hag_2004_29_1_2010_mala

Hrvatski arheoloki godinjak 1/2004

Izdava/Publisher:Ministarstvo kultureUprava za zatitu kulturne batineMinistry of CultureDepartment for the Protection of the Heritage

Za izdavaa/For the Publisher:Boo Bikupi

Urednik/Editor:Jasen Mesi

Tajnik i izvrni urednik/Managing Editor:Zoran Wiewegh

Urednitvo/Editorial Board:Martina Barada, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u PuliTatjana Loli, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u ZagrebuDomagoj Perki, Uprava za zatitu kulturne batine, Odjel za inspekcijske poslove, DubrovnikKreimir Ragu, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u KarlovcuZoran Wiewegh, Uprava za zatitu kulturne batine

Lektori/Language Editors:Tomislav Salopek Ksenija Husarek

Korektor/Proof reader:Ivana Mileti

Prijevodi na engleski/English Translations:Maja Jesih (str. 6-135)Graham McMaster (str. 136-264)

Oblikovanje karata/Maps design:eljko Veseli, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva - Zavod za prostorno planiranje

Graka priprema/Prepress:Anita timac

Adresa urednitva/Editorial Address:Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Odjel za arheoloku batinu, Runjaninova 2, 10000 Zagreb

Naklada/ Print run:1000

Tiskanje dovreno/Printing completed:prosinac, 2005.

Tisak/Print:

Kratis, Zagreb

UDK 902/904 (497.5) ISSN 1845-8408

HRVATSKI ARHEOLOKI

GODINJAK

1/2004

REPUBLIKA HRVATSKAPODRUJA DJELATNOSTI KONZERVATORSKIH ODJELA

5 Pred Vama je asopis Hrvatski arheoloki godinjak, ija je namjera prikazati na jednom mjestu, u obliku kratkih izvjea, osnovne podatke o svim arheolokim istraivanjima na podruju Hrvatske tijekom jedne kalen-darske godine. Prilozi nisu zamiljeni kao znanstveni ra-dovi, za koje je potrebno due razdoblje pripreme, ve kao osnovna informacija o istraenom, a da pritom ne bude ugroena znanstvena ambicija svakog od autora. Rije je o skraenim verzijama izvjea koja se dostavljaju nadlenim konzervatorskim odjelima, a njihovom objavom eli se dati bolji uvid u istraivanja i aktivnosti, ali i naine postupanja s lokalitetima nakon provedenih istraivanja. Sva ova na-stojanja usmjerena su k boljoj i uinkovitijoj zatiti vrijedne arheoloke batine. Uvidom u dokumentaciju Ministarstva kulture, Uprave za zatitu kulturne batine, uoeno je da takve informacije o mnogim lokalitetima nedostaju, manjka-ve su ili nisu ujedinjene.

Teme Hrvatskog arheolokog godinjaka su: arheoloka iskopavanja: sustavna, zatitna, revizijska i probna arheoloki pregledi terena: reambulacija, rekognosci- ranje nedestruktivne metode (aeroarheologija, geozika istraivanja, georadarska istraivanja) podvodna arheoloka istraivanja kratki prilozi koji nisu izravno vezani uz glavnu temu, ali se odnose na konzervatorsku struku razni propisi koji se odnose na arheoloka istraivanja.

Prvim brojem Hrvatskog arheolokog godinjaka nisu obuhvaena sva istraivanja provedena tijekom 2004. g. (manjim dijelom zbog neodaziva pojedinih auto-ra, a dijelom i zbog nepotpune evidencije istraivanja). Godinjak obuhvaa 129 radova, odnosno vie od 90% svih arheolokih istraivanja na podruju Hrvatske. U poglavlju Varia objavljen je jedan prilog o prezentaciji arheoloke batine, jedan o problematici biljeenja koordi-nata podmorskih kulturnih dobara te prilog koji se odnosi na zakonsku regulativu. U iduem broju bit e obuhvaena sva istraivanja zavrena tijekom kalendarske 2005. g., na to obvezuje i Pravilnik o arheolokim istraivanjima (NN 30/05). Vjerujem da e Hrvatski arheoloki godinjak, zahvaljujui naporima strunjaka koji su suraivali u njegovu oblikovanju, biti ne samo vrijedan prinos i poticaj arheolokoj struci, ve i funkcionalan nain upoznavanja javnosti s arheolokim aktivnostima.

mr. sc. Boo Bikupi, ministar kulture

Hrvatski arheoloki godinjak 1/2004.

18

V U K O VA R S K O - S R I J E M S K A U PA N I J A

6 Dvor knezova Ilokih7 Istona obilaznica Vinkovaca8 Podluje -Kolotar, Cripnjae, Kratine9 Popernjak10 Sopot11 Sv. Luka Luica12 Vinkovci Duga ulica 1013 Vinkovci14 Vuedol vinograd Streim


19

Redni broj: 6Lokalitet: Ilok - Dvor knezova IlokihNaselje: IlokGrad/opina: IlokPravni status: R-648Razdoblje: P, A, SV, NVVrste radova: zatitno iskopavanje i konzervacija

U razdoblju od 31. kolovoza do 24. rujna 2004. provede-na su arheoloka istraivanja sjeverozapadnog di-jela nekadanjeg Dvora knezova Ilokih, sjeverno od dananjega dvorca Odescalchi (voditelj projekta: prof. dr. sc. eljko Tomii, zamjenik voditelja istraivanja: dr. sc. Marko Dizdar; radovi su nancirani sredstvima Ministarstva kulture RH). Arheoloka se istraivanja provode u sklopu projekta obnove povijesne jezgre grada Iloka na ilokom Gornjem gradu kojeg su nositelji Hrvatska akademija zna-nosti i umjetnosti, Hrvatski restauratorski zavod, Konzer-vatorski odjel u Osijeku Uprave za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture RH, Muzej grada Iloka i Institut za ar-heologiju. Arheoloka se istraivanja kontinuirano provode etvrtu godinu zaredom od 2001. g. Dosadanja istraivanja (2001. - 2003. g.) iznijela su na svijetlo dana arhitekturu sjevernoga dijela dvora knezova Ilokih u kojoj se mogu prepoznati etiri prostorije od kojih su dvije vee dvorane, pri emu je ostao nedeniran odnos prostorija sjevernoga krila prema sredinjem dvoritu. Vano je napomenuti da je sjeveroistoni dio dvora uniten izgradnjom baroknoga podruma koji je bio podignut u produetku dananjega istonog krila dvorca Odescalchi. Juni dio dvora knezo-va Ilokih uklopljen je u osnovu dvora Odescalchi koji je u 18. i 19. st. doivio nekoliko baroknih obnova (Horvat 2002). Dvorac Odescalchi i lokalitet na kojem se obavljaju istraivanja nalazi se na k.. 85, k.o. Ilok, koja se nalazi u okviru zatienog i registiranog prapovijesnog naselja, antikoga groblja i naselja i srednjovjekovne tvrave s rezi-dencijalnim sklopom. Zona istraivanja 2004. g. nastavila se zapadno od iskopa iz 2003. g., ime je obuhvaen prostor zapadno od otkrive-noga sjeverozapadnog dijela dvora Ilokih. Istraena povrina u 2004. g. iznosi 100 m s relativnom dubinom od 2,50 m. Dosad je ukupno, u etverogodinjim iskopavanji-ma, istraena povrina od 690,5 m. Istraivanjima u 2004. g. zahvaena je povrina neposred-no uz vanjski zapadni zid Dvora knezova Ilokih koji je stradao u eksploziji pri razgradnji zidova potkraj 17. st. (Tomii 2004). Osim oekivane arhitektonske veze izmeu dvora Ilokih i zapadnog dijela obrambenih zidova, na ovom su prostoru pronaeni ostaci pomonih prostorija koje su bile u upotrebi u doba knezova Odescalchi u 19. st. te tragovi komunalnih intervencija u 20. st. Ispod mlaih struktura otkrivene su goleme koliine ute od uruenja za-padnoga monumentalog zida dvora Ilokih ispod kojih su se nalazili jedan kasnosrednjovjekovni te prapovijesni slo-jevi u kojima su dokumentirane ukopane protopovijesne, antike i srednjovjekovne strukture koje svjedoe o kon-tinuiranoj naseljenosti ilokoga Gornjeg grada.Na prostoru istraivanja zamijeena su dva ukopa za vo-dovodne i elektrine instalacije najnovijeg datuma, odnos-no iz razdoblja posljednje obnove dvorca iz 60-ih godina 20. st. Sjeverozapadno od otkrivenoga sjeverozapadnog ugla dvora Ilokih pronaene su strukture koje se mogu dati-

rati u 19. st., kada Ilokom gospodare knezovi Odescalchi. Vjerojatno je rije o recentnijim kanalizacijskim strukturama koje su inile kratkotrajne pomone objekte. Juno od tih struktura otkriven je zid mlaeg datuma koji je nainjen na ostacima gotikoga zida koji povezuje zapadni zid dvora Ilokih i sjeverne obrambene zidine, a dijelio je zapadno dvorite dvora, kamo je moda vodio jedan od pomonih ulaza s dunavske strane na Gornji grad. Ispod kanaliza-cijskih struktura otkriveno je odlagalite kunog otpada iz dvorca Odescalchi koje se prema nalazima keramike, por-culana, stakla i kostiju moe datirati najkasnije u prvu polo-vicu 19. st. Dakle, na ivot u dvorcu Odescalchi u 18. i 19. st. odnose se ostaci slojeva ute gline povezane sa bukom i ulomcima opeka, zatim kanalizacijski sklop sastavljen od kanala, kolektora i poploenja od opeka povezanih bijelom bukom, a koji su povezani s recentim zidom koji se prua prema zapadu od zapadnog zida dvora knezova Ilokih. Jama koja je sluila kao odlagalite kunog otpada bila je ukopana u zemljani sterilni sloj pomijean s ulomcima opeka kojima je niveliran prostor sjeverno od dvora Ilokih. Juno od pregradnog zida zapadnoga dvorita deniran je kanal koji je presjekao uruenje dvora iz 17. st., kao i starije slojeve koji se nalaze oko dvora Ilokih. Kanal je presjekao i zapadni te sjeverni zid dvora Ilokih, a vjero-jatno je inio dio odvoda iz neke gospodarske prostorije iz 18. ili 19. st. koja se, prema smjeru kanalizacije, nalazila uz zapadne obrambene zidine. U sam kraj 17. st. moe se datirati uruenje zapadnoga zida dvora Ilokih koji se sruio zapadno od dvora, o emu svjedoi sauvano lice zida koje je palo na kasnosrednjo-vjekovni sloj koji je nastao oko dvora nakon njegova po-dizanja sredinom 15. st. O datiranju uruenja zida u kraj 17. st svjedoe zapisi opata Giovannija Bonina, povje-renika kneza Livija Odescalchija, koji su nastali 1698/9. te 1702., a u kojima se opisuje vojvodski dvor koji je ukraen freskama i raskonim prozorima, ali koji je dobrim dije-lom oteen prigodom oslobaanja Iloka od Turaka, nakon ega je razruen minama, a materijal je Dunavom odvoen za gradnju tvrave u Petrovaradinu (Horvat 2002). O tome svjedoi i plan Ratnog arhiva u Karlsruheu, prema kojem su tokano prikazani zidovi sjeverozapadne prostorije ije su ruenje minama dokazala i arheoloka istraivanja iz 2003. g., kada su pronaeni alati za razgradnju zidova, a denirana su i mjesta eksplozija u zapadnom dijelu palae (Tomii et al. 2004). Ispod slojeva uruenja bio je sloj bogat kasnosrednjo-vjekovnim nalazima koji svjedoe o luksuznoj opremi kneevskoga i kraljevskoga dvora Ilokih. Sloj u kojem su pronaeni penjaci nastao je prije uruavanja same arhitek-

Ilok, Dvor knezova Ilokih, juna sonda uz zapadni vanjski zid dvora (foto: H. Kalafati)


20

ture, to upuuje na unitavanje luksuznog inventara pros-torija u sjevernom dijelu dvora, vjerojatno poetkom 16. st. u doba prije ili najkasnije za turskog osvajanja. Zanimljivo je kako na prostoru dvora knezova Ilokih nedostaje sloj iz turskoga vremena, o ijoj prisutnosti u Iloku postoje brojna svjedoanstva, a nedaleko se nalaze i ostaci arhitekture iz toga razdoblja. Pratei dalje tijek ljudske aktivnosti na ovom poloaju koji se iitava iz stratigraje nalazita, dokumentiran je njezin najizraeniji trag - arhitektura dvora knezova Ilokih koja je neizbrisivo promijenila pejsa ilokoga Gornjeg grada. Od arhitektonskog kompleksa dvora knezova Ilokih u istraivanjima 2004. g. otkriven je dio sjeverozapadnoga sklopa obrambenih zidina koji je vjerojatno povezan sa zapadnim zidom dvora knezova Ilokih. Povezni zid nije istraen do kraja jer je na njemu sagraen zid iz 19. st. Od kasnosrednjovjekovne arhitekture istraena su zapadna lica kontrafora na zapadnoj strani dvora, dok je za sjeverni kontrafor zakljueno da, zajedno s najsjevernijim zapad-nim kontraforom, pripada krino organiziranom potpornju sjeverozapadnog ugla kasnosrednjovjekovnog dvora. Istraivanja su pokazala kako su zapadni kontrafori krai od velikih sjevernih kontrafora koji, naalost, zbog nasi-panih slojeva i statikih problema pri njihovu istraivanju, nisu poznati u svojoj itavoj duljini. Vea duina sjevernih kontrafora mogla se i oekivati zbog padine na kojoj je podignut sjeverni zid dvora.Zapadno od dvora Ilokih, ispod kasnosrednjovjekovnoga

sloja, nalazi se ukop s brojnim zapunama koji je nastao pri gradnji temelja zapadnog zida dvora koji prati itavom duinom. Unutar ukopa za temelj zida izdvojen je i jedan mlai i manji ukop s rupama za stupove koji je djelomino presjekao stariji ukop, a vjerojatno ini ostatke ukopa za skele podignute pri podizanju gornjeg nadgraa masiv-noga zapadnog zida dvora. Vei i dublji ukop, kao to je to bio sluaj i kod sjevernog zida palae, iskopan je do vrste lesne podloge. Pri njegovu nastanku presjeeni su preostali prapovijesni slojevi u kojima su ostale sauvane ukopane mlae antike i protopovijesne strukture.Iz antikoga vremena datira nalaz kasnoantike jame koji se uklapa u ve pretpostavljenu naseljenost ilokoga Gornjeg grada u doba antike, kada je na tom prostoru u ranoj antici bilo groblje (Dizdar et al. 2003). O razdoblju kasne antike svjedoe djelomino sauvane jame s nalaz-ima kasnoantikog novca, keramike, stakla, opeka i tegula (Jelini 2003). Jama je djelomino presjeena kasnosred-njovjekovnim ukopom za temelj zida, a svojim je ukopom otetila starije prapovijesne slojeve. Zapadno od kasnosrednjovjekovnog ukopa otkriven je po-luukopani kasnohaltatski/ranolatenski objekt pravokutna oblika i zaobljenih uglova, vjerojatno poluzemunica. Time se nadopunjuje mozaik u poznavanju naselja bosutske grupe koje je dosad bilo posvjedoeno nalazima koji se mogu datirati u ranu fazu bosutske grupe (Lonjak 2002; Lonjak Dizdar 2004). Tako se, prema novim rezultatima, moe govoriti o kontinuiranoj naseljenosti ilokoga Gor-njeg grada i u kasnoj fazi starijega eljeznog doba, kao i ti-jekom svih faza razvoja latenske kulture mlaega eljeznog doba. Za poznavanje procesa rane latenizacije june Pa-nonije iznimno je vano otkrie poluzemunice.U istraivanjima 2004. g. otkriveno je izuzetno mnogo pokretne arheoloke grae kao to je to bio sluaj i prijanjih godina. Ispod pomone prostorije iz 19. st. bila je jama u kojoj je otkrivena velika koliina nalaza koja pri-pada kunom otpadu iz dvorca Odescalchi. Zapuna ukopa sadravala je ostatke razbijenih keramikih posuda i servi-sa za jelo, ivotinjske kosti te staklene posude, to je sve bilo pomijeano sa zemljom i pepelom, vjerojatno iz ka-mina u dvorcu. Osobito bogat nalazima bio je kasnosredn-jovjekovni sloj koji obiluje ulomcima kasnosrednjovjekovne keramike, ivotinjskim kostima, zatim ulomcima staklenih posuda, keramikih aa, nalazima novca, metalnih pred-meta. Osobito su atraktivni nalazi zelenoocakljenih i po-likromnih penjaka s razliitim guralnim motivima koji su datirani u posljednju etvrtinu 15. st. (Tomii 2004). U ukopu nainjenom pri gradnji temelja zapadnog zida dvora izdvojen je veliki broj zapuna, ali su samo u dvjema zabiljeeni nalazi prapovijesne, antike i srednjovjekovne keramike, zatim eljeznih kovanih avala, te ulomaka stak-la i ivotinjskih kostiju. U antikoj su jami pronaeni ulomci kasnoantike keramike i novca. Prapovijesni poluukopani objekt preliminarno datiraju nalazi ulomaka keramike, za-tim bronana ranolatenska bula te staklena amforasta perla.U dosadanjim istraivanjima nisu zabiljeeni ranosred-njovjekovni slojevi te oni iz razvijenoga srednjeg vijeka, to se moda moe objasniti pripravom okolia za grad-nju raskone kasnosrednjovjekovne palae Ilokih koja je trebala biti temeljena na vrstoj i kompaktnoj zemljanoj podlozi, odnosno sloju lesa. Ovo dojmljivo zdanje koje je nepovratno promijenilo sliku zapadnog dijela ilokog pla-toa prekretnica je i u znaenju mjesta na kojem je ono

Ilok, Dvor knezova Ilokih, kontrafor zapadnog vanjskog zida dvo-ra u junoj sondi (foto: H. Kalafati)

Ilok, Dvor knezova Ilokih, sjeverna sonda uz zapadni vanjski zid dvora (foto: H. Kalafati)


21

podignuto sredinom 15. st., od kada taj poloaj u Iloku ima rezidencijalno znaenje. Zahvati prigodom gradnje kasnosrednjovjekovnoga dvora negirali su stratigrafske slojeve i strukture bogatoga prethodnog ivota na ovom prostoru, koji je, sudei prema ostacima, bio bogat, s poecima od ranoga bronanog doba. Mnoga pitanja jo ostaju otvorena. Jo nisu zabiljeeni arheoloki ostaci, odnosno slojevi stopedesetogodinje turske prisutnosti, zatim izgled arhitektonskoga sklopa kasnosrednjovjeko-vne palae i odnos prema istodobnim obrambenim zidina-ma, kao i sredinjem dvoritu. Budua istraivanja prikazat e i naseljenost ovoga prostora prije gradnje palae, i u srednjovjekovnom, i u antikom i prapovijesnom razdoblju. Dosadanjim rezultatima istraivanja neka su pitanja tek djelomice rasvijetljena. Nakon istraivanja itavoga pros-tora zapadnog dijela platoa koji su knezovi Iloki izabrali za gradnju svojega dvora bit e razjanjena cjelokupna slika.

Zatita lokaliteta

Nakon zavretka istraivanja i dokumentiranja istraena je povrina pokrivena zatitnom nadstrenicom, kako su pokrivene i povrine istraene prethodnih godina, do konanoga rjeenja o buduoj konzervaciji kasnosredn-jovjekovne arhitekture dvora knezova Ilokih. Pokretna arheoloka graa, koja je i 2004. g. vrlo brojna, razvrs-tana je ve na samom lokalitetu. Keramika i ivotinjske kosti su oprani, a metalni su nalazi i penjaci upueni na konzervaciju.

Literatura

Dizdar et al. 2003 Marko Dizdar, Renata otari, Kristina Jelini, Ranorimski grob iz Iloka, Prilozi IAZ, vol. 20, Za-greb, 2003: 57 - 77.Horvat 2002 Zoran Horvat, Analiza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, Prilozi IAZ, vol. 19, Zagreb, 2002: 195 - 212.Jelini 2003 Kristina Jelini, Rimska keramika iz Iloka, Prilozi IAZ, vol. 20, Zagreb, 2003: 79 - 88.Lonjak 2002 Daria Lonjak, Naselje bosutske grupe na ilokom Gornjem gradu, Prilozi IAZ,vol. 19, Zagreb, 2002: 63 - 78.Lonjak Dizdar 2004 Daria Lonjak Dizdar, Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog Podunavlja poetkom starijega eljeznog doba, Prilozi IAZ, vol. 21, Zagreb, 2004: 19 - 35.Tomii 2003 eljko Tomii, Na tragu srednjovjekovnog dvora knezova Ilokih (jlaki), Prilozi IAZ, vol. 20, Zagreb, 2003: 131 - 150. Tomii 2004 eljko Tomii, Regensburg - Budim -Ilok, Kasnosrednjovjekovni penjaci iz dvora knezova Ilokih dokaz sveza Iloka i Europe, Prilozi IAZ, vol. 21, Zagreb, 2004: 143 - 176.Tomii et al. 2004 eljko Tomii, Marko Dizdar, Bartul iljeg, Daria Lonjak Dizdar, Dvor knezova Ilokih. Rezul-tati istraivanja godine 2003., Obavijesti HAD, XXXVI/1, Zagreb, 2004: 134 - 145.

dr. sc. eljko Tomiidr. sc. Marko Dizdar

Summary

Archaeological investigations were carried out at the north-west part of the former Castle of the Dukes of Ilok, located

to the north of the Odescalchi castle. The investigations comprised the area that is situated directly to the west wall of the Castle of the Dukes of Ilok which was demolished in explosion during demolition of a wall at the end of 17th century. Apart from expected architectural link between the Castle of the Dukes of Ilok and the west part of defense walls, within this area were found even remains of acces-sory rooms which were in use at the times of the Dukes of Odescalchi in the 19th century and evidences of municipal interventions made in the 20th century. Huge quantities of rubble were found after cave-in of the western monumen-tal wall of Castle of the Dukes of Ilok under which there were one late medieval and one prehistoric layer in which there are recorded buried prehistoric, antique and medi-eval structures that are testifying about the continued set-tlement of the Upper Town of Ilok since prehistoric times. A burial with numerous backlls, made during construction of the foundations of the western wall, was discovered under late medieval layer, along the western wall. Inside of the burial for the foundations it was isolated one earlier and smaller burial with stake holes which had partially cut the older burial, which is probably representing remains of the dug-in area for the scaffolding which was used for erection of superstructure of the massive west wall of the castle. Medieval dug-in area was made during construction of a wall that had cut a pit in which backlls there were frag-ments of the late Antique pottery and coins. To the west of medieval dug-in area a partially dug-in late Hallstatt /early La Tne period rectangular-shaped and round-cornered structure, probably a semi-pit dwelling, which is preliminar-ily dated due to pottery fragments found, and bronze La Tne period bula and glass amphora-shaped bead, was found. All these nds testify about continuous settling and very frequent construction activities on the site of western part of Iloks Upper Town since the early Bronze Age until the present-day.After the end of investigation and recording the area was covered with protective shed and the decision on the future preservation of the Castle of the Dukes of Ilok is yet to be taken.

Redni broj: 7Lokaliteti: Istona obilaznica Vinkovaca - Kamenica, Ceri, Silos, TrbuanciNaselje: VinkovciGrad/opina: VinkovciPravni status: R-623, R-243Razdoblje: P, AVrsta radova: zatitno istraivanje

Za potrebe izgradnje istone obilaznice Vinkovaca nainjen je pregled arheolokih lokaliteta te su dane smjernice za postupanje (u obliku izvoenja arheolokih istraivanja na lokalitetima obuhvaenima radovima na izgradnji i arheolokog nadzora nad cijelom trasom obilaznice). Uobiajenu metodu prethodnoga terenskog pregleda trase budue obilaznice nije bilo mogue izvesti zbog velike oneienosti predmetne trase minama. Stoga je nainjen popis otprije poznatih lokaliteta koji bi mogli biti predmetom radova (detaljniji popis bit e mogue napraviti kada se os-tvare uvjeti za terenski pregled):


22

1. KamenicaKamenica je registrirani arheoloki lokalitet pod evid. br. 1625 (Mirkovci / Princi). Povrina lokaliteta iznosi 700 m i nalazi se na podruju Mirkovaca, oko 200 m istono od eljeznike pruge Vinkovci Brko. Na podruju Kamenice su potkraj 19. st. i pri istraivanju 1967. i 1968. g. naeni arhitektonski ostaci koji upuuju na to da je na ovom mjes-tu znaajan ranokranski memorijalno-cementerijalni sklop 4. - 5. st. Udaljenost Kamenice od gradskog perim-etra Cibala (1,5 km) odgovara podatku iz Acta sancti Po-lionis, prema kojemu je muenik Polion spaljen na mjestu udaljenom od grada jednu milju. Kranski memorijalni centar vjerojatno je nastao na mjestu ranije villae rusticae iz 3. st. Kamenica se nastavlja na smjer protezanja istone nekropole Cibala. Pri istraivanju otkrivena je i raskona grobnica s dvjema niama. Na ovom je lokalitetu naena i pretpovijesna keramika. Ovaj izuzetan lokalitet naao se usred ratnih zbivanja te su mnogi dijelovi i danas minirani i nedostupni arheolozima. Dio trase istone obilaznice Vink-ovaca prelazi preko ovoga vanog lokaliteta te je nuno obaviti zatitna arheoloka istraivanja.

2. CeriU samom Ceriu, kao i u okolici naeno je vie sluajnih nalaza koju upuuju na postojanje arheolokih lokaliteta. Najvaniji je lokalitet Ceri Plandite koji se nalazi juno od sela Ceria na povienoj lesnoj gredi. Na tom su loka-litetu naeni nalazi pretpovijesnog (kostolaka kultura, keltskolatenska kultura) i rimskog razdoblja (najvjerojat-nije villa rustica). Sve ovo govori da je na ovom podruju potreban strogi nadzor arheologa.

3. SilosSilos se nalazi na krajnjem jugoistonom dijelu Erveni-ce (Ervenica je podruje Vinkovaca koje se rasprostire od utoka Ervenice u Bosut do Trbuanaca). Pri kopanju protupoarnog kanala 1972. g. pronaena su dva kostur-na ukopa koja se na osnovi priloga datira u 5. st. pr. Kr. i pripada srijemskoj kulturi zapadnobalkanskoga kulturnog kompleksa. Lokalitet se nalazi unutar projekta Proirenje arheoloke zone Vinkovaca.

4. Trbuanci Lokalitet se nalazi 1 km juno od Ervenice. To je niska ovalna gradina promjera 80x80 m.Tijekom 1957. g. provedeno je pokusno istraivanje na povrini od 20 m pri kojem su otkriveni nalazi sopotske kulture. S ovog podruja imamo i sluajne nalaze vatin-ske kuture. Lokalitet se nalazi unutar projekta Proirenje arheoloke zone Vinkovaca.

Povijesna i kulturoloka obiljeja prostora

Podruje koje obuhvaa istona obilaznica Vinko-vaca breuljkasto je i pogodno za naseljavanje. Prema postojeim podacima, na ovom prostoru imamo nalaze od neolitika (starevaka i sopotska kultura), eneolitika (kostolaka kultura), bronanog i eljeznog doba (vatin-ska kultura, srijemska kultura zapadnobalkanskog kul-turnog kompleksa) do rimskog i srednjovjekovnog razdo-blja. Meu nabrojenim lokalitetima Kamenica nije samo najvaniji lokalitet na trasi obilaznice nego je i najvaniji ranokranski lokalitetom na podruju Vinkovaca, ali i na cjelokupnom podruju kontinentalne Hrvatske.

Literatura

Arhiv Arhiv Gradskog muzeja VinkovciDimitrijevi 1978 S. Dimitrijevi, Zur Frage der genese und der Gliederung der Vuedoler kultur in dem Zwichen-stromlade Donau Drau Sawe, VAMZ 3.s. X-XI/1977-78, Zagreb, 1978: 1 - 97.Dimitrijevi 1979 S. Dimitrijevi, Arheoloka topograja i izbor arheolokih nalaza s vinkovakog tla, - U: Corolla memoriae Iosepho Brunmid dicata, Izdanja HAD, 4, Vink-ovci, 1979. Dimitrijevi 1979a S. Dimitrijevi, Sjeverna zona Sopo-tska kultura. - U: PJZ II (Neolitsko doba), Sarajevo, 1979: 263 - 303.Migotti 1994 B. Migotti, Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Zagreb, 1994.Migotti 1997 B. Migotti, Evidence for Christianity in Ro-man Southern Pannonia (Northern Croatia), A catalogue of nds and sites, BAR, 1997.Iskra-Janoi 2001 I. IskraJanoi, Urbanizacija Cibala i razvoj keramiarskih sredita, Vinkovci, 2001.aranovi-Svetek 1967 aranoviSvetek, Vinkovci, Ka-menica antiko naselje, Arheoloki pregled 9, 1967.Tomii 1996 . Tomii, Zbornik Nutar, Zagreb, 1996.Virc 1969 Z. Virc, Zbornik slavonskih muzeja I, 1969.

dr. sc. Ivana Iskra-Janoi

Summary

Overview of archaeological sites was done and Procedure Guidelines were given (of the methods of carrying out ar-chaeological investigation on the sites comprised within the area in which the development and road construction works will be carried out as well as archaeological supervi-sion on the entire route of the bypass road) for the needs of construction of the east bypass road of Vinkovci. It was not possible to carry out the usual method of the previous site inspection of the route of the future bypass road because of presence of land mines and high pollution level of the said route. Therefore a list of the previously known sites, situated within the area in which the construction works will take place, has been made.According to the existing data, in this area there are nds from the Neolithic period (the Starevo culture and the So-pot culture), Eneolitic period (the Kostolac culture), Bronze and Iron Age (the Vatin culture, the Srijem culture of the West Balkans cultural complex) until the Roman and medi-eval period. Among the said sites Kamenica is not only the most signicant site on the route of the bypass road, but also the most important early Christian site within Vinkovac area and within the whole area of continental Croatia.


23

Redni broj: 8Lokalitet: PodlujeKolotar, Cripnjaa, KratineNaselje: LipovacGrad/opina: NijemciPravni status: R-751Razdoblje: P, A, SVVrsta radova: zatitno iskopavanje

Od lipnja do rujna 2004. trajala su zatitna arheoloka istraivanja na lokalitetima Podluje-Kolotar, Cripnjaa i Kratine (Marikovo, Duge njive), koji su smjeteni na di-jelu trase autoceste D-4, upanja Lipovac (struna voditeljica istraivanja: dr. sc. I. Iskra-Janoi iz Gradskog muzeja Vinkovci; radovi su nancirani sredstvima Hrvat-skih autocesta d.o.o.). Ritam istraenih lokaliteta nije praen loginim redoslijedom, nego su se iskopavanja vodila prema mogunostima radova zbog vlanosti terena. Oteavajua okolnost istraivanja bila je u injenici da je teren neposredno prije ulaska arheologa razminiran te je stoga kretanje bilo strogo kontrolirano. Drugi je problem inila gusta ikara uz rub ceste, a posebno na podruju Kolotra, gdje su sjeena itava stabla ve u pripremi tere-na za probne rovove, to je utjecalo i na lociranje iskopa.

PodlujeKolotar

Predvieno istraivanje s june strane k.. 963 s nala-zima litikih odbojaka proireno je i na sjeverni dio jer je postojea cesta presjekla lokalitet, a postojala je mogunost otkrivanja templarskog samostana. Naalost, objekt nije pronaen, ali je na k.. 944 otkrivena zemunica (SJ 3) ukopana u zdravicu koja je sekundarno posluila kao otpadna jama s tri nivoa i 3,20 m. Na prostoru ze-munice i dvaju stratigrafskih slojeva (SJ 1 i SJ 2) naeno je obilje rimske keramike iz 3. i 4. st. (ulomci tanjura, vreva, cjediljki, zdjela, lonia i sl.), neto nakita (T-bula i luna bula) i rimskog novca od kojeg se jedan mogao i proitati - pripadao je caru Konstansu (337. - 350.). Vrlo kvalitetna i raznolika rimska keramika govori o postojanju rimskoga ladanjskog objekta (villa rustica) koji je bio smjeten neto sjevernije na blagom uzvienju. Jo jedan podatak govori o postojanju vile, a to je upotreba specine rimske opeke (42x29 cm) ugraene u temelje oblinje crkve sv. Luke, tzv. Luice, s poetka 14. st., smjetene na otoiu koji ini rukavac Spave, a uz koju je postojao i franjevaki sa-mostan.Na podruju lokaliteta Podluje-Kolotar istraena je povrina od 1725 m, a iskop se provodio putem geodetski iskolenih kvadranata veliine 25 m.

Cripnjaa

Pri kopanju probnih rovova otkrivene su jame koje su djelovale kao prapovijesni objekti. Tijekom zatitnih isko-pavanja ustanovljeno je da je rije o srednjovjekovnom sezonskom stanitu koje je takoer presjeeno starom autocestom (radovi su izvoeni na k.. 968, 969 i 819 - posljednja nabrojena estica zapravo je dio nekadanje k.. 968). Potrebno je iskopavanje provedeno na povrini od 2325 m2. U junom dijelu iskopa otkrivene su tri dosta plitke jame (SJ 6 i 12) i jedna poluzemunica, dok je uz sjev-erni dio uz jame i zemunice bilo vrlo zanimljivih nalaza u obliku pravokutnih jama zaobljenih uglova (SJ 33), ije su stijenke bile zapeene. Pokraj svake takve jame pronaeno

je neto slino ognjitu, to stvara pretpostavku da se kraj njih radio ar kojim su stijenke zapeene. S obzirom na nji-hovu veliinu i nain uvrivanja stijenki, najvjerojatnije je rije o spremitima za hranu. Uz pojedine su jame naene rupe od kolaca koji su drali krovite. Nalazi keramike dati-raju ovo srednjovjekovno nalazite od 14. do 16. st.

Kratine (Marikovo, Duge njive)

Ovaj je lokalitet dao iznenaujue rezultate. Budui da je povrinski materijal bio razvuen obradom zemljita, nije se oekivalo otkrie radionikoga keramiarskog sredita. Ko-pana je samo k.. 988, na povrini od 5025 m2. Radioniko su sredite inile tri zemunice raene u nekoliko razina, te otpadne jame i etiri lonarske pei. Na nekim se zemuni-cama bono vide tragovi kolaca koji su nosili krov zemunice, a pokraj svake bila je locirana pe, uglavnom kruna oblika, sauvana samo u svojem donjem dijelu (SJ 10, 12, 14, 31). Uz svaku je pe bilo i ognjite. U trima sluajevoma pei su imale podnicu od ispeene zemlje (SJ 36), dok je etvrta (SJ 27) taracana ulomcima keramike. Na samo jednoj pei naeni su ostaci rubnog, zapeenog, gornjeg dijela (SJ 27, 28). Keramika je raena u oblicima bikoninih i S-proliranih zdje-la, kantarosa s dvjema karakteristinim visokim drkama. Takoer je naena vea koliina cjediljki, te nekoliko bula. Uglavnom prevladavaju nijanse sive boje keramike, dok oker i ciglastocrvenih ulomaka ima znatno manje. Poznato je da su u mlaemu eljeznom dobu na ove prostore doli Kelti koji su sa sobom donijeli lonarsko kolo, eljezni plug i novac.

Kratine (Marikovo, Duge njive), zemunice i jame (foto: I. Iskra-Janoi)

Kratine (Marikovo, Duge njive), zemunice i jame (foto: I. Iskra-Janoi)


24

Lokacija ovako velikoga keramiarskog sredita govori o postojanju vie naselja koja su morala biti smjetena na susjednim blagim uzvienjima. Na temelju nalaza naselja, keramiarsko sredite egzistiralo je tijekom 1. st. pr. Kr.

Rezultati istraivanja na dijelu trase autoceste D-4, upanja Lipovac, dali su pregled ivota na tom istonom dijelu Hrvatske od 1. st. pr. Kr. do 16. st. Svi su istraeni lokali-teti temeljito dokumentirani, a obilje pronaene keramike obrauje se u Gradskom muzeju Vinkovci, gdje se obavlja i restauracija.


Summary

Rescue archaeological excavations on the section of the motorway D-4, upanja Lipovac were carried out be-tween June and September 2004. The three archaeologi-cal sites comprised the area of 9075 m.A pit dwelling which had been in use as a waste pit with plenty of movable material from 3rd and the 4th century and some lithic material, which has not been dated, was found on the site Podluje Kolotar.The site Crpinjaa used to be seasonal medieval habitat dated, according to movable nds, to the 14th 16th cen-tury. Immovable nds are represented by shallow pits, pit dwellings and red rectangular-shaped pits food storing space.The most interesting site is Kratine, where it was discov-ered a pottery manufacturing center with three pit dwell-ings, four potter stoves and waste pits. According to inven-tory of movable nds, this site is dated to early Iron Age, in other words, to the 1st century B. C.

Redni broj: 9Lokalitet: PopernjakNaselje: BonjaciOpina: BonjaciPravni status: P-55/1-1999Razdoblje: PVrsta radova: zatitno iskopavanje

U sklopu zatite arheolokoga nalazita Popernjak, u I. ili probnoj fazi, istraivanja su provedena od 17. oujka do 8. travnja 2004. g., kada su otkriveni nedvojbeni ma-terijalni ostatci naseobinskoga karaktera te nekropole iz kasnoga bronanog doba. U II. fazi, od 24. lipnja do 28. kolovoza 2004. g., nastavljeno je detaljno istraivanje nalazita (struni voditelj istraivanja: dr. sc. Boko Mari-jan iz Zaviajni muzeja Stjepana Grubera iz upanje; ra-dovi nancirani sredstvima Hrvatskih autocesta d.o.o.). U pojasu izvlatenja uz juni trak autoceste na dionici upanja - Lipovac (od 443,555 443,805 km, odnosno na k.. 3414/1 i 3415/1-2, k.o. Bonjaci) nalazite Pop-ernjak zahvaa prostor od 250x40 m. Nalazite je geo-detski premjereno u kvadratnu mreu 5x5 m, kvadranti su postavljeni u smjeru sjever-jug (odnosno istok-zapad) bez obzira na terenske danosti, postojeu autocestu, poloaj tamonjih katastarskih estica ili sl. Sva povrina nalazita u pojasu izvlatenja arheoloki je obraena, a metodom stratigrafskih jedinica istraeno je 8825 m. Pretpovijesno arheoloko nalazite Popernjak, odnosno mikrolokacija Gaia stan, poznato je otprije - na tom su poloaju 1958. g. provedena sondana istraivanja (Vin-ski-Gasparini 1973). Rije je o nalazitu u ravniarskome movarnom terenu na cca 82,00 m n.m., u kojemu su man-ja uzvienja (grede) sluila za ivot tijekom pretpovijesti. Na jednoj (ili moda dvjema) takvoj, danas gotovo nepre-

Lokalitet Popernjak kod Bonjaka (foto: Z. Tanocki)


25

poznatljivoj gredi bilo je i nalazite Popernjak. U zapad-nom dijelu nalazita smjestilo se naselje, a na istonom dijelu nekropola. Na naseobinskom dijelu otkriveni su jam-ski objekti s mnogo pokretnoga arheolokoga inventara. Veina jamskih objekata sluila je kao radioniko mjesto, za izradbu metala, te kao keramike ili sline radionice. Moda se tek u dvama primjerima jamski objekti mogu oznaiti i kao alternativni stambeni prostori.

Pokretni arheoloki inventar naseobinskoga dijela nalazita ine predmeti od peene zemlje, prije svega prostoruno raena keramika, prljenovi i utezi, kuni maz, zatim mikrolitiki materijal, nalazi bronanih predmeta, kosti domaih i divljih ivotinja te ugljenizirano drvo. Ve sada moe se vrlo pouzdano rei da je na naseobinskome dijelu nalazita Popernjak rije o kulturi kasnoga bronanoga doba koja u iremu smislu pripada kompleksu kulture polja sa arama, okvirno iz vremena oko 1300. - 1200. g. pr. Kr. Najblie analogije keramikomu materijalu nalazimo u II. fazi kulture polja sa arama (Vinski-Gasparini 1973), u ma-terijalu iz Greana (Minichreiter 1984) te sjeverne Bosne (ovi 1988).S druge strane, vrlo je bitno otkrie nekropole suvremene spomenutomu naselju na istonom dijelu nalazita. Prvi je grob otkriven tijekom probnih istraivanja, a u II. fazi jo 31 grob. Rije je o grobovima spaljenih pokojnika, a vrlo je vjerojatno da su pokojnici spaljivani na posebno priprem-ljenu mjestu (platforma, lomaa ili sl.) te da su potom ostat-ci neizgorenih kostiju s prilozima skupljeni u keramike po-sude te poloeni u grobnu jamu s dnom okrenutim prema gore. Grobovi su bili dosta plitko ukopani pa su nerijetko u gornjemu dijelu stradali od obraivanja zemlje, duboka oranja i slino. U vrijeme koritenja nekropolom na Pop-ernjaku grobovi su gotovo sigurno imali vanjska obiljeja, ali, budui da je istraen tek jedan (manji?) dio nekropole, zasada se ne moe govoriti o njenim jasno utvrenim kri-terijima organizacije, premda je vjerojatno da su grobovi bili grupirani po kriteriju obiteljske povezanosti. U 15 grobova pronaeni su spaljeni ostatci ena, 9 je mukih grobova, 5 djejih te 3 groba bez ljudskih kostiju (laus 2004). Kako je uobiajeno za to vrijeme na posavskome podruju Hrvatske te sjeverne Bosne, u grobovima nije bilo mnogo priloga, premda je u nekima bilo vrlo zanimljivih predmeta. Prilozi, odnosno bronani i kotani predmeti, uglavnom su pronaeni u enskim i djejim grobovima. Tako je u grobu br. 1 pronaena fragmentirana bronana igla s kuglas-tom gore zarubljenom glavicom, u grobu br. 3 otkriveni su fragmenti bronane igle i tri bronane alkice, u grobu br. 4 komadi bronana predmeta, u grobu br. 14 frag-ment bronce i tri fragmenta kotanih predmeta, u grobu br. 15 fragment bronane igle, u grobu br. 20 fragmenti-rana bronana punolijevana narukvica, u grobu br. 21 frag-mentirane bronane igle te u grobu br. 25 glava bronane igle posve slina igli iz groba br. 1. Vrlo je zanimljivo da je u enskome grobu br. 5 te u mukome grobu br. 17 pronaen po jedan no obraen i ukraen fragment kosti koji, najvjer-ojatnije, pripadaju jednomu predmetu (sviralo?). Najvie je priloga bilo u djejemu grobu br. 24 iz kv. j-35 u kojemu su otkriveni: 4 bronane narukvice polukruna presjeka s ugraviranim ukrasima geometrijskih motiva na vanjskoj povrini, 2 vrlo tanke ukrasne okrugle bronane ploice s uicama, bronani svijutak-prsten i jedna bronana topu-zasta igla, takoer s ukrasima urezanih geometrijskih mo-tiva na vratu.

Premda e predstojee analize dati vie spoznaja, grobovi, zasigurno, pripadaju skupini Barice-Greani iz komple-ksa kulture polja sa arama, odnosno kulturi kasnoga bronanog doba rasprostranjenoj preteito uz rijeku Savu, dakle i na slavonskome i na bosanskome dijelu Posavine (ovi 1958; ovi 1988; Vinski-Gasparini 1973; Vinski-Gasparini 1983; Minichreiter 1984). Tipoloka svojstva pokretnoga inventara ponajprije idu u prilog svrstavanju nekropole u II. fazu kulture polja sa arama, a analogije, prije svega bronanim predmetima, nalazimo na vie loka-liteta kulture polja sa arama, poput nalaza ili ostava iz Sis-ka, Staroga Petrova Sela, Lovasa, Jaruga, Otoka-Privlake, Bonjaka, Tenje, Bizovca, Velikoga Nabra, Poljanaca, Gornje Vrbe, Brodskoga Varoa, Prica, Budinine, Jarka i Bingula-Divoa (Vinski-Gasparini 1973) te nalaza u sjev-ernoj Bosni (ovi 1988). Prema tome, nekropola, kao i

Lokalitet Popernjak, inventar iz groba br. 24

Lokalitet Popernjak, ienje grobova (foto: . Batarilovi)


26

naselje, pripada vremenu oko 1250. g. pr. Kr.U zakljuku se moe istaknuti da je istraivanje nalazita Popernjak bilo vrlo uspjeno, a obuhvatilo je i naseobin-ski i nekropolski prostor. Treba, meutim, naglasiti da se naseobinski dio nalazita, sasvim sigurno, rasprostire i junije od zone izvlatenja i prostora koji je istraen, to je utvreno rekognosciranjem terena, ali je vjerojatno da se i nekropola iri u istome smjeru. U svakom sluaju, mnotvo profanoga, svakodnevnoga materijala iz naseo-binskoga dijela te nalaza funeralnih svojstava iz nekropole dat e nove vane spoznaje o kulturnopovijesnom razvoju na podruju upanjske Posavine i istone Hrvatske tijekom bronanoga doba. Nakon istraivanja i strunoga dokumentiranja nalazita Popernjak kod Bonjaka u zoni izvlatenja, Konzervatorski odjel u Osijeku izdao je Hrvatskim autocestama d.o.o. Za-greb dozvolu za gradnju autoceste.

Literatura

ovi 1958 Borivoj ovi, Barice nekropola kasnog bronzanog doba kod Graanice. - Glasnik Zemaljskoga muzeja XIII, Sarajevo, 1958: 77 - 96. ovi 1988 Borivoj ovi, Barice Greani Kulturna grupa. Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 1, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1988: 60 - 61. Minichreiter 1984 Kornelija Minichreiter, Bronanodobne nekropole s paljevinskim grobovima grupe Greani u Sla-voniji. - Izdanja HAD, 9, Zagreb, 1984: 91 - 106.laus 2004 Mario laus, Rezultati antropoloke analize spaljenog ljudskog osteolokog materijala s nalazita Pop-ernjak kod Bonjaka. Izvjee, Zagreb, 2004.Vinski-Gasparini 1973 Ksenija Vinski-Gasparini, Kultura polja sa arama, Monograje 1, Zadar, 1973. Vinski-Gasparini 1983 Ksenija Vinski-Gasparini, Kultura polja sa arama sa svojim grupama, Praistorija jugoslaven-skih zemalja 4, Sarajevo, 1983: 547 - 646.

dr. sc. Boko Marijan

Summary

Rescue archaeological investigation on the site Popern-jak, along the south motorway road strip on the section upanja Lipovac, was carried out from March until April and from June until August of 2004. An area of 8825 m was investigated.Popernjak lies on a plain, approximately 82 m above sea level. There is a settlement to the west of the site, while on the east there is a necropolis. On the settlement part there are pit-like structures, while movable archaeological inven-tory is composed of artifacts made of burnt soil, above all primitively fashioned ceramics, spindlewhorls and weights, microlithic material and bronze artifacts (needles, bracelet fragments and chisel), bones of domestic and wild animals. The artifacts found of the settled area of the site belong to the culture of the late Bronze Age, in other words to the Urneld culture, dated roughly to the period around 1300 1200 B. C.The necropolis is contemporary to the said settlement. 32 graves with remains of charred human burial remains with grave material gathered into ceramic pot and placed in a shallow grave pit with a bottom turned upside-down. Finds, respectively bronze and bone artifacts, were mainly found

in graves of women and children. The necropolis belongs to Barice-Greani culture group, which chronologically cor-relates to the second phases of the Urneld culture and it could be dated to 1250 B.C.The settled area as well as the necropolis in Popernjak is certainly spreading over to the south of the area which was investigated in 2004.

Redni broj: 10Lokalitet: SopotNaselje: VinkovciGrad/opina: VinkovciPravni status: R-458Razdoblje: PVrsta radova: sustavno iskopavanje

Tijekom lipnja 2004. g. provedena je deveta sezona sus-tavnoga arheolokog iskopavanja eponimnog lokaliteta sopotske kulture, na k.. 5971/2 (struna voditeljica rado-va: mr. sc. Jacqueline Balen; radovi nancirani sredstvima Grada Vinkovaca i Ministarstva kulture RH). Nastavilo se s iskopavanjem blokova 9, 10 i 11 sonde Sopot III, koji su otvoreni godinu dana prije. Budui da je u sezoni 2003. g. nakon skidanja humusa ustanovljen objekt (SJ 183), odlueno je proiriti sondu i na blokove 12, 13 i 14. Tako je otkrivena povrina 10x10 m2, koja obuhvaa F-O / 28-37. U traci F-O/28 ostavljen je kontrolni prol.U sezoni 2003. g. u blokovima 10 i 11 iskopan je sloj recent-nog izoranog humusa imenovanog kao SJ 1. Debljina SJ 1 varirala je do debljine od 40 cm, koliko je plug pri dubokom izoravanju unitavao sloj. Ispod izoranog humusa odmah se dolo na SJ 4. Ve na oko 0,65 m pojavio se uti naboj ilovae koji je pripadao jo jednoj kui koja je imenovana kao SJ 183. Kua se rasprostirala na podruju G, H, I i J 30 - 33, smjera kao i sve otkrivene kue na Sopotu SI-JZ (osim SJ 23). Uz kuu u I/J 34 ustanovljeni su proboji, dok je u G/H29 uoena nakupina gorenoga kunog li-jepa. U bloku 11 ispod SJ 1, a na SJ 4 pojavio se u G36 i H37 sloj pun gara u kojem su u golemim koliinama pronalaeni cijepani litiki artefakti. Ima vrlo malo jezgri, ali mnogo odbojaka, to je odmah sugeriralo da je rije o mjestu gdje se obavljala nalna obrada cijepanih litikih proizvoda. Taj radioniki centar moe se vezati uz kuu SJ 183 (udaljenost od kue je oko 2 m). Nakon poliranja i deniranja zavrne situacije od prole se-zone (blokovi 9, 10 i 11) pristupilo se skidanju izoranog hu-musa i u blokovima 12, 13 i 14. Debljina sloja (SJ 1) i ovdje je varirala do 40 cm, a mjestimino je (poto je obuhvaen sredinji dio gradine po kojem je prolazila cesta) bio tanji, cca 20 cm.Tek kada je u svim blokovima skinut humus mogao se denirati intaktni kulturni sloj prepun keramikih, kamenih i kotanih nalaza, nazvan i deniran kao SJ 4 (boja po Mun-sellu: 2.5 Y 5/4 light olive brown).Preliminarnom analizom keramike grae mogue je zakljuiti da SJ 4 pripada samom kraju, odnosno III. stup-nju (po S. Dimitrijeviu) sopotske kulture.Djelomino ukopani u SJ 4 vidljivi su bili ostaci dvaju ob-jekta. Jedan (SJ 183) koji je, kako je navedeno, djelomino ustanovljen ve prologodinje sezone iskopavanja, otkri-ven je u cijelosti protee se kroz G 28 - 32, H 28 - 32, I


27

29 - 32, J 30 - 32, K 30 - 33. Naravno, podnica od uto ili crvene (gorene) nabijene ilovae nije u svim kvadrantima jednako sauvana. U istonom dijelu objekta podnica je bila tanka cca 2 cm, dok je u junom dijelu naboj bio debeo oko 10 cm. Drugi objekt imenovan je kao SJ 207. Objekt je gorio, pa je iznad zapeenoga crvenog naboja poda us-tanovljena ruevina kunoga lijepa (SJ 184), koji je oito pripadao zidnoj konsturkciji kue. Kua se rasprostirala u blokovima 12 i 13, orijentacije, kao i sve do sada otkrivene sopotske kue, sjeverozapad-jugoistok. S istone strane ustanovljene su tri rupe od stupova koji su nosili zidnu kon-strukciju. Iako su rezultati prijanjih sezona govorili da je udaljenost meu kuama oko 2,5 m, moramo zakljuiti da je uspinjanjem na plato i naseljenost bila gua. Naime, udaljenost izmeu ovogodinjih dvaju iskopanih objekata manja je od jednog metra. Uz objekte je u N, O 31, 32 ustanovljeno vatrite (SJ 212) s mnogo nalaza izgorenih ivotinjskih kostiju i koljkica.Na nekoliko su mjesta u sloju, koji je istovremen s objek-tima (SJ 4), ustanovljene preslojke tamne zemlje s puno gara i jako velikom koliinom cijepanih litikih artefakata i keramike (SJ 185). Najvjerojatnije je rije o mjestima uz kuu s pojaanom koncentracijom ljudske djelatnosti, u ovom sluaju radilo se o nalnoj obradi cijepanih litikih artefakata. Za sopotsku kulturu, to je potvreno u svim kampanjama iskopavanja ovoga eponimnog nalazita, a oito je i na ostalim nalazitima, karakteristina je upotreba i velika koliina sjeiva, odbojaka i grebala (alatke naprav-ljene i na sjeivu i na odbojku). Od materijala je najzas-tupljeniji ronjak crvenkastosmee boje. Nalazi opsidijana vrlo su rijetki (u ovoj sezoni pronaena je samo jedna ploica od opsidijana) i oito je rije o rijetkoj vrsti materija-la koja se donosila iz udaljenih krajeva. Za sada ne postoje analize kamena kojima se moe odgovoriti na pitanja je li se sopotska populacija koristila kamenom (tj. ronjakom) iz primarnih leita ili su sirovinu skupljali iz rijeka (oblutci). U sezoni 2004. g. u I 31, na 0,64 m pronaena je na-kupina od 15 jezgri i jedan primarni odbojak (prvi koji je skinut s jezgre). Neke jezgre nisu sasvim obraene, pa je vidljivo da je rije o oblutcima. Ovaj nalaz pokazuje nam da su, barem u jednoj fazi ivota, sirovinu nosili do naselja u sklopu kojeg su je dalje obraivali. Osim objekata prelimarno datiranih u III. fazu sopotske kulture (to, naravno, moemo tvrditi tek nakon provedene analize ugljena iz obaju objekata), ova je sezona iskopa-vanja pokazala jo jednu nepoznanicu o ivotu nosioca sopotske kulture na ovome mjestu. Oba su objekta unitena kasnijim, odnosno mlaim uko-pavanjima. Rije je o kanalima, manjim jamama i rupama od stupova, kakvi su inae nalaeni u starijim slojevima. Kanali su istoga smjera kao i oni stariji, te kao i jarak koji je okruivao najstarije naselje. Sve zapune kanala imale su istu boju (5YR 4/6 yellowish red), kao i jame i rupe od stupova (7.5YR 3/3 dark brown). Svi kanali i rupe poredani su u oitom nizu, smjera sjever-jug. Na uzdunim je kra-jevima kanala ustanovljena po jedna rupa od stupa, uvijek iste zapune kao i sam kanal. Po svemu moemo zakljuiti da je rije o ogradama, moda okunicama, u kojima se uvala stoka. Vano je jo napomenuti da su proboji mlai od objeka-ta koji su datirani u III. stupanj. Pregledom keramike grae izvaene iz zapuna kanala, rupa i stupova vidljivo je da je ona malo drukija od standardne poznate sopot-ske produkcije. Uoeno je nekoliko ukraenih ulomaka na

nain koji je blii lasinjskom nainu ukraavanja, a i fak-tura i presjek neto su drukiji od keramoplastike III. faze. Ovdje je najvjerojatnije ustanovljena posljednja, IV. faza sopotske kulture koja pripada razdoblju ranoga bakrenog doba (eneolitika). Do sada je razdoblje ranog eneolitika dosta dobro pokriveno i obraeno u susjednoj Maarskoj, u SZ Hrvatskoj, Austriji i Sloveniji, dok se na podruju Slavonije u tu fazu datiraju samo neki (dva - tri) pojedinani lokaliteti. Nakon skidanja obaju objekata, zapoelo se sa skidanjem SJ 4. Moglo ga se vrlo malo skinuti (cca 5 - 10 cm) jer se odmah dolo do novog utog naboja (SJ 213 5Y 5/4 olive) objekta. Objekt je iste orijentacije kao i prijanji, a protee se kroz blokove 10 i 11. Objekt nije u potpunosti deniran, naime, ulazi u juni prol. Naboj podnice dosta je tanak, a takoer je uniten mlaim, ve spomenutim, kanalima, jamama i rupama od stupova. Taj objekt, iako je neto stariji, takoer pripada III. stupnju. Dakle, rije je o vie stambenih horizonata u istoj fazi so-potske kulture.

Moe se zakljuiti da, to smo vie na platou naseljenost je gua. Osim toga, to je udaljenost meu kuama manja, to je ea i obnova objekata u kraem razdoblju. Slino se moe vidjeti i na Vuedolu, gdje u klasinoj fazi vuedolske kulture postoji devet stambenih horizonata.

Dakle, ponovno se potvruje da je gradina Sopot iznimno vano nalazite na kojemu se moe u kontinuitetu pratiti ivotni vijek pripadnika sopotske kulture od najstarije, pa sve do, to je u sezoni 2004. g. i potvreno, najmlae (IV.) faze sopotske kulture.

Sopot, podnica SJ 184 (foto: I. Iskra-Janoi)

Sopot, rekonstrukcija sopotskih kua (foto: I. Iskra Janoi)


28

Za iduu je godinu predvieno daljnje skidanje slojeva u blokovima 9, 10, 11, 12, 13, 14. Po presjecima istraenih kanala uoeno je jo utih i zapeenih naboja (od objeka-ta!?), i to takoer unutar SJ 4 (sloja III. stupnja sopotske kulture), to bi znailo da je graditeljska djelatnost bila vrlo jaka.

Dokumentacija se kao i dosad vodi na razliitim formu-larima, poevi od onih najosnovnijih stratigrafskih jedi-nica, popisa stratigrafskih jedinica, popisa crtea, popisa posebnih nalaza, popisa strune, radne i pomone ekipe i dr. Nacrtani su svi tlocrti i proli blokova koji su do sada zavreni, kao i presjeci svih prateih kanala i opkopa. U popis crtea do sada je uvedeno 105 tlocrta, presjeka ili prola (u ovoj sezoni nacrtano je 18 novih crtea). Do sada je u popis posebnih nalaza uvedeno 4177 kamenih, kotanih i glinenih predmeta (u ovoj sezoni uvedeno je 477 posebnih nalaza). Tijekom istraivanja 2004. g. denirane su 52 stratigrafske jedinice (slojevi, objekti, zapune i nega-tivi razliitih proboja, to znai da je tijekom devet sezona iskopavanja denirano 235 stratigrafskih jedinica). Sve je fotograrano c/b, color i dia lmovima te digitalnim snim-kama. Tijekom iskopavanja uzet je 21 uzorak za razliite vrste analiza sedimenti, tj. zemlja pojedinih stratigrafskih jedinica, zatim ugljen, grumenje boje (oker?) te goreni lijep od kua. Glaane kamene alatke sa Sopota dane su na znanstvenu obradu i objavu prof. dr. T. Teak-Gregl i Marcelu Buriu s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a glineni utezi tema su diplomskog rada studentice Maje Buni, koja ve dvije sezone sudjeluje u iskopavanjima.

Literatura

Krznari krivanko 2003 Maja Krznari krivanko, Neki naseobinski pokazatelji na eponimnom lokalitetu sopotske kulture, OA, 27, Zagreb, 2003.

mr. sc. Jacqueline Balen

Summary

The ninth campaign of systematic investigation of hill-fort Sopot was carried out during June 2004. A trench of the area of 100 m was investigated partially reaching the depth of 0.60 m.Two dwelling structures (SJ 193 and SJ 207) were inves-tigated while one new structure (SJ 213) was discovered and should be investigated in the following season. The buildings were preliminarily dated to the 3rd level of Sopot culture. A series of canals and holes made for setting col-umns situated along the direction north south were un-covered and investigated, and they are more recent of the residential buildings (preliminarily dated to the 4th level of the Sopot culture). Among immovable nds those worth of noting are the campre site (SJ 212) and the layer (SJ 185) that according to nds could be classied to manufactur-ing centers. There are plenty of movable nds, and they are represented by pottery fragments, bones, clay paste, clay, bone and stone objects. With regard to the fact that it is planned to continue the investigation in 2005, the trench is protected with nylon and earth layer.

Redni broj: 11Lokalitet: Sv. Luka LuicaNaselje: LipovacGrad/opina: NijemciPravni status: Z-1153Razdoblje: SV, NVVrsta radova: zatitno iskopavanje i konzervacija

Tijekom rujna 2004. g. proveden je nastavak arheolokih istraivanja na podruju crkve sv. Luke - Luice kraj Lipov-ca te je provedena sanacija zidova franjevakog samos-tana, koji su otkriveni pri iskopavanjima 2001. i 2002. g. (struna voditeljica radova: I. Istra-Janoi; radovi nan-cirani sredstvima Ministarstva kulture RH).

Povijest istraivanja

Iskopavanje na podruju gotike crkve sv. Luke - Luice kraj Lipovca dio je programa sanacije sakralne graevine kojeg vodi Konzervatorski odjela Osijek. Istraivanja su poela (2000. g.) arheolokim iskopavanjima unutar crkve, odnosno, na podruju apside, kada su otkrivene dvije ra-zine podova (osim postojeeg) i devet recentnijih grobova, od kojih su tri bila u zidanim grobnicama. Iste su godine otvorene sonde uz juni vanjski crkveni zid, koje su poka-zale pravi prolirani rub objekta zatrpan gotovo 1 m, zatim paralelno postavljene kontrafore (kao i na sjevernom zidu) te temelje kasnije sazidane graevine. Temelji i zidovi pri-padaju ostacima franjevakog samostana koji su Franjevci napustili poslije 1536. g., nakon to su Turci osvojili ovo podruje. Samostan su Turci sruili, a crkvu su ostavili, ali, budui da se stanovnitvo razbjealo, i crkva je s vre-menom propadala i gorjela. Temeljitiju obnovu doivljava za vrijeme biskupa Strossmayera, kada su zazidani vrlo dugaki gotiki prozori i vrata, strop postaje ravan i smanju-je visinu lae, a inventar i oltar dobivaju barokna obiljeja. Nakon ove obnove crkva je samo povremeno krpana, a za vrijeme Domovinskog rata nala se na crti bojinice, te dobila izravan pogodak u apsidu. Smirivanjem situacije u Slavoniji obnovljeno je njezino dotrajalo krovite, ali su potrebni jo mnogobrojni zahvati kako bi crkva sv. Luke dobila svoj prvobitni, izuzetno lijep izgled.

Zahvaljujui nalazima samostanske arhitekture nastavljena su istraivanja i tijekom 2001. i 2002. g., kada su otkriveni dijelovi samostana: dugaki hodnik, sakristija i zidovi koji su upuivali na nastavak samostanskih prostora prema jugu,

Sv. Luka Luica, pogled na crkvu sv. Luke i konzervirane temelje franjevakog samostana (foto: I. Iskra-Janoi)


29

te veliki bunar. Tijekom 2003. g nisu provedena iskopa-vanja pa je, unato povremenom ienju korova, ograda propala, a arhitektura se poela uruavati. To su upravo bili razlozi da se sredstva dobivena u 2004. g usmjere na sanaciju zidova i nastavak istraivanja.

Rezultati istraivanja 2004. godine

S obzirom na stanje otkopane arhitekture bili su potrebni znatniji zahvati na njezinoj sanaciji te se poelo postupno provoditi ienjem korova i djelominom obnovom zidova. Dogovorno s Konzervatorskim odjelom u Osijeku zatrpani su iskopi i sanirani zidovi na istu visinsku razinu. Nakon sanacije i konzervacije zidova otvorene su dvije sonde (XII i XIII) u nastavku postojee arhitekture na istok. U debe-lome sloju recentnog uta koji je razliit po svojem sastavu (SJ 11, 12 i 25), nastalog uruavanjem samostana, otkriven je zid L, s ugaonim pojaanjima kao kontraforima raspona 10 m i irine 1 m. Dubina sauvane povrine zida varira od 0,12 do 0,43 m. Rije je o vanjskom zidu s istone strane, tako da je na toj strani istraivanje zavreno. Samostan se dalje protee na jug i neto malo na zapad. Prostor istraivanja od 50 m2 dao je vrlo malo srednjovjekovnih ulomaka, jedan eljezni avao i dio kamene posude za svetu vodu. Dogovorno s ovlatenom slubom zatite i taj zid je nakon prikupljene dokumentacije saniran i konzervi-ran.Istraeni dio franjevakog samostana sada e biti vidljiv uz ureeni okoli, a, dogovorno s Konzervatorskim odjelom u Osijeku, nee se nastaviti daljnje istraivanje samostana, jer je sredstva potrebno usmjeriti na sanaciju i obnovu crkve.

dr. sc. I. Iskra-Janoi

Summary

Restoration and preservations works of the remains of the wall of former Franciscan monastery situated next to the Gothic church of St. Luke Luica near Lipovac (the walls were uncovered during excavation in 2000 and 2001) were done at the end of September and the beginning of Octo-ber of 2004.The excavation opened and investigated a trench of the area of 50 m in which it was discovered L-shaped wall, which was representing the outer, east wall of the mon-astery. There were very few movable nds, those were mostly medieval pottery fragments.

Redni broj: 12Lokalitet: Vinkovci - Duga ulica 10Naselje: VinkovciGrad/opina: VinkovciPravni status: R-243Razdoblje: AVrsta radova: zatitno iskopavanje

Tijekom lipnja 2004. g. obavljeno je zatitno arheoloko iskopavanje na lokaciji gradnje poslovno-stambenog objek-ta u Dugoj ulici br. 10 u Vinkovcima, k.. 2620 (istraivanja su obavili arheolozi: Kristina Vodika i dr. sc. Ivana Iskra-Janoi). Podruje istraivanja planiranog objekta nalazi se u sreditu Vinkovaca (prostor gleda na Genscherovu

ulicu i most preko Bosuta). Stari je objekt sruen prije isko-pavanja te se pokazalo da je na zapadnoj strani bio veliki podrum. U produetku graevine ustanovljeni su temelji starijeg objekta, te podnice srednjovjekovnih kua. Uz istoni rub nove zgrade naene su dvije, a sa zapadne strane jedna velika septika jama. Povrina je tako prilino stratigrafski devastirana to je oteavalo arheoloka istraivanja.Veliina zgrade planirane za gradnju iznosi s uline strane 20 m, sa zapadne 35 m, a s istone 27 m, tako da tlocrtno ima oblik slova L. Prema prvobitnome projektu predvien je iskop samo temelja i stopa, ali je spomenuta situacija na terenu uvjetovala promjenu projekta. Temelji su kopani uz kuu s istone strane zbog osiguranja, gdje je pronaen dio rimskog zida (v 2,90 m), a zdravica je ustanovljena na v 3,20 m. Drugi je temelj kopan uz kuu sa zapadne stra-ne, gdje se prema sjeveru zdravica penjala na v 2,00 m. Ostali dio povrine, osim podruma, septikih jama i osta-lih prodora (bunari, vapnenice i sl.) iskopan je na dubinu od 2,00 m, na kojoj su potom raene oplate za temelje, to znai da teren nije iskopan do zdravice. Unutar isko-pana 2 m debljina recentnog uta iznosila je u prosjeku 1,00 m, ispod kojega je slijedio rimski kulturni sloj.Uz spomenuti rimski zid pronaen je takoer dio blago lunoga rimskog temelja (v 1,53 - 1,75 m) s kanalom za odvod. Neto sjevernije od zida naeno je ire poploenje (v 0,40 - 0,85 m) od rimske opeke i crijepa, koje je na mnogim mjestima probijeno. Uz sjeverni rub krae strane objekta pronaena je podnica od peene ilovae s tragovi-ma gara i pepela na v 0,93 m. Prema devastiranoj podnici moglo bi se zakljuiti da je rije o skromnijemu zdanju, a moda i o pomonom objektu glavne zgrade koja je mora-la imati privatnu malu kupaonicu i hipokaust. Na to nas upuuju nalazi opeke za suspenzure, te nalaz vodoot-porne buke kao i manji komadi zidne bojene buke.Budui da iskop nije obavljen do zdravice, stratigrafska sli-ka nije potpuna, ali se u izmijeanim slojevima mogla otkriti prisutnost starevakog, bronanodobnog i haltatskog materijala. Od rimskog materijala prevladavaju keramiki ulomci, uglavnom svakodnevne keramike, a pronaen je i jedan neitljivi novac, kotana igla, ulomak svjetiljke te dva eljezna avla.

Na temelju vrlo nezahvalnog zatitnog iskopavanja moglo se konstatirati kontinuirano naseljavanje od mlaeg neoli-

Vinkovci, Duga ulica 10, ostaci rimskih temelja (foto: I. Iskra-Janoi)


30

tika do danas. U rimskom je razdoblju na ovom prostoru morala biti bogatija kua nakon ije devastacije u drugoj polovici 4. st. nastaju skromniji objekti. Obilje graevinskog materijala (opeka - tegule, imbreksi) oito je bilo sekundar-no upotrebljavano, a poslije je izgradnjom srednjovje-kovnih objekata sve zajedno devastirano. Za tako elitno zdanje materijala je zapravo malo, a razlog je najvjerojat-nije u skupljanju predmeta pri starijim iskopima temelja i podruma. Poloajem rimske arhitekture svakako otpada jedna od te-orija da je jedna od glavnih gradskih prometnica (kardo) mogla ii na dananji most.


Summary

Rescue archaeological excavation was carried out on the site of the future business-residential building develop-ment in Duga ulica no. 10 in Vinkovci during June 2004. An area of 650 m (depth 3.20 m) was investigated. The layer of black earth was not reached in all its parts, which was conditioned by the project. Cultural and chronological sequence of layers was established, with the oldest layer dated to the early Neolithic and the most recent one to the present-day. One of the signicant nds is the one of the wealthy Roman house dated to second half of the 4th century.There were very few movable nds, which was conditioned by centennial devastation of the studied area.

Redni broj: 13Lokalitet: Vinkovci - zatiena arheoloka zona grada Naselje: VinkovciGrad/opina: VinkovciPravni status: R-243Razdoblje: P, A, SV, NVVrsta radova: zatitna iskopavanja i arheoloki nad-zor

U razdoblju od veljae do prosinca 2004. g. djelatnici Grad-skog muzeja Vinkovci obavili su niz zatitnih arheolokih istraivanja i nadzora pri raznim graevinskim radovima unutar zatiene zone grada Vinkovaca (radove izveli: dr. sc. Ivana Iskra-Janoi i Anita Rapan Papea).

Istraivanja su obuhvatila iskope za podrume, iskope za temelje, iskope za infrastrukturu (struja, kanalizacija, plin i dr.) na sljedeim lokacijama:Genscherova 2, Hrvatskih kraljeva 24, etalite Dion-izija vagelja 1, HEP (ulice: V. Nazora, Reljkovieva, P. Mikine, J. Dalmatinca, dvorite brodske imovne opine), Jurja Dalmatinca 39, Vladimira Nazora 4, Trg bana Josi-pa okevia 14, Josipa Kozarca 108, Radieva 2, Di-rov brijeg, Istarska 9, Bana Jelaia 28, Gundulieva 26, Reljkovieva 2, etalite Dionozija vagelja, O Josipa Kozarca, Majke Tereze, Glagoljaka 40 i upna crkva sv. Euzebija i Poliona.

Rezultati tih istraivanja su raznoliki - preteno se radi o ve devastiranim poloajima, tako da su i rezultati zanemarivi. Izdvaja se istraivanje u Genscherovom prolazu s nalazi-

ma rimskih pei, Dirov brijeg s ostatcima keltskog bedema, te Istarsku 9 i Bana Jelaia 28 s rimskim zemljanim be-demom. dr. sc. Ivana Iskra-Janosic

Summary

In the period between February and December of 2004 the employees of the Vinkovci Town Museum carried out a number of rescue archaeological excavations and supervi-sions during various construction works conducted within the Vinkovci town conservation area.The results of these investigations are varied: as these sites had mainly been devastated already, even the results are negligible.It is worth noting the investigation in Genscher prolaz with the nds of Roman stoves, Dirov brijeg with the remains of Celtic defense walls, and Istarska no. 9 and Bana Jelaia no. 28 with Roman earthen defense wall.

Redni broj: 14Lokalitet: Vuedol vinograd StreimNaselje: VukovarGrad/opina: VukovarPravni status: R-575Razdoblje: PVrsta radova: sustavno iskopavanje

Tijekom rujna 2004. g. nastavljena su sustavna arheoloka iskopavanja eponimnog lokaliteta vuedolske kulture (struni voditelj: dr. sc. Aleksandar Durman; radovi nan-cirani sredstvima Ministarstva kulture RH). Nastavljeno je istraivanje iskopnog bloka III, odnosno sonde V-87, povrine 400 m2. Istraivanja u toj sondi voena su od 1987. do 1990. g. te su ponovno nastavljena 2001. g. U sezoni 2004. g. nastavljeno je sa skidanjem kostolakoga sloja s pripadajuim otpadnim jamama te se zapoelo s istraivanjem starijega badenskog sloja. Ispod objekta 24 (koji je jo u prethodnoj sezoni bio deni-ran i dokumentiran kao kostolaki) ustanovljena je jama (jama 60) u ijem je sastavu, osim velike koliine litikog materijala, ustanovljeno i mnogo keramikog materijala tipinog za kostolaku kulturu. Iako je otprije i po rezulta-tima s drugih nalazita kostolake kulture poznato da ta kultura gradi vrste nadzemne objekte, objekt 24 za sada je prvi pouzdano determiniran nadzemni objekt nositelja kostolake kulture na prostoru Hrvatske.Ispod kostolakoga sloja (smei masni sloj s dosta komadia kunog ljepa, keramike i litike u sastavu) usta-novljen je tamnosivi rahli sloj. Analizom keramike moe se zakljuiti da je rije o badenskome kulturnom sloju. Sas-vim u sjevernom rubu sonde ustanovljena su dva nadzem-na objekta (objekt 29 i 30). Oba su gorjela naime, kod objekta 30 debljina kunog ljepa, tj. ruevine zida bila je debljine i do 15 cm. Objekti su, kao i kostolaki, sasvim uniteni, a tragovi poda ustanovljeni su samo mjestimino. Da je uistinu rije o nadzemnim objektima badenske kul-ture potvruju nalazi tipinih badenskih alica pronaenih u ruevini objekta. Ti su nalazi napose vani u spozna-vanju ivota badenske populacije na ovom tellu. Naime,


31

za pripadnike badenske kulture uobiajeno se smatra, to je potvreno i iskopavanjima na drugim lokalitetima, da ive u jamskim objektima (zemunicama). Nalazi nadzem-nih objekata potvruju da je badenska kultura na Vuedolu imala organizirano i dugotrajno naselje, iz kojeg je oito bilo kontrolirano ire podruje. U istom tamnom, baden-skom sloju ustanovljena je i lubanja djeteta ( 36, v107,96). Najvjerojatnije je rije o ukopu, koji je, naalost, sasvim uniten dvjema mlaim jamama (vuedolskom jamom 29 i kasnobadenskom jamom 63). Ispod tog, tamnog sloja, u junom dijelu sonde dolo se do predzdravinoga sloja. U njemu se ocrtavalo desetak jama. One nisu pranjene, nego su ostavljene za sljedeu sezonu iskopavanja. Dosadanja situacija u sondi V-87 pokazuje ovakvu sliku: ustanovljeno je est graevnih horizonata naselja vuedolske kulture. Najmlai je znatno oteen oranjem, sauvale su se preteno jame te nizovi rupa od kolaca. U starijim su horizontima sauvani podovi kua, pojedini ob-navljani i nekoliko puta. Ukupan broj istraenih vuedolskih objekata dosee broj 19 no dio njih nije istraen u cijelosti jer se podvlae pod prole. Sve su kue iste orijentacije, SIJZ, te su slinih dimenija (4x6 m). Kue su zaobljene, a oko svake kue bio je iskopan rov irine do 10 cm, u koji je bilo postavljeno vertikalno kolje zidne konstrukcije.U sjevernom dijelu sonde ustanovljen je i deniran rub vuedolskog naselja. Svi objekti prstenasto slijede rub, to je ve ustanovljeno i tijekom prijanjih sezona iskopavanja na tom poloaju. U tom je dijelu pronaena velika koliina

ivotinjskih kostiju i pepela to daje osnovu za pretpostavku da je rije o svojevrsnom kolektivnom otpadu.Uz kue je ustanovljena i vea koliina jama-spremita koje su na kraju zasute otpadnim materijalom u njima je pronaena velika koliina keramike, ivotinjskih kostiju (uglavnom je rije o govedu i pragovedu, divljoj svinji, ovci, kozi, a vrlo je malo kostiju jelena, srna, te kostiju pasa u tragovima), ribljih krljuti, komada lijepa i podnica kua (od uruavanja). U jednoj od najdubljih jama pronaeno je grlo posude u obliku ptije glave, rije je, naime, o posudi slina izgleda, ali grublje izrade od one pronaene 1938.g. na poloaju Gradac. Stariji od vuedolskog ustanovljen je kostolaki sloj, takoer s nadzemnim objektima, no dosta unitenima kas-nijim vuedolskim ukopavanjima. Jo jedan razlog velike unitenosti kostolakih podnica jest to to su propadale u starije badenske jame. Znatno je manji broj jama koje pripadaju kostolakoj kulturi od onih vuedolskih, pa je tako i koliina skupljenoga ma-terijala (keramika i kost) manja. Ipak je litike grae mnogo vie nego u vuedolskom sloju.U sondi V-87 ustanovljen je i jak badenski kulturni sloj. Na-pose je potrebno istaknuti nalaze nadzemnih objekata u sklopu te kulture, osobito stoga to, kao to je je poznato, badenska populacija preferira zemuniki (jamski) nain stanovanja. Starevaki nalazi u sondi do sada su sporadini, i to samo u predzdravinome sloju, no, budui da sonda nije isko-pana do kraja, to se ne moe pouzdano tvrditi.

Lokalitet Vuedol, pogled na Vinograd Streim i Gradac (foto: M. Buri)


32

Tijekom sezone 2004. g. otvorena je jo jedna sonda (V-04), uz zapadni prol sonde V-87. Sonda je istih dimenzija kao prethodna (400 m), podijeljena je na 100 kvadranata, a svaki je veliine 2x2 m. Izmeu sondi V-87 i V-04 ostav-ljen je kontrolni prol irine 2 m. Sonda prati padinu platoa kao i ova prethodna. Za iduu sezonu su planirani zavretak istraivanja u sondi V-87 te poetak istraivanja na novootvorenoj sondi V-04 (tijekom 2004. g. s nje je skinut sloj humusa).

Literatura:

Durman1982 A. Durman, Novi elementi u stratigraji loka-liteta Vuedol, Glasnik slavonskih muzeja XVII, 46, 1982: 2 6.Durman 1984 A. Durman, Vuedol 1984 novi poetak sustavnih istraivanja, Obavijesti HAD, 3, Zagreb, 1984: 34 38.Durman 1985 A. Durman, Vuedol 85 - nastavak sus-tavnih istraivanja na lokalitetu Vinograd Streim, Obav-ijesti HAD, 3, Zagreb, 1985: 32 33.Durman 1985 A. Durman, Vuedol 1984, Glasnik slavon-skih muzeja 50/51, 1985: 33 35.Durman 1987 A. Durman, Vuedol 86 - trea sezona sus-tavnih istraivanja na lokalitetu Vinograd Streim, Obav-ijesti HAD, 2, Zagreb, 1987: 24 25.Durman 1987 A. Durman, Vinograd Streim - etvrta se-zona na Vuedolu, Obavijesti HAD, 3, Zagreb, 1987: 34 36.Durman, Forenbaher 1989 A. Durman S. Forenbaher,

esta sezona projekta Vuedol 1984-1990., Obavijesti HAD, 3, Zagreb, 1989: 33 35.Durman, Balen, Hutinec 2003 A. Durman, J. Balen, M. Hutinec, Nastavak sustavnih istraivanja na lokalitetu Vuedol vinograd Streim, Obavijesti HAD, XXXV/1, Za-greb, 2003: 46 50.Forenbaher 1989 S. Forenbaher, Vuedol Streimov Vinograd: horizont kasnog bronanog doba, OA, 14, Za-greb, 1989: 55 66.Forenbaher 1995 S. Forenbaher, Vuedol: graditeljstvo i veliina vuedolske faze naselja. OA, 19, Zagreb, 1995: 17 25.Hofller 1933 V. Hofller, Corpus vasorum antiquorum, fasc. I, Paris 1933.Horvatini 1990 N. Horvatini - B. Obeli - D. Srdo - A. Durman - L. Benko - A. Sliepevi, Radiocarbon and TL Dating of the Eneolithic Site Vuedol in East Croatia, Yugoslavia, PACT 29, 1990: 243 250.Hoti 1989 M. Hoti, Novi nalazi konsekrativnih roova na Vuedolu, OA, 14, Zagreb, 1989: 33 42.Hoti 1991 M. Hoti, Jedna posuda vuedolske kulture s posebnim obzirom na cjevaste vaze, OA, 15, Zagreb, 1991: 25 45.Hoti 1933 M. Hoti, Vuedol Vinograd Streim: magijski ritual i dvojni grob vuedolske kulture, OA, 17, Zagreb, 1993: 183 203.Jurii 1989 M. Jurii, Ukopi ivotinja na Vuedolu, OA, 14, Zagreb, 1989: 17 31.Schmidt 1945 R. R. Schmidt, Die Burg Vuedol, Zagreb, 1945.

Lokalitet Vuedol, sonde V-87 i V-04 (foto: M. Buri)


33

Teak-Gregl 1985 T. Teak-Gregl, Vuedol kod Vukovara eneolitsko naselje, Arheoloki pregled 26, Ljubljana, 1985: 57 59.Teak-Gregl 1985 T. Teak-Gregl, Dva nova groba baden-ske kulture s Vuedola, OA, 10, Zagreb, 1985: 23 39.Teak-Gregl 1987 T. Teak-Gregl, Prilog poznavanju metalne produkcije badenske kulture, OA, 11-12, Zagreb, 1987: 73 81.Vuedol 1988 Vuedol tree tisuljee p.n.e., katalog izlobe, Zagreb, 1988.Vuedolski Orion 2000 Vuedolski Orion i najstariji eu-ropski kalendar, katalog izlobe, Zagreb, 2000.

dr. sc. Aleksandar Durmanmr. sc. Jacqueline Balen

Summary

A continuation of systematic archaeological excavation of the eponymous Vuedol culture site was carried out during September 2004.Excavations continued at block number 3, trench V 87, of an area of 400 m. The investigations of this trench had been carried out from 1987 to 1990 and they were con-tinued in 2001. During this campaign work was resumed on removal of Kostolac layer with associated waste pits, while investigation of the more ancient Baden layer was started. It is worth noting that surface objects in a context of Kostolac culture and in particular of Baden culture were found. These facts are quite interesting, as it is commonly known that the Baden population preferred pit dwelling type of housing.


34

B R O D S K O - P O S AV S K A U PA N I J A

15 Galovo16 Kruevica - Njivice17 Slava


35

Redni broj: 15Lokalitet: GalovoNaselje: Slavonski BrodGrad/opina: Slavonski BrodPravni status: R-690 Razdoblje: PVrsta radova: sustavno iskopavanje

Tijekom srpnja 2004.g. Institut za arheologiju iz Zagreba i Muzej Brodskog Posavlja iz Slavonskog Broda proveli su sustavna arheoloka istraivanja prapovijesnog lokaliteta Galovo (struna voditeljica: dr. sc. Kornelija Minichreiter; radovi su provedeni nancijskom potporom Ministarstva kulture RH, Instituta za arheologiju, Muzeja Brodskog Posavlja i Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta iz Zagreba kroz studentsku praksu). Lokalitet Galovo nalazi se na zemljitu ciglarskih bara kojima se Ciglana Brod dugi niz godina koristi za svoje potrebe, a nalazi se u sjeveroistonoj rubnoj gradskoj zoni Slavonskog Broda. Arheoloki se radovi izvode svake godine u okviru znanstvenoistraivakog projekta Prapovijesni identitet sjeverne Hrvatske pri Institutu za arheologiju iz Zagreba. Tijekom 2004. g. istraena povrina od 200 m nadovezana je na zapadnoj strani na dio lokaliteta na kojem se istrauje od 1997. g. Ukupna, do danas istraena povrina iznosi oko 2000 m (Minichreiter 1997; 1999a; 1999b; 2001; 2002; 2003). Dokumentacija arheolokih radova voena je po metodi stratigrafskih jedinica, a dubine nalaza obiljeavane su apsolutnim visinama. Pokretna arheoloka graa upi-sivana je po sondama, kvadrantima, stratigrafskim jedini-cama, dubinama, a kod posebnih predmeta upisivane su i koordinate mjesta nalaza. Arheoloki su predmeti sorti-rani i dokumentirani po vrstama: keramika, posebni nalazi (glineni, kotani predmeti i litika) i uzorci (kosti, ostaci uglje-na i zemlja - zapune objekata). Cjelokupna arheoloka graa deponirana je u Muzeju Brodskog Posavlja. Na

terenu je voena detaljna tehnika dokumentacija (crtanje otkrivenih objekata - tlocrt i presjek) te fotodokumenta-cija (snimanje objekata i pojedinanih vanijih predmeta). Nakon zavretka radova na znanstvenu su analizu dani uzorci: ivotinjskih kostiju (Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta), ugljena (Zavod za eksperimentalnu ziku Instituta Ruer Bokovi) i ze-mlje (arheobotanike analize Botaniki zavod Biolokog odsjeka PMF-a).

Objekti u naselju starevake kulture

U dijelu naselja zapadno od obredno-ukopnoga prostora istraen je niz sondi od C/14 do J/14 i djelomino od H/15 do J/15. Sjeverozapadno od stambene zemunice 153 (broj oznauje stratigrafsku jedinicu objekta) otkriveni su nizovi rupa od drvenih stupova koji tlocrtno zatvaraju pravoku-tnik (orijentacije SZ - JI) ije su stranice dugake oko 5 m. Istraen je SZ, SI i JI niz, dok JZ dio zalazi u neistraeni dio terena. Objekt e se u radovima iduih godina otkriti u cijelosti. Stupovi su bili razliitih promjera: najvei 44 cm, srednji oko 30 cm, a najmanji 10 cm. Simetrini redovi stu-pova i njihovih potpornja ukopanih u pravilnim razmacima upuuju na to da je ovdje vjerojatno bio izgraen otvore-ni objekt nadstrenica ispod koje su se mogli obavljati odreeni poslovi.Jugozapadno od radne zemunice 155 (radionica za izradu glinenih predmeta i tkanina) i zapadno od zemunice 205 otkriven je niz rupa od 14 stupova (pravcem S - J) u pravil-nim meusobnim razmacima od oko 40 do 50 cm. Stupovi se na sjevernoj strani nastavljaju na jamu i rupe od stu-pova jugozapadno od zemunice 155. Zapadno od ovog, ravnog niza otkrivena je skupina od 54 rupe od stupova ukopanih jedan kraj drugoga u neje-dnakim razmacima bez nekog reda, tako da tlocrtno obliku-ju pola kruga (valja pretpostaviti da se druga polovica kru-

Galovo, snimka lokaliteta iz zraka (foto: M. Hucaljuk)


36

ga nastavlja u neiskopani dio terena). Namjenu i znaenje ovoga neobinog objekta za sada je teko spoznati dok se u iduim godinama ne istrai vea povrina ovog dijela naselja.

Inventar u objektima pokretni arheoloki nalazi

Meu ulomcima glinenog posua otkriveni su dijelovi lonaca i zdjela - loptastog, poluloptastog ili S prola. Rubovi posua oblikovani su ravno, izvueno ili uvueno. Dna su ravna, malo poviena ili imaju nisku nogu. Posue je ukraavano razliitim tehnikama: prevlaenjem snopa granica, urezivanjem tankih linija (motiv romba), utiskivan-jem tipani uzorci (motiv plastinog klasa) i plastinim modeliranjem apliciranjem naljepaka u obliku bradavica ili plastinih traka s otiscima prsta. esto su i rubovi velikih lonaca ukraavani otiscima prsta. Plastine trake s otisci-ma prsta sloene u raznovrsne pravolinijske ili krivolinijske motive simbolizirale su zmiju, iji je kult bio poznat jo od ranog neolitika (Gimbutas 1982, 96).Meu posebnim nalazima otkriveno je 14 glinenih predme-ta: dva mala idola, noge i ugaoni dijelovi rtvenika-kadi-onica i nekoliko predmeta neodreene namjene. Brojni litiki nalazi bili su: jezgre, odbojci, sjeiva, brusovi, ploice i grebala.Cjelokupna arheoloka graa, kao i nalazi otkriveni u dosadanjim istraivanjima po svojim osobinama okvir-no pripadaju ranoj fazi (pretklasinoj) - linear A stupnju starevake kulture. Analize ugljena iz zemunica otkrive-nih u proteklim godinama datirale su ovaj dio naselja oko 5700. 5300. g. pr. Kr.

Zatita lokaliteta

Nakon zavretka arheolokih istraivanja iskop je privre-meno zatien tako da su istraene sonde s objektima prekrivene folijom i tankim slojem zemlje. Dio naselja istraen prijanjih godina zatien je na isti nain do trajne konzervacije koja se planira realizirati u sklopu arheoloko-turistikog parka.

Literatura

Gimbutas 1982 Marija Gimbutas, The Goddesses and Gods of old Europe, 6500-3500 BC, Myths and cult im-ages, Los Angeles, 1982: 1 - 304.Minichreiter 1997 Kornelija Minichreiter, Zatitna arhe-oloka istraivanja obredno-ukopnog prostora starevakog lokaliteta u Slavonskom Brodu, Obavijesti HAD 3, Zagreb, 1997: 40 - 43.Minichreiter 1999a Kornelija Minichreiter, Slavonski Brod, Galovo-ciglana, sustavna istraivanja starevakog lokal-iteta u 1998.g., Obavijesti HAD 1, Zagreb, 1999: 25-29.Minichreiter 1999b Kornelija Minichreiter, Slavonski Brod, Galovo, sustavna istraivanja lokaliteta starevake kul-ture u godini 1999., Obavijesti HAD 3, Zagreb, 1999: 58 - 62.Minichreiter 2001 Kornelija Minichreiter, Slavonski Brod, Galovo, sustavna istraivanja naselja starevake kulture u godini 2001. Obavijesti HAD 3, Zagreb, 2001: 63 - 69.Minichreiter 2002 Kornelija Minichreiter, Slavonski Brod, Galovo, sustavna istraivanja naselja starevake kulture u godini 2002, Obavijesti HAD 3, Zagreb, 2002: 45 - 52.Minichreiter 2003 Kornelija Minichreiter, Slavonski Brod, Galovo, sustavna istraivanja naselja starevake kulture u godini 2003, Obavijesti HAD 3, Zagreb, 2003.

dr. sc. Kornelija Minichreiter

Summary:

Institute of Archaeology, Zagreb and the Brodsko Posavlje Museum, Slavonski Brod carried out systematic archaeo-logical investigation on the site of Galovo (north-eastern part of Slavonski Brod) under the supervision of Dr. K Mini-chreiter. An area of 200 m was researched, which on its western side adjoins to part of prehistoric site, of which 2000 m was being investigated since 1997 (Minichreiter 2003).In the part of the settlement to the west of the ritual-burial area and to the north-west of the pit dwelling 153 (which designated stratigraphic unit of the structure), a series of wooden stakes, which according to the ground plan form the shape of a square, with sides of 5 m (NW - SE oriented), were uncovered. The stakes are of different diameters: of 44 to 10 cm. Symmetric lines of stakes and their supports refer that here there was probably an open structure.To the south-west of the manufacturing-workshop pit-dwelling 155 (manufacture of clay objects and textiles goods) and to the west of the pit dwelling 205 a series of 14 stakes was discovered, positioned from north to south at regular intervals of approximately 40-50 cm. In the north, the series of stakes continue to a pit, while the holes of wooden stakes continue to the south-west of pit-dwelling N 155. To the west of this straight row a group of 54 stakes was

Galovo, skupine rupa od stupova (foto: K. Minichreiter)

Galovo, nizovi rupa od stupova pravokutne nadstrenice (foto: K. Minichreiter)


37

discovered, sunken close to each other at irregular inter-vals, their cross-section forming a semicircle (it is assumed that there is another part of the semi-circle under the un-earthed part of the site). The purpose and the signicance of this unusual structure is yet rather difcult to dene. Among clay pottery round, semi-round or S-proled ves-sels were found. They were decorated with various motifs of plastic ribboning with ngerprint patterns. The surfaces of coarse pottery were additionally ornamented by pulling over sheaves of twigs, incising thin lines like a network (rhomboid motif), imprinting and plastic modeling ap-plying bulge-shaped plasters or plastic ribboning with n-gerprint patterns. The edges of roughly fashioned pottery were decorated with ngerprint patterns. Plastic ribboning with ngerprint patterns were put in series of vertical and slanting motifs, which represented a motif of Snake, which cult was known since early Neolithic (Gimbutas, 1982, 96)Among special nds, fourteen clay objects were unearthed, comprising two small idols, the feet and the corner parts of censers and several clay artifacts of undetermined func-tion. Numerous lithica nds were: cores, akes, blades, sharpening stones, plates, endscrapers. According to its characteristics the entire archaeological material belongs to the early level of development of the Starevo culture level Linear A (according dating of S. Dimitrijevi), dated to 5700 5300 B.C.After the end of the works the site has been temporarily protected until the permanent solution within the frame of planned archaeological-tourist park.

Redni broj: 16Lokalitet: Kruevica - NjiviceNaselje: KruevicaGrad/opina: Kruevica, Slavonski amac Pravni status: P-182Razdoblje: P, SVVrsta radova: zatitno iskopavanje

Potkraj srpnja 2004. g. zapoeli su pripremni radovi, a tije-kom kolovoza zatitna arheoloka iskopavanja i istraivanja prapovijesnog i srednjovjekovnog lokaliteta Njivice. Lokali-tet se nalazi u sjeveroistonom dijelu sela Kruevica (g.. 4500434 N; g.d. 1802923 E) uz dananji vodotok Saoni-ca, na povienoj lesnoj gredi izduenoj u smjeru sjever-jug (struna voditeljica istraivanja: Lidija Miklik-Lozuk; arheoloke radove nancirale Hrvatske ceste d.o.o.).Zatitno arheoloko istraivanje provedeno je radi premjetanja dravne ceste D 7, odnosno izgradnje zao-bilaznice prema graninome prijelazu u Slavonskom amcu. Ugovorom predviena povrina za iskopavanje i istraivanje je 4000 m, premda e u konanici povrina za istraivanje biti vea jer je zbog ire izmjere ceste (od 25,60 m do 29,30 m) dolo do poveanja povrine za arheoloko istraivanje. Prosjena relativna dubina iskopa iznosi oko 1 m. Zbog krajnje nepovoljnih vremenskih uvjeta (kia, blato, snijeg) tijekom 2004. g. dio istraivanja lokaliteta planiran je za iduu godinu. Na dijelu lokaliteta koji se nalazi na trasi budue zao-bilaznice otkriveno je jednoslojno naselje iz ranijih faza

Kruevica Njivice, istoni dio lokaliteta (foto: A. Areli)


38

sopotske kulture. Obrisi sopotskih objekata, s nalazima keramike i litike, pojavljuju se na relativnoj dubini od oko 0,50 m. Neposredno uz sjeverni rub trase budue zao-bilaznice pronaena je otpadna jama, odnosno dio nase-lja iz razdoblja srednjeg vijeka. Sudei po pronaenim keramikim ulomcima, datira se u 13./14. st., a obris se pojavljuje neposredno ispod humusnoga sloja, dakle, na relativnoj dubini oko 0,29 m. Istonije od dananjeg vodo-toka Saonica, a neposredno uz zapadnu padinu povienog platoa otkriven je prapovijesni vodotok i istraen do rela-tivne dubine od 2,60 m. Pri istraivanju navedenog vodo-toka pronaena je keramika sopotske kulture, nekoliko keramikih ulomaka eneolitike fakture te nekoliko ulo-maka keltske keramike uz mnogobrojne litike artefakte. Na istonoj obali prapovijesnog vodotoka pronaena je skupina grube keramike licenske kulturne grupe ukraena nepravilnim metliastim urezivanjem.Stoga se moe pretpostaviti da su na prostorno ve-likom povienom platou (nadmorske visine 86,10 m), a u neposrednoj blizini vodotoka, odnosno rijeke Save, bila organizirana naselja tijekom razliitih prapovijesnih i povijesnih razdoblja. Zanimljivo je da je dananji vodotok Saonica, jedan od starih rukavaca rijeke Save, u prapo-vijesno vrijeme tekao neposredno uz povieni plato, odnosno istonije nego danas, to se i nazire u dananjoj kon-guraciji terena.

Naselje sopotske kulture

Dosadanjim je istraivanjima otkriveno jednoslojno naselje iz ranijih faza sopotske kulture koje je na zapa-dnoj strani bilo zatieno drvenom ogradom. Otkrivena su tri nadzemna objekta, otpadne jame te ostaci stupova. Nadzemni su objekti bili graeni od drveta, odnosno kostur im je bio od drvenih stupova, zidovi od iblja oblijepljeni blatom. U unutranjosti svih triju objekata pronaeni su ostaci pravilno rasporeenih krunih stupova koji su nosili konstrukciju krova. Ulaz u sva tri objekta nalazio se s june strane, a ni u jednom nije pronaena podnica od nabijene zemlje. Sva su tri objekta pravokutna oblika, orijentirani u smjeru sjever-jug i vrlo slinih dimenzija: prvi ima dimen-zije 11,90x6,40 m, drugi 11,60x5,60 m, dok je trei objekt u fazi istraivanja. Prva se dva objekta nalaze jedan kraj dru-goga, a trei je smjeten istonije od prvih dvaju i udaljen je od njih oko 10 m - u tom meuprostoru nije bilo bitnijih arheolokih objekata. U kulturnome sloju iznad drugoga nadzemnog objekta pronaeno je dosta kunog lijepa, a zemlja je bila iznimno tamna i masna (Munsell, HUE 2.5y 3/2 very dark grayish brown). Od pokretnih nalaza pronaene su velike koliine litike kako u kulturnome sloju, tako i grupirane izvan pronaenih nadzemnih objekata. Jo pri rekognosciranju na Njivica-ma je pronaen zamjetno velik broj litikih odbitaka, to se pokazalo i pri arheolokim istraivanima. Pronaeno je osam veih grupa litike koje ine odbitci preostali nakon izrade kamenih alatki. Cijepano i polirano kameno orue pronaeno je u otpadnim jamama, ali i u kulturnome sloju. Izuzetno velike koliine litikih odbitaka uz udarae, odno-sno kamene oblutke istroene s donje strane, koji su sluili za izradu kamenih alatki, govore u prilog da su se itelji sopotske kulture na ovom lokalitetu bavili izraivanjem velikih koliina kamenih alatki. Uz navedene nalaze litike pronaeni su brojni ulomci grubih neukraenih keramikih posuda za svakidanju uporabu, ulomci keramikih po-

suda ukraeni bradaviastim ispupenjima buklima, nekoliko zvonastih nogu zdjela na nozi, jedna zoomorfno oblikovana gurica te glineni utezi i prljenci. Specina tipoloka obiljeja keramike grae, bar po dosadanjim istraivanjima, datirala bi ovo naselje u ranije faze sopo-tske kulture.

Zatita lokaliteta

Nakon privremenog prekida arheolokih istraivanja na lokalitetu je provedena zatita pronaenih arheolokih ob-jekata kako bi bez oteenja prezimili (zatita od kie, snije-ga te zatita od smrzavanja) do nastavka istraivanja.

Literatura

Dimitrijevi 1979 Stojan Dimitrijevi, Praistorija jugo-slavenskih zemalja II, Neolitsko doba, Sjeverna zona, Sarajevo, 1979: 270 - 273.Markovi 2003 Zorko Markovi, O genezi i poecima licenskokeramike kulture u sjevernoj Hrvatskoj, OA, vol. 27, Zagreb, 2003: 123 - 124.

Lidija Miklik-Lozuk

Summary

Rescue archaeological excavations and investigation of prehistoric and medieval site Kruevica Njivice were car-ried out during 2004. Archaeological investigation is done due to relocating state road D7 in other words construc-tion of bypass road towards border crossing in Slavonski amac. They are foreseen for the excavation and investi-gation was 4000 m.A one-layer settlement from the earlier phase of the Sopot culture has been uncovered. Waste pits, remains of col-umns and three overground rectangle-shaped structures, north sout

hag_2004_29_1_2010_mala

Documents

Transcript of hag_2004_29_1_2010_mala