FUŠ-Fil u školi va predstavlja

MUMINI NA AZURNOJ OBALI

Ožujak 6.

Materijale pripremila Željka Fe e čić, p of.

MUMINI NA AZURNOJ OBALI

Izvorni naziv filma: Muumit Rivieralla

Ža r: animirani (sinkronizirano)

Trajanje filma: 77 minuta

Zemlja i godina proizvodnje: Finska/Francuska, 2014.

Režija: Xavier Picard, Hanna Hemilä

Scenarij: Leslie Stewart, Annina Enckell, Hanna Hemilä, Xavier Picard, Beata Harju (temeljeno

na "Mumin, svi stripovi Tove Jansson'')

Storyboard: François Vataux

Voditelji animacije: Kieron Seamons, Zewen Wang

Mo taža: Thomas Belair

Glazba: Panu Aaltio, Jean de Aguiar, Anna-Karin Korhonen, Timo Lassy, Milla Viljamaa

Dizajn zvuka: Joonas Jyrälä

Produkcija: Handle Productions Oy (Finska), Pictak Cie (Francuska)

Producenti: Hanna Hemilä, Xavier Picard

Služ e a stra i a: http://moominsontheriviera.com/

Najava filma: https://www.youtube.com/watch?v=pobuePSxCdI

Korelacija s nastavnim predmetima: hrvatski jezik, medijska kultura, likovna kultura,

p i oda i d ušt o

Prikladno za dob: 5+

Kratki sadržaj:

Mumini su bijela stvorenja nalik na vodenkonje koja ži e u daleko i taja st e o Mumindolu. O i su do oćud i t olo i koji se ijetko i u za sut aš ji da , a ata jiho a doma otvorena su svima. No, dolazak Male Mai, njezine sestre i gusara koji t aže s oje lago,

o est će njihov miran i idiliča svijet te probuditi želju za avanturom. Sljedećeg da a zajedrit

će a jeseči i i ako elike oluje za šiti a f a uskoj i ije i gdje ljetuju sla i i ogati. Azurna obala se u ogoče u razlikuje od sjevernog Mumindola. Na d eću astu

a a če, t go i e vrve najnovijom modom, u hotelu je kada velika kao bazen, a kraljevska

soba toliko p ost a a da Mu i a a odluči ži jeti a k e etu. Iako osoblje i gosti hotela

isle da je iječ o ogatoj obitelji, eks e t ič i ''De Mumini'' su daleko od glamura i potpuno

su es jes i da će a k aju jiho og o a ka stići aču . I dok Hrkica iskuša a s eću a uletu te uži a u d ušt u fil ske z ijezde Aud ey

Gla u i paž ji ogatog za od ika, Mu i tata dijeli slič e i te ese i šale s Ma kizo Mogagom, esuđe i umjetnikom. Iako se Mu i tata i H ki a sa še o uklapaju u o o

ok uže je, ostatak o itelji aš i ne dijeli oduše lje je p e a gla u oz o stilu ži ota. ) u je a lješta ilo i u o a od ži ota koji joj je potpuno stran, Mu i a a apušta luksuzni hotel. Odlučuje ži jeti a plaži pod sta i odo i sačekati da je a o itelj za o a i s a iskuše ja sla e, ogatst a i isokog d ušt a te se p isjeti gesla „Ži i u i u, sadi krumpire i sanjaj.“

Po prvi puta jedi st o Mu i a je ug ože o. U eđu e e u Mumintrol izaziva na

dvoboj ogataša koji je za odio H ki u i uspije a po o o os ojiti je o s e, a Mu i tata zbog oć og posta lja ja slonovskog kipa na trgu o a po jeći od lasti. Tako se akon

cijelog kaosa kojeg su za sobom ostavili, Mumini napokon aćaju Mumindolu, jednom

d ugačije s ijetu, d ugačijeg ogatst a, sh aćajući pritom kako ne postoji mjesto kao što je dom.

Dovođe je stare škole a veliko plat o

''Mumini a Azu oj o ali'' je p i a i i a i fil i spi i a p iča a i st ipo i a To e Ja sso , fi ske spisatelji e, slika i e i ilust ato i e čije su k jige o Mu i i a p oda e u milijuna primjeraka i prevedene na 44 jezika.

U spomen njenim stripovima, film je iz ađe t adi io al o teh iko ta ja. Kineski ''Sa d a A i atio Studio'' uč o je iz adio teža, dok su p edp oduk ija i postp oduk ija ap a lje i u Pa izu i Helsi kiju. Kako i zad žali iz o i osjećaj o-bijelog

stripa te ga pritom prilagodili da aš joj pu li i, a i ato i su ko istili s a je u paletu oja. Nako četi i godi e ada a adapta iji, fil je p e ije o p ikaza u Fi skoj po odo

. o ljet i e ođe ja To e Ja sso . O igi al u glaz u iz fil a st o ilo je šest skladatelja različitog po ijekla čiji stilo i a i aju od jazza do dis a, o is o o at osfe i i e o ija a liko a,

pa tako bogatst o glaz e ih ža o a slijedi ideju kulturne raznolikosti koju je Jansson za

ži ota p o i ala.

Iako je p iča apisa a ako D ugog s jetskog ata, teme poput pronalaže ja adosti u malim stvarima, jed osta o ži otu, p ih aća ju, slobodi, zajed išt u, obitelji i až osti izraža a ja u skladu s e o ija a i dalje su aktualne i univerzalne. Film je napravljen za sve

uz aste te će i od asli zasigu o prepoznati d ušt e u sati u, kritiku materijalizma i suptilan

humor kojeg je autorica iznijela u popularnom stripu i knjizi koji su sada eć dijelo ska di a ske izda ačke, fil ske i tele izijske itologije.

O redatelju:

Xavier Picard je francuski pisac, redatelj i producent. Tijekom svoje karijere napravio

je iše od sati a i a ije uključujući TV-seriju ''The bot's master'', ''Jonny Quest'' u

produkciji Hanna Barbera, ''Vale ia i g ad s tisuću pla eta'' Lu a Besso a i Ma o u Oshiija,

a eži ao je seda k atkih a i i a ih fil o a a S jetskoj izlož i u Ša gaju . godi e. Bio je čla o p estiž og CFT Go eli s A i atio s eučilišta u Francuskoj, a 2000. godine

os o ao p odu e tsku kuću Pi tak zajed o s japa ski p odu e to Takashi Masunaga

koja p oiz odi a i i a e fil o e i se ije za s jetsko t žište.

''Htio sam napraviti hommage originalnim radovima Tove Jansson i prilagoditi ih

njihovoj izvornoj publici: djetetu unutar svake odrasle osobe. Stripovi o Muminima su

jedinstvena umjet ička djela. Ja sso je s aku sliči u ap a ila s iz i o u jet ičko ješti o što je direktno inspiriralo kompoziciju i ritam filma. Svaka scena je crtana kadar po

kadar, a aj eći izazo fil a io je p o alaže je p a e oje s kojo is o oži jeli jene

ilustracije iz 1940. godine. U svakoj sekvenci se dominantna boja trebala razviti u

sofisticirane nijanse (franc. camaïeu). S druge strane, zvuk se sastojao od komponirane

glaz e, glaso a i ješa i e st a ih i apst akt ih z uč ih efekata u stilu Ja uesa Tatija.

Moja a i ija ila je p oši iti Ja sso i ad isto e e o i ajući a u u jezi oto: ''Ži i u miru, sadi krumpire i sanjaj.''

- Xavier Picard, redatelj i koproducent filma

Produkcija

Hanna Hemilä je finska filmska producentica i redateljica. Osim ''Mumina na Azurnoj

obali'' (2014.), potpisuje s e a ij i ežiju dokumentarnog filma ''Paavo, a life in five courses''

(2010.). Producirala je film Akija Kaurismäkija ''Le Havre'' (dobitnik FIPRESCI nagrade na

Fil sko festi alu u Ca esu . , poto išest uko ag ađi a i o iteljski fil ''Pelikaanimies'' (2004.) te brojne dokumentarce, koprodukcije, animirane filmove i tv-serije.

Do it i a je Fi ske d ža e ag ade za u jet ost.

''Fil je ap a lje s fi ski , š edski , f a uski i e gleski dijalozi a i p oda je u azličitih ze alja s ijeta. No, do i a je s edsta a za fil ije io ajlakši zadatak. Kada sam na početku aja ila kako će o ap a iti fil o Mu i i a, s i su illi jako uz uđe i. No, kada sam ekla da će o ga u aditi a t adi io ala ači crtanja rukom, mnogi su odgovorili

kako financiraju samo 3D filmove. Bili smo vrlo zabrinuti, ali a k aju je s e p ošlo u edu. Otk ili s o da još u ijek postoji elika zajed i a ljudi koji ije e pažlji o uč o crtane 2D

filmove."

- Hanna Hemilä, producentica i koredateljica filma

Tove Jansson, kreator Mumina

Tove Jansson (1914.-2001.), jedna od

najpoznatijih finskih umjetnica. Odrastanje u

u jet ičkoj o itelji otac kipa , a ajka uspješ a g afička dizaj e i a), zarana je predodredilo

Ja sso i ži ot i put. Tove je studirala umjetnost

u Stockholmu, Helsinkiju i Parizu, a prve radove

objavila sa svega 14 godina. U sati ič o listu ''Garm'' u kojem je od 1939. do 1953. o ja ila iše od 600 radova, vrlo je brzo stekla ugled vrsne

karikaturistkinje koja ne zazire od osjetljivih i

p o okati ih d ušt e o-političkih te a (npr.

karikature o Hitleru i Drugom svjetskom ratu). Na

marginama tog lista, po prvi puta su se pojavili i

Mu i i, eo ič a st o e ja astala iz želje za eči jed osta i , ai i i djeti jasti , u

vrijeme depresije koja se navila nad ratnom

Europom.

Iako su prva dva romana o Muminima, ''Mali trol i velika poplava'' (1945.) i ''Lov na

komet'' (1946.) prošla ugla o ezapaže o, t eća k jiga ''Ča o jako šeši '' . ako p ije oda a e gleski jezik do osi joj zasluže u sla u. Uslijedilo je još pet o a a: ''Pothvati

Mumintate'' (1950.), ''Opas a I a jska oć'' (1954.), ''Zima jednog trola'' (1957.),

''Mumintata i more'' (1965.) i ''Kas o u stude o '' . te z i ka k atkih p iča ''P iče iz Mu i dol a ili Ne idlji o dijete i d uge p iče'' . .

Naj eće s jetske o i e u to ije e, lo do ski "The E e i g Ne s" ili su p i izda ače st ipo a o Muminu te su nakon 1954. stripovi objavljivani u 40 zemalja svijeta,

doseg u ši čak iliju a čitatelja d e o. Osi od aslih koji su se lo zo zakačili

d ušt e u i političku sati u i pa et a opaža ja s akod e og ži ota, Janssonini stripovi i

knjige osvojili su djecu diljem svijeta i bili su osnovom za brojne televizijske serije, filmove,

operu, radio produkciju, pa čak i tematski park.

To e Ja sso je iza se e osta ila i p esi a slika ski i k jiže i opus koji o uh aća figurativno i apstraktno slikarstvo, ilustracije, karikature, slikovnice, romane, putopisnu i

e oa sku p ozu, li eto za ope u, pjes e, kazališ e p edsta e, freske, murale, film,

televizijske projekte, naslovnice knjiga (poput ''Alise u ze lji čudesa'' i ''Ho ita'' i azličite predmete s oti i a Mu i a. )a s oje st a alašt o je ag ađe a edaljo Ha sa Christiana Andersena, ag ado Š edske k alje ske akade ije, Finskom nacionalnom

k jiže o ag ado i oj i počas i titula a. Iako su joj Mumini donijeli golemu popularnost i financijsku stabilnost, Jansson je

željela az ijati lastiti izual i i k jiže i iz ičaj, te 1960. prepustila stripove o Muminima

svom bratu Larsu koji će ih asta iti tati do 1975. kada strip prestaje izlaziti. Njegova kći Sophia, danas je direktorica tvrtke koja i e o asljeđu To e Ja sso .

Festivali i nagrade:

BFI London Film Festival 2014. – služ e a selek ija

Shanghai International Film Festival 2015. – nominacija za najbolji animirani film

New York I te atio al Child e ’s Fil Festi al . – služ e a selek ija

Pulica u Kaputu, Pulski filmski festival 2015. – služ e a selek ija dječjeg p og a a Leeds Young Film Festival 2015. – nagrada publike za najbolji film

Riječ kritike:

''Elegantno a ta i kad o i, pastel e ija se, eo ič a pozadi a i naizgled skroman

dizajn likova od aža aju ez e e sku k alitetu s ijeta Mu i a. Redatelj slijedi Ja sso i au p ikazujući liko e koji žele dijeliti i oču ati ljepotu s ijeta te utjelo ljuju o o ajbolje u

ljudi a. Iako se a i ije i atpis 'p i at i posjed' ože pos uda idjeti, Muminmama gradi

t a ot o e o u koje s i ogu uži ati. Kada gusa ski od i a potoplje , e spaša a se zlato i d agulji, eć sje e t opskih iljaka, k jige i at o et. To je Muminima vrjednije od

sjaj ih o čića. A kada gusa i pitaju zašto d že s oje p lja o posuđe ispod kauča, Mu i i odgo a aju da čekaju kišu da ih ope e. 'Mu i i na Azurnoj obali' nije animirani blockbuster

godine, eć film prizemljene filozofije s jednih od najmudrijih likova. Kada i iše as slijedilo uče je Mu i a, tko z a kako i izgledala aša lastita doli a.''

- Carlos Aguilar, Indiewire

''Jed osta a i jež a p iča o te elj i adosti a i uži i a do a, te p ek as o uč o a ta a a i a ija koja sad ži iz toplih pastel ih oja. Sa še p otuot o

p e aglaše i su e e i dječji tići a.'' - Dave Calhoun, Time Out London

''Iako se fil z og s og leže og te pa je ojat o eće s idjeti sta ijoj dje i, ala će dje a zasigu o iti oča a a liko i a, dok će od asli ije iti suptil e doze luka og hu o a i sati e. Postoji azlog zašto su st ipo i o Mu i i popula i eć godi a, a o aj fil pa et o o a lja jiho ša . ''

- John DeFore, Hollywood Reporter

''Si patič i i eks e t ič i liko i To e Ja sso aučit će ogataše d ije t i st a i o ži otu u o oj lijepo o oje oj i uč o ta oj a i a iji čiji je to adije agolast, ego za o o otkače .''

- Steve Rose, The Guardian

PRIJEDLOG OBRADE FILMA NA SATU

P ije sa e p ojek ije pot e o je upitati uče ike jesu li ikada čuli za Mu i e, gledali

japansku animiranu seriju i slič o. Pose o t e a aglasiti kako je fil iz ađe tradicionalnom animacijskom tehnikom u kojoj se svaki kada ta uč o. Tako je u tić ulože o jako pu o ada te iz ađe o čak teža.

Film otvara razne teme za razgovor kod kuće, u tiću i u školi. To su p i je i e pustolovina, prijateljstvo, ljubav, p ih aća je azličitosti, tole a ija/ etole a ija, h a ost, strip i animirani film, adaptacija knjige, umjetnost i u jet ičko iz aža a je, o itelj, ži ot e

ijed osti, isoko d ušt o, pošti a je p i ode itd.

S a pita ja i te e koje a eće o aj fil , asta i i i t e ali p ilagoditi do i uče ika. P o što ih t e a upitati nakon projekcije jest: Kako as se doj io fil ? Koje je osjećaje fil u vama pobudio? Postoji li ešto što iste azu jeli u fil u? Što a se s idjelo u fil u, a što nije? Koja je aša o ilje a s e a iz fil a? Što se u joj događa? Uspo edite aša iskust a u razredu.

Nakon projekcije filma i kratke emocionalno-intelektualne stanke, u razredu bi

uslijedila ist aži ačka asp a a k oz iz pita ja i te a koja a eće o aj fil s time da bi ih

asta i i t e ali p ilagoditi o is o o do i uče ika.

Gdje i kada se zbiva radnja filma?

) ate li gdje se alazi F a uska? Pokažite a ka ti. Što je te a o og fil a? *)adatak po želji: Veći a p iča, ilo da je iječ o romanu,

filmu ili stripu, sastoji se od svojeg početka, sredine i kraja. Na koliko dijelova

ože o podijeliti fil sku p iču? Koji su prijelomni trenuci u ovom filmu? Možete li su i ati fil u ekoliko eče i a? Od edite edoslijed događaja i s ako dijelu

filmske p iče pridajte aslo . Sa u she u a tajte a ploči.

Kako izgleda Mumindol?

Tko su gla i liko i? Koji a se lik aj iše s idio i zašto?

Tko dolazi u Mu i dol? Kako su Mu i i dočekali gusa e, Malu Mai i njezinu sestru?

) ate li što z ači iječ gostolju i ost? Kako znamo da je netko gostoljubiv?

Na kakvo mjesto Mumini dolaze brodom nakon velike oluje? Po če u se Azu a obala razlikuje od Mumindola?

Uklapaju li se Mu i i u o o ok uže je?

Tko je o i p ijatelj Mu i tate? Što iz ađuje Ma kiz Mo gaga i je li ašto it?

Opiši od os iz eđu H ki e i Mu i t ola.

Kako se Mumini odnose p e a o u i ate ijal i st a i a? Što je za jih jed ije, o čići ili k jige i t opsko sje e?

Jesu li Mumini elikoduš i? Gdje to p i jećuješ? S at ate li se e elikoduš i a? Dijelite li s oje ig ačke s d ugi a?

Kako fil za ša a? )ašto su se Mu i i atili u Mumindol? Što za as z ači do ?

Gledajući o aj fil koja su ti se az išlja ja i pita ja « otala» po glavi? Što po učuju Mumini?

Po azgo a aj o sada o fil sko ža u i fil ski iz ažaj i s edst i a: Razmislite o vizualnom izgledu filma. Kako su oslikani likovi u filmu? Kakve su boje u

filmu? Kakva je primjerice boja mora? Je li vam se svidjela animacija? O kojoj se vrsti

animiranog filma radi? ''Mumini na Azurnoj obali'' je rukom crtana animacija. Po

če u se tak a a i a ija azlikuje od d ugih sta a i a ije koje ste idjeli u fil o i a? Da li as stil ta ja podsjeća a neki drugi film koji ste imali prilike

vidjeti?

I a li glaz a eku ulogu u o o e fil u? Kaka ugođaj st a a? Može o li po glaz i zaključiti što se u eko p izo u događa? Na koji je ači glaz a po eza a s p ičo ? Može li st o iti p i je i e ko iča ili u i ujući uči ak? Pokušajte za isliti da e a glaz e u fil u. Da li i se ešto p o ije ilo u aše doži ljaju?

Iako je iječ o f a usko-finskom filmu, likovi u filmu govore hrvatskim. Znate li kako

nazivamo takav film? (sinkronizirani film)

Dodatni zada i za uče ike:

Kojo iste o je o od do o ije ili o aj fil ? Bili fil p epo učili s oji p ijatelji a i p ijatelji a a? O azložite s oju o je u i apišite k itiku odgleda og filma.

H ki a u fil u apoko posjećuje Azu u o alu o kojoj je dugo aštala i pu o čitala. )a islite da ste i i otišli a eki ideal i od o te pošaljite p ijatelji a azgled i u. S jedne strane razglednice nacrtajte sliku mjesta kojeg ste posjetili, a s druge strane

apišite po uku. U po u i apišite s ki ste se sus eli, aše išlje je o oso i i jestu. Nacrtajte Mumindol, obitelj Mumina, jiho e p ijatelje, ok uže je u koje ži e i

a a tu u k oz koju p olaze ili pak p izo iz fil a koji a se aj iše s idio. P izo e ožete uo ličiti u st ip i dodati o e čud o ate liko e i iz išlje e ste. Sa e

Mu i e ožete iz aditi i od plasteli a te a ko u ap a iti alu izlož u u ašoj školi.

U ožite sliko e p iloge iz odiče te ih podijelite uče i i a.

Izvori:

K eši i Mikić, Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001.

http://pulafilmfestival.hr/hr/filmovi/388

http://en.unifrance.org/movie/37302/moomins-on-the-riviera

http://www.indiesales.eu/moomins-on-the-riviera

http://theatrebooksandmovies.com/moomins-on-the-riviera-activity-sheets/

https://www.moomin.com/en/

http://cineuropa.org/nw.aspx?t=newsdetail&did=264186

http://koulukino.fi/index.php?id=2943

http://www.zarez.hr/clanci/labora-et-amare-sto-godina-tove-jansson

*Kako i Ki o Valli po oljšalo p oduk iju k alitet ih fil skih aslo a za djecu i mlade, voljeli

is o do iti i po at u i fo a iju uče ika, asta i a i asta ika. S oje os te i az išlja ja ožete a slati a fus@kinovalli.net

Projekt FUŠ realiziran je uz potporu