Smisao poesisa materijalnosti 1 Uvod IV Smisao poesisa ... · PDF file0.4. vaţniji izvori i...

Click here to load reader

  • date post

    02-Mar-2018
  • Category

    Documents

  • view

    231
  • download

    7

Embed Size (px)

Transcript of Smisao poesisa materijalnosti 1 Uvod IV Smisao poesisa ... · PDF file0.4. vaţniji izvori i...

  • Smisao poesisa materijalnosti

    IV Monokromni, kolorirani crte i tonsko slikanje

    0. Uvod

    1

    IV

    Smisao poesisa materijalnosti Monokromni , kolorirani crte i tonsko slikanje

    Od antikih lekythosa do Picassa, te

    od Zeuxidovog do Leonardovog chiaro scura Ratnik na LEKYTHOSU

    Picassov MINOTAUR

    Zeuxidove IGRAICE

    Leonardova MADONA U SPILJI

    0.1. uvod 0.2. racionalna osjetilnost

    0.3. Tehnike monokromni i kolorirani crte i tonsko slikanje 0.4. vaniji izvori i izvori slika

    0.1.

    U svim esejima potrebno je u uvodnom dijelu definirati najprije specifinosti vezane za osnovne

    kreativne postulate, znaajne u procesu nastajanja umjetnikog djela. Zato je nezaobilazno i

    ponavljanje nekih injenica iz ve razmotrenih problemskih cjelina ( u drugim esejima) , ali u

    specifinom kontekstu. 0.1.1. Monokromni , kolorirani crte i tonsko slikanje

    0.1.2. Likovna instrumentacija i smisao poesisa materijalnosti

    0.1.3. Razlika izmeu slike i crtea

    0.1.4. poetska tehninost

    0.1.1. Monokromni, kolorirani crte i tonsko slikanje

    0/ 1. LEKYTHOS SA BIJELOM OSNOVOM: enska figura , detalj enska figura na antikom lekythosu izvedena je virtuoznim potezom kista , sa izuzetnom

    suptilnou u samom izraaju - tanjim, jaim i slabijim linijama !

    Na naem primjeru, kako je to opisao Plinius1

    1 PLINIJE STARIJI (23-79) Istorija prirode ... iz knjige 35 ( o grkom slikarstvu); navod: Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006; primarni izvori /str. 213.....

  • Smisao poesisa materijalnosti

    IV Monokromni, kolorirani crte i tonsko slikanje

    0. Uvod

    2

    koristila se samo jedna boja,

    ovaj stil je jo uvek u modi, nazvan monohromnim...

    Za Pliniusa je...poreklo slikarstva nejasno...

    Ne interesira ga slikarstvo na vazama ; vrhunac je za njega etvrti vijek pr.n.e. ... prije svega iluzionizam.

    ...2svi se slau da je slikarstvo poelo iscrtavanjem ljudske senke.

    ... to je bila prva faza, u drugoj se koristila jedna boja,

    a posle otkria sloenijih postupaka ovaj stil je jo uvek u modi,

    nazvan monohromnim...

    APOLLODORUS iz Atene (408-405) radio je slike na stalku

    prvi je poeo modelirati figure mijeanjem i razmazivanjem boja i stupnjevanjem boja prema svjetlu i sjeni;

    zato je prozvan za slikara sjena skiagrafosa.

    PARHASIOS ( rodom iz Efeza, koji je djelovao u Ateni i Maloj Aziji), kao i TIMANT , nastavili su Apollodorusov metod slikanja

    Apollodorus iz Atene prvi je svojim figurama dao izgled stvarnih (bia).

    (On) je otvorio vrata umetnosti kroz koja je proao Zeuksid iz Herakleje ,

    majstor koloristikih i chiaro-scuro efekata - inicijator nove slikarske epohe.

    Umjetnik grke i rimske civilizacije veinom nije vie anonimus. Njegovo ime spominje se i u pjesmi, a talent poistovjeuje sa boanskim nadahnuem. Plinius

    Secundus u svojoj Naturalis Historia pie o procvatu grkog slikarstva, opjevanog i u pjesmama svog vremena, koje iz nepoznatih razloga nije sauvano.

    U sedmom stoljeu stare ere javljaju se ve i prvi mecene. To su tirani - trgovci - vladari, porijeklom iz plemikih kua, pokrovitelji umjetnosti koja je jo uvijek

    namijenjena kao dar boanstvu ali nije vie diktirana iz hramova...

    Ova injenica predstavljala je prekretnicu i stimulirala stvaralake ambicije umjetnika.

    Umjetniku je prvi puta dozvoljeno da se igra, istrauje3.

    To ipak ne pridonosi veoj samosvijesti umjetnika, jer je umjetnik jo uvijek samo

    orue boanskog nadahnua , to ... ak poveava jaz izmeu umjetnika i njegovog djela...

    2 PLINIJE STARIJI (23-79) Istorija prirode ... iz knjige 35 ( o grkom slikarstvu); navod: Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006; primarni izvori /str. 213.....

    3 Arnold Hauser: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966 / str. 166

  • Smisao poesisa materijalnosti

    IV Monokromni, kolorirani crte i tonsko slikanje

    0. Uvod

    3

    Prema Pliniusu4 moda je PRVI PORTRET nacrtala ki Butadesa, lonara iz Sikiona: zavoljela je nekog mladia.

    Kad se spremao da ode iz mjesta, ona je na zidu nacrtala obris njegovog lica, po sjeni koju je bacala svjetiljka...

    Ipak, vremenom, slikari i kipari postaju slavni kao i filozofi: 5...Fidija odlazi da slua Anaksagoru, kao Michelangelo Lorenza di Medicija...

    Antiki slikari se takmie meusobno u virtuoznosti... poznata je pria

    kada je Appel doao u posjetu Protogenu i nije htio najaviti svoje ime ve je uzeo kist i na pripremljenoj dasci povukao tanku liniju...

    Protogen je prepoznao liniju i povukao jo tanju...

    Ve su Zeuxidove inventivne kreacije, revolucionarne za ono vrijeme:

    u elji da postigne trodimenzionalnost, pored samog tonskog koloriranja, on

    koristi

    i neko pravo , jae emulzijsko vezivo, kako bi izveo koloristiku skalu

    tonaliteta...

    0/ 2. Zeuxid: Igraice

    To je ve tonsko slikanje, koje je - u punom izraaju - ponovo afirmirano tek

    kod Leonarda, gdje, pored crtakih prvina dolaze sve vie do izraaja i

    slikarske pasae

    0/3. Leonardo: Alegorie della Vittoria e della Fortuna British Museum, London; oko 1480.; fini papir.

    4 (N.H./XXXV,151)

    5 H.Taine: Filozofija umetnosti, Ljubljana , 1955 / str. 338

  • Smisao poesisa materijalnosti

    IV Monokromni, kolorirani crte i tonsko slikanje

    0. Uvod

    4

    Ovo Leonardo objanjava i u svom TRAKTATU6, sljedeim rijeima:...Slikarstvo se deli na dva glavna dela:

    NA LINIJE koje okruuju figure prikazanih tela, a one se nazivaju CRTEOM

    drugi deo se zove SENKA,

    ali je toliko izvrstan

    i svim umetnostima koje su delo ruku pokazuje koji je njihov savreni zavretak...

    on

    ( chiaro - scuro)

    je ne samo nauka, ve boanstvo

    0/ 4. LEONARDO: Madona u spilji , detalj

    0.1.2. Likovna instrumentacija i smisao poesisa materijalnosti

    Apelles je za realizaciju svoje likovne kreacije imao na raspolaganju svega nekoliko crtaih, a ujedno i slikarskih materijala: nekoliko boja, veziva i finih kistova

    BOJE: prema Pliniusovom zapisu Grci koriste samo etiri boje:

    - belu s Melosa, - atiku utu, - crvenu iz Sinope na crnom moru i - crnu zvanu atramentum upotrebljavali su Apel, Etion, Melant i Nikomah u svojim djelima - ipak, kako smatra Vincent J. Bruno7sve se vie potvruje miljenje da se pod terminom CRNA podrazumijeva sjenke i hladnim tonovima...

    Hladnim dakle, zelenkasta i plavkasta crna ( na primjer mjeavina crne i okera, ali i neke umjetne mineralne kao egipatska plava , za koju nemamo tone

    recepture dobivanja, te verdigris, koji se proizvodio slino kao i olovno bijela, samo da je umjesto olova koriten bakar). I analize ukazuju na primjenu vie

    pigmenata

    6 Leonardo: Trattato della Pittura, Beograd, 1964, str. 82.

    7 Vincent J.Bruno: Form and Colour in greec Painting, London 1977

  • Smisao poesisa materijalnosti

    IV Monokromni, kolorirani crte i tonsko slikanje

    0. Uvod

    5

    VEZIVA:

    - kao veziva antikih boja, pripremljenih za kolorirani crte - SKIAGRAFIJU - na razliitim podlogama

    koriste se, prije svega guma i tutkalo, dok se pojedina veziva na bazi emulzija najvjerojatnije koriste tek u

    vrijeme Zeuxida

    PRIBOR: - oito se za crtanje i slikanje koriste i finiji kistovi ; esto je potrebna i vea kolekcija kistova, veih i manjih,

    tanjih i irih ; izradi kistova posveivana je velika panja ve od davnina; vremenom pronalaze sve vie

    vrsta ivotinjskih dlaka, zavisno od podneblja, prije svega koristei dlake od vjeverice, lisice, hermelina,

    tvora, jazavca, a na Istoku i dlake kamile, koze...

    - boje su se pripremale mljevenjem u avanu, mijeale sa vezivom i ponekad stavljale na paletu ili stajale u loniima, a za svaku boju je pripremljen poseban kist...

    Apellesovo virtuozno slikanje , crtakog , ali i slikovitog karaktera, moemo samo zamiljati prema , kako mnogi

    tvrde, rimskoj kopiji , izraenoj prema njegovom originalu: Pompeji; Vetijeva kua; vjerojatno 1.stoljee /

    Vladar je prikazan kao Zeus koji sjedi na prijestolju s munjom u desnici...

    Apelles je ak i minimalnim ali znalaki iskoritenim izraajnim sredstvima postigao ekspresivan izraz

    0/ 5. Kopija prema Apellesu: Aleksandar-Zeus

    Slikar uvijek za svoj likovni izraz bira onaj materijal iji karakter odgovara karakteru njegovog osjeanja, karakteru

    motiva ili likovne ideje koju obrauje

    Svaki likovni materijal je u likovnom smislu instrument, koji ima specifinu vizualnu zvunost, ili, drugim rijeima:

    odreena likovna instrumentacija, zajedno sa specifinom organizacijom likovnih prvina crte, boje i volumena ,

    daje odreenu originalnu zvunost likovnom tekstu, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje daje

    smisao poesisu materijalnosti

    kako je to formulirao Kosta Bogdanovi8

    8 Kosta Bogdanovi: promocija knjige Metode slikanja i materijali, Sarajevo, juni 1991.

  • Smisao poesisa materijalnosti

    IV Monokro