Hippie

Hippy je pokret nastao 1960-ih godina.

Ime hippy

1. od pridjeva "hip" u značenju: onaj koji zna, koji razumije2. također riječ "hip", ali u značenju bedro-zbog traperica3. iz "happy" = sretan4. najlogičnija teorija: iz engleskog izraza "hipster" što je u pogrdnom smislu označavalo

bijele Amerikance koje su se družili i bili uključeni u život i kulturu svojih crnih sugrađana (to je vrijeme kada u Americi cvjeta rasna diskriminacija).

Hippy pokret

Hippy pokret javlja se 1966. godine 20. stoljeća na zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu, te se proširio na čitavu Ameriku i Europu. Tih, šezdesetih godina svijet je izgledao kao prilično mračno mjesto. Postojala je blokovska podjela svijeta na istočni i zapadni. Vijetnamski rat bio je točka na kojoj se počela buditi građanska svijest, počelo je snažnije suprotstavljanje službenoj američkoj politici i stilu života.

U hippyja se pojavljuje stav:"mi i oni. Mi smo, dakako, ljudi, a oni su (straight people) svinje i mi smo protiv njih. Čitav se svijet zapravo dijeli na prosvijećene (nas) i neprosvijećene (njih), ali, što je u svemu najbitnije, bez obzira na rasu i vjeru. Podjela je isključivo kulturna."

Hippyji su bili mladi ljudi, otprilike do 25 godina, uglavnom podrijetlom iz dobrostojećih obitelji, koji su odbacili njihov način života i i materijalistički sustav vrijednosti i suprotstavljaju mu „vrijednosti bića“.

Napustili su škole i radna mjesta te se preselili na ulicu živjeti sa istomišljenicima. Prezirali su američki način života i smatrali su da on samo ograđuje ljudsku slobodu i postavlja granice u ljudskom razmišljanju i kreativnosti. Napustivši udobnost, raskoš, površan život odraslih, izabrali su jednostavan, priprost i prirodan život.

Hippyji ne priznaju nacije. Žele mirnim putem, prakticirajući bratstvo, srušiti svakodnevne granice koje dijele ljude: nacionalne granice, rasne, vjerske, spolne, klasne, a i one ideološke. Zamišljali su svijet bez ikakvih razlika među ljudima, bez religija, nacionalnosti, materijalnosti koje dijele ljude.

Voljeli su prirodu i borili su se za njezino očuvanje. Borili su se za vječni mir u svijetu i ljubav među svim ljudima. «Mržnja i rat ustupit će mjesto miru i ljubavi. Sve će se podjele utopiti u bratstvu ljudi, a svuda će odjekivati glazba», to je bilo njihovo zamišljanje svijeta nakon hippy pokreta, tako je izgledao hippy svijet. Neki hippyji želju za promjenom izražavaju nomadskim životnim stilovima, odricanjem korporativnih utjecaja, potrošnje i Vijetnamskog rata, prihvaćanjem ne-kršćanske religijske kulture (uključujući Istočnu filozofiju) i sa kritiziranjem Zapadnih vrijednosti.

Hippyes su:

1. vegeterijanci2. nudisti3. zalažu se za prirodnu medicinu4. reforma oblačenja5. seksualne reforme6. ekonomske socijalne, kulturne i religijske reforme7. sloboda za žene, djecu i životinje

Loša je strana hippy pokreta bila droga koja je najviše zbog hippyja preplavila svijet. Od šezdesetih godina 20. stoljeća halucinogenim drogama eksperimentirali su milijuni mladih ljudi pretežno u zapadnim zemljama oponašajući rock zvijezde da bi "spoznali sami i sebe i svijet oko njih onakav kakav zaista jest". Sigurno je da je povećanom interesu za halucinogene droge pridonijelo otkriće djelovanja LSD-a kojeg je kozumirao ogroman broj ljudi. Ipak, velik broj hippyja ne uzima LSD. Odbija ih ovisnost koju zaziva uzimanje te droge. Ozbiljniji hippyji sve više teže tome da vlastitim duhovnim traganjem dosegnu stanje prosvećenosti i punine. I sami Beatlesi su u početku pjevali o LSD-u, da bi ga kasnije zamijenila joga. Ipak, otprilike 90% hippyja je pušilo marihuanu, koja je u to vrijeme također postala jako popularna. Hippyji su proučavali istočnjačke filozofije naročito zen budizam, zalagali se za legalizaciju droga, inzistirali na slobodnoj ljubavi, pacifizmu, povratku prirodi i njenom očuvanju. Promovirali su i tzv. Flower Power filozofiju umjesto rata i mržnje pa su ih nazivali i djecom cvijeća. Flower Power je bio slogan kojeg su koristili hippyji kasnih 60-ih i ranih 70-ih kao simbol nenasilne ideologije. Mjesto sastajanja za pokret Flower Power bio je u Amsterdamu, u clubu zvanom Paradiso. Flower Power je također uključivao razne akcije tinejdžera, kao što su davanje cvijeća policajcu ili stavljanje cvijeća u revolvere i pištolje kao znak mira, a ne rata. Mnogi su mladi ljudi promijenili iz korijena svoj životni stil, mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su pokušali realizirati ideje i vjerovanja. Snagu ljubavi, bratstva i

solidarnosti objedinili su u poznatom sloganu »Vodite ljubav, a ne rat.« Hippyji slave otvorenost u nastupu, preziru skrivanje pravih emocija i licemjerstvo. U svakom trenutku treba odbaciti bol i nezadovoljstvo, svaku prisilu, pa čak i rad, jer ni on nije ugodan. Pitanje ljubavi u hippy ideologiji nije samo pitanje seksualnih sloboda i ljudskih prava nego i slavlje života, ljudske topline, oslobađanje od tabua, poštivanje drugih i njihove volje, preispitivanje patrijahata... Ljubav je posebna vrsta moći. No, neki su tvrdili kako je to nezreli oblik ljubavi i da je iz hippyjevskog otkrića seksualnosti danas ostalo mnogo spolno prenosivih bolesti...

Izgled

Obavezna je bila duga kosa s trakom oko čela. Odjeća je uvijek bila svijetlih čak kričavih boja kombinirana na najrazličitije načine što je ostavljalo prostor kreativnosti pojedinaca. Nosile su se traperice, ali i šarene trapez hlače, široke košulje, često indijske, široke haljine i suknje, a često se odjeća ručno izrađivala i bojila. Služila je ukidanju statusnih razlika, a su izgledom govorili da su djeca, a ne muškarci ili žene. Kosa je simbol pobune, slobode, induividualnosti, ponosa. Duga je, lepršava, divlja, razbarušena i neukrotiva, baš kao i priroda. Kosu i vrat su ukrašavali cvijećem. Obuća je također bila originalna, indijanske mokasine, minimalističke sandale i sl., međutim hippyji su najčešće hodali bosi što je značilo način povezivanja sa prirodom. Nakit se sastojao od perlica, raznih privjesaka-simbola kao peace-simbol (predstavlja otisak nožice goluba i simbolizira mir), ying-yang, tzv. smilea, ali i ekscentričnih »ukrasa« kao npr. ovčja zvona. Hippy na mržnju odgovara razumijevanjem i ljubavlju, bacajući cvijeće svome neprijatelju. Cvijet simbolizira ljubav. Cvijet je lijep, prirodan, divlji i opojan, a označava i nježnost i otvorenost. Tijelo nesmije biti mišićavo i jako, već upravo nježno, mlitavo i nenasilno. Beživotnost tijela i nespretnost pokreta dokazuju dosljednost nepripadanja grubom i okrutnom svijetu plastičnih straight-ova. Uostalom, duh je iznad materije, iznad tijela.

Glazba

Glazba koja se vezuje uz hippy pokret uglavnom je acid rock. Rock nije više samo teenagerska plesna glazba, on je definitivno glazba revolucije koja predstavlja izraz nezadovoljstva i nade za novu generaciju koja želi “živjeti umjesto da preživljava”, “voljeti umjesto da tolerira”, “hodati umjesto da trči”, “otkrivati umjesto da uči”. Slušali su: Janis Joplin, Grace Slick, Bob Dylan, The Beatles, Rolling Stones, The Who, Iron Butterfly, Frank Zappa, Jefferson Airplane, The Greatful Dead, Big Brother and Holding Company...

Okupljanja

Pojam Sumer of love u 20-om stoljeću obilježava početak socijalnog, političkog i seksualnog oslobođanja u modernom društvu.

Prvo hippyjevsko okupljanje Human Be In bilo je u siječnju 1967. u Golden Gate parku u San Franciscu. Došlo je više od 50 000 ljudi. Human Be In bio je fokusiran na poboljšanje ljudskih shvaćanja, kulturnu i političku decentralizaciju, na zajednički i društveni život, ekološku svijest građana.

Sveti trolist velikih rock festivala započet je Montereyom (16-18. lipanj 1967.), nastavljen Woodstockom (15-17. kolovoza 1969.) te završen Wightom (26-30. kolovoza 1970.). Tih godina rock ima sve više poklonika, a dvorane su se pokazale neadekvatnim prostorima kako za poklonike tako i za sudionike - trebalo je naći veći prostor gdje bi novi apostoli rocka pokazali svu svoju kreativnost, snagu i razuzdanost. Premda je era ljetnih festivala i masovnih okupljanja započela sa scenom San Francisca, sve se definiralo upravo na tri spomenuta mjesta. Monterey je otkrio svijetu kreativne domete Doorsa, Janis Joplin, Hendrixa, Grateful Dead, Simona & Garfunkela i dr. Na tom mjestu sve se događalo za i u ime glazbe... Woodstock je bio skup pomalo umornih heroja koji su na velikom mjestu među brojnim poklonicima djece cvijeća dostojanstveno ostavili buntovne šezdesete u ropotarnici povijesti... Wight - premda održan u sedamdesetima po svemu pripada šezdesetim - bi se mogao nazvati britanskim odgovorom na Woodstock, no bilo je očito da dolazi neko novo vrijeme (show bussines!?) u kojima će vrijediti nova pravila gdje idealima neće biti mjesta...

Kraj

Hippy pokret nije dugo trajao. Politička i gospodarska realnost, problemi s drogama kao i komercijalizacija pokreta potrošili su snove hippyja o boljem vrlo brzo. U High Ashburryju 1969. je bilo 100 000 bjegunaca od kuće, nezaposlenih i zdravstveno nezaštićenih. Ekonomski razvijeno društvo to je još moglo podnijeti. U sedamdesetima većina je revolucionarnih zamisli zamrla. Djeca cvijeća su se umorila od slobode ili su možda jednostavno ostarjeli, a njihovi su ih roditelji prestali financijski pokrivati. Uglavnom, otkačene glave su se uozbiljile i shvatile da moraju zarađivati za život ako žele preživjeti. Revolucija je prošla, a svijet se nije bog zna kako promijenio. Hippy komunu, kao jedan od oblika udruživanja, karakterizira idejno i kulturno zajedništvo, ali i individualnost (na granici anarhije) te gotovo potpuno odsustvo ekonomskih interesa. Takav spoj, u uvjetima materijalno i tehnološki usmjerene civilizacije, ne obećava dugotrajnost. Kad se svemu tome pridoda još i nesposobnost članstva za odricanja, žrtvu ili fizički rad, kao i činjenicu da društvo iz kojeg su pobjegli (i u koji se mogu vratiti) ipak nudi dovoljno slobode i egzistencijalne sigurnosti, brzi kraj je neizbježan. Za najveći dio naraštaja, hippyzam je bio prolazna moda. Istina, moda koja je ponešto promijenila i čiji odjeci još traju, ali je zapravo samo trenutku prilagođena vječna potreba za otporom, slobodom i ugodom. Kao i svaka moda i ova je privukla mnoge kojima ništa nije bilo jasno, ali su željeli sudjelovati, u ovom slučaju napušiti se i pjevati. Na samom izmaku šezdesetih više ništa nije bilo kako prije. Završavala je još jedna glazbena revolucija obilježena brojnim velikanima rock'n'rolla. U sedamdesete se ušlo bez Jimija, Janis i Jima (sve troje je odnijela droga, no, kao što je netko rekao "kreativnost traži uništavanje") te ostavilo nasljeđe ljetnih rock događanja koji se (s iznimkom Live Aida sredinom osamdesetih) više nikad nisu ponovili. No čitav slijed događaja je postavio nove liberalnije poglede i stajališta u ovom svijetu te otvorio vidike masi.

HIPPIE POKRET

HIPIJI – DJECA CVIJEĆA

Naziv hippy dolazi od engleskog izraza »hipster« što je označavalo, u pogrdnom smislu, bijele Amerikance koje su se družili i bili uključeni u život i kulturu svojih crnih sugrađana (to je

vrijeme kada u Americi cvjeta rasna diskriminacija). Hipi pokret javlja se početkom 60-ih godina 20. stoljeća na zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu te se proširio na čitavu Ameriku i Europu. Tih, šezdesetih godina svijet je izgledao kao prilično mračno mjesto. Postojala je blokovska podjela svijeta na zapadni, kapitalistički i istočni, socijalistički blok. Uzajamno nepovjerenje među »blokovima« i tzv. hladni rat držali su čitavo čovječanstvo u stalnoj prijetnji od novog svjetskog sukoba. To je vrijeme kada je SAD vodio Korejski pa Vijetnamski rat s brojnim ljudskim žrtvama. Upravo je Vijetnamski rat točka na kojoj se počela buditi građanska svijest, počelo je snažnije suprotstavljanje službenoj američkoj politici, ali i stilu života. Hipi pokret započeo je među mladima, studentima i intelektualcima pripadnicima srednje klase koji su usporedno s antiratnim prosvjedima započeli i odbacivanje moralnih načela i stila života u kojem su odgojeni.

Hipi filozofija i stil života

Osnovna načela hipija temeljila su se na nekonformizmu i osobnim slobodama. Proučavali su istočnjačke filozofije naročito zen budizam, zalagali se za legalizaciju droga, inzistirali na slobodnoj ljubavi, pacifizmu, povratku prirodi i njenom očuvanju. Promovirali su i tzv. flower-power filozofiju umjesto rata i mržnje pa su ih nazivali i djecom cvijeća. Hipiji su iskreno vjerovali da je moguće društvo u kojem će nestati sve razlike među ljudima, rasne, klasne, spolne, socijalne i svake druge, ako pojedinac bude u stanju zadovoljiti svoje potrebe. Bili su protivnici materijalističkog sustava vrijednosti i potrošačkog društva. Mnogi su mladi ljudi promijenili iz korijena svoj životni stil, mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su pokušali realizirati ideje i vjerovanja. Snagu ljubavi, bratstva i solidarnosti objedinili su u poznatom sloganu »Vodite ljubav, a ne rat.«

Izgled i simboli

Hipiji su se izdvajali i svojom odjećom i cjelokupnim izgledom. Obavezna je bila duga kosa s trakom oko čela. Odjeća je uvijek bila svijetlih čak kričavih boja kombinirana na najrazličitije načine što je ostavljalo prostor kreativnosti pojedinaca. Nosile su se traperice, ali i šarene trapez hlače, široke košulje, često indijske, široke haljine i suknje, a često se odjeća ručno izrađivala i bojila. Obuća je također bila originalna, indijanske mokasine, minimalističke sandale i sl. Nakit se sastojao od perlica, raznih privjesaka-simbola kao peace-simbol, ying-yang, ali i ekscentričnih »ukrasa« kao npr. ovčja zvona. Kao što ništa nije smjelo sputavati um i osjećaje tako ni odjeća nije smjela sputavati tijelo. Omiljeni simbol peace npr Jeste li hipi, punker, raver, skins...? Na koji se stil i koju glazbeno-modnu varijantu furate? Da vas netko pita biste li znali objasniti odakle potječe, kako je nastao i zašto vam se baš taj stil sviđa? Svi navedeni i još mnogi druge vrste i podvrste stilova spadaju u tzv. subkulturu tj. subkulturne pokrete.Potreba mladih ljudi da se bune i da budu drugačiji od svojih »staraca« i ozbiljnog svijeta odraslih svoj je izlaz i izraz našla u subkulturnim pokretima (subkultura se definira kao »skup normi vrijednosti i obrazaca ponašanja što razlikuju grupu ljudi od ostalih članova društva«).Pojava takvih pokreta bilježi se već koncem pedesetih godina dvadesetog stoljeća u gradskim

sredinama, ponajprije SAD-a i vezuje se uz razvoj rock glazbe. Glazbeni stilovi jedna su od odrednica koja je iznimno važna za subkulturne pokrete.U nekoliko sljedećih brojeva upoznat ćemo vas s nekim od pokreta koji su značajni i koji su utjecali na stilove mladih do dana današnjeg. ., predstavlja otisak nožice goluba i simbolizira mir, a jedan od poznatih hipi simbola je i tzv. smile u najrazličitijim varijantama.

Glazba

Glazba koja se vezuje uz hipi pokret uglavnom je acid rock, a poznati bandovi su Jefferson Airplane, The Greatful Dead, Big Brother and Holding Company i sl, Svojim »Sgt. Pappers Loney Hearts Club Band« Beatlesi su promovirali hipi pokret u čitavom svijetu. Najveći glazbeni događaji tog razdoblja su svakako Woodstock festival ( 1969.) i Monterey Pop Festival ( 1967) na kojem su nastupale i legende kao npr. Janis Joplin. Treba spomenuti i protestne, antiratne pjevače primjerice Boba Dylana i Joan Baez, ali i poznati mjuzikl »Kosa« koji vjerno prikazuje način života hipija. Po predlošku toga mjuzikla slavni režiser Miloš Forman snimio je istoimeni film.

Umjesto zaključka

Hipi pokret nije dugo trajao. Politička i gospodarska realnost, problemi s drogama kao i komercijalizacija pokreta potrošili su snove hipija o boljem društvu u samo nekoliko godina. Ipak, mnoga pitanja, koja su oni pokrenuli aktualna su još i danas. Hipiji su govorili o ekološkim pitanjima, zaštiti Planete i suživotu svih živih bića u harmoniji i ravnoteži. Njihov antiratni angažman početak je građanskog aktivizma i utjecanja na političke odluke. Zalaganje za ravnopravnost svih ljudi bez obzira na razlike te bratstvo svih ljudi nedosegnuti je ideal. Može se reći da su pravi hipiji činili mali dio populacije mladih no uspjeli su »uhvatiti« i artikulirati snove i nadanja čitave generacije. Snažno su utjecali i na druge subkulturne pokrete, a san o boljem svijetu za sve ljude najvažnije je što su ostavili u naslijeđe sljedećim generacijama mladih.

Hipici

Hipici (eng. hippie – opsednut), omladinski pokret nastao u SAD 1960-ih godina, koji se bunio protiv američkog potrošačkog društva u cilju stvaranja novog društva zasnovanog na miru i ljubavi. Hipici propovedaju ne samo političku revoluciju već i unutrašnju revoluciju svakog pojedinca.

Mirovni (peace) simbol je nastao tokom Kampanje za nuklearno razoružanje u UK.

Bitnici i frikovi

Početkom 1960-ih u Hejt Ešburiju, delu San Franciska, grada koji će postati kolevka novog pokreta, okupljaju se bitnici. Oko njihovih književničko - pesničkih družina okupljaju se

studenti, a zatim i drugi znatiželjnici i istomišljenici, protivnici nametnutih društvenih normi.

Bili su pobornici hedonističkog načina života i drugačijih stanja svesti. Nazivani su frikovima (eng. freak – čudak). Obični ljudi ih smatraju nemoralnim, lenjim i prljavim, no ima i onih koji u svemu tome vide romantični povratak u detinjstvo i beg od civilizacije. Tu su se sretali stari boemi i bitnici koji su obožavali alkohol i tinejdžeri koji su uživali nove opijate.

Na globalnoj političkoj sceni aktuelno je bilo zaoštravanje blokovske podele sveta, hladni rat, trka u naoružanju, Kubanska kriza, Berlinski zid i rasplamsavanje rata u Vijetnamu.

Pojava hipika

Sredinom šezdesetih godina, pod uticajem pesnika bit generacije, u Kaliforniji se javlja nova Hipi kultura. Prvo veliko okupljanje (Human Be-In) održano je u januaru 1967. u Golden gejt parku u San Francisku. Na letku koji je najavljivao skup pisalo je da će se: “...sjedinjenje ljubavi i aktivizma... konačno dogoditi kad se politički aktivisti s Berklija i hipi zajednica ...sastanu na ovom plemenskom skupu”. Došlo je 10.000 ljudi. Među njima i Grateful Dead, Jefferson Airplane, Big brothers i Quicksilvers.

Ukrašeni hipi kombi

Hipici su za veoma kratko vreme prešli put od potkulturne grupacije do kontrakulture koja je ozbiljno poljuljala dominantne društvene vrednosti. Mahom su bili omladina srednje klase koja se odriče svojih građanskih privilegija i udobnosti i odlazi živeti na ulici, u komuni na granici zakona. Hipici odbacuju osnovne poluge na kojima počiva savremeno industrijsko društvo, a posebno “američki način života”. Materijalnim vrednostima potrošačkog društva suprotstavljaju “vrednosti bića”. Zbog nenaklonog stava prema industriji, kao i zbog naklonosti koju su gajili prema prirodi, hipici su prozvani decom cveća.

Najpoznatiji boemski kvart u Los Anđelesu je bio Venice, dok se u San Francisku nalazio “kvart snova” Hejt Ešburi, epicentar Hipi pokreta. Hipici su se u tom kvartu masovno naseljavali tako

da je 1969. bilo preko 100.000 hipika koji su tu živeli (mahom begunci od kuće). U San Francisku se nalazio i Golden Gejt park, mesto okupljanja i svakodnevnog boravljenja hipika iz tog grada i okoline. U Njujorku su hipici obožavali Ist Vilidž, artističko središte grada.

Hipi pokret se veoma brzo proširio Amerikom, Evropom i drugim delovima sveta. Meditativni duh istoka je suprotstavljen racionalističkoj filozofiji zapada. Putovanja u Indiju, Nepal i Tibet su postala nezaobilazan put duhovnog prosvetljenja. Duhovna interesovanja hipika često su uključivala zen budizam, šamanizam i hrišćanski misticizam. Hipici su, poput Indijanaca, pored imena pod kojima su rođeni, imali običaj davanja novog imena koje je imenovalo ono što oni stvarno jesu ili žele da postanu. Građansku porodicu zamenjuju plemenom.

Dnevne novine toga vremena za pripadnike hipi pokreta koriste uglavnom pogrdne izraze: lenji, prljavi, drogirani, dugokosi, promiskuitetni...

Postojale su glavne struje u Hipi pokretu: prva čije je glavno obeležje politički aktivizam i politička revolucija i druga koja se više okreće drogama, duhovnosti, misticizmu i unutrašnjoj revoluciji.

Mir i Ljubav

Hipici veruju da će Ljubav promeniti svet i dovesti do Mira. Za njih je Ljubav posebna vrsta moći i nju simbolizuje cvet. Često se dešavalo da na policijsku brutalnost oni uzvraćaju cvećem. Pitanje ljubavi u hipi ideologiji nije samo pitanje seksualnih sloboda i ljudskih prava nego i slavlje života, ljudske topline, oslobađanje od tabua, poštovanje drugih i njihove volje, preispitivanje patrijarhata...

“Ljubav i mir su univerzalne teme, vara se onaj ko misli da su ostale u 60-im!” Džon Lenon

Muzika

Hipi pokret je nerazdvojno povezan sa rok muzikom koja predstavlja izraz nezadovoljstva i nade za novu generaciju koja hoće “da živi umesto da preživljava”, “da voli umesto da toleriše”, “da hoda umesto da trči”, “da otkriva umesto da uči” (J. P. Cartier). Muzičari koji su obeležili hipi pokret su Bitlsi, Dorsi, Kridensi, Grateful Dead, Jefferson Airplane, Pink Floyd, Country Joe & The Fish, Bob Dilan, Iron Butterfly, Rolling Stones, Frek Zapa i Džimi Hendriks.

How to Dress Like a Hippie1. Do have a flower. I know the song says "in your hair" but the truth is that it's hard to get the

things to stay put.

2. No flower? Go for the Pocahontas headband.

3. Hair is long and "unkempt looking." (My mother's words) But it is clean. Yes, we washed our hair. Hey, deep down we were Baby Boomers from suburbia.

4. Women could wear a mini or even micro skirt provided she had decent legs. A chain belt was groovy. Boots or go-go boots were okay too.

5. Men - Jeans, the grungier the better. Leather vests were big too.

6. Fringe - for all. Vest, jackets, pants, shirts. Anything could be fringed.

7. Peace symbol. Every last one of us had at least one peace symbol.

Hippie clothes include:

1. Hip hugger, bell bottom jeans and wide leather belt.

2. Fringed jean bottoms

3. Halter top

4. Headband with flower. (One way to keep the thing in place.)

5. Bare feet. You'll notice from the photo below that the practice of going barefoot tends to make your feet dirty. Plus, you can step in some serious er, stuff.

Ankle bells are in.

6. Obligatory peace symbol. If you didn't want to wear it around your neck you could have a peace symbol belt buckle or pin. In which case you wore beads around your neck.

Hippie clothes include:

1. Tee shirts are always acceptable

2. Fringed leather vest

3. Granny glasses were groovy too

4. Obligatory flower

5. Obligatory peace symbol

Hippie clothes include:

1. Afro hair was the syle for blacks. The bigger the better. And the more radical.

2. Combat style vest. Combat jackets and fatiques were big too.

4. Leather sandals were worn for all occasions. And they helped you avoid all the problems associated with going barefoot.

5. Obligatory peace symbol

Hippie clothes include:

1. Tie dye. We tie dyed everything from clothes to sheets. No, we didn't go to the mall and buy them. We made them. All over the Internet you can find sites that sell tie-dye packages that allow even a beginner to create a masterpiece. They have all kinds of products to make it perfect.

We didn't have any of that fancy stuff. What we had was Rit dye. We'd twist or gather the fabic, secure it with a rubber band and pitch it in a pot according to the Rit directions. You don't get great multicolored perfect patterns, but what you do have is authentically handmade.

2. Facial hair - on men only! Beards or moustashes, but never nicely trimmed.

3. Bell bottom, patched jeans

4. Leather sandals

5. Obligatory peace symbol