Halil Džubran, PROROK -...
Transcript of Halil Džubran, PROROK -...
PSIHOLOŠKO
ZNAĈENJE
BOLESTI
1
A jedna žena prozbori i reče:
Govori nam o Boli.
A on kaza:
Vaša je bol lomljenje ljuske
koja zatvara vaše poimanje.
2
Kao što se ljuska ploda mora
slomiti da bi mu jezgra izašla
na vidjelo, tako i vi morate
upoznati bol.
3
I ako vam se srce uzmogne
diviti svakidašnjim ĉudesima
života, vaša vam se bol neće
ĉiniti ništa manje ĉudesnom
od radosti;
4
I prihvatit ćete doba svojega
srca, kao što uvijek
prihvaćate godišnja doba što
prolaze nad vašim poljima.
5
I gledat ćete spokojno kroza
zime svojega bola.
Mnogo ste svoga bola sami
odabrali.
To je gorki napitak kojim
lijeĉnik u vama vida vaše
bolesno jastvo.
6
Stoga, vjerujte lijeĉniku, i
popijte njegov lijek tiho i
spokojno;
Jer, njegovu ruku, ako i jest
teška i tvrda, nježno vodi
ruka Nevidljivoga,
7
I posuda koju donosi, ako
vam i peĉe usne, naĉinjena je
od gline što ju je Grnĉar
ovlažio svojim svetim
suzama.
Khalil Jibran,
PROROK
8
Mnogi bolesnici javljaju se zdravstvenoj službi
zbog primarno psiholoških ili socijalnih problema.
No, pretpostavimo li da pojedinac ĉesto nije
svjestan da su glavobolja, gubitak apetita,
nesanica, bolovi u leĊima i drugi somatski
simptomi ĉesto uvjetovani psihogenim uzrocima,
vjerojatno je postotak bolesnika koji se obraćaju
zdravstvenoj službi radi “psihosocijalnih
problema” još veći.
Mnogi istraživaĉi procjenjuju da je postotak
stanovništva koji se obraća lijeĉniku radi primarno
psihiĉkih problema najmanje 15%
9
Clark navodi neke psihosocijalne probleme koji su
najĉešći u ordinacijama opće medicine. Prema
nalazima njegovog ispitivanja, to su slijedeći
problemi:
1. tjeskoba ili fobije;
2. potištenost;
3. psihosomatske teškoće;
4. seksualni problemi;
5. braĉni problemi;
6. teškoće u odgoju djece;
7. problemi ponašanja zbog organskih bolesti;
8. meĊuljudski problemi
10
Zato mnogi istraživaĉi smatraju da je
uvoĊenje cjelovitog
“biosociopsihološkog’’ modela
obrazovanja zdravstvenih
djelatnika (Engel, 1973) najbitnije
upravo u okviru obrazovanja
zdravstvenog osoblja u općoj medicini,
iako mora biti zastupljen i u
obrazovanju drugih zdravstvenih profila.
11
Necjeloviti pristup bolesniku u medicinskoj praksi,
osim što izaziva nezadovoljstvo bolesnika s
pruženim zdravstvenim uslugama, uvjetuje i
poteškoće u dijagnostici i terapiji bolesti, jer postoji
veliki broj bolesti koje nisu vezane uz disfunkcije
samo jednog organa, nego organizma u cjelini.
Staro je medicinsko naĉelo da ne postoje bolesti,
već samo bolesnici. Bolesti ne postoje odvojeno
od ostalih bolesnikovih socijalnih i psiholoških
obilježja i poteškoća vezanih uz bolest.
12
Tehnološki napredak medicine, osim
toga, uvjetuje i nove etiĉke dvojbe oko
produžavanja života pomoću suvremenih
aparata onda kada je bolesnik u staju
vegetativnog života, to jest u stanju kome.
Bolesnik je sve ĉešće vezan uz aparate
– bilo dijagnostiĉke bilo terapijske, a sve
manje uz lijeĉnika ulogu kojeg preuzimaju
aparati.
13
Novija istraživanja pokazuju da velik broj bolesnika
ima emocionalne probleme, bez obzira radi li se o
problemima izazvanim organskim stanjima ili primarno
emocionalnim teškoćama.
Zbrajajući rezultate raznih ispitivanja može se utvrditi da
izmeĊu 30 i 80% bolesnika ima izražene emocionalne
teškoće.Nepoznavanje pristupa emocionalnim teškoćama bolesnika
u praksi dovodi do njihovog zanemarivanja, ne smatraju se
važnim za lijeĉenje organskih bolesti, a bolesnici koji se na
ove teškoće pretjerano žale ĉesto su proglašeni za
umišljene bolesnike (hipohondre) koji su organski zdravi pa
im zdravstvena njega nije potrebna.
14
Još uvijek je neprijeporan znaĉaj
tzv. uzimanja anamneze. Taj
zapravo, dijagnostiĉki intervju, ima
dva aspekta:
intelektualni, kroz koji se
procjenjuje bolesnikovo stanje, i
emocionalni, kojim treba umanjiti
bolesnikovu zabrinutost radi bolesti.
15
Karakteristike liĉnosti bolesnika takoĊer
mogu otežati razgovor i već na prvi pogled izazvati
odbojnost kod zdravstvenih djelatnika. To mogu
biti: samouvjerenost i taština, prenemaganje,
pretvaranje (umišljenost u vlastitu veliĉinu),
emocionalna hladnoća, neprijaznost,
nezainteresiranost, neurednost, nemarnost u
odijevanju i izgledu, neprijazan izraz lica,
prljavština, neuljudno ponašanje, neodgojenost,
samosažaljevanje, loše ili prostaĉko izražavanje,
pretjerana brbljavost, itd.
16
ODNOS NAPETOSTI, TJESKOBE
I TJELESNIH SIMPTOMA
Tjelesna stanja na koja utjeĉu
psihološki ĉimbenici
17
Odnos psiha – tijelo (filozofija !)
dva naĉina
kako
se izražavaju
funkcije
organizma
Tek od 1920.-tih godina:
psihosomatska medicina
18
Sve bolesti imaju psihološke aspekte koji
utjeĉu na njihov uzrok, pojavu, tijek i
razrješenje
tijek i razrješenje - psihološke
komponente
- somatske
19
TJELESNA STANJA NA KOJA UTJEĈU
PSIHOLOŠKI ĈIMBENICI
POREMEĆAJ NALAZI / NAPOMENE / TEORIJSKI PRISTUP
Angina, aritmije,
koronarni
spazmi
Ličnost tipa A je agresivna, razdražljiva, frustrirana i sklona koronarnoj bolesti srca.
Kod anksioznih stanja česte su aritmije. Iznenadna smrt zbog
ventrikularne aritmije kod nekih bolesnika koji doživljavaju
teške psihološke šokove ili katastrofe.
20
Astma Napade precipitiraju stres, upale respiracijskog sustava, alergije.
Ispitati dinamiku obitelji, osobito kad je u pitanju bolesno dijete.
Psihološke teorije:
jaka ovisnost i anksioznost zbog separacije;astmatično teško
disanje predstavlja suzbijeno traženje ljubavi i zaštite.
Bolesti vezivnog
tkiva:
sistemski lupus
eritematozus,
reumatoidni artritis
Bolest se može razviti nakon velikih životnih stresova, osobito
smrti voljene osobe. Pogoršava se kod kroničnih stresova,
srdžbe i depresije.
21
GlavoboljeTenzijska glavobolja posljedica je kontrakcija poprečnoprugastih mišića
vrata, što smanjuje protok krvi. Praćena je anksioznošću, situacijskim stresorima.
Migrenske glavobolje su jednostrane i mogu ih izazivati stresovi,
vježbanje, hrana bogata tiraminom.
Gojaznost Hiperfagija ublažava anksioznost. Sindrom noćnoga jedenja praćen nesanicom. Poremećen osjet gladi, žeĎi i sitosti.
Psihološke teorije: konflikti u vezi s oralnošću i patološkom ovisnošću. Često je depresija u podlozi ovog poremećaja.
22
HipertenzijaAkutni stres dovodi do stvaranja katekolamina (adrenalina), povisujući sistolični krvni tlak.
Kronični stres u vezi je s esencijalnom hipertenzijom.
Psihološke teorije: inhibirana srdžba, krivnja zbog neprijateljskih
poriva, potreba za dobivanjem priznanja od strane autoriteta
Hiperventilaci
jski sindrom
Hiperventilacija, tahikardija i vazokonstrikcija prate panični poremećaj
ili generalizirani anksiozni poremećaj. Mogu biti opasni kod bolesnika
s koronarnom insuficijencijom.
23
Metabolički i
endokrini
poremećaji
Tireotoksikoza koja slijedi iznenada nakon teških stresova.
Glikozurija kod kroničnog straha i anksioznosti. Depresija mijenja
metabolizam hormona, osobito adrenokortikotropnog hormona
(ACTH)
Neurodermatitis Ekcem kod bolesnika s višestrukim psihosocijalnim stresorima –
osobito smrt voljene osobe, konflikti u vezi sa seksualnošću,
potisnute srdžbe.
Osteoartritis TakoĎer ima svoju psihosomatsku genezu
24
BOL
25
BOL je neugodno senzorno i
emocionalno iskustvo
povezano s aktualnim ili
potencijalnim oštećenjem
tkiva; rezultanta sukoba
izmeĊu podražaja i cijele
jedinke
26
Bol je uvijek subjektivna.
Objektivne pojave
grimasiranja, mlitavosti,
tahikardije, širenja zjenica,
itd.mogu biti korisne u ocjeni
jaĉine boli.
27
Nema pouzdanog
neurološko/neurofiziološkog ili
kemijskog testa koji bi mogao
izmjeriti jaĉinu boli. Bol je ono što
bolesnik kaže da jest.
Kliniĉar se mora u svojim
procjenama u prvom redu osloniti
na bolesnikovo izvješće o boli.
28
Bol :
“totalna”
“tjelesna”“kroniĉna”
“emocionalna”“duhovna”
29
“Totalna” bol
Bol ima uz tjelesnu i svoju
psihološko/emocionalnu, duhovnu i
društvenu odrednicu. Ovo je jedan je
od osnovnih pojmova u
hospicijsko/palijativnoj medicini. Odnosi
se na stanja kad je bolest
uznapredovala a uzroĉno lijeĉenje se
približava kraju.
30
“Tjelesna” bol:
Akutna – jasan poĉetak i uzrok, trajanje
ograniĉeno na dane ili tjedne. Praćena je
pretjeranom simpatiĉkom aktivnošću:
tahikardijom, tahipneom, hipertenzijom,
znojenjem, proširenjem zjenica i bljedoćom.
Bolesnici su tjeskobni, inaktivni a tješi ih
spoznaja da se radi o prolaznoj pojavi.
31
“Kroniĉna” bol:
Poĉetak postupan ili neodreĊen. Uzrok
je kroniĉni proces, traje mjesecima ili
godinama. Svršetak je nepredvidiv,
neodreĊen. Nema pojaĉane simpatiĉke
aktivnosti. Emocionalno su bolesnici u
depresiji, mijenjaju svoj stil života,
povlaĉe se.
32
U odnosu na patogenezu osnovni
oblici boli su:
- nociceptivni
- neuropatski
- psihogeni
33
Nociceptivna bol može biti
somatska i visceralna.
Somatska bol - aktivacija
nociceptora u koži i dubljim tkivima.
Dobro je lokalizirana. Osjetljiva je
na opijate.
34
Visceralna bol nastaje zbog povrede simpatiĉki
inerviranih organa. Bol je tupa, duboka, a u
akutnom obliku grĉevita, javlja se u napadima,
udružena sa znacima simpatiĉke aktivnosti.
Nastaje zbog rastezanja i stezanja glatkih mišića,
natezanja ovojnica unutarnjih organa, mišićne
ishemije ili podražaja algogenim tvarima. Kod
bolova unutarnjih organa javlja se prenesena bol u
kožnoj Headovoj zoni. Ona najvjerojatnije nastaje
zbog konvergencije kožnih i visceralnih senzornih
uzbuĊenja na spinalne stanice od kojih polazi
spinotalamiĉki trakt.
35
Neuropatska bol nastaje zbog
povrede ili bolesti živĉanog
sustava i posljediĉne promjene
somatosenzoriĉkih procesa.
Ona može biti centralna i
periferna.
36
Centralna bol nastaje zbog
oštećenja središnjeg živĉanog
sustava, posebno talamusa. Zbog
toga informacije s periferije ne
mogu biti primjereno obraĊene i
proslijeĊene.
37
Periferna bol nastaje zbog oštećenja perifernog
živĉanog sustava pa se podražaji/uzbuĊenja ne
mogu primjereno širiti. Ima tipiĉno podruĉje širenja
– dermatomsko. Superponiraju se paroksizmi
peĉenja ili osjećaja strujnih udara. Ako prevladava
oštećenje simpatiĉkih vlakana razvit će se i
znakovi vazomotornog (crvenilo, bljedilo, otok) i
sudomotornog (pojaĉano znojenje ili gubitak
mogućnosti znojenja) poremećaja funkcije, a
poslije i trofiĉke smetnje. Govorimo o simpatiĉkoj
boli ili kauzalgiji.
38
Psihogena bol : kroniĉna bol
kod koje se ne može pronaći
somatski izvor unatoĉ
temeljitih pretraga.
39
“Emocionalna” bol
Tjeskoba, depresija i znaĉenje boli mogu
promijeniti doživljaj boli. Doživljaj boli je drugaĉiji
ako ga bolesnik smatra znakom kobnog
pogoršanja, a drugaĉiji ako ga smatra usputnom
pojavom bez znaĉenja.
Emocionalna bol može pratiti tjelesnu, ali se može
i samostalno razvijati.
Aktualna se emocionalna bol isprepleće s boli u
prošlosti. Ĉesto se izražava jezikom tijela i
tjelesnim simptomima, jer ju je suviše teško izraziti
rijeĉima.
- Strah od nepoznatog i nepredvidivog.
40
“Duhovna” bol
U krajnjim fazama života duhovna bol može biti isto
tako težak simptom kao i tjelesna bol. Bolesnik
govori o boli ali je to zapravo i opet patnja. To je
doživljaj bezvrijednosti, beznadnosti i besmislenosti.
Duhovne potrebe krajnje bolesnih ljudi opisuju se kao
traženje znaĉenja patnje i života, osjećaj opraštanja,
nade i ljubavi. To je potreba za vjerom i povjerenjem u
samoga sebe, u druge i snagu izvan nas. Duhovne su
potrebe razliĉite od religijskih. Svatko ima duhovne
potrebe, bez obzira jesu li dio formalne vjere ili ne.
41
Društvene odrednice boli
S bolom koji traje nastaje niz socijalnih problema,
jer bolesnik ne može raditi i zaraĊivati, ne može
dovršiti zapoĉeto, financijski se problemi gomilaju,
nastaju maritalni problemi. Njegovatelji postaju
zasićeni naporom i nestrpljivi.
Bol se pogoršava ili nastaje i zbog društvene
izolacije.
42
Kako pristupiti bolesniku?
Pristupajući bolesniku s boli, prije svega treba uzeti dobru
medicinsku anamnezu, koja se odnosi na:
1. mjesto/podruĉje koje boli
2. kvalitetu boli
3. ĉimbenike koji pojaĉavaju ili olakšavaju bol
4. vremenski slijed bolnih znakova
5. toĉni opis poĉetka
6. pridružene znakove
7. sukobljavanje s aktivnostima dnevnog života
8. utjecaj boli na psihiĉko stanje, npr. spavanje
9. odgovor na prethodne i sadašnje analgetske postupke.
43
U daljnjem pregledu treba ocijeniti
psihološko/emocionalno staje, te duhovne i
društvene ĉimbenike. Treba napraviti somatski i
neurološki pregled i program pretraga, koji je
primjeren baš ovom bolesniku i stanju. Probleme
treba raspraviti i s bolesnikom i s obitelji, uz
oblikovanje smjernica za neposrednu budućnost.
Rezultate treba uvijek nanovo preispitivati.
44
BOLESNIK I BOLEST
Doživljaj tijela i shema tijela
45
Definicije pojma zdravlja
Zdravlje je odsutnost bolesti, nemoći ili
oštećenja
46
- Zdravlje je stanje organizma koje
dozvoljava pojedincu sve aktivnosti
primjerene dobi, spolu, socijalnom
statusu, te njegovoj kulturnoj zadanosti.
- Zdravlje je stanje ravnoteže, ekvilibrija
u pojedincu samom, te izmeĊu
pojedinca i njegovog socijalnog i
fiziĉkog okruženja.
47
48
Bolest
Muka Nemoć
NAJAVA BOLESTI
↓
tjeskoba → izaziva mehanizme obrane
Osobe s tendencijom sekundarnoj dobiti
(bolovanju, umirovljenju ili drugom obliku
regresivne gratifikacije) – nesvjesno
održavaju svoje simptome i svoju dijagnozu
jer im to donosi dobit iz stvarnosti. Oni zaista
pate. Bolesniku treba ponuditi zrelije oblike
gratifikacije.
49
Osobe s tendencijom
tercijarnoj dobiti – skloni
simulaciji.
50
KONVERZIJA
Konverzivni bolesnik ima tjelesne simptome
i poremećene funkcije nekih specifiĉnih
dijelova tijela. Poremećene funkcije
izražavaju komponente unutarnjih konflikata
u obliku simboliĉnog govora – govora tijela.
(Pareze, afazija, defekt vida, poremećaj
kretanja, glavobolje, bolovi i hiperestezije
...)
51
Hipohondrija
Hipohondrijski bolesnik se
smatra tjelesnim bolesnikom i
traži lijeĉniĉku pomoć.
Ima brojne zamjerke
lijeĉnicima.
52
ODNOS PREMA BOLESTI
1. Regresivna reakcija –
povlaĉenje
2. Depresivna reakcija
3. Projektivna reakcija
4. Negirajuća reakcija
5. Prihvaćanje i adaptacija na
bolest53
1. Psihodinamika adaptacije na bolest
a) Slika vlastitog tijela (Body-image) -
TJELESNO JA
pubertet, adolescencija
tijelo naglašeno ulazi u život ĉovjeka
- samopouzdanje
b) Vlastita slika o sebi (Self-image)
54
Osobe koje imaju veću sigurnost u svoje
tijelo mogu realnije gledati na bolest.
Osobe koje su vrlo veliki dio svoje sigurnosti
crpile iz zdravlja, svog vanjskog izgleda,
mogu trebati veći napor da emocionalno
prevladaju bolesti.
55
Za sportaša, glumca, umjetnika – smetnje
motiliteta će predstavljati psihiĉku traumu.
VLASTITA SLIKA O SEBI – NARCISTIĈKA
↓ ↓
pozitivno negativno
56
2. Neka razmišljanja o uzrocima bolesti
- kazna
-mistika
- krivnja
- sram
3. Najčešće reakcije na bolest:
a) DEPRESIVNA
b) PROJEKTIVNA - ''uzrok'' ...
c) NEGIRAJUĆA - infantilna reakcija odraslih
osoba
57
Bolesnik i njegova okolina
- tehniĉki
PROBLEMI :
- emocionalni
58
EMOCIONALNI PROBLEMI
-bespomoćnost-osjećaj krivnje
-osjećaj srama
-ambivalencija
-prikrivena ili
otvorena agresija
59
Bolesnik i najteže bolesti
- neminovna je depresivna
reakcija: krivnja, kazna,
sramota, poraz, slabost
- Balint – ''DRUG DOCTOR''
60
Bolesnik i simptomi bolesti
Znaĉenje simptoma:
a)realno
b)simboliĉno
61
OBITELJ BOLESNIKA
- Regresija, potiskivanje, negacija
- racionalizacija
- premještanje, depersonalizacija i konfuzija,
- osjećaj krivnje (ili srama): najmuĉniji
pratilac smrti.
JAZ IZMEĐU ĈLANOVA OBITELJI I
UMIRUĆEG
(tko pomaže obitelji da ga premosti?)
62