirati… ; ■ za bijeli pergament potrebno je brižljivije brušenje kredom ( čak i premazivanje rastopinom krede, ili

bijelom bojom od bijelila i otopine tutkala); u nekim starim uputama15

spominje se premazivanje bijelim lanenim sjemenom armenski rukopis spominje u vodi

odstajale lanene sjemenke, pretvorene u sluz, kojom se premazuje a zatim ostruže nožem ...

15

Vera Radosavljević: Tehnika starog pisma i iluminacija, Beograd, 1984.

X




17

obojeni pergament obojeni pergament bojen je purpurom( antičku skupocjenu boju od školjki, koje su skupljali u istočnom Mediteranu, zvali su i Murex ) ili šafranom

obojeni pergament koristio se za naročito fine luksuzne svrhe, pogotovo do 9. stoljeća... Boje su obično bile tamanije ( purpurna, crna, zelena, plavičasta, žuta…)

na takvoj podlozi pisalo se zlatom ili srebrom… purpurni premaz doprinosi monumentalnosti slika i objedinjavanju samog teksta i slika u jedinstvenu stilsku cjelinu;

kao vezivo purpurne boje spominje se jaje ...

upute o bojenju purpurom nalaze se i u Papyrusu Leidensisu iz 3. Stoljeća, ( kao i upute o pisanju metalnim prahom... zlatopisu...) Papyrus Leidensis je pisan na

grčkom jeziku; način kako je ova riznica znanja o zanatu pronaĎena ( u grobu), govori o tome da se majstor ni poslije smrti nije htio odvojiti od svoji tajni…

█ ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni moment, označeni su posebnom oznakom █ ) ;

kako smo već napomenuli - Hans Holbein mlađi, umjetnik meĎunarodnog glasa i meĎunarodnog stila – izuzetan portretist i crtač, u zanatskom smislu se priklonio

tradicionalnom principu gradnje:

- koristio je pergament,

- drvo ( poznato je da je za konzerviranje drvenih nosilaca koristio tinkturu sublimata ; otopina živinog klorida u alkoholu).

- ali je slikao i na papiru «suhim bojama»… u inventaru Amerbacha 1586. godine piše:

... Item Hans Holbein des Mahlers Conterfeit auff Bapeyr mit trockhnen Farben ... koristi dakle, sve vrste, tada prakticiranih nosilaca, ali prije svega drvo i pergament ;

kao i Leonardo na Jugu, i Holbein koristi za konzerviranje drveta alkoholnu tinkturu sublimata ( živo srebrni klorid koji je topljiv u vodi i alkoholu i jako otrovan već u

koncentraciji 0,1 %; koristila su se i spojevi sa arsenom, flor- natrij, bakarnim i cinkovim vitriolom i mnogim drugim metalnim solima;

korištenje ovog neuobičajenog materijala za štafelajsku sliku ovih dimenzija u tom vremenu je vjerojatno izabrano radi lakšeg transporta;

█ slika Anne of Cleves je kasnije prenesena na platno16

( vjerojatno je tada i sužena ; odrezana lijevo i desno);

prepariranje pergamenta █ za slikanje na pergamentu nije potrebna onako brižljiva priprema kao za kaligrafiju i iluminacije; takozvana „mesnata” strana je već kod štavljenja izglačana te je

dovoljno izbrusiti je ribljom kosti i odmastiti volovskom žuči ili čistim alkoholom i destiliranom vodom te kasnije preći alaunom;

16

Roberto Salvini / apparati critici.... Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano.

X




18

■ Radoje Hudoklin17

preporučuje da se pergament napet na klinasti okvir impregnira sa ...otopinom tutkala

(5-6 %; impregnacija mora biti brižljiva jer dodir ulja iz boje sa pergamentom

djeluje destruktivno)......a zatim i preparira ...sa nešto gušćom krednom osnovom koja se utrljava četkom u pergament u tri navrata

( na uvijek dobro osušen donji sloj); zadnji sloj se strugao sve dok se pod četkom ne osuši ( time osnovu toliko zbijemo da se kasnije ne ljušti)...

3.3.2.3. iscrtavanje

sliku gradi na brižljivom crtežu ...

█ očito su sve finese iscrtana već u ovoj fazi –

- od sitnih uzoraka na odjeći,

- materijalizacije pojedinih tkanina,

- do pramenova kose i slično…

3.3.2.4. pod slikanje

█ suptilno pod-slikanje temperom;

crne, zagasito zelene boje i bijelo «uzdizanje»;

■ „štedljivost“ u samoj gradnji možemo razmotriti na njegovom čuvenom

portretu Jene Seymour:

3/ 17. Holbein , mlađi:■ Portret Jane Seymour,

←cjelina i detalj→

Beč; 65,5 x 47,5 cm; tempera ; slika je uglavnom završena već u fazi pod-

slikanja ...; portret je graĎen crtački, sa nježnim lazurama; pastozniji je samo

dekorativni uzorak na odjeći; na rukama je zamjetno „suho“ uzdizanje za

razliku od pastoznih poanti ( refleksa) na metalnim ukrasima... ; minuciozno je

naslikana odjeća i nakit ...

17

Radoje Hudoklin:Tehnologija materijalov ki se uporabljajo v Slikarstvu, Ljubljana, 1955.

X




19

kako je zapisao A. Woltmann 18

... tipičan nordijski realizam ; …tipičan Holbeinov objektivizam: njegovo oko registrira sve detalje, sve bitno,

a vremenom i organsku unutrašnjost ličnosti .

… samo zahvaljujući svom oku uspio je postići maksimalnu eleganciju linije, tehnike modeliranja ...

I kolorit nije samo opisujući, dodatan, kao kod Dürera, već je konceptualno prisutan već od početka…

kako je zapisao Werner Grohn 19

…sin Auguste ( Augsburga, centra tradicionalnih zanatskih iskustava)... ,

Holbein je posjedovao i familijarno nasljeđe njegove ( Augsburga) meke senzibilne estetike …

...Holbein je prvi germanski umjetnik koji čulno doživljava vrijednosti same materijalnosti pojedinih tvari, plemenitih metala, finih tkanina,

luksuznog oblačenja svojih “modela”... u tome se ogleda njegova zanatlijska nordijska karakteristika ...

3.3.2.5. slikanje

slikanje oskudnim uljenim lazurama…; metoda slikanja je slična, radi li se o štafelajskoj slici ili o minijaturi…; već prije puta u Englesku, Holbein ima punu zrelost:

■ u njegovom čuvenom djelu Krist u grobnici , nastalom izmeĎu 1521-22 vjerojatno u okviru oltara Oberried, a pogotovo ako pažljivije promotrimo detalj glave,

možemu uočiti svu puninu njegovog slikarskog izražaja…

3/ 18. Hans Holbein , mlađi: ■Krist u grobnici

18

Roberto Salvini / apparati critici.... Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971/ str.12; A.Woltmann: Holbein und seine Zeit. Des Künstlers Familie, Leben und Schaffen, 1874-76 19

Hans Werner Grohn: HOLBEIN, mlaĎi / Rizzoli, Milano 1971; str.13; U.Christoffel: Hans Holbein der Jüngere, 1924

X




20

3/ 19. Hans Holbein , mlađi: OLTAR OBERRIED ; cjelina i detalj lijevog krila

poklonstvo pastira, poklonstvo kraljeva; Katedrala Freiburg, 1521-22; 231 x 109 cm; tempera na drvu;

X




21

vjerojatno je poznati ležeći Krist bio ispod ovih tabli i tako činio cjelinu oltara (Krist u cjelini ; 30,5 x 200 cm, 1521-22 ; tempera na dasci ) ...njegove tople i crne

boje ne čine se kao da su položene u lazurnim namazima povrh zagasito zelenih boja , već, kako naglašava Faure ...20

kao da su utkane u samu njihovu tvar …

Tvore materiju punu i kao usitnjenu u avanu ...Mutan sjaj daje tim bojama hladnu dubinu, gustoću pod kojom se naslućuju drugi gusti slojevi:

to je kao čista voda kojoj se ne vidi dno ...

3/ 20. Hans Holbein , mlađi: ■Krist u grobnici, detalj glave

20

Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb, 1955, str.175.

X




22

3.3.3. instrumentacija

svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - odreĎena likovna instrumentacija …

zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreĎenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao

poesisa materijalnosti…

u razmatranju instrumentacije kod Dürera, već smo razmotrili mnoge relevantne materijale, kao i crtaći i slikarski pribor; zato ćemo navesti samo neke specifičnosti:

3.3.3. 1. pergament, papir i drvo

3.3.3. 2. boje i veziva

3.3.3.3. alatke i pribor

3.3.3. 1. pergament, papir i drvo

u razmatranju samog nosioca u kontekstu gradnje već smo razmotrili sve specifičnosti pergamenta…

drvo smo razmotrili u razmatranju nosilaca kod Botticellija, a papir kod Dürera …

3.3.3. 2. boje i veziva

kao Bellini, tako i ostali majstori tog vremena koriste najprije smeĎe i crno mastilo

kasnije, kod pod-slikanja i slikanja , uz već poznatu paletu majstora Sjevera primjetne su i neke specifičnosti, vezane za iskustva gotskih pozlatara:

tako Laurie21

napominje da je kod Holbeina na nekim slikama vidljivo korištenje zlata u prahu i žutog okera, umjesto orpimenta..; kako upozorava Laurie ...

... u starim manuskriptima piše da je orpiment u ulju sporo sušeći i da se ne smije miješati sa olovom i bakrom!

3.3.3.3. alatke i pribor

pored raznih vrsta vodenih boja i tuševa svakako je bitna i sama specifičnost pribora;

za izvoĎenje crteža u renesansno vrijeme imamo više zapisa, gravura i drugih dokumenata; prikažimo i ovom prilikom gravuru pisara:

21

Arthur Pillans Laurie: The Pa inter’s Methods ans Materials, New York 1960, str. 47.

X




23

Imajući u vidu, da je pisanje guščjim perom predstavljalo standardni edukativni pristup znanju kaligrafije – crtaći pribor za takozvane „mokre tehnike” crtanja je bio isti kao onaj za pisanje;

prikazane su sve vrste crtaćeg pribora od guščjih pera, trski i metalnih pera, kao i tinte i tuša;

pored specijalne pripreme pergamenta, kvaliteta ovog crteža podrazumijeva majstorstvo u korištenju pera i kista kao i izbor kvalitetnog mastila:

3/ 21. Jan van de Velde: Iz kaligrafskog udžbenika; 1605. (Rotterdam)

Holbeinova tradicionalna manira fileX Smisao poesisa materijalnosti Tradicionalni klasični mixed...

Documents

Transcript of Holbeinova tradicionalna manira fileX Smisao poesisa materijalnosti Tradicionalni klasični mixed...