Gsm-r Projektni Zadatak

7/18/2019 Gsm-r Projektni Zadatak

http://slidepdf.com/reader/full/gsm-r-projektni-zadatak 1/26

P R O J E K T N I Z A D A T A K

za izradu tehniĉke dokumentacije izgradnje Globalnog sustavapokretnih komunikacija za željezniĉki promet (GSM-R) na

željezniĉkim prugama kojima upravlja HŽ Infrastruktura d.o.o.

Zagreb, studeni 2012.

10 000 Zagreb, Mihanovićeva 12

Razvoj i investicijskoplaniranje

10000 Zagreb Mihanovićeva 12



list 2/26

SADRŽAJ

1. Uvod2. Popis korištenih kratica3. Kratki pregled Globalnog sustava pokretnih komunikacija za ţeljeznički promet

(GSM-R) 4. Predmet projektnog zadatka5. Faznost izgradnje sustava GSM-R na ţeljezničkim prugama kojima upravlja HŢ

Infrastruktura

6. Pregled postojećeg stanja telekomunikacijskih sustava na prugama kojima

upravlja HŢ infrastruktura d.o.o

7. Opseg tehničke dokumentacije

8. Uvjeti za projektiranje

9. Podloge za projektiranje

10. Osnove za projektiranje

10.1. Prostorno-planski dokumenti

10.2. Geodetske podloge i planerske osnove10.3. Inţenjersko-geološki, geotehnički, seizmički uvjeti 10.4. Uvjeti zaštite okoliša

10.5. Klimatski, hidrološki i hidrografski parametri 10.6. Posebni uvjeti nadleţnih institucija i poduzeća

11. Tehnički podaci i elementi za projektiranje GSM-R sustava

11.1. Idejni projekt izgradnje GSM-R sustava

11.1.1. Radio i frekvencijsko planiranje

11.1.1.1. Radio planiranje

11.1.1.2. Frekvencijsko planiranje11.1.2. Projekt mreţe GSM-R sustava

11.1.2.1. Osnovne postaje (BTS)

11.1.2.2. Upravljačke jedinice (kontroleri) osnovnih postaja (BSC) 11.1.2.3. Mobilni komutacijski centri (MSC) i Centar upravljanja i

odrţavanja (OMC)

11.1.2.4. Sučelja (GATEWAY) 11.1.2.5. Korisnička (terminalna) oprema

11.1.2.6. Telekomunikacijska mreţa

11.1.2.6.1. Svjetlovodni kabeli

11.1.2.6.2. Pruţni energetski kabeli 11.1.2.6.3. SDH mreţa

11.1.2.6.4. Pruţna telefonija

11.1.2.6.5. Radijski sustavi

11.1.2.7. Sustav tehničke zaštite

11.1.2.8. Sustav vatrodojave i gašenja

11.1.2.9. Sustav klimatizacije i grijanja

11.1.2.10. Uzemljenje i prenaponska zaštita

11.1.2.11. Premještanje i zaštita vodova i instalacija

11.2. Tehnički, funkcionalni i sistemski zahtjevi 11.3. Plan numeriranja



list 3/26

11.4. Tipski projekti antenskih stupova i objekata za smještaj opreme osnovnihpostaja

11.5. Prijedlog objedinjenog plana razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture

11.6. Projektni zadatak za izradu glavnog projekta izgradnje GSM-R sustava

Prilozi:

Tablica 1 Postojeće stanje TK ureĎaja Tablica 2 Popis pokretnih UHF i VHF stanicaTablica 3 Vozila HŢ Infrastrukture za ugradnju GSM–R terminalnih ureĎaja –

motorna pruţna vozila TMD, LMD, snjegočistačiTablica 4 Vozila HŢ Infrastrukture za ugradnju GSM–R terminalnih ureĎaja –

strateška mehanizacija



list 4/26

1. UVOD

Projektni zadatak za izradu tehničke dokumentacije izgradnje Globalnog sustavapokretnih komunikacija za ţeljeznički promet (GSM-R) na ţeljezničkim prugamakojima upravlja HŢ Infrastruktura d.o.o. izraĎuje se u skladu s Nacionalnim

programom ţeljezničke infrastrukture.

Predmet tehničke dokumentacija je izgradnja GSM-R sustava na ţeljezničkimprugama kojima upravlja HŢ Infrastruktura d.o.o. u skladu s europskim normama itehničkim specifikacijama za interoperabilnost transeuropskog konvencionalnogţeljezničkog sustava te nacionalnim preporukama i normama kao i korisničkimzahtjevima upravitelja ţeljezničke infrastrukture.

U okviru pregovora o članstvu Republike Hrvatske i Europske unije u Pregovaračkompoglavlju 21 – Transeuropske mreže odreĎeni su dijelovi ţeljezničke mreţe na

teritoriju RH koji će postati sastavnim dijelom Transeuropske ţeljezničke mreţe . URepublici Hrvatskoj to su Paneuropski koridor X, te ogranci Vb i Vc.

U skladu s Europskim direktivama 96/48/EC, 2001/16/EC i 2004/50/EC potrebno jeosigurati interoperabilnost ţeljezničkog sustava na meĎunarodnim ţeljezničkim koridorima.

Republika Hrvatska potpisnica je i EIRENE sporazuma o razumijevanju (MoU) iEIRENE sporazuma o implementaciji (AoI).

Potpisnici Sporazuma o razumijevanju i Sporazuma o implementaciji suglasni su da

se kod uvoĎenja novog ţeljezničkog radio komunikacijskog sustava u Europi uvedezajednički standard i time osigura puna interoperabilnost odreĎena obveznimvaţećim EIRENE smjernicama.

Osim izgradnje sustava GSM-R na ţeljezničkim prugama od značaja zameĎunarodni promet, za što RH veţu meĎunarodne obveze, potrebno je izgraditi istisustav i na ţeljezničkim prugama od značaja za regionalni promet te dijeluţeljezničkih pruga od značaja za lokalni promet.



list 5/26

2. POPIS KRATICA

BSC Base Station ControllerBTS Base Transceiver StationCENELEC European Committee for Electro-technical StandardisationE-FRS EIRENE Functional Requirements SpecificationE-SRS EIRENE System Requirements SpecificationEIRENE European Integrated Railway Enhanced NetworkETCS European Train Control SystemETSI European Telecommunications Standards InstituteFFFIS Form Fit Functional Interface SpecificationFRS Functional Requirements SpecificationGIS Geographical Information SystemGPRS General Packet Radio Service

GSM Global System for Mobile communicationsISO International Standards OrganisationITU International Telecommunications UnionMORANE MObile radio for RAilway Networks in EuropeMoU Memorandum of UnderstandingMS Mobile StationMSC Mobile (services) Switching CentreOMC Operation and Maintenance CentreRAM Reliability, Availability and MaintainabilitySRS System Requirements SpecificationSSRS Sub-System Requirements Specification

TMN Telecommunications Managed NetworkTRX TransceiverTSI Technical Specification for InteroperabilityUIC Union Internationale des Chemins de Fer



list 6/26

3. KRATKI PREGLED GLOBALNOG SUSTAVA POKRETNIH KOMUNIKACIJA ZAŽELJEZNIĈKI PROMET (GSM-R)

GSM-R je meĎunarodni beţični komunikacijski sustav koji integrira prijenos govora i

podataka napravljen za potrebe ţeljeznice kako bi pomogle ţeljeznicama natjecati sena trţištu prijevoza putnika i tereta. GSM-R osigurava pouzdane funkcije za nadzorvlaka, putničkog servisa, odrţavanja podataka, telemetrije i sigurnosti kod brzina do500 km/h. GSM-R platforma pruţa niz radio baziranih funkcija koje osiguravaju punuinteroperabilnost omogućujući ţeljeznički promet preko meĎunarodnih granica.

GSM-R kao glasovna komunikacija zamjenjuje RD-radio dispečerski sustav (radiotelefonskih veza izmeĎu strojovoĎe vučnog vozila i dispečerskog središta) i UHFkolodvorske radi jske mreţe (komunikacija kolodvorskog osoblja). Pored glasovnekomunikacije GSM-R je i prijenosni sustav za ETCS (European Train Control

System).

Sustav GSM-R odreĎen je EIRENE specifikacijama (Functional RequirementSpecification - EIRENE FRS i System Requirement Specification - EIRENE SRS).EIRENE FRS i EIRENE SRS daju temeljne zahtjeve i osnova su za GSM-R sustav iopremu, a dio su europskih TSI CCS-a (Technical Specifications for Interoperabilityrelating to the Control-Command and Signalling), Aneksa A (Annex A: List ofspecifications for ETCS and GSM-R).

Osim s Tehničkim zahtjevima za interoperabilnost GSM-R sustav projektira se i uskladu s nacionalnim preporukama i normama te korisničkim zahtjevima upravitelja

ţeljezničke infrastrukture te s nacionalnim preporukama i normama.

EIRENE usuglašen (kompatibilan) integrirani radio komunikacijski sustav zaţeljeznice sastavljen je od sljedeći osnovnih elemenata:

− mobilne mreţe i povezane opreme; − fiksne mreţe i povezane opreme;− mobilne i fiksne terminalne opreme;

− sučelja za ţeljezničku opremu (sustav signalizacije i dr.) i druga oprema;

− upravljačkog sustava.

http://www.uic.org/spip.php?mot3519








list 7/26

Slika 1. Uobičajena arhitektura GSM-R sustava.

Ovako odreĎen integrirani GSM-R sustav omogućava govorne i podatkovnekomunikacije svim zainteresiranim korisnicima - izmeĎu zemaljskih terminala,vučnih vozila i terminala koji se nalaze u vlaku, zemaljske pokretne komunikacijepruţnog osoblja, osoblja postaja i depoa, ŢAT korisnika, javne mreţe i ţeljezničkeadministracije. UsklaĎenost s EIRENE specifikacijama osigurava interoperabilnosttelekomunikacijske opreme vučnih vozila i osoblja pri prijelazu nacionalnih i drugihgranica meĎu sustavima.



list 8/26

4. PREDMET PROJEKTNOG ZADATKA

Predmet ovog projektnog zadatka je izrada tehničke dokumentacije izgradnjeGlobalnog sustava pokretnih komunikacija za ţeljeznički promet.

Izgradnja sustava GSM-R nuţan je korak u modernizaciji ţeljezničkih pruga uRepublici Hrvatskoj.

Osim što je izgradnja ovog sustava obavezna na novosagraĎenim te ţeljezničkimprugama na kojima se nadograĎuju i/ili rekonstruiraju postojeći telekomunikacijskiureĎaji, a od značaja su za meĎunarodni promet prema Pravilniku o tehničkimuvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke

pruge, donesenim temeljem Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, ona je i diomeĎunarodnih obveza koje je Republika Hrvatska preuzela u okviru pregovora očlanstvu u Europskoj uniji.

Izgradnja sustava GSM-R omogućiti će, uz pretpostavku ugradnje Europskogsustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS), postupno uvoĎenje Europskogsustava upravljanja ţeljezničkim prometom (ERTMS) na mreţi ţeljezničkih pruga uRepublici Hrvatskoj.

Osnovna zadaća GSM-R sustava na meĎunarodnoj razini je osiguranje puneinteroperabilnosti odnosno nesmetanog i kontinuiranog ţeljeznički prometa izmeĎurazličitih drţava EU. HŢ Infrastruktura, uz to što će postati kompatibilna s razvijenijimdijelom Europe, dobit će moderan sustav koji zadovoljava sve potrebe, a time i prilikuza daljnji rast i razvoj.

Ugradnjom GSM-R sustava, na ţeljezničkim prugama kojima upravlja HŢInfrastruktura planiraju se ostvariti sljedeći ciljevi:

− inteoprebilnost – nesmetan prekogranični promet i ţeljeznički promet izmeĎu različitih drţava EU

− zamjena postojećeg analognog radiodispečerskog sustava komunikacija− kvalitetna komunikacija izmeĎu svih zainteresiranih korisnika te različitih skupina

korisnika− veća sigurnost ţeljezničkog prometa − pruţanje novih komunikacijskih usluga za ostala ţeljeznički povezana društva − veća iskoristivost ţeljezničkih pruga

− veća gustoća prometovanja vlakova− mogućnost ugradnje Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS)

razine 2. i 3.



list 9/26

5. FAZNOST UGRADNJE SUSTAVA GSM-R NA ŽELJEZNIĈKIM PRUGAMAKOJIMA UPRAVLJA HŽ INFRASTRUKTURA

Tehničkom dokumentaci jom izgradnje sustava GSM-R na ţeljezničkim prugamakojima upravlja HŢ Infrastruktura potrebno je predvidjeti izgradnju sustava u dvijefaze:

I. faza – X. koridor sa čvorom Zagreb, dio V.b koridora od drţavne granice sRepublikom MaĎarskom do Karlovca i sjeverni dio V.c koridora, dioregionalnih i lokalnih ţeljezničkih pruga i pruge u izgradnji (Podsused – Samobor, Sv. Ivan Ţabno – Gradec) te izgradnja mobilnogkomutacijskog centra (MSC) i centra upravljanja i odrţavanja (OMC)

II. faza – V.b koridor od Karlovca do drţavne granice s Republikom Slovenijom, juţni dio V.c koridora, meĎunarodne priključne te ostatak regionalnih idio lokalnih pruga kao i pričuvnog mobilnog komutacijskog centra.

Pojedine faze potrebno je projektirati na način da I. faza čini jednu tehničko-tehnološku (funkcionalnu) cjelinu, a II. faza je nadopuna (proširenje) sustavaodnosno tehničko-tehnološke cjeline I. faze.

Slika 2. Faznost izgradnje sustava GSM-R

I. FAZA

II. FAZA



list 10/26

TABLIČNI PRIKAZ I. FAZE IZGRADNJE SUSTAVA GSM-R

R. b.Oznakapruge

Skraćeni naziv željezniĉke pruge Jednokolosijeĉna

pruga(km)

Dvokolosijeĉnapruga(km)

GraĊ. duljinapruge(km)

X. koridor i ĉvor Zagreb

1. M101 DG – S. Marof – Zagreb Gk 0 26,709 53,418

2. M102 Zagreb Gk – Dugo Selo 0 21,202 42,4043. M103 Dugo Selo – Novska 83,405 0 83,405

4. M104 Zagreb Gk – Sisak – Novska 116,757 0 116,757

5. M105 Novska – Tovarnik – DG 0 185,398 370,796

6. M401 Sesvete – Sava 0,046 11,090 22,18

7. M402 Sava – Zagreb Klara 0,82 6,677 13,354

8. M403 Zagreb RkPs – Z. Klara (K) 1,056 0 1,056

9. M404 Zagreb Klara – Delta 2,491 0 2,491

10. M405 Zagreb Zk – Trešnjevka 1,357 0 1,357

11. M406 Čulinec – Zagreb Resnik 2,101 0 2,101

12. M407 Sava – Velika Gorica 6,295 0 6,295

13. M408 Zagreb RkOs – Mićevac 1,316 0 1,316

14. M409 Z. Klara – Zagreb RkPs (S) 1,071 0 1,071

15. M410 Zagreb RkOs – Zagreb RkPs 2,719 0 2,719

16. M601 Vinkovci – Vukovar 18,514 0 18,514

V.b koridor

17. M201 DG – Botovo – Dugo Selo 79,692 0 79,692

18. M202 Zagreb Gk – Karlovac 52,621 0 52,621

V.c koridor

19. M301 DG – B. Manastir – Osijek 31,319 0 31,319

20. M302 Osijek – Strizivojna-Vrpolje 48,359 0 48,359

21. M303 S.-Vrpolje – S. Šamac – DG 23,300 0 23,300

Regionalne pruge

22. R201/1 Zaprešić – Zabok 24,100 0 24,100

23. R104 Vukovar-B.n. – Erdut – DG 26,043 0 26,043

24. R105 Vinkovci – Drenovci – DG 50,939 0 50,939

25. R202/2 Osijek - Dalj 23,423 0 23,423

Lokalne pruge

26. L209 Vinkovci – Osijek 33,937 0 33,937

27. L210 Vinkovci – Ţupanja 28,071 0 28,071

Pruge u izgradnji od znaĉaja za lokalni promet

28. L Sv. Ivan Ţabno - Gradec 12,370 0 12,370

29. L Podsused Tv. – Sam. – Pr. k.. Perivoj 14,065 0 14,065



list 11/26

TABLIČNI PRIKAZ II. FAZE IZGRADNJE SUSTAVA GSM-R

R. b.Oznakapruge

Skraćeni naziv željezniĉke pruge Jednokolosijeĉna

pruga(km)

Dvokolosijeĉnapruga(km)

GraĊ. duljina pruge(km)

V.b koridor

1. M502 Rijeka – Šapjane – DG 30,896 0 30,896

2. M202 Rijeka - Karlovac 175,226 0 175,226

3. M602 Škrljevo – Bakar 12,554 0 12,554

4. M603 Sušak – Rijeka Brajdica 3,985 0 3,985

5. M605 Ogulin – Krpelj 6,118 0 6,118

6. M501 DG – Čakovec – Kotoriba – DG 42,389 0 42,389

V.c koridor

7. M304 DG – Metković – Ploče 22,754 0 22,754

MeĊunarodne prikljuĉne pruge

8. M604 Oštarije – Knin – Split PredgraĎe 320,504 0 320,504

9. M606 Knin – Zadar 95,390 0 95,390

10. M607 Perković – Šibenik 22,502 0 22,502

11. M608 Raţine – Šibenik Luka 3,697 0 3,697

Regionalne pruge

12. R101 DG – Buzet – Pula 91,140 0 91,140

13. R102 Sunja – Volinja – DG 21,575 0 21,575

14. R103 DG – L. D. Polje – Knin 59,068 0 59,068

15. R201/2 Zabok – Čakovec 76,622 0 76,622

16. R202/1 Varaţdin – Osijek 226,432 0 226,432

Lokalne pruge

17. L102 S. Marof – Kumrovec – DG 38,522 0 38,522

18. L103 Zabok – Đurmanec – DG 27,187 0 21,187

19. L202 Hum-Lug – Gornja Stubica 10,823 0 10,823

20. L204 Kriţevci – Bjelovar – Kloštar 61,747 0 61,747

21. L218 Split PredgraĎe – Split 0,084 2,666 5,282



list 12/26

6. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA TELEKOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA NA

PRUGAMA KOJIMA UPRAVLJA HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O

Bitna i nuţna pretpostavka za uvoĎenje GSM-R sustava je postojanjetelekomunikacijske opreme, sustava ili dijelova ovih sustava, a naročito svjetlovodne

mreţe (za glavne i pričuvne pravce) odnosno SDH prijenosne mreţe i pripadajućihterminalnih ureĎaja kao i napajanja preko poloţenih energetskih kabela.

Kod dimenzioniranja GSM-R mreţe mora se uzeti u obzir postojeće stanje izgraĎenihtelekomunikacijskih mreţa, te za izgradnju GSM-R sustava, u dogovoru sInvestitorom, maksimalno koristiti postojeću infrastrukturu.

Pregled postojećeg stanja postojećeg telekomunikacijskog sustava tablično jeprikazan u prilogu ovog projektnog zadatka.

7. OPSEG TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE

Temeljem ovog projektnog zadatka potrebno je izraditi:

1. Idejni projekt izgradnje sustava GSM-R (s ishoĎenjem lokacijske dozvole) kojiobuhvaća:- Radio i frekvencijsko planiranje- Projekt mreţe GSM-R sustava

2. Tehničke zahtjeve za GSM-R sustav (objedinjeni EIRENE i nacionalnizahtjevi)

3. Funkcionalne zahtjeve za GSM-R sustav (objedinjeni EIRENE i nacionalnizahtjevi)

4. Sistemske zahtjeve za GSM-R sustav (objedinjeni EIRENE i nacionalnizahtjevi)

5. Plan numeriranja6. Tipske projekte antenskih stupova i objekata za smještaj opreme osnovnih

postaja (s ishoĎenjem rješenja o tipskim projektima) za sve idejnim projektompredviĎene visine stupova

7. Prijedlog objedinjenog plana razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture8. Projektni zadatak za izradu glavnog (izvedbenog) projekta izgradnje sustava

GSM-



list 13/26

8. UVJETI ZA PROJEKTIRANJE

Projektna dokumentacija treba biti izraĎena u skladu sa Zakonom o prostornomureĎenju i gradnji i Zakonom o arhitektonskim i inţenjerskim poslovima idjelatnostima u prostornom ureĎenju i gradnji, a projektanti moraju ispunjavati uvjeteprema navedenim zakonima.

UtvrĎivanje usklaĎenosti (nostrifikacija) projekata, u skladu sa Zakonom oprostornom ur eĎenju i gradnji, obveza je projektanta.

Projektant je duţan osigurati koordinatora za zaštitu na radu u fazi izrade p rojekta – koordinator I, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti naradu na privremenim ili pokretnim gradilištima i Pravilnika o uvjetima i stručnimznanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita.

Izvoditelj geodetskih radova mora ishoditi suglasnost Drţavne geodetske uprave zaobavljanje stručnih geodetskih poslova u skladu sa Zakonom o obavljanju geodetske

djelatnosti (NN 152/08).

Svi izvršitelji koji izvode radove za potrebe projektiranja na ţeljezničkoj pruzi(geodetski, geomehanički i geotehnički radovi) moraju biti osposobljeni za siguranrad na elektrificiranoj ţeljezničkoj pruzi.

Tehnička dokumentacija, potvrde i dokumentacija kojom se dokazuje usklaĎenostprojekata s odgovarajućim zakonima moraju biti izraĎeni na hrvatskom jeziku, kaopreduvjet za provedbu propisanih postupaka i ishoĎenje svih potrebnih dozvola,suglasnosti i rješenja.

Na projektnu dokumentaciju potrebno je ishoditi pozitivno mišljenje/suglasnostGrupe za pregled tehničke dokumentacije Sluţbe za pripremu Razvoja iinvesticijskog planiranja HŢ Infrastrukture.

Predmetnu tehničku dokumentaciju potrebno je isporučiti u 10 (deset) istovjetnihprimjeraka u tiskanom i elektroničkom obliku (tekst u Wordu, troškovnik u Excelu,nacrti u AutoCadu te cijeli projekt u PDF-u).

9. PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE

Uz ovaj projektni zadatak temeljne podloge za izradu tehničke dokumentacije su:

1. Plan radijskih komunikacija HŢ, 01/2002 (RK br.109/02) 2. Plan radijskih komunikacija HŢ, (RK br. 561/06)3. Projekt SDH prijenosni sustav i SHDSL veze; Hrvatske ţeljeznice/

Telekomunikacijski prijenosni sustav,4. Idejni projekt GSM-R sustava HŢ Hrvatskih ţeljeznica (RK br.70/04.,

KOMTEH, Zagreb 2004.)5. Glavni projekt GSM-R sustava za X koridor (KOMTEH, srpanj 2006.)



list 14/26

Osim navedenoga, podloge za projektiranje su:

- postojeća tehnička dokumentacija o graĎevinskom infrastrukturnompodsustavu na ţeljezničkoj pruzi (Upravljanje graĎevinskim infrastrukturnimpodsustavom, GraĎevinski sektor Zagreb),

- postojeća tehnička dokumentacija o prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom infrastrukturnom podsustavu na (Upravljanje elektrotehničkiminfrastrukturnim podsustavom, Sektor SS i TK Zagreb),

- postojeća tehnička dokumentacija o elektroenergetskom infrastruktur nompodsustavu na ţeljezničkoj pruzi (Upravljanje elektrotehničkiminfrastrukturnim podsustavom, Sektor EEP Zagreb),

- raspoloţiva projektna dokumentacija iz Tehničke arhive HŢ Infrastrukture, - osim ovog projektnog zadatka i gore navedene dokumentacije, treba koristiti i

sve ostale podloge i dokumentaciju koju imaju poslovi Upravljanjaelektrotehničkim infrastrukturnim podsustavima, i poslovi UpravljanjagraĎevinskim infrastrukturnim podsustavom i po potrebi očevide projektanatana predmetnim prugama.

10. OSNOVE ZA PROJEKTIRANJE

Pri izradi tehničke dokumentacije projektant se mora pridrţavati svih vaţećih zakona idrugih propisa koji se odnose na projektiranje u cjelini i projektiranje ţeljezničkepruge. Tijekom projektiranja moraju se primjenjivati hrvatske norme (usvojeneeuropske norme i druge vaţeće hrvatske norme) i priznate strukovne norme koje seodnose na ţeljezničku infrastrukturu. Poţeljno je prema dostupnim saznanjimakoristiti europske tehničke propise i nacrte europskih tehničkih propisa čije je usvajanje u postupku, a koji će u Hrvatskoj biti vaţeći nakon pristupanja Republike

Hrvatske Europskoj uniji.

Tehnička dokumentacija mora biti usklaĎena sa zahtjevima tehničkih specifikacijatranseuropskoga konvencionalnoga ţeljezničkog sustava za pojedine ţeljezničkeinfrastrukturne podsustave, uključujući i tehničke specifikacije koje su u postupkudonošenja (nakon donošenja primjenjuje se konačni usvojeni dokument).

Projektant ima obvezu pratiti razvoj i promjene tehničke regulative nakon usvajanjaovoga projektnog zadatka i u dogovoru i uz suglasnost investitora tijekomprojektiranja primjenjivati najnovija izdanja pojedinih zakona, drugih propisa i normi,uključujući i novo donesene, a koji nisu navedeni u projektnom zadatku.

10.1. PROSTORNO PLANSKI DOKUMENTI

U izradi projektne dokumentacije moraju se uvaţavati vaţeći planski dokumentidoneseni na razini Republike Hrvatske i ţupanija kojima prolazi trasa ţeljezničkihpruga na kojima se ugraĎuje GSM-R sustav:

- Strategija prostornog ureĎenja Republike Hrvatske- Program prostornog ureĎenja Republike Hrvatske- Prostorni planovi ţupanija, općina i gradova.

Obveza projektanta je usklaĎivanje prostorno-planske dokumentacije na temeljuprojektnih rješenja koja nisu uključena u postojeće prostorne planove.



list 15/26

10.2. GEODETSKE PODLOGE I PLANERSKE OSNOVE

Sve navedene podloge treba osigurati projektant u opsegu potrebnom za kvalitetnoizvršavanje postavljenih mu zadataka.Sve potrebne geodetske podloge pribavlja projektant ovisno o rješenjima i zahtjevimaMinistarstva graditeljstva i prostornog ureĎenja (potreba lokacijske i graĎevinskedozvole, Rješenja o tipskom projektu, zahtjeva proizašlih iz prethodnih i posebnihuvjeta gradnje, itd).U postupku izdavanja lokacijske dozvole duţnost je projektanta izraditi posebnugeodetsku podlogu u adekvatnom mjerilu te ishoditi ovjeru nadleţnog katastarskogureda.Izrada parcelacijskih elaborata, elaborata usklaĎenja i ostalih potrebnih geodetskihelaborata obaveza je projektanta kao i izrada podloga za potrebe rješavanjaimovinsko-pravnih odnosa.Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i procjena vrijednosti nekretnina obveza jeProjektanta.

Troškovi komunalnih i vodnih doprinosa, graĎevinskih pristojbi za ishoĎenje dozvolate naknade za otkup zemljišta prema ishoĎenim rješenjima obveza su Investitora.

10.3. INŽENJERSKO-GEOLOŠKI, GEOTEHNIĈKI , SEIZMIĈKI UVJETI

Potrebne podatke (elaborate) iz područja inţenjersko-geoloških i geotehničkihistraţnih radova za potrebe projektiranja, kao i za potrebe lociranja pozajmišta ideponija pribaviti će projektant. Projektant će takoĎer posebno elaborirati seizmičkeparametre koje je usvojio za izradu projekta.

10.4. UVJETI ZAŠTITE OKOLIŠA

Projektom moraju biti obraĎene sve tehničke i druge mjere zaštite okoliša, posebicena područjima gdje se prema prostornim planovima postavljaju dodatni zahtjevi, akao sastavni dio lokacijske dozvole moraju biti poštivani tijekom daljnje izradeprojektne dokumentacije (glavnoga projekta). Sve dodatne zahtjeve potrebno jenavesti u projektnom zadatku za izradu glavnog projekta izgradnje GSM-R sustava.Obaveza projektanta je i izrada Studije utjecaja na okoliš ukoliko je potrebna iliishoĎenje potvrde nadleţnog Ministarstva da ista nije potrebna.

10.5. KLIMATSKI, HIDROLOŠKI I HIDROGRAFSKI PARAMETRI

Pri izradi projektne dokumentacije, projektant treba prikupiti podatke (elaborate) oklimatskim, hidrološkim i hidrografskim uvjetima na području pruţne trase, te ihprimijeniti kao temelj za izradu projekta.

10.6. POSEBNI UVJETI NADLEŽNIH INSTITUCIJA I PODUZEĆA

Obveza projektanta je prikupljanje posebnih uvjeta graĎenja u skladu s vaţećimpropisima od svih institucija koje su nadleţne na području pruţne trase, a kaosastavni dio lokacijske dozvole moraju biti poštivani tijekom daljnje izrade projektnedokumentacije (glavnoga projekta). Sve posebne uvjete graĎenja potrebno je navestiu projektnom zadatku za izradu glavnog projekta izgradnje GSM-R sustava.



list 16/26

11. TEHNIĈKI PODACI I ELEMENTI ZA PROJEKTIRANJE GSM-R SUSTAVA

11.1. IDEJNI PROJEKT IZGRADNJE GSM-R SUSTAVA

11.1.1. RADIO I FREKVENCIJSKO PLANIRANJE

11.1.1.1. RADIO PLANIRANJE

Osnovni zahtjev kod projektiranja sustava GSM-R je pokrivenost zahtijevanogpodručja radio signalom. Područje pokrivenosti za ţeljeznice odreĎuje se temeljemsigurnosnih zahtjeva te zahtjeva vezanih za prometnu operativu.EIRENE SRS specifikacije daju smjernice za potrebnu razinu pokrivenosti, aprimjenjuju se sljedeće najmanje vrijednosti:

− vjerojatnost pokrivenosti od 95% na osnovi razine pokrivenosti 38,5 dBμV/m (-98

dBm) za glas i podatke (non-safet) zaštitno nekritičnih podataka,

− vjerojatnost pokrivenosti od 95% na osnovi razine pokrivenosti 41,5 dBμV/m (-95dBm) na prugama ETCS razine 2/3 za brzine manje ili jednake od 220 km/h.

Navedene vjerojatnosti pokrivenosti znače da s vjerojatnošću vrijednosti od najmanje95% u svakom području (duljine 100 m) mjerena razina pokrivenosti mora biti veća ili jednaka vrijednostima navedenima iznad. Navedene razine pokrivenosti uzimaju u

obzir najveći gubitak od 3 dB izmeĎu antene i prijamnika i dodatnu marginu od 3 dB

za druge čimbenike, kao što je starenje opreme. Vrijednosti za ETCS razine 2/3 koje se odnose na pokrivenost i ograničenja brzinemoraju biti potvrĎene i, ako je potrebno, pregledane nakon prve operativne provedbeETCS-a.

Za planiranje mreţe pokrivenost je odreĎena razinom EM polja na anteni smještenojna krovu vlaka (uobičajena visina 4 m iznad tračnica). Pretpostavlja se izotropnaantena dobitka 0 dBi. Taj kriterij treba zadovoljiti odreĎenu vjerojatnost za područjepokrivenosti.

Uporaba računalno temeljenih radio alata ključna je za radio planiranje. Uz uporabualata za simulaciju potrebno je izraditi konfiguraciju mreţe i odrediti broj baznihpostaja. Za simulaciju radio pokrivenosti potrebno je koristiti posebne računalne alate

kako bi se utvrdili optimalni parametri osnovnih postaja.Prilikom radijskog planiranja potrebno je koristiti koordinatne sustave i projekcije(informacije o geo referenciranju) prilagoĎene hrvatskim standardima, rasterskegeografske karte prikladnih rezolucija, digitalne orto-foto karte, tehničkudokumentaciju o zgradama u naseljenim područjima, vektorske podatke o prugama,cestama, granicama i sl. te značajke terena. U skladu s tim podacima potrebno jeprikazati područja pokrivanja radio signalom.

Potrebno je pronaći optimalna rješenja pokrivanja područja potrebnom kvalitetomsignala poštujući sva sustavna ograničenja. Kod planiranja pokrivenosti radiosignalom potrebno je posebno razmotriti područja pokrivanja s posebnim zahtjevima

kao što su tuneli, usjeci, mostovi i vijadukti, oteţane sekcije pruge (krivine, nagibi),kolodvorska područja i slično. Potrebno je pronaći pokrivanje kvalitetnim signalom uznajmanje troškove opremanja.



list 17/26

TakoĎer je potrebno prikazati i područja prekrivanje pojedinih područja pokrivenosti.

Dobivene lokacije osnovnih radijskih postaja (BTS) potrebno je u praksi provjeritimjerenjem. Mjerni ureĎaji kojima se vrši mjerene trebju biti umjereni (što se dokazujeodgovarajućim potvrdama).

11.1.1.2. FREKVENCIJSKO PLANIRANJE

Jedno od najvaţnijih ograničenja planiranja GSM-R mreţe je dostupnost spektra.

Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra donesenim temeljem Zakona oelektroničkim komunikacijama dva radiofrekvencijska pojasa (876 - 880 MHz i 921 – 925 MHz) namijenjena su za potrebe sustava GSM-R u Republici Hrvatskoj.

Republika Hrvatska potpisala je sporazume o koordinaciji frekvencija u opsezima

876-880/ 921-925 MHz (GSM-R) s Austrijom, Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom.

Tim sporazumima je jasno odreĎena jakost elektromagnetskog polja korištenihfrekvencija za upotrebu GSM-R sustava u pograničnim područjima i to na način da sepovlaštene frekvencije mogu koristiti bez suradnje sa susjednim zemljama ako jakostpolja snage BTS-a ne prelazi 19 dBµV/m (10% vremena, na 50% lokacija) mjerenona visini od 3m iznad zemlje na udaljenosti od 15 km unutar susjedne zemlje, anepovlaštene frekvencije se mogu koristiti bez suradnje sa susjednim zemljama ako jakost polja snage BTS-a ne prelazi 19 dBµV/m (10%vremena, na 50% lokacija) navisini od 3 m iznad zemlje, mjereno na drţavnoj granici.

Obveza projektanta je izvršiti frekvencijsko planiranje GSM-R sustava HŢInfrastrukture poštujući navedene sporazume kao i frekvencijske planove drugihoperatora mobilnih komunikacijskih usluga.

11.1.2. PROJEKT MREŽE GSM-R SUSTAVA

11.1.2.1. Osnovne postaje (BTS)

Temeljem izvršenog radijskog i frekvencijskog planiranja potrebno je za svaku

osnovnu postaju odrediti najmanje:

1. točan zemljopisni poloţaj (na katastarskoj podlozi ili orto-foto karti s ucrtanimgranicama zemljišta kojim upravlja HŢ Infrastruktura)

2. visinu stupa (oznaku tipskog projekta)3. poloţaj i vrstu antena4. frekvencije i snage odašiljača i prijamnika 5. potrebnu zaštitu od utjecaja drugih mreţa (filtri) 6. način povezivanja na telekomunikacijsku mreţu7. način i vrste potrebnih energetskih priključaka.

Pri odreĎivanju smještaja osnovnih postaja potrebno je voditi računa da se osnovnepostaje smjeste, ukoliko je moguće, na zemljištu kojim upravlja HŢ Infrastruktura te



list 18/26

da je osigurana ţeljeznička i cestovna komunikacija, opskrbljenost električnom energijom, spajanje na postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu i sl.

11.1.2.2. Upravljaĉke jedinice (kontroleri) osnovnih postaja (BSC)

Temeljem utvrĎenog rasporeda (smještaja) osnovnih postaja potrebno je odrediti broji smještaj upravljačkih jedinica vodeći računa da se iste smjeste u već postojećeobjekte HŢ Infrastrukture. Za svaku lokaciju potrebno je očevidom utvrditi prikladnostza smještaj predmetne opreme te dobiti suglasnost Investitora.

11.1.2.3. Mobilni komutacijski centri (MSC) i Centar upravljanja i održavanja(OMC)

Potrebno je prikazati smještaj i povezivanje na telekomunikacijsku i energetskuinfrastrukturu Mobilnog komutacijskog centra i Centra upravljanja i odrţavanja uprizemlju zgrade Nove Postavnice (Branimirova bb, Zagreb) te smještaj i povezivanjena telekomunikacijsku i energetsku infrastrukturu pričuvnog Mobilnog komutacijskog

centra u Rijeci. Prilikom odreĎivanja lokacije i povezivanja na postojeću infrastrukturupotrebna je suradnja s Investitorom.

11.1.2.4. Suĉelja (GATEWAY)

Projektom je potrebno predvidjeti sučelja sa svim vanjskim mreţama (ţeljezničkim i javnim).

11.1.2.5. Korisniĉka (terminalna) oprema

Temeljem analize sadašnjeg i planiranog stanja stacionarnih, mobilnih i ručnih

radijskih postaja u kolodvorskim UHF i VHF mreţama infrastrukture potrebno jepredvidjeti broj ručnih GSM-R ureĎaja sluţbene OPH (Operational radio) i općenamjene GPH (General purpose radio) po pojedinim kolodvorima/prugama.

Ovaj okvirni broj GSM-R terminala nadopunit će se nakon detaljne prometneanalize i izrade nacionalnih korisničkih zahtjeva.

Funkcionalnost GSM-R terminalnog ureĎaja mora zadovoljiti govornu i podatkovnukomunikaciju u skladu sa EIRENE specifikacijama.

Terminalni ureĎaj ţeljezničkog osoblja mobilnog tipa treba imati najmanje sljedeće

funkcionalnosti:- govorni poziv- hitan poziv - poziv u opasnosti (javni)- difuzni govorni poziv- grupni govorni poziv- konferencijski govorni poziv- tekstualna poruka.

Kolodvorski terminalni ureĎaj stacionarnog tipa treba ispunjavati najmanje sljedećefunkcionalnosti:

- opća podatkovna veza

- automatski faks- upravljanje vlakovima.



list 19/26

Potrebno je predvidjeti i opremanje ţeljezničkih vozila za posebne namjene HŢInfrastrukture GSM-R terminalnim ureĎajima koji moraju omogućiti i korištenjepostojećih radio sustava do potpunog prelaska na GSM-R.Popis vozila HŢ Infrastrukture za koje je potrebno predvidjeti potrebnu opremu (CABradio) nalaze se u tablici 3 i tablici 4 koje su u prilogu ovog projektnog zadatka.

Prilikom definiranja sustava i vrsta poziva treba definirati pozivne prioritete od

najvaţnijeg prema manje vaţnom i to kako slijedi: - hitni poziv- vaţni podaci - grupni poziv- poziv dispečera - normalni poziv.

11.1.2.6. Telekomunikacijska mreža

11.1.2.6.1. Svjetlovodni kabeli

Postojeće stanje infrastrukture svjetlovodnih kabela prikazano je tablici 1 u prilogu

ovog projektnog zadatka.

Potrebno je projektirati nadogradnju postojeće svjetlovodne infrastrukture u skladu s

potrebama GSM-R sustava.

Prijenosne, geometrijske i mehaničke karakteristike svjetlovodnih vlakana moraju bitiu skladu s preporukom ITU-T G.652D (Characteristics of a single-mode optical fibre

and cable) i G.657 (Characteristics of a bending loss insensitive single mode optical

fibre and cable for the access network).

Pri projektiranju trasa svjetlovodnog kabela potrebno je voditi računa o postojećimtrasama kabela kao i o planiranim trasama novih kolosijeka i kabela (pri odreĎivanjutrasa kabela potrebna je suradnja s odgovornim osobama HŢ Infrastrukture).

Pri projektiranju novih trasa svjetlovodnih kabela potrebno je voditi računa oredundantnim vezama koje je potrebno ostvariti na način da se uz ţeljezničke prugeuz koje je poloţen svjetlovodni kabel (u zemlju ili po stupovima kontaktne mreţe)poloţi još jedan svjetlovodni kabel na strani pruge suprotnoj od postojećeg , a uzpruge uz koje nije poloţen svjetlovodni kabel, poloţe svjetlovodni kabeli s obje stranepruge.

U kolodvorskom području treba projektirati polaganje kabela u površinske betonske E

kanalice i/ili plastične kanalice, a u meĎukolodvorskom području u tlo.

Kod polaganja svjetlovodnog kabela u tlo isti treba biti ugraĎen u PEHD cijev Φ50mm. Potrebno je predvidjeti polaganje dvije PEHD cijevi, od kojih je jedna radna, adruga servisna.

11.1.2.6.2. Pružni energetski kabeli

Postojeće stanje pruţnih energetskih kabela prikazano je u tablici 1 u prilogu ovog

projektnog zadatka.

Potrebno je provjeriti zadovoljavaju li postojeći pruţni kabela potrebe za opskrbomelektričnom energijom opreme GSM-R sustava. Ukoliko je postojeći kabel premalogpresjeka ili nije poloţen uz ţeljezničku prugu potrebno je projektirati polaganje



list 20/26

energetskog kabela presjeka dovoljnog za napajanje postojeće i projektirane opr eme

(najmanje 4x25 mm2) tako da ulazi u sve objekte za smještaj signalno-sigurnosnih i

telekomunikacijskih ureĎaja.

Tehničke značajke energetskog kabela potrebno je projektirati u skladu sproračunom potrošnje svih ureĎaja duţ cijele pruge s mogućnošću obostrane

opskrbe.Opskrba pruţnih ureĎaja ostvaruje se s napojnoga ureĎaja u kolodvorima uzprethodnu transformaciju 3x400 V, 50 Hz na napon prijenosa 3x750 V, 50 Hz, tetransformaciju sa razine 750 V na razinu 3x400/230 V na priključku pojedinogapotrošača.

Polaganje energetskog kabela potrebno je projektirati u zajedničkom rovu sprojektiranim svjetlovodnim kabelom i PEHD cijevima.

11.1.2.6.3. SDH mreža

Potrebno je projektirati rekonstrukciju, odnosno dogradnju postojeće SDHtransmisijske okosnice (prikazane u tablicama postojećeg stanja) u skladu sazahtjevima GSM-R sustava.

Projekt rekonstrukcije/dogradnje SDH mreţe treba sadrţavati najmanje sljedeće: - tehničko rješenje ugradnje prstena niţe razine (kapacitet STM-4 na

ţeljezničkim prugama od regionalnog i lokalnog značaja) - tehničko rješenje integracije novoga dijela SDH sustava s postojećom SDH

okosnicom- tehničko rješenje uključenja novih SDH mreţnih elemenata u postojeći sustav

nadzora i upravljanja mreţom NMS (postojeći NMS sustav je TNMS-CoreproizvoĎača "NokiaSiemensNetworks"). Potrebno je nove SDH mreţneelemente uključiti u postojeći sustav u skladu sa zahtjevima tog sustava.

- tehničko rješenje sinkronizacije nove SDH mreţe- tehnička rješenja svih potrebnih instalacija, sustava klimatizacije te sustava

neprekinutog napajanja na svakoj lokaciji.

Za svako pojedinačno tehničko rješenje potrebno je definirati tehnička svojstvakojima moraju udovoljavati ureĎaji te instalacije predviĎene tehničkim rješenjima. Svaoprema mora biti u skladu s vaţećim meĎunarodnim normama (EN, IEC, ETSI islično) i preporukama (ITU-T i slično).

Za prijenos različitih vrsta telekomunikacijskoga prometa odnosno transmisijskeokosnice za GSM-R sustav potrebno je predvidjeti izgradnju SDH (SynchronousDigital Hierarchy) mreţe kapaciteta koji će ovisno o konfiguraciji i potrebama GSM-Rsustava odrediti projektant, a koja će povezivati glavne čvorove-kolodvore sapripadajućih trasa. SDH čvorovi moraju biti opremljeni SDH multipleksnim ureĎajima nove generacije smogućnošću prihvata i prijenosa kako TDM tako i paketnoga (Ethernet) prometa (NGSDH – Next Generation SDH).

Glavni SDH čvorovi meĎusobno moraju biti povezani s po dvije veze kapaciteta

STM –16 te moraju osigurati izgradnju gore navedenih prstena kapaciteta STM-16izmeĎu pristupnih SDH čvorova gdje je potrebno, a na temelju tablice postojećegstanja.



list 21/26

Glavni SDH čvorovi moraju biti opremljeni s četiri linijska sučelja STM-16 i s dvalinijska sučelja STM-4. Točan tip STM-16 i STM-4 linijskih sučelja L-16.1 ili L-16.2odnosno S-4.1 ili L-4.1 potrebno je definirati obzirom na udaljenost do susjednogSDH čvora. Glavni SDH čvorovi moraju biti opremljeni udvojenim (redundantnim) prospojnimmatricama dovoljnog prospojnoga kapaciteta za sav predviĎeni promet. Minimalnarazina prospajanja mora biti VC-12. Za veću pouzdanost mreţe moraju biti opremljenii udvojenim sinkronizacijskim modulima.

Glavni SDH čvorovi moraju biti sposobni prihvatiti kapacitete E1 (2 Mbit/s), STM-1(155 Mbit/s) i STM-4 (622 Mbit/s) na tributarijskoj strani. Za STM-1 i STM-4 tributarnasučelja pretpostavlja se da će se njima u budućnosti povezivati korisnici na lokaciji iliu blizini lokacije glavnog SDH čvora te je planirana upotreba sučelja tipa S-1.1odnosno S-4.1.

Na pojedinim lokacijama glavnih SDH čvorova instalirat će se SDH multipleksori.Multipleksori moraju biti opremljeni dovoljnim brojem potrebnih linijskih i tributarijskih

sučelja. Tip linijskih sučelja potrebno je provjeriti obzirom na udaljenosti do susjednogSDH čvora i po potrebi zamijeniti odgovarajućim. Za smještaj opreme obuhvaćeneovim projektom potrebno je predvidjeti nove samostojeće zatvorene komunikacijskeormare dimenzija 800 mm (š) x 600 ili 800 mm (d) x 2100 mm (v), s prostorom zasmještaj opreme širine 19" ili ETSI (500 mm) ovisno o opremi, a visine 40-42 U. Ukomunikacijske ormare, uz SDH multipleksor s pripadnim razdjelnikom (MDF),potrebno je predvidjeti smještaj BTS –a ukoliko je isti predviĎen za smještaj ukolodvorima. TakoĎer je potrebno osigurati ureĎaje za besprekidno napajanje (UPS)s baterijama i strujnom statičkom sklopkom. Komunikacijski ormari moraju bitiopremljeni razvodom napajanja za ureĎaje, priključnim letvama za priključenjeservisnih i mjernih ureĎaja, svjetlom, ventilatorima, sabirnicom uzemljenja i ostalim

montaţnim i prihvatnim elementima kao što su vodilice kabela, uvodnice i slično.

Mora se omogućiti integracija novoizgraĎene SDH mreţe s postojećom SDHokosnicom i čvorovi moraju biti opremljeni odgovarajućim brojem linijskih sučelja zaspoj s novom okosnicom na temelju tablice postojećeg stanja.

Zajedno s rješenjem SDH transmisijske okosnice u smislu instalacije nove SDHopreme, potrebno je dati i tehničko rješenje uključenja novih SDH mreţnih elemenatau postojeći sustav nadzora i upravljanja mreţom NMS. Postojeći NMS sustav jeTNMS-Core proizvoĎača "Nokia Siemens Networks" smješten na lokaciji Zagreb Gk,Nova Postavnica, Branimirova bb.



list 22/26

11.1.2.6.4. PRUŽNA TELEFONIJA

Postojeće stanje pruţne telefonije prikazano je u tablici 1 koja se nalazi u priloguovog projektnog zadatka.Postojeći sustav pruţnih veza ostaje u funkciji i daljnjem radu nakon prelaska naGSM-R sustav.

Potrebno je predvidjeti ugradnju novih digitalnih kolodvorskih telekomunikacijskihureĎaja prema tipu iz tablice 1 koja se nalazi u prilogu ovog projektnog zadatka, a usustav je potrebno povezati i prometnoga dispečera u kolodvoru Zagreb GK.

Za povezivanje digitalnih kolodvorskih telekomunikacijskih ureĎaja potrebno jekoristiti postojeću i novu SDH okosnicu.

Digitalni kolodvorski telekomunikacijski ureĎaji trebaju biti modularni i imatimogućnost povezivanja u jedinstveni telekomunikacijski sustav (da po potrebitelekomunikacijski ureĎaj u jednom kolodvoru moţe preuzeti sve funkcije ostalih na

odreĎenom dijelu pruge) i paralelnog rada do 8 komandnih pultova u jednomkolodvoru te biti opremljeni potrebnim sučeljima za povezivanje na postojećepriključke (ŢAT priključke (analogne i digitalne), javnu telefonsku mreţu (analogno idigitalno povezivanje), LB linije duţ pruge, CB priključke, putnički i sluţbeni razglas,interfone, UHF kolodvorske mreţe (MOTOROLA) i GSM-R sustav). TakoĎer, trebaimati i mogućnost jednostavnog proširenja, selektivnog pozivanja korisnika iinterventnih poziva uz odreĎivanje prioriteta te mogućnosti daljinskog nadzora radasustava u svrhu preventivnog i korektivnog odrţavanja, lokalnog i daljinskogkonfiguriranja bez isključenja iz rada. Upravljački pult treba imati ekran i konzolu sMTK s mogućnošću ugradnje mikrofona i zvučnika (hand-free) te podesivu zvučnu isvjetlosnu signalizaciju.

UreĎaji trebaju imati mogućnost napajanja iz javne energetske mreţe teakumulatorskih baterija autonomije do 8 sati.Potrebno je predvidjeti dogradnju ili proširenje postojećih ureĎaja u svrhu spajanja naGSMR sustav.Projektirani ureĎaji trebaju biti potpuno kompatibilni s postojećim ureĎajima radipovezivanja u jedinstveni sustav te odgovarati jednom od postojećih tipova ureĎaja:

Tip 1

Tip sučelja Broj linija

LB linije duţ pruge 10

ŢAT linije (analogne i digitalne) 2

Vanjski pruţatelj govorne usluge (HT) 2

Tip 2


LB linije duţ pruge 25

ŢAT linije (analogne i digitalne) 4


Tip 3


LB linije duţ pruge 40ŢAT linije (analogne i digitalne) 6




list 23/26

11.1.2.6.5. RADIJSKI SUSTAVI

Postojeći radiodispečerski sustav kao i postojeće kolodvorske UHF mreţe ostaju ufunkciji do izgradnje i potpune migracije na GSM-R sustav.

11.1.2.7. SUSTAV TEHNIĈKE ZAŠTITE

Potrebno je izraditi prosudbu ugroţenosti svih objekata za smještaj opreme sustavaGSM-R kao i sigurnosne elaborate, koji će biti osnova za projektiranje sustavatehničke zaštite.Prosudbom ugroţenosti i sigurnosnim elaboratima potrebno je predvidjeti ugradnjusustava videonadzora, kontrole pristupa i protuprovale. Potrebno je predvidjetipovezivanje u središnji nadzorni sustav.

11.1.2.8. SUSTAV VATRODOJAVE I SUSTAV GAŠENJA

U skladu s procjenom ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija, potrebno jeprojektirati sustav s daljinskim prijenosom podataka u centar, odnosno sustav zanadzor. Sustav vatrodojave mora se projektirati u skladu s Pravilnikom o sustavimaza dojavu poţara, normama HRN DIN VDE 0833, te nizom normi HRN EN 54.Pro jekt mora osigurati potpunu zaštitu objekta sustavom dojave korištenjemautomatskih analognih adresabilnih, te adresabilnih ručnih javljača poţara.

Projekt treba uključivati cjelovitu mehaničku i električnu instalaciju, detekciju ikontrolu, spremnike plina, mlaznice, cjevovode, alarmnu i opremu za daljinskoprosljeĎivanje signala.Potrebno je predvidjeti povezivanje u središnji nadzorni sustav.

11.1.2.9. SUSTAV KLIMATIZACIJE I GRIJANJA

Za svaku prostoriju u koju se smješta aktivna oprema potrebno je p redvidjetiklimatizacijski ureĎaj, koji će odrţavati osnovne uvjete koji moraju biti zadovoljeni zaispravan rad i funkcioniranje predviĎene opreme. Potrebno je projektirati mjerenjetemperature i vlaţnosti u grijanim/klimatiziranim prostorima, koje moţe isporučivatipodatke o stanju u svakom od prostora središnjem sustavu nadzora, korištenjemSNMP protokola ili protokola viših razina.

11.1.2.10. UZEMLJENJE I PRENAPONSKA ZAŠTITA

Potrebno je projektirati sva potrebna uzemljenja i prenaponsku zaštitu predviĎeneopreme kao i osigurati gromobransku zaštitu objekata i antenskih stupova, ukolikoona ne postoji, prema odgovarajućim normama. Potrebno je u tehničkom rješenjudati izračune te norme prema kojima su odreĎeni parametri sustava prenaponskezaštite i zaštite od udara groma.

11.1.2.11. PREMJEŠTANJE I ZAŠTITA VODOVA I INSTALACIJA

Projektnom dokumentacijom potrebno je obuhvatiti sve vrste vodova i instalacija u

infrastrukturnom pojasu koje se zbog radova predviĎenih projektom morajupremjestiti ili zaštititi.



list 24/26

11. 2. TEHNIĈKI, FUNKCIONALNI I SISTEMSKI ZAHTJEVI

Sustav GSM-R je odreĎen kroz EIRENE FRS i EIRENE SRS specifikacije. EIRENEFRS i SRS daju minimalne zahtjeve i osnova su za GSM-R sustav i opremu, a dio sueuropskih TSI CCS (Technical Specifications for Interoperability relating to theControl-Command and Signalling), Aneks A.

GSM-R sustav temelji se na najnovijim verzijama odgovarajućih odrednica GSM-R,GSM standarda, preporuka ITU-a, nacionalnih i ţeljezničkih standarda.

EIRENE odrednice sastoje se od EIRENE FRS koje definiraju skup funkcionalnihzahtjeva visoke razine za GSM-R, EIRENE SRS koje definiraju skup tehničkihzahtjeva i ograničenja kako bi se osigurala meĎunarodna interoperabilnost izmeĎunacionalnih ţeljeznica.

MORANE specifikacije su skup detaljnih tehničkih specifikacija, a sastoje se odMORANE SSRS specifikacija koje odreĎuju sve funkcije koje moraju biti provedenena GSM opremi kako bi se ispunili svi zahtjevi utvrĎeni u EIRENE FRS i EIRENESRS specifikacijama, MORANE FFFS specifikacija koje sadrţe pojedinosti potrebne

za provedbu funkcijskih zahtjeva od različitih mreţnih komponenti kako bi zadovoljiletehničke zahtjeve sustava definirane u višim razinama sistemskih specifikacija teMORANE FIS specifikacija koje definiraju sučelja izmeĎu mreţnih komponentipotrebnih za zadovoljenje sistemskih zahtjeva definiranih u višim razinamasistemskih specifikacija.

Kod izrade ovih zahtjeva potrebno je uzeti u obzir zahtjeve odreĎene kao bitne zainteroperabilnost, one koji su označeni kao poţeljni, te nacionalne ţeljezničkezahtjeve. Zahtjevi trebaju biti klasificirani kao EIRENE usuglašeni.

Potrebno je jasno definirati ove zahtjeve kako bi oni bili temeljna podloga zaprojektiranje nacionalnog GSM-R sustava.

Potrebno je osigurati dosljedni plan numeracije u svim GSM-R sustavima koji koristesve GSM-R mreţe, prikazati mehanizme prosljeĎivanja poziva koji se koriste u mreţii sučelja prema drugim GSM-R mreţama, kretanje vlakova preko meĎunarodnihgranica i postupke koji su na raspolaganju za rješavanje on -board opreme s jedinstvenim funkcionalnim brojem (tj. bez potrebe za znanjem o podrijetlu vlaka),sustav za zapisivanje podataka o pozivu (call log) i načine praćenja, kompatibilnostmobilnih ureĎaja u različitim mreţama i pruţanje dopunskih usluga te dodatnepodatke i zahtjeve na signalni sustav integriran s nacionalnim GSM-R-om te njihovutjecaj na meĎunarodni servis.

Potrebno je razmotriti sva tehnička pitanja vezana uz povezivanje GSM-R mreţe spostojećim mreţama (javnim i ţeljezničkim). Potrebno je isto tako predvidjetipovezivanje s tehnološki novijim sustavima koji nisu navedeni ali se predviĎajuimplementirati.

Mreţna povezivanja trebaju podrţavati prijenos upravljanja mreţnim informacijama iprijenosom poziva koji su u tijeku (hand over).





list 25/26

Način meĎusobnog povezivanja mreţa (fizička, logička i proceduralna sučelja) potrebno je definirati tako da je moguće prenijeti pozive bez prekida podrţavajućimobilne roaminge.

GSM-R mreţa treba, uz meĎunarodne pozive iz mobilnih mreţa, prespajati imeĎunarodne pozive iz stabilnih mreţa.

11.3. PLAN NUMERIRANJA

Iako EIRENE SRS odreĎuju strukturu plana numeriranja koji će se koristiti u GSM-Rmreţi prilikom korištenja funkcionalnog adresiranja, ona se ne odnosi na načindodjeljivanja brojeva. Plan numeriranja treba biti prilagoĎen nacionalnoj mreţnojimplementaciji.

EIRENE plan numeriranja je privatni plan numeriranja, ali mora biti usklaĎen s

planovima numeriranja ostalih mreţa, kako bi se omogućilo usmjeravanje putem javnih i ostalih ţeljezničkih mreţa.

Potrebno je izraditi plan numeriranja, prema EIRENE specifikacijama, koji će sekoristiti u GSM-R sustavu HŢ Infrastrukture uz detaljnu analizu postojećeg izahtijevanog plana numeracije s prijedlogom potrebnih prilagodbi.

11.4. TIPSKI PROJEKTI ANTENSKIH STUPOVA I OBJEKATA ZA SMJEŠTAJOPREME OSNOVNIH POSTAJA

Potrebno je izraditi tipske projekte za sve antenske stupove predviĎene idejnimprojektom ugradnje GSM-R sustava (radio i frekvencijsko planiranje) s objektima zasmještaj opreme osnovnih postaja te za iste ishoditi Rješenja o tipskim projektima.

Antenski stupovi trebaju biti projektirani na način da imaju rešetkasto cjevastukonstrukciju, izdrţavaju nalet vjetra brzine od 200 km/h i imaju najveći otklon od 0,5°.Najveća pretpostavljena površina antena na vršnom rubu stupa je 2 m2 .

Potrebno je projektirati armirano betonski montaţni objekt (širine max. 2,4 m) sdvostranim krovom. Projektom je potrebno predvidjeti sve potrebne graĎevinske ielektrotehničke radove potrebne za ugradnju predviĎene opreme, a projektirani

materijali i oprema sustava ventilacije/hlaĎenja/grijanja trebaju osigurati unutarnjuradnu temperaturu prostora u rasponu od 5 do 35˚ C.

11.5. PRIJEDLOG OBJEDINJENOG PLANA RAZVOJA POKRETNEKOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE

Obveza projektanta je temeljem prethodno izraĎene dokumentacije izraditi prijedlogobjedinjenog plana razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture u skladu sUredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i ostalepovezane opreme te na isti ishodoto potrebne suglasnosti.



11.6. PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU GLAVNOG (IZVEDBENOG) PROJEKTAIZGRADNJE GSM-R SUSTAVA

Na temelju idejnoga projekta potrebno je izraditi projektni zadatak za izradu glavnogprojekta za predmetne radove po predviĎenim fazama. Prilikom izrade projektnogzadatka za izradu glavnog projekta potrebno je poštivati dodatne uvjete i zahtjeveprema posebnim uvjetima iz lokacijske dozvole (ili ih treba ishoditi projektant ukolikolokacijska dozvola nije potrebna). Ukoliko nije potrebna ni graĎevinska dozvola,projektant treba izraditi projektni zadatak za izradu izvedbenog projekta. IzraĎeniprojektni zadatak biti će podloga za izradu glavnog (izvedbenog) projekta zapredmetne radove. Na projektni zadatak potrebno je ishoditi pozitivno mišljenjeGrupe za pregled tehničke dokumentacije Sluţbe za pripremu Razvoja iinvesticijskog planiranja HŢ Infrastrukture.

Projektni zadatak izradili :

Pavo Šarić, dipl.ing.el

Damir Bukvić, dipl.ing.el

Ţeljko Zorić, dipl.ing.el.

Tomislav Pušec, dipl.ing.el

Suglasni :

Brankica Novačić, dipl.ing.el

Pomoćnik direktora Razvoja i investicijskog planiranja:Zoran Tomšić, dipl.ing.el

Direktor

Razvoja i investicijskog planiranja:

Tomislav Hozjan, dipl.ing.graĎ.

Gsm-r Projektni Zadatak

Documents

Transcript of Gsm-r Projektni Zadatak