1

Muzej opsade Sarajeva - Umijeće življenja 1992. – 1996. -

FAMA kolekcija

PROJEKTNI ZADATAK

Pogled na život, pogled na svijet, pogled na …

… sarajevsko iskustvo opstanka!

januar, 2013.

Pokrovitelj Partner u projektu Konzorcijum

Grad Sarajevo Općina Centar Sarajevo

2

Sadržaj

1. DIO

Vizija 3

Ciljevi 4

Pregled 5

2. DIO Opšte informacije 8

Opsada Sarajeva 1992. – 1996.

FAMA Kolekcija 1991. – 2010.

Mapa puta 9 Juče – Danas – Sutra

3. DIO

Projekat: Muzej opsade Sarajeva

Zašto? 11

Šta? 11

Kako? 16

Projektni zadatak - Sadržaj/Enterijer muzeja: Indikacije za arhitektonsko rješenje 17

Ko? 28

Kada? 31

4. DIO

Inicijativa: Umrežavanje gradova

Zašto? 32

Šta? 32

Kako? 32

Ko? 33

Kada? 33

5. DIO

Model samoodrživosti 34

6. DIO

Kontakt 35

Aneksi

FAMA podrška 36

3

Vizija

Posmatrati Život, posmatrati Svijet, svjedočiti o važnim događajima, tražiti ono što je skriveno, ono što može postati važno, posmatrati i snimati lica i

glasove savremenika, posmatrati i preispitivati, posmatrati i Učiti.

FAMA kolekcija: Mapa opstanka 1992.-1996.- Autor: Suada Kapić

Muzej opsade Sarajeva 1992.-1996. - Umijeće življenja 1992. – 1996. (FAMA kolekcija) je projekat koji nudi nove načine međudjelovanja i učenja kroz fenomen Opsade Sarajeva fokusiranjem na Mehanizam opstanka nasuprot Mehanizmu terora.

Muzej će biti jedinstvena riznica ljuskog znanja – ljudske domišljatosti, kreativnosti i inteligencije iskazanih usred urbane postkataklizme. Muzej je baština ovjekovječenih lica i glasova koji su oblikovali najdužu opsadu u modernoj istoriji čovječanstva.

Cilj Muzeja je da mapiranjem činjenica, dokaza, uzroka i posljedica, priču o opsadi prikaže u svjetlu savremenih događaja, prepreka, strahova i aspiracija – nudeći obrazovni materijal za suočavanje s izazovima 21. vijeka. Svrha Muzeja je da, kao takav, radi dobrobiti globalne javnosti, postane simbol i spomenik za Ljudski um – Dostignuća – Preživljavanje – Kreativnost – Domišljatost koje su građani Sarajeva iskazivali tokom četiri godine terora na svim nivoima.

4

Ciljevi

Radeći na Opstanku koji je svima zajednički interes, premošćavamo jaz između kulturnih razlika!

Neizvjesnosti 21. vijeka s kojima se suočavaju društva čitavog svijeta, pred sve nas postavljaju brojna teška pitanja i izbore, a nude tek poneki odgovor ili rješenje. Iz te perspektive iskustvo Opsade Sarajeva naglašava sposobnost ljudskog uma, tijela i duše da reaguju i prežive urbane kataklizme i prkose teroru. Termini reciklaža, prilagođavanje promjenama, sloboda od straha najednom postaju globalna agenda – iako su ih građani Sarajeva iskusili i testirali prije nekih 20 godina. S obzirom na to, Muzej je u poziciji da unapređivanjem svoje jedinstvene kolekcije čovječanstvu ponudi most između straha i nade, nesigurnosti i mogućnosti.

Ciljevi projekta izgradnje Muzeja:

U današnjem svijetu konfliktnih prioriteta, brzo mijenjajućih shvatanja i uznemirujućih pokušaja osporavanja uzroka i posljedica važnih događaja, Muzej će nastojati da očuva i zaštiti integritet događaja tokom opsade Sarajeva 92.-96. kao simbol i pouku za suočavanje s izazovima 21. vijeka;

Kroz jedinstvenu zbirku i novi oblik obrazovanja, uspostaviti instituciju svjetske klase koja će postati spomenik Ljudske ingenioznosti - Opstanka - Kreativnosti;

Doprinijeti regionalnom procesu pomirenja i istine, pozicionirajući Muzej kao obrazovni model i kontekstualno čvorište za razmjenu ljudi i ideja;

Uspostaviti globalnu i regionalnu Mrežu gradova i Akademsku mrežu, kao provodnike za prenos znanja u realnom vremenu, znanja koja prevazilaze nacionalne, fizičke i kontekstualne barijere;

Jasno prikazati ljudsku mjeru događaja, mjesta i iskustava Opsade Sarajeva '92.-'96., uspostavljajući vezu između Kolektivne memorije i (the Human-Touch);

Informirati

Obrazovati

Inspirirati

Ustanoviti fizički i virtuelni istraživački centar naučnika i praktičara;

Kombinujući (1) najsavremeniju tehnologije i (the Human-Touch), i (2) filozofiju reciklaže i filozofiju prilagođavanja promjenama, pokrenuti novi koncept arhitekture i dizajna kao platformu za novi oblik učenja i stvaranja znanja;

Iskazati poštovanje iskustvu Sarajlija kroz nastavak prikupljanja artefakata, glasova i lica fenomena opsade i njihovog očuvanja za buduće generacije;

Premostiti digitalnu i fizičku podjelu između Kulture sjećanja I Potrage za znanjem u realnom vremenu.

narednu generaciju mladih

5

Kratki pregled

PROJEKAT:

Muzej opsade Sarajeva 1992. – 1996.

TEMA:

Fenomen opsade Sarajeva 1992.-1996. – najduže opsade u modernoj istoriji. Očuvanje, prezentacija i afirmacija Ljudskog iskustva preživljavanja kao sredstva za obrazovanje regionalne i globalne javnosti.

VIZIJA:

Projekat Muzeja lansira nove načine međudjelovanja i učenja kroz fenomen Opsade Sarajeva; prikazujući ono što je naučeno iz ovog iskustva u kontekstu savremenih dešavanja globalnog društva.

CILJEVI:

Informisati – Obrazovati – Inspirirati raznoliku regionalnu i globalnu publiku ustanovljavanjem institucije svjetske klase koja će kroz svoju jedisntvenu kolekciju i novu formu obrazovanja postati spomenik Ljudskoj domišljatosti – Opstanku – Kreativnosti;

Sačuvati i zaštititi integritet događaja tokom opsade Sarajeva 92.-96. kao simbol i poduku za suočavanje sa izazovima 21. stoljeća;

Doprinijeti regionalnom procesu pomirenja i istine pozicionirajući Muzej kao obrazovni model i kontekstualno čvorište razmjene ljudi i ideja;

FORMAT: Tri ključna nivoa

1. Objekat i kolekcija Muzeja: (1) stalna postavka; (2) privremene izložbe i instalacije, (3) stalni obrazovni projekti, (4) istraživački centar, digitalna biblioteka i arhiv, (5) uspostavljene veza u realnom vremenu s drugim gradovima i institucijama. Stalni objekat će biti izgrađen u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.

2. FAMA Collection: višejezični interaktivni obrazovni internetski portal, usklađen sa sadržajem Muzeja, kojim se proširuju doseg i uticaj Muzeja

3. Putujuća izložba Kuća opstanka: Cilj je da se iskustvo Muzeja prenese gradovima koji su dio Mreže gradova (City Network)

ELEMENTI: Pet ključnih stupova

Struktura projekta počiva na pet glavnih stupova: 1. Uvod: predočavanje osnovnih historiografskih podataka i konteksta fenomena

opsade.

2. Iskustvo: stalna kolekcija i eksponati – centralno jezgro obrazovne interakcije, sa 60 tematskih cjelina i matricom Opsade.

3. Znanje: podobno okruženje i resursi za detaljnija istraživanja, očuvanje artefakata i sjećanja; digitalizacija novih sadržaja, uz očuvanje arhiva Haškog tribunala koji se odnose na opsadu Sarajeva.

4. Održivost: uspostavljanje modela usluga i društvenog poduzetništva koji obezbjeđuju logističku, upravnu i finansijsku podršku djelatnosti Muzeja.

5. Umrežavanje: maksimiziranje dohvata i uticaja na regionalnom i međunarodnom nivou

DOMET:

Državni – Regionalni – Internacionalni

Ciljna grupa: (1) mladi (14-25), (2) šira javnost – posjetioci i turisti, (3) akademska zajednica, istraživački instituti i think-tankovi, (4) muzeji, (5) biblioteke i arhivi; (6) međunarodne organizacije, nevladine organizacije, društvene grupacije i (7) mediji

UPRAVA:

Konzorcij sastavljen od četiri organizacije (FAMA International, MESS, Obrazovanje gradi BiH i Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH), pokrenuo je i vodi ovaj Projekat kao nezavisnu i neprofitnu inicijativu.

I Muzej će nastaviti djelovati kao nezavisna institucija (registrovana fondacija) kojom upravlja Upravni odbor i koja djeluje po savjetima članova Mreže gradova i Akademske mreže, te Društva (njegovih) kustosa

6

POKROVITELJ:

Službeni pokrovitelj projekta je Grad Sarajevo

Partner u projektu je općina Centar Sarajevo koja daje na korištenje zemljište za izgradnju Muzeja

UMREŽAVANJE

Tokom izvedbe Projekat namjerava uspostaviti dvije ključne globalne i regionalne mreže:

Mreža gradova (City Network): uspostavljanje partnerstva, veza i razmjene s gradovima regije i svijeta, radi stvaranja zajedničkih vrijednosti

Akademska mreža: uspostavljanje partnerstva s univerzitetima, istraživačkim institutima, muzejima, bibliotekama i arhivima, radi razmjene znanja

VREMENSKI OKVIR:

Ljeto 1992.: Projekat je originalna zamisao Suade Kapić, koja je u opkoljenom Sarajevu pokrenula FAMA-projekat Survival Art Museum

1992.-2010.: tokom ovog perioda su autori FAMA tima sakupili najveću svjetsku nezavisnu kolekciju na temu fenomena opsade Sarajeva

Oktobar/svibanj 2010.: formiranje Konzorcija i pokretanje projekta izgradnje Muzeja

2010.-2012.: tekući radovi na Virtuelnoj FAMA kolekciji. Uspostavljanje Mreže gradova. Pokretanje Apela za prikupljanje sredstava za izgradnju Muzeja

5. April 2012. u Sarajevu: lansiranje Virtuelne FAMA kolekcije i Mreže gradova

2013.: Početak tematske fundraising kampanje

2013/14.: Priprema i lansiranje ‘Viritualni muzej’ edukacijske platforme

POKRETANJE:

Otvaranje Muzeja: 2015/2016.

Pokretanje Kampanje: Nakon lansiranja (april 2012.) ćemo sprovesti regionalnu i globalnu kampanju putem Interneta kojom će se oglasiti otvaranje Muzeja, privući što veći broj saradnika, budućih posjetilaca i digitalnih korisnika, uspostaviti Akademska mreža, pokrenuti obrazovni projekti, osigurati veze s različitim zainteresovanim stranama i inicirati Društvo kustosa

ODRŽIVOST:

Održivosti Muzeja se pristupa kroz primjenu tri procesa:

Primjena modela društvenog preduzeća – generisati što je više moguće sopstvenih prihoda kroz prodaju ulaznica i FAMA-publikacija, specijalne događaje i projekte;

Osigurati godišnji doprinos u naturi bh. preduzeća u državnom vlasništvu – cilj je da se pokriju svi računi komunalnih (struja, gas, voda), lokalni porezi, pejzažna arhitektura, telefonski računi (mobilni, fiksni, internet) – što iznosi 1/3 budžeta;

Uspostaviti snažna partnerstva s filantropskim institucijama i pojedincima, osiguravši donacije za osnovne troškove i specijalne obrazovne i istraživačke projekte.

KONTAKT:

Osoba za kontakt: FAMA tim

E-mail za kontakt: info@famacollection.org

FAMA kolekcija web stranica: www.famacollection.org

Video-prezentacija dostupna na: http://vimeo.com/23039488

3D mapiranje muzeja Opsade (5. April, 2012): Video-prezentacija dostupna na: http://www.youtube.com/watch?v=Qp-1BTQZyco&list=UUPy_mCWsFfycYFhjGSBYCZw&index=2

FAMA kolekcije promotivni trejler je dostupan na: http://www.youtube.com/watch?v=f06adiZox5s&list=UUPy_mCWsFfycYFhjGSBYCZw

7

Glasovi iskustva Opsade Izvodi iz FAMA Kolekcije: Govorna "Opsada Sarajeva 1992. - 1996."

Osnovne informacije

Opsada Sarajeva 1992. – 1996.

„Užasna vremena ...vremena kanistera. Četiri kanistera od pet litara svežete kaišem na leđa, i dok stignete kući leđa su vam potpuno mokra.“

“Naprosto nisam mogla podnijeti da gledam djecu kako se igraju dok oko njih padaju granate ...pa sam ih uvela kod sebe i počeli smo probe Romea i Julije.” “Koristili smo svaki centimetar

prostora... saksije na prozorima, balkonima, komadiće zemlje oko kuće. Uzimali smo sadnice gdje god smo ih nalazili.”

“I sport je bio jedna vrsta otpora ...i to je bila potvrda da Sarajevom ne vlada Smrt.”

“Možete li vjerovati da su se porodi obavljali uz svjetlost svijeća.

“Ako se čovjek plašio, to bi i rekao. Ako je nekoga volio, to bi glasno izrazio. Ako vam je trebala pomoć, nijevas bilo stid da je zatražite ...“

“Sve Sarajlije su bile osuđene na smrt, a niko nije znao kad će kazna biti izvršena. Smrtna kazna a ni krivi ni dužni. “

“Sav onaj naporni rad tokom rata mi je pomogao da održim kondiciju i ostanem noramalan...Mislim da mi je samo fizička aktivnost održala mentalno zdravlje ...”

„Da nastave život u gradu, i nastave biti kreativni... za sve vrijeme opsade, to je građanima Sarajeva značilo isto što i hljeb, lijekovi i voda. Teatar je bio neka oaza iluzije da normalan život i dalje postoji. Namjerno kažem 'iluzija' zato što je trajala samo po dva sata.“

“Lično sam bio na nekoliko ručaka i večera na koje su gosti pozivani s preporukom da si"uberu ručak ili ulove večeru.”

„Kad smo se zaštitili vizuelno, oni su počeli na snajpere stavljati prigušivače. Više nismo znali kako da se zaštitimo. Pa smo od UNPROFORa zatražili da nam postavi one kontejnere kao zaštititu.“

“Cigarete su bile jedina stabilna valuta tokom opsade Sarajeva.”

“I onda sam zvanično objavio da je blokada Sarajeva konačno okončana”!

“Od snajpera nismo mogli ni mrdnuti. Vrebali su nas kao divljač za odstrel.”

“ 4. maja 1992. se 60 km dugi obruč oko Sarajeva konačno zatvorio. Ako se 60,000 metara podijeli s 2.100 komada artiljerijskog oružja, znači da je na svakih 35 metara stajao po jedno artiljerijsko oružje. Poredbe radi,kad su Rusi i Amerikanci 1945. zauzeli Berlin, izračunali su da je razmak između njihovih artiljerijskih oruđa duž linije fronta bio 50 metara!”

„Dotle je došlo da sam morao naložiti i debele sveske "Tihog Dona" Mikaial Šolohova ... „

“Nismo mogli spriječiti demoliranje grada, ali smo ipak uspjeli održati drugačiji vid otpora, i duhovni život grada održavali živim i vibrantnim.Da smo dopustili da grad duhovno umre, Sarajevo bi stvarno postal mrtav grad.”

8

Opšte informacije Sarajevo, glavni grad Republike Bosne i Hercegovine, bilo je napadnuto 5. aprila 1992. Grad leži u dolini rijeke Miljacke i okružen je planinama na kojima je bilo smješteno 260 tenkova, 120 minobacača i mnogobrojna oružja manjeg kalibra koja su sva bila uperena na grad. JNA je grad opkolila i, uz pomoć bosanskih Srba, počela stezati obruč oko 500.000 građana. 2. maja 1992. je grad bio potpuno blokiran. Dio grada je okupiran a onaj dio koji nije mogao

biti osvojen izložen je baražnoj paljbi i artiljerijskoj vatri. Grad je svakog dana bio pogađan s oko 4.000 granata koje su – između ostalog – ciljale bolnice, škole, džamije, crkve,

sinagoge, porodilišta, biblioteke, muzeje i mjesta gdje su građani stajali u redovima za hljeb i vodu. Agresor je uništio zgradu Glavne pošte i grad je ostao bez telefona, a dostava vode, gasa i električne energije je smanjena i snabdijevanje hranom se brzo smanjivalo. Groblja su se širila. Ipak, usred svih razaranja i patnje, Sarajlije su svijetu pokazale moć opstanka, usred svih tih nedaća nastavljajući da rade, stvaraju i održavaju svoja kosmopolitska načela. Kao takvo, Sarajevo je postalo moćan simbol i lekcija za buduće generacije.

19. marta 1996. agresor napušta okupirano gradsko područje – Grbavicu – koja je posljednji dio grada koji je, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, vraćen vladi Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je ubijeno više od 10.000 ljudi – od toga gotovo 1.600 djece. Više od 50.000 osoba je ranjeno, i veliki broj njih su ostali invalidi. Opsada grada je trajala od 2. maja 1992. do 26. februara 1996. Ili 1.395 dana, što je najduža opsada u modernoj istoriji čovečanstva.

FAMA Collection

“Pojekti FAMA” (ostvarenje autora FAMA Sarajevo) se smatraju u svijetu najvećom nezavisnom Kolekcijom multi-medijskih projekata koji se odnose na opsadu Sarajeva (1992.-1996.) i događaje u vezi s raspadom Jugoslavije (1991.-1999.). Tokom godina je zbirka porasla, usred nemogućih uslova rada (opsada i posljeratna tranzicija), a kroz raznovrsne varijante pionirskih koncepata, tema i uz niz međunarodnih priznanja. Pored samog obima, značaj Kolekcije leži u njenom istorijsko-edukativnom značaju i metodu mapiranja 'dokumentacije dokumenata' i kolektivnog pamćenja, projekciji novog pristupa

dokumentaciji činjenica i dokaza, te mapiranju uzroka i posljedica događaja u oblik dostupan širokom spektru publike. Trenutno su svi projekti u fazi digitalizacije i integracije u interaktivnu obrazovnu Web-platformu poznatu kao FAMA kolekcija.

Autori FAMA kolekcije će Muzeju donirati FAMA kolekciju, FAMA projekte i FAMA know-how (znanje i iskustvo), u cilju formiranja stalne kolekcije, digitalne biblioteke, arhiva, obrazovne platforme; suštine i konteksta Muzeja. Pružanjem informacija o Kolektivnoj memoriji s dodirom ljudskosti (Human Touch), namjeravamo uskladi Kulturu sjećanja i Potragu za znanjem u realnom vremenu. U današnjem svijetu konfliktnih prioriteta, brzo mijenjajućih percepcija i uznemirujućih pokušaja diskvalifikacije uzroka i posljedica važnih događaja, Kolekcija i Muzej FAMA se nalaze u jedinstvenoj poziciji da mapiranjem uzroka i posljedica prošlih događaja i njihovim poređenjem s modernim vremenima, premoste postojeći jaz između potrebe za orijentacijom, informacijama i obrazovanjem.

9

Mapa puta: 1992. - 2012.

Juče: Survival Art Museum

U ljeto 1992., usred opšte destrukcije, u opsjednutom Sarajevu ipak nastaje jedna struktura – struktura Survival Art Museum (SAM). Ovim projektom je FAMA počela ostvarivati svoj cilj: da prikuplja, čuva, kontekstualizira, upakuje i ostatku svijeta prikaže fenomen Opsade. S obzirom da je bilo nemoguće da se SAM pošalje van granica opsadnutog grada, dvije godine kasnije, kad je privremena struktura izložena u centru grada, ostatak svijeta je bio pozvan u Sarajevo. Tek 1996. je izložba mogla preći fizičke granice, te je svoj koncept i kolekciju FAMA predstavila u Tokiju, Japan. Za proteklih 19 godina, autori FAMA su marljivo radili na čuvanju sjećanja i integriteta fenomena opsade, s ciljem stvaranja stalnog "Muzeja Opsade Sarajeva".

Danas: Mreža gradova i FAMA kolekcija

U jesen 2010. četiri organizacije formiraju Konzorcijum s ciljem: (1) da podstaknu podršku i obezbijede sredstva za razvoj i izgradnju stalnog "Muzeja opsade Sarajeva" koji će biti kuća/domaćin stalne postavke, interaktivnih ekrana, obrazovnih projekata, istraživačkog centra, arhiva i srodnih događaja; te (2) da se FAMA Collection digitalizira i za njen sadržaj uspostavi interaktivni obrazovni Web-portal. Trenutno Konzorcijum, pod pokroviteljstvom Grada Sarajevo nastoji uspostaviti globalnu i regionalnu 'Mrežu gradova'

usklađivanjem projekta Muzeja s gradovima i mrežama gradova koji ili već imaju ili žele uspostaviti specijalne odnose sa Sarajevom. Cilj ovog umrežavanja jest da (1) Muzej s ovim gradovima uspostavi odnose krozu vezu u realnom vremenu, obrazovne projekate i projekate razmjene mladih i (2) se ovi gradovi pozovu da doprinesu prikupljanju sredstava. Zvanično predstavljanje mreže će se uskladiti s globalnim premijernim prikazivanjem Kolekcije FAMA – zakazane za 5. april 2012. u Sarajevu.

Sutra: Muzej opsade Sarajeva

Obilježavanje 20. godišnjice opsade u 2912. godini je bila jedinstv ena prilika za postavljanje temelja onoga što će postati istaknuta institucija svjetske klase – Muzej opsade Sarajeva 1992.-1996. Cilj je početi inicijativu Mreže gradova i obezbijediti finansijska sredstva koja će omogućiti da radovi na pripremama I promociji počnu tokom 2013. Zvanično otvaranje se očekuje 2015/2016. godine. Ono što je davne 1992. počelo kao lokalna inicijativa s globalnim izgledima, sada ima istinski potencijal da izgradnjom spomenika ljudskom opstanku u

lokalnom kontekstu ostvari globalnu inicijativu. Dodatno bi se obezbijedilo jedinstveno okruženje za obrazovnu razmjenu ljudi i ideja u kontekstu procesa pomirenja i istine.

10

FAMA kolekcija: svrha i obim Najobuhvatnija kolekcija video-zapisa usmene istorije o Opsadi Sarajeva '92.-'96. – sadrži 50 sati needitovanog tj. 30 sati editovanog video-materijala u vidu 990 hronološki (dan-po-dan) složenih individualnih intervjua na temu opsade Sarajeva (od marta 1992. – do marta 1996.), na više nivoa (političkom, građanskom, vojnom, vjerskom, humanitarnom, kulturnom, praktičnom i na nivou opstanka običnih građana);

Prva i jedina kompilacija raznorodnih projekata koji se bave fenomenom opsade Sarajeva '92.-'96. lansirana kao obrazovni model za rješavanje problema 21. vijeka;

Jedini ikada sprovedeni Upitnik – Anketa – Istraživanje s običnim Sarajlijama glede njihovih iskustava života pod opsadom. Lična svjedočenja i jedinstveni uvid (na više nivoa) u preživljavanje pod opsadom 4.637 pojedinaca svrstanih na osnovu četiri osnovne karakteristike ispitanika (područje grada/dob/pol/profesija) – i njihovi odgovori na 31 standardno pitanje;

Pionirski međuregionalni pristup Transferu znanja i Istini i Pomirenju, uz objavljivanje i emitovanje njegovih ključnih projekata širom zemalja bivše Jugoslavije;

Sadrži oko 10.000 jedinica tekstualnih podataka koji se odnose na različite teme, geo-lokacije i konceptualne formate za period između 1991. i 1999.;

Pionirsko "Mapiranje, dokumentacija dokumenata i Metodologija dokumentarne animacije' u opisivanju nekih od najsloženijih istorijskih događaja i njihovom predstavljanju u popularnom žanru za dobrobit globalne publike: Opsada Sarajeva; Pad Jugoslavije; Pregovori glede Dejtonskog mirovnog sporazuma, Istorija i pravljenje Kosova i genocid u Srebrenici;

Više od 3.000 vizuelnih zapisa (fotografije, video-snimci, crteži i ilustracije) koje predstavljaju opsadu Sarajeva '92.-'96. na različitim nivoima, kroz različite teme i na različitim gradskim područjima;

Po obrazovnim i istorijskim vrijednostima priznata kao jedinstvena i najobuhvatnija kolekcija projekata koji se fenomenom opstanka bave na način koji služi kao lekcija o preprekama i mogućnostima modernog doba (klimatske promjene, recesija, mali ratovi i terorizam).

www.famacollection.org

11

PROJEKAT: Muzej opsade Sarajeva

Zašto?

Muzej opsade će predstavljati zaista jedinstveno spremište ljudskog znanja – ljudske domišljatosti, kreativnosti i inteligencije iskazane usred urbane post-kataklizme. To će biti baština snimaka lica i glasova koji su oblikovali najdužu opsadu u modernoj istoriji čovječanstva. Prije nego što je 1992. bilo okruženo i zateklo se pod četvorogodišnjom opsadom, Sarajevo je bilo tipični kosmopolitski i urbanizirani evropski grad. Već sama razina i obim razaranja pokazuju kako se 'kraj civilizacije' odvijao pred očima globalne publike kroz cjelodnevnu pažnju međunarodnih medija. Sarajevsko iskustvo je pokazalo da nakon kolapsa svih poznatih struktura modernog života građanima ostaje jedino njihova snalažljivost, da se u suočenju s nečim "novim", dok se stoji na ruševinama "starog", čovjek može pouzdati samo u vlastitu domišljatost. U toku tog procesa građani su otkrili nove osnovne elemente civilizacije. Reciklaža i rad su postali zakon opstanka. A kreativnost sama osnova zdravog razuma. Sposobnost čovjeka da se prilagodi posljedicama takve katastrofe zapaža se i u drevnim mehanizmima preživljavanja koji ljudskom rodu omogućavaju da se, suočavajući se sa sve brojnijim rizicima, neprestano razvija. Ponekad se ova sposobnost naziva "post-traumatski rast" – pri čemu nas spoljne katastrofe, koliko god da nas pogađaju, čine otpornijima i, u istoj mjeri, odlučnijima da se ne predamo. Muzej ima za cilj da postane omaž ljudskog iskustva i domišljatosti iskazne u nemogućim uslovima, kao simbol i moćna lekcija za ostatak svijeta.

Šta?

Organizaciono i kontekstualno, Muzej će biti strukturisan na tri nivoa. Iako će svaki od njih funkcionisati u svom domenu, zajedno će formirati efikasnu matricu koja će nam omogućiti da ispunimo sve svoje ciljeve. U tom smislu , naredni odjeljak pobliže objašnjava ključne atribute:

Nivo 1: Objekat i kolekcija Muzeja u Sarajevu

Nivo 2: Virtualna FAMA kolekcija

Nivo 3: Putujuća ‘pop-up’ izložba Kuća opstanka

NIVO 1: objekat i kolekcija Muzeja u Sarajevu

Nije nam cilj da idemo ka arhitektonskom rješenju 'efekta Bilbao', očekujući da pažnju privuče sam objekat. Naprotiv, vjerujemo da se arhitektonsko rješenje i izvedba trebaju rukovoditi samom kolekcijom. Cilj nam je

dizajnirati objekat koji će uspješnom kombinacijom visoke tehnologije i (the Human-Touch) pod sveobuhvatnom filozofijom reciklaže, adaptacije i oslanjanja na vlastite snage, pružiti: (1) dom stalnoj kolekciji, (2) podstaći visoki nivo interakcije korisnika s eksponatima, (3) na svakom koraku komunicirati filozofiju opstanka i prilagođavanja, (4) obezbijediti okruženje za obrazovne i istraživačke aktivnosti, (5) kroz edukativne aktivnosti, događaje i tehnologiju, u realnom vremenu povezati Muzej s ostatkom svijeta, te (6) pokrenuti novi trend u arhitekturi/dizajnu.

Pored izgradnje jedinstvene strukture, ovo je prilika i za regeneraciju prostora koji okružuje Muzej. Zbog svog geografskog položaja i gustog urbanog tkiva, sarajevski centar grada ima veoma malo javnih prostora. S obzirom na to, cilj nam je da se Muzej integrišemo s okolinom i građanima obezbijedimo proširenje životnog prostora, umjesto da objekat ogradimo od njegovog okruženja. Takav pristup će biti od velike važnosti za mlade ljude kojima manjkaju i prostor i mogućnosti za bezbjedno i produktivno druženje. Donja šema pokazuje ključne elemente zgrade Muzeja – čija je uloga u ovom kontekstu očita sama po sebi:

12

Glavni elementi Muzeja

Ključni elementi / Odjeli:

JAVNI PROSTOR oko Muzeja Projekat će regenerirati područje gradskog centra za dobrobit svih stanovnika. a naročito mladih

NIVO 2: Virtualna FAMA kolekcija

“ FAMA projekti” (čiji su stvaraoci FAMA tim, Sarajevo) smatraju se najvećom svjetskom nezavisnom kolekcijom multimedijalnih projekta koji se tiču Opsade Sarajeva (1992.-1996.) i događaja u vezi s raspadom Jugoslavije (1991.-1999.) Tokom godina je ova kolekija, usred nemogućih uslova (opsada i posljeratna tranzicija), narasla kroz niz pionirskih koncepata, tema i međunarodnih priznanja. Na stranu obimnost samog projekta, njegov istorijsko-edukativni značaj i pristup mapiranja "dokumentacije dokumenata' i kolektivnom pamćenju, kao i kolekcija sama po sebi, predstavljaju novi projekatski pristup dokumentaciji činjenica i dokaza, te mapiranju uzroka i posljedica događaja, u formu dostupnu širokom spektru publike. Kao takva, virtuelna kolekcija će obezbijediti vrijedne virtuelno (internetsko) proširenje fizičkog Muzeja, omogućavajući korisnicima širom svijeta da komuniciraju i uče o ovom fenomenu. Kada zgrada Muzeja bude u potpunosti operativna, aktivirat će se i Virtualni obilazak Muzeja, tako da se korisnici u realnom vremenu mogu uključiti u Muzej i njegove aktivnosti. Molimo da se ima na umu da za ovaj modul postoje detaljan Prijedlog projekta i budžeta. [www.famacollection.org]

Kolekcija će biti organizovana na tri nivoa:

Pet ključnih elemenata: (1) Interaktivni modul Hronologije opsade, (2) Kontekstualni indeks, (3) Obrazovni modul (interaktivna mapa i tematsko povezivanje), (4) Kolekcija FAMA-projekata, (5) Oralna istorija u video-zapisima (30 sati – 987 intervjua).

Platforma za angažovanje korisnika i povećanje dosega obrazovanja pružajući informacije u realnom vremenu (Kampanja društvenih medija; Internetski sljedbenici u realnom vremenu, Novi sadržaji; Vijesti; Izdvajamo)

Alati za podršku korisnicima (Jezičke opcije; Uputstvo za upotrebu Vodiča; Priznanja, Tehnička podrška, Kontakt)

Zgrada Muzeja

Jezgro Muzeja: Stalna

postavka

Privremene postavke

Amfiteatar

Istraživanje

Digitalna biblioteka

Obrazovanje i trening

Predvorje (Ulaz i izlaz)

Tematski Cafe

Prodavnica

Uredski prostor

Uslužna zona

Arhivi

ODRŽIVOST ZNANJE ISKUSTVO ZNANJE ODRŽIVOST

MREŽA

Skladište

13

NIVO 3: Putujuća (‘pop-up’) izložba Kuća opstanka

Pod normalnim okolnostima "trgovački kontejner" se smatra simbolom globalizacije – slobode kretanja – trgovanja, ali u Sarajevu tokom opsade nije bilo slobode kretanja, trgovačkih ili drugih veza sa spoljnim svijetom – kontejneri su služili u druge svrhe! Trgovački kontejner je postao štit protiv Nevidljivog neprijatelja – snajperiste koji je vrebao s brda.

Nekada Sada

Svrha putujuće izložbe 'pop-up' Kuća Osptanka jest da upakuje filozofiju Muzeja u trgovački kontejner, tako da se može poslati i prikazati u odabranom izložbenom prostoru "grada domaćina", kao privremena obrazovna instalacija. Ovo će pomoći da se privuče pažnja javnosti, ojača partnerstvo s gradom-domaćinom; sa Sarajevom uspostavi veza u realnom vremenu i promoviraju obrazovne karakteristike projekta Muzeja. Smatra se da bi istovremeno slanje nekoliko ‘pop-up’ instalacija proizvelo jači efekat. Muzej bi obezbjeđivao modul izložbe, dok bi se od grada-domaćina očekivalo da pokrije troškove transporta i izložbenog prostora.

Ova inicijativa ima dva nivoa:

1. Prije otvaranja: da podstakne podršku projekta, stvori svijest o njegovom dešavanju; uspostavi veze s Gradom-domaćinom i podrži Apel za prikupljanje sredstava;

2. Poslije otvaranja: da iskoristi veze u realnom vremenu između Muzeja u Sarajevu i gradova/obrazovnih institucija širom svijeta. Ova inicijativa će biti tretirana kao stalna inicijativa koja se konstantno nadograđuje i ažurira tako da odražava promjenjive realnosti.

Pet ključnih stupova

Koncept Muzeja počiva na pet ključnih stupova koji će djelovati kao zasebni moduli, ali će zajedno obrazovati djelotvornu platformu:

14

UVOD:

Cilj ovog Stupa je da posjetiocima/korisnicima obezbijedi historiografsku i kontekstualnu pozadinu, kao uvod u fenomen opsade Sarajeva. Prije nego što se posjetioci/korisnici angažuju s kolekcijom, interaktivnim ekranima, arhivama i informacijama, neophodno im je prikazati pozadinu priče kako bi razumjeli uzroke i posljedice ovog događaja. Za ovaj proces će se koristiti velika interaktivna mapa Sarajeva pod opsadom i mobilne aplikacije (funkcija stvarnosti / augmented reality feature) kako bi ovu fazu učinili što informativnijom i interaktivnijom. ISKUSTVO:

Ovaj stup se odnosi na stalnu Kolekciju – jezgro Muzeja – koja obuhvata 30 zasebno uobličenih tematskih jedinica, koje simbolično predstavljaju pojedninačne nivoe/slojeve iskustva Opsade. U svakoj jedinici će ili biti smješten određeni objekat, priča, interaktivni sadržaj, ili će se omogućiti interakcija na određene teme – kroz koju će se otkrivati nevidljive veze i jedinstveni "savjet za Opstanak" u budućnosti. Mada svaka jedinica može funkcionisati sama po sebi, zajedno one tvore 'punu sliku' o tome šta znači biti pod opsadom. U toku tog procesa će ovaj lavirint različitih iskustava na neki način ponovo kreirati urbana dešavanja tog doba i posjetioci će se kretati kroz tunel, tajne prolaze i iza zaštitnih elemenata. Na kraju se posjetioci/korisnici, kad sve ove jedinice i uglove lično istraže, penju na platformu (koja simbolično prikazuje pogled s brda), kako bi – posmatrajući Kolekciju ispod sebe – shvatili potpunu sliku. Tek tada, jednim pogledom obuhvativši svu višeslojnost istraživanog fenomena, čovjek može pokušati da shvati njegove razmjere i obim.

Tokom obilaska Kolekcije sve vrijeme će se održavati "faktor iznenađenja" koji će dočaravati pravu prirodu opsade kao takve: kad posjetioci otvore vrata neke jedinice i nađu se u određenom području Muzeja, neće znati šta ih očekuje iza vrata ili iza ćoška. Pitanje da li će posjetioci naučiti kako da naprave pomfrit bez krompira, kako da za maraton treniraju pod snajperskom vatrom, kako da utiču na mentalno i kulturno preživljavanje, ili kako da rade pod svjetlošću svijeća – čini cjelokupno iskustvo utoliko vrijednijim i interaktivnijim. Koristeći specijalno dizajniranu aplikaciju za mobilni telefon, posjetioci će moći da pristupe i dodatnim podatcima i informacijama o svakom elementu Kolekcije, upotrebljavajući funkcije (AR – augmented reality).

Kombinacijom ‘Human-Touch’ (šporet napravljeni od pozorišnog reflektora) sa 'high-tech' (dodirnim ekranima s 3D-animacijom), posjetiocima će biti omogućeno da posmatraju artefakte, angažuju se u pribavljanju informacija, i nauče kako da savjete za preživljavanje prilagode promjenama savremenih društava. Interakcijom sa sadržajem Muzeja, posjetioci će pratiti hronologiju opsade; istraživati njene uzroke i posljedice (kroz usmenu istoriju), iskustva te, na trenutak, i sami osjetiti šta znači biti "pod opsadom" i razmisliti o pitanjima života i smrti. Dok će na praktičnom nivou posjetioci naučiti kako da: pronađu vodu kad je nema, stvore svjetlo bez električne energije, materijalizuju grijanje kada nema goriva, slušaju muziku vozeći bicikl, sade povrće koje omogućava preživljavanje ili od UNHCR-ove zaštitne plastične folije dizajniraju modne kreacije i organizuju modne revije. ZNANJE:

Nakon obilaska stalne Kolekcije, posjetioci/korisnici će imati dodatne mogućnosti da prošire svoja interesovanja i traganje za znanjem. Dakle, ovaj Stup će biti formalizovan tako da obezbijedi dodatna obrazovna iskustava/projekte, platforme za istraživanje i pristup arhivima:

Istraživački centar ima za cilj da stvori regionalni centar za istraživanje događaja na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu između 1991. i 1999. Kao takav, on će nastojati da doprinese regionalnom procesu pomirenja i istine, podsticanjem razmjene ljudi i ideja;

Digitalna biblioteka će sadržati opsežne podatke i informacije iz FAMA-Kolekcije, FAMA-projekata, stalne postavke i privremenih postavki kolekcije Muzeja te relevantnih obrazovnih projekata kojima posjetilac/korisnik može pristupiti i s kojima može stupiti u interakciju u okruženju prilagođenom

15

istraživanjima;takođe će sadržati video I foto arhive pojedinaca kao I institucija I medijskih organizacija na temu opsade Sarajeva I raspada Jugoslavije.

Arhivi: Muzej će, u ime građana Sarajeva, nastaviti s čuvanjem artefakata i glasova i lica opsade Sarajeva. Prikupljeni predmeti i informacije će se čuvati, digitalizovati i pohranjivati u digitalne biblioteke i module izložbi. Ova inicijativa bit će stalna aktivnost Muzeja. Na primer, u jednoj fazi će Muzej pokrenuti kampanju za digitalizaciju ličnih dnevnika 'običnih' Sarajlija. Pored toga će Muzej, u saradnji s agencijom SENSE, postati zvanično mjesto za pohranjivanje dokumenata Suda za ratne zločine UN-tribunala za bivšu Jugoslaviju (UN ICTY) – njihovog arhivskog materijala i sudskih dokumenata koji se odnose na opsadu Sarajeva;

Privremene postavke: Muzej namjerava pokrenuti godišnja gostovanja/stipendije za kustose, što podrazumijeva da će jedan ili nekoliko svjetski poznatih kustosa (iz gradova koji pripadaju Mreži gradova) biti pozvani da pokrenu određene teme, postave privremene izložbe/instalacije i osmisle komplementarne obrazovne inicijative. Na primjer, fokusiranje na ulogu bicikla u preživljavanju, ili testiranje makroekonomske teorije u privredi opsade;ili bašte za preživljavanje u različitim urbanism kulturama;

Amfiteatar će se koristiti za održavanje (1) posebnih Debata o različitim temama koje iskustvo Opsade povezuju sa savremenim događanjima; (2) predavanja gostujućih predavača, i (3) obrazovne aktivnosti; interaktivna predavanja na temu raspada Jugoslavije;

Obrazovni trening: u namjenskim prostorima za seminare održavat će se za specijalizovani obrazovni treninzi za mlade i namjensku publiku.

ODRŽIVOST:

Kao što je već naznačeno, namjerava se uvođenje efikasne uprave Muzejom i upotreba pratećih objekata i potencijala za generisanje što više prihoda kako bi se pokrili operativni troškovi. Kao takav, ovaj stup se koncentriše na strateške i organizacione koncepte koji će Upravi omogućiti da objekat i sadržaje iskoriste za osiguranje održivosti institucije. Osim administrativnih ureda, pomoćnih prostorija i skladišta, ovaj dio podrazumijeva dva važna mjesta čiji je cilj da se (1) posjetiocima obezbijedi dodatno iskustvo a (2) Muzeju obezbijedi jačanje dohodovne strategije:

Muzejska prodavnica: će prodavati popularne proizvode FAMA-projekata (mape, vodiče, DVD) i ostale ove publikacije i produkte u vezi sa stalnom i privremenim postavkama kolekcije;

Tematski kafić: prostor koji posjetiocima omogućava kratki predah tokom kojeg mogu kušati specijalitete po receptima iz opsade – da probaju kafu bez zrna kafe ili kolač bez šećera.

UMREŽAVANJE:

Ideja o Muzeju rođena je još 1992. Muzej je zamišljen kao lokalna inicijativa s globalnim perspektivom. Nadamo se da ćemo u toku 2013.2016. uspjeti da na lokalnom terenu ostvarimo globalnu i regionalnu perspektivu. Kako bi se globalna publika povezala s Muzejom u realnom vremenu, od suštinske je važnosti uspostavljanje Mreže gradova i Akademske mreže koje će nam omogućiti da partnerstva formalizujemo, da s partnerima sarađujemo na novim projektima i, što je najvažnije, privučemo širu globalnu publiku. Kao energija koji održava ostala četiri stupa od kojih se svaki uzdiže u svom domenu, Stup umrežavanja će Muzeju pružiti platformu i legitimitet da svoj princip dalje razvija na regionalnom i međunarodnom nivou. Za detaljne informacije o modulima umrežavanja, pogledajte relevantne odjeljke ovog dokumenta.

16

KAKO? Kako bismo predočili neke od ključnih tačaka koncepta, kreativnih pravac i atributa lokacije, u ovom odeljku ćemo kratko predstaviti shvatanje po kojem će Muzej postati model za novi oblik "kreativne fuzije" koja crpi inspiraciju iz ljudske sposobnosti da svaki predmet reciklira i njegovu prvobitnu svrhu prilagodi trenutnim potrebama.

Ciljevi Arhitektonskog i dizajnerskog koncepta:

Filozofija FAMA Kolekcije – Reciklaža - Preinačavanje svrhe; Prilagođavanje; Višestrukost namjene i Preuređenje – osnovni su principi i karakteristike arhitekture i dizajna;

Ono što 'propovijedamo' mi ćemo i praktikovati – koristeći održive i reciklirane materijale u izgradnji i uređenju enterijera, kao i u razvoju izložbenih jedinica;

Interno, cilj je ponovo stvoriti faktor "opsade" (kao višeslojnog fenomena) a eksterno kroz fasadne zaslone povezati Muzej u realnom vremenu sa ostatkom svijeta;

Sama zgrada mora pokazati da lekcije prošlosti pružaju rješenja za budućnost: fuziju pristupa (Human-Touch) i visoko razvijene tehnološke platforme za prenos znanja;

Sva arhitektonska i dizajnerska rješenja trebaju sadržati formulu ‘Juče – Danas – Sutra’, jer će iskustvo Opsade inspirisati gradnju spomenika ljudskoj ingenioznosti, kao platforme koja iz novog ugla omogućava sagledavanje izazova koji nas očekuju u budućnosti.

Fuzija: Human-Touch and High-Tech

PROJEKTNI ZADATAK – SADRŽAJ MUZEJA 'Muzej opsade Sarajeva - Umijeće življenja 1992-1996. - FAMA kolekcija'

17

PROJEKTNI ZADATAK – SADRŽAJ MUZEJA 'Muzej opsade Sarajeva - Umijeće življenja 1992-1996. - FAMA kolekcija'

Sadržaj muzeja tj. njegov enterijer će odrediti i kompletnu vanjsku i unutarnju strukturu zgrade muzeja.

LOKACIJA Općina Centar daje na korištenje za izgradnju Muzeja opsade Sarajeva parcelu (5,000 m2) u samom središtu grada. Lokacija se smatra prvoklasnom, s obzirom da leži na glavnoj saobraćajnici koja povezuje gradski centar s Trgom BiH, na kojem je smještena zgrada Parlamentarne skupštine BiH. Utoliko je izuzetno vidljiva i lako je dostupna pješke, automobilom i sredstvima javnog prevoza.

Skupština BiH

Centar grada

Stari grad

Lokacija 1992.-1996.

'Muzej opsade Sarajeva - Umijeće življenja 1992-1996. - FAMA kolekcija'

18

INDIKACIJE: Ovaj projekat je koncipiran iz dugogodišnjeg istraživanja fenomena opsade a na osnovu metodologije govorne istorije, videa, fotografija, anketa. Sam materijal je ponudio zaključke o snazi otvorenog uma i ljudske prirode te se pokazalo vrlo jasnim šta je zakon opstanka u totalnoj destrukciji urbane sredine, koju je pratio četverogodišnji teror uskraćivanja svih prava na ishranu, vodu, grijanje, struju, transport i iznad svega prava na život. Na taj način ovaj projekat jeste ogromna data baza-banka znanja o jednom periodu i interakciji mehanizma terora i mehanizma opstanka. Kako pojedinac može da preživi totalnu destrukciju u trajanju od 4 godine? Građani Sarajeva su izmislili novu 'civilizaciju' baziranu na kreaciji, inteligenciji, upornom teškom radu i reciklaži svega postojećeg. Ovaj projekat će omogućiti svim posjetiocima (grupama i pojedincima) pozitivni transfer znanja kroz lično iskustvo. Naravno, kroz ostale metode naučiće o uzrocima i posljedicama i o okviru raspada Jugoslavije. Izučavaće fenomen opsade i filozofiju opstanka, kao i lekcije iz istorije tog perioda. Pokušaćemo da filozofiju projekta primjenimo uz pomoć hi tech-human touch kombinacije uz sve prednosti 21. vijeka koje edukaciju stavljaju na nivo ličnog iskustva.

Za potpuno razumijevanje projekta, pročitati cijelu studiju i otići na web site FAMA kolekcije:

www.famacollection.org

Okvirne mjere glavnih elemenata:

1. Tematski boksovi 1671 m2

2. Ulaz(podzemni) / Izlaz(krovni) xxx

3. Uvodnik – prostor xxx

4. Atrium xxx

5. Privremene tematske izložbe 450 m2

6. Amfiteatar 100 m2

7. Digitalna biblioteka 45 m2

8. Arhiv 27 m2

9. Survival shop 30 m2

10. Administracija 70 m2

11. Sanitarije 75 m2

12. Garderobe 54 m2

13. IT tehnika / Master-room 72 m2

14. Cafe 150 m2

15. Skladište/teh. prostori 495 m2

NETTO: 3239 m2

BRUTTO: 5184 m2

19

OPIS GLAVNIH ELEMENATA

ULAZ Ovo je podzemni ulaz. Na samom ulazu se nalazi recepcija (tu posjetilac kupuje kartu, kao i aplikaciju za mobilni telefon, ukoliko želi da napravi turu kroz muzej uz pomoć mobitela). Posjetilac ulazi u tunel-virtualnu projekciju 'sarajevskog tunela' u dužini od 100 metara.

SOBA MAPA OPSADE Nakon virtualnog sarajevskog tunela Posjetilac ulazi u 'Sobu Mapa Opsade'. Tamo se nalazi VIRTUALNI ZID broj 1 sa projekcijom digitalne mape opsade, koja ima touch screen. Vodič dodirom na posebne objekte na mapi proziva video i fotografije i daje osnovne podatke o opsadi Sarajeva i priču o najvažnijom objektima u gradu.

MEĐUPROSTOR Tu se nalazi Garderoba. Nakon upoznavanja sa temom, Posjetilac dobija osnovna uputstva o kretanju muzejom i ulazi u međuprostor koji ga dijeli od EXPERIENCE/ISKUSTVO područja.

ISKUSTVO Ovo je glavni dio muzeja i sastoji se od:

MREŽE tajnih prolaza i otvorenog prostora na nekoliko platformi/spratova (napravljenih od reciklažnih

elemenata, dijelova uništene urbane sredine-pogledati listu materijala od kojih su građani pravili nove objekte i cjeline), u čiju strukturu su ugrađeni dominantni tematski dijelovi muzeja. Posjetilac se može kretati po toj mreži i putem GPS aplikacije specijalno izrađene za aplikaciju muzeja.

SEKTOR A: TEMATSKI BOKSOVI Tematski boksovi su veće ili manje jedinice (30 jedinica), u kojim Posjetilac može naći cijelu priču o opsadi grada i načinu njegovog preživljavanja. Boksovi su napravljeni od recikliranog materijala i trebaju biti zatvorene cjeline, različitih veličina. Tematski boksovi se sastoje od cjelina i sub-dodataka/u vidu specijalnih ladica koje sadrže digitalne podatke ili replike arte-facts. Metoda vizualizacije sadržaja je hi-tech (tematske virtualne projekcije unutar svakog pojedinačnog boksa, augmented reality, hologrami, uz digitalalnu multimedijalnu data bazu segmentiranu po određenim temama, koja se može prozvati na touch screenovima virtualnih zidova) i human touch (replika predmeta nastalih u opsadi, pregled velikih izuma od mentalnog do egzistencijalnog opstanka). Svaki tematski boks je paket znanja do sada nepoznat ljudskom iskustvu u odnosu na specifične okolnosti u trajanju od 4 godine.

*Napomena: Kao primjer navodimo tematski boks ZIMA u čijem enterijeru je virtualna projekcija ledene kocke, na čijim vitualnim zidovima na touch screen možete prozvati video/foto fajlove na tu temu. Ta projekcija se mijenja u BAŠTE, tako da posjetilac može iskusiti na najbolji način stalnu promjenu i 'neočekivano je očekivano' načina života u opsadi. *Napomena2: Ovaj opis sadržaja boksova služi samo arhitektima za sticanje predstave o sadržaju i temi. Kreacija sadržaja će biti dodiejljena multimedijalnim umjetnicima.

20

LISTA TEMATSKIH BOKSOVA

1. TRANSPORT 2. SLOBODNO VRIJEME 3. ENERGIJA 4. ZAŠTITE 5. ART/KULTURA 6. SOBA ZA ČITANJE ENCIKLOPEDIJE ‘ Opsada Sarajeva 1992-1996’ 7. SPORT 8. MENTALNI OPSTANAK 9. BOLNICE 10. ZABAVE 11. DJECA 12. EKONOMIJA 13. ENTERIJERI 14. MODA 15. OBIČNI GRAĐANIN 16. HRANA 17. NEVIDLJIVI NEPRIJATELJ (SMRT) 18. IZUMI 19. NOĆ/DAN/Godišnja doba 20. KOMUNIKACIJE 21. KRETANJE 22. MATERIJALI 23. MEDIJI 24. UNPROFOR 25. VODA 26. EDUKACIJA 27. ZABAVE 28. MODERNI SARAJLIJA 29. VOJNA ODBRANA GRADA 30. BIBLIOTEKE

OPIS TEMATSKIH BOKSOVA

1 TRANSPORT

U gradu nije bilo uobičajenog prevoza. Tramvaj je bio na stalnoj meti snajperista. Koristili su se Bicikl (glavno prevozno I transportno sredstvo); ručno rađena kolica za prevoz vode, drva, hrane…voz/kamion kao izum, Tunel je bio jedini izlaz/ulaz u grad; Golf (vozilo opsade, išao je i na vodu); Aerodrom (air lift)

2 SLOBODNO VRIJEME

Osim teških poslova I napornog rada, ponekad su Sarajlije imale I ‘slobodno vrijeme’. Tada su se bavili pisanjem dnevnika; posjećivali prijatelje; čitali knjige (opis rada i destrukcije biblioteka),igrali karata, pravili zabave, pravili posebne praktične poklone za praznike, pravili igračke za djecu, bavili se aerobikom, pjevali, svirali, slušali muziku, učili tango, igrali tenis, učili strane jezike, igrali karte, sadili ruže, išli u kino kao bijeg od stvarnosti…

21

3 ENERGIJA

Ovo je najveća tematska jedinica. Obrađuje struju, grijanje, svjetlo, ručno izrađene turbine, lampe od različitih materijala, ručno pravljenje peći za grijanje I kuhanje, plastične folije za pokrivanje prozora, kuhanje baterija, povezivanje akumulatora sa biciklom za proizvodnju struje, ručno rađene gasne instalacije…

4 ZAŠTITE

Građani su izmislili nekoliko verzija zaštitnih zidova na ulicama I raskrsnicama, kao zaštitu od snajperista sa okolnih brda, kao I od granata (kontejneri, slupani automobili, betonski blokovi, plava olimpijska zavjesa; Postojali su I ‘bunkeri’ sa UN ANTI-SNAJPER timovima I njihove utvrde u gradu…)

5 ART/KULTURA

Bilo je važno ostati normalan što je značilo nastaviti raditi ono što su radili I prije opsade. Umjetnici su pravili skulpture, predstave, izložbe, filmove, pisali knjige, pravili stripove, komponovali, svirali klavir, pravili koncerte, priređivali modne revije (Sivac - biciklista, kentauri, graffiti, stripovi, Kosa, Nakit, No teatar, Godot, Moliere…).

6

SOBA ZA ČITANJE ENCIKLOPEDIJE ‘ Opsada Sarajeva 1992-1996’

Digitalizovana enciklopedija omogućava čitanje I razgledanje videa, fotografija, teksta u formatu iPad-a. U enciklopediji se čita tok opsade od blokade do deblokade grada, uz govoru istoriju, hronologiju opsade,video, fotografije, crteže, albume, mape.

7 SPORT

Bavljenje sportom je značilo otpor prema svakodnevnom teroru i razbijanje stalnog stresa. (atletska takmičenja, pripreme I odlazak na Himalaje, skijanje na ulicama, maraton,atletika,fudbal u zatvorenom prostoru, šah,tenis, ping-pong ,bicikl, košarka…).

8 MENTALNI OPSTANAK

Bilo je mnogo načina za razbijanje straha tokom 24 sata neprekidnog terora: haustorske priredbe, Inat, ispijanje kafa, ruže, tango, festivali, predstave, odlazak u kino, pravljenje rođendana, bavljenje sportom, kretanje, priređivanje koncerata, aerobik, pletenje papučica, izum Koktel cigarete, piano lessons, učenje stranih jezika, pisanje dnevnika...

9 BOLNICE Iskustvo građana Sarajeva u odnosu na stanje zdravlja tokom nemogućih uslova (način na koji se odbrambeni mehanizam aktivirao) kao I nevjerovatnih podviga u hirurgiji za zbrinjavanja teških ranjenika.

10 ZABAVE

U ovaj boks ulaze praznici, zabave, rituali koje su građani u cilju vraćanja normalnosti održavali pod svaku cijenu bez obzira na okolnosti (Deda Mraz, maskenbal, rođendani, vjenčanja, Miss 93, ‘derneci’, vjerski praznici…).

11 DJECA Djeca nisu smjela izlaziti I za njih su se izmišljale priče i igre, pravile igračke, slavili rođendani, pravile haustorske priredbe, išli su u školu po stanovima, pohađali radio I TV školu…

22

12 EKONOMIJA

U gradu bez osnovnih uvjeta za život, ipak se odvijala neka vrsta ekonomije jer je grad preživljavao I održao se 4 godine u uvjetima opsade. Svi anketirani građani su izjavili da je RAD zakon opstanka. Tako je nastao ekonomski porodični lanac, pijaca je bila mjesto okupljanja I razmjene dobara, cigarette su postale osnovno platežno sredstvo, otvorile su se banke, crtani su novčani bonovi…

13 ENTERIJERI Rekonstrukcija načina života u enterijeru a s obzirom na uslove opsade: balkon, podrum, dnevna soba, tuširanje, dječija soba, kuhinja, sigurna soba, spavaća soba ...

14 MODA

U gradu bez prodavnica vladalo je pravilo ‘Moderno je ono što imaš’, kao I ‘potrebno je ono u čemu možeš trčati ispod snajpera’ (helanke, tene); nastao je I portret Modernog Sarajlije koji se potpuno razlikovao od bilo kog drugog građanina u svijetu; čak je I ‘inat’ pomogao modnu scenu, jer su se mnoge žene oblačile I šminkale ‘iz inata’ neprestanom teroru.

15 OBIČNI GRAĐANIN Izjave građana Sarajeva (5000) na 32 pitanja na temu opsade Sarajeva. Svaki od njih pojedinačno je hio pobjednik te situacije jer je preživio nemoguće.

16 HRANA

Način nabavljanja i pripremanja hrane (ručno pravljenje peći I pronalaženje materijala za gorivo), uz recepte ‘od ničega nešto’, kozu kao izuteno korisnu životinju, neizostavnu kafu, pravljenje hljeba, sadržaj Humanitarne pomoći: šta napraviti od konzerve, uz rižu iz humanitarne pomoći, uz gajenje povrća I voća u baštama za preživljavanje koje su bile svuda na balkonima i ispred zgrada…)

17 NEVIDLJIVI NEPRIJATELJ (SMRT)

Grad je bio okružen snajperistima na brdima koji su u svakom trenutku na svakom mjestu mogli da pogode svoje pokretne I nepokretne mete. Oni nisu bili vidljivi za građane Sarajeva.

18 IZUMI

Svaki Sarajlija je imao svoj izum I svoju filozofiju preživljavanja („Svi smo bili inovatori sopstvene tehnike preživljavanja“). Imamo ogromnu data bazu na tu temu, bilo da je riječ o mentalnom ili egistencijalnom opstanku (a jedan bez drugog nije mogao). Primjeri: 'INAT kao otpor teroru i mentalni opstanak','Ne misliti na sutra','Želja za životom','Dobra volja','Izolacija od medija da ti ne umanje motivaciju','Raditi korisne stvari','Ne žale se, to troši energiju','Pećica od konzerve graška sa metalnom sjevčicom sulunarom','Tim koji je garantovao opstanak-otac,brat,ja','Crna burad da privuku toplotu i ugriju kišnicu za tuš','U crnoj kesi se otkuhava veš','Jedna cipela za kuhanje graha','Kuhanje baterija', 'Okupati se u 2 litra vode', 'Ručni ventilator od lima','Ne bacaj ništa što možeš iskoristiti!'...

23

19 NOĆ/DAN/Godišnja doba

Noć i dan u sarajevu pod opsadom nisu bili isti kao za ostale građane svijeta, kao što nije bio isti ni zalazak sunca, ni zima u Sarajevu, ni ljeto, ni proljeće…

20 KOMUNIKACIJE

Sarajlije su tokom opsade razvile načine komunikacije sa spoljnjim svijetom, u gradu bez telefona, pošte: pojavio se satelitski telefon, radio amateri su poslali milione poruka, slali su pisma preko stranih novinara, vodili radio i tv škole, snimali video pisma(skijanje), slali poruke I pisma preko humanitarnih organizacija…

21 KRETANJE

Osnovni način kretanja gradom bio je trčanje. A prevoz vode i drva, ručno pravljenjim kolicima i bicklom. Ulice su bile bez semafora I vozila, raskrsnice pod snajperskom vatrom, napravljeni su tajni prolazi, postavljene oznake opasnih zona, sve je to spakovano u ovom boksu (i prikazano van boksova na stazama kretanja posjetilaca)

22 MATERIJALI

Ovo je lista malih I velikih predmeta i materijala koji su se najviše koristili za pravljenje potrebnih sredstava za preživljavanje: baterije, UNHCR plastične folije, plastične flaše, auto gume, točkići svih vrsta, slavine, dihtunzi, zavrtnji, nitne, pipe, kartoni svih vrsta, kartonske tube, oluci, žice svih vrsta, gvozdeni vikleri, bubanj iz mašine za veš, ekseri, spužva, stiropor, pleteće igle, bicikl, gajbe, palete, akumulatori, generatori, lim, ventilator, pozorišni reflektor, konzerve, sulunari, makaze, šprice, žice, dugmad, kablovi, pretis lonac, dijelovi vrata, trake iz audio i video kaseta (za ograđivanje bašti), brave, ključevi, motori, točkovi od koturaljki, kolica iz samoposluga, cijevi svih vrsta, vješalice, plastika svih vrsta....

23 MEDIJI Način funkcionisanja i uloga medija u gradu pod opsadom. Značaj radija koji je svima bio dostupan. Način štampanja dnevnih novina…

24 UNPROFOR Uloga Unprofora i njegovih vojnika u gradu, u koji su trebali dopremati humanitarnu pomoć, držati aerodrom, popravljati električne stubove, postaviti anti-snajpersku zaštitu…

25 VODA

U gradu nije bilo vode, kao poseban vid terora, ukinut je dotok vode, a grad je opstao 4 godine. Kako: odlazak na izvore vode, odlazak na mjesta gdje se mogla napuniti voda, ljudi su naučili da se okupaju u 2 litra vode, izmislili način grijanja vode na krovovima, uz rašlje vršili pretragu podzemnih voda…kanisteri su postali dio dnevne opreme u potrazi za vodom, a pilula za pročiščavanje je kišnicu učinila pitkom

26 EDUKACIJA Način funkcionisanja fakulteta i škola u gradu pod opsadom gdje je svaki odlazak u školu, na predavanja ili ispit mogao biti poguban (zbog stalnog granatiranja I snajperskih gađanja)

24

27 ZABAVE Kao bijeg od stvarnosti Sarajlije su tražile razne načine, kao sunčanje na krovu tokom ljeta, organizovanje Miss Sarajevo, odlazak na rijeku na kupanje,…

28 MODERNI SARAJLIJA

Kako je izgledao i šta je morao da zna svaki građanin grada u gradu pod opsadom. Savjeti za univerzalni opstanak u katastrofi koju izazove čovjek ili priroda.

29 VOJNA ODBRANA GRADA

Digitalne mape položaja ‘nevidljivog neprijatelja’ oko grada sa kompletnim teškim i lakim naoružanjem, kao I digitalne mape bitaka u gradu koju su vođene u cilju da se spriječi ulazak neprijatelja u grad. Takođe i mapa blockade i deblokade grada (NATO udari).

30 BIBLIOTEKE Destrukcija biblioteka, spašavanje arhiva, spašavanje I zaštitaHagade

SEKTOR B: STAZE/PUTEVI/TAJNI PROLAZI ZA KRETANJE POSJETILACA Prostor izvan tematskih boksova je prostor kretanja posjetilaca, a predstavljaju ga staze, putevi,ulice,tajni prolazi kojim se Posjetioci kreću i nailaze na specijalne oznake (opasne zone, pazi snajper...). *Napomena: Mora se uzeti u obzir princip univerzalnog pristupa za osobe sa invaliditemom.

SEKTOR C: INSTALACIJE/REPLIKE Instalacije: Riječ je o posebnim otvorenim prostorima koji se nalaze u strukturi ove mreže, a nisu dio temtaskih boksova. Na njima se nalaze najznačajnije skulpture napravljene u opsadi: Kentauri napravljeni na granatiranom tramvaju, Biciklista, koji je spajao dvije obale rijeke u najopasnijoj snajperskoj zoni; kao i replika izgrađenog vodo-tunela kojim se dio grada snabdijevao vodom; kao što se u raznim ćoškovima staza i puteva nalaze bašte za preživljavanje.

SEKTOR D: RAMPE Rampe kojim se povezuju donji i gornji dijelovi sektora Iskustva. *Napomena: Mora se uzeti u obzir princip univerzalnog pristupa za osobe sa invaliditemom.

SEKTOR E: VIRTUALNI ZID VIRTUALNI ZID #2 na kom se nalazi multimedijalna data baza Hronologije opsade, digitalna projekcija sa touch screenom, na kom se mogu prozvati tekst i svi video i foto materijali vezani za datume i sadržaj hronologije opsade.

SEKTOR F: ZIDOVI ZA 3D PROJEKCIJE ZiIDOVI na kojim se projektuje 3D arhivski video (u posebnim satnicama), iz vremena 92-96, opsade grada, tako da na primjer posjetilac može vidjeti Sarajlije iz onog vremena kako pretrčavaju raskrsnice.

25

ZNANJE (KNOWLEDGE) U ovom dijelu muzeja koji je takođe napravljen od reciklažnih elemenata nalaze se:

AMFITEATAR

GALERIJA

ARHIVSKA SOBA

DIGITALNA BIBLIOTEKA

Amfiteatar raspolaže sa 50 sjedišta u kom se drže interaktivna predavanja na temu 1991.-1999. raspada Jugoslavije; Fenomena opsade Sarajeva; Globalnih tema na temu opstanka u modernom vremenu. Amfiteatar je i prostor za Seminare i Radionice (workshops) na razne tematike koje zahtjevaju manji broj sudionika. Takodje taj bi se prostor koristio kao soba za sastanke i pres konferencije. Stoga bi prostor trebao biti jako fleksibilan – na primjer da može biti jedna velika soba ili dvije manje istovremeno.

Izložbeni prostor za 3 tematske izložbe godišnje. Na ovom nivou ne bi trebali biti boksovi iz stalne kolekcije – to treba da bude jedan veliki, otvoreni i jako fleksibilni prostor, tako da kustosi mogu da sastavljaju i rastavljaju postavke po temama i konceptima. Tu se čak mogu održavati i mini-seminari/radionice u vezi sa izložbom:

Izložba 1: privatne kolekcije građana, izabrane od Kustosa za tu godinu

Izložba 2: izložba najvećih fotografa svijeta na temu opsada Sarajeva (tražiti od njih da doniraju svoje radove)

Izložba 3: art i foto izložbe na temu modernih konflikata i načina opstanka građana u urbanim sredinama.

Arhivska soba sadrži arhivske kolekcije institucija, organizacija kao i Haškog tribunala, a koje se bave raspadom Jugoslavije 1991-1999, kao i opsadom Sarajeva 1992-1996.

Digitalna biblioteka U ovoj biblioteci posjetilac može naći kolekcije dokumentarnih filmova, igranih filmova, izložbi, predstava, fotografija, publikacija, romana, dnevnika na temu Opsada Sarajeva 1992.-1996., kao i raspada Jugoslavije u periodu 1991.-1999.

SERVISI Muzejski dio servisa se sastoji od:

INFO PULT Mjesto gdje posjetioci dobijaju uputstva i informacije tokom svog kretanja kroz muzej (po jedan na svakoj platformi/spratu)

SURVIVAL SHOP Ova prodavnica je napravljena od recikliranog materijala i takođe tematizovana u svom dizajnu. Tu se prodaju mape, albumi, razglednice, skripta, DVD, posteri, majice...

KAFIĆ Kafić se nalazi na posljednjem spratu u blizini izlaza iz muzeja (prije izlaska na krov), a možda i na krovu. Kafić je takođe napravljen od recikliranih dijelova materijala urbane destukcije grada.

26

ADMINISTRACIJA Radni prostor i mjesto za sastanke operativnog tima muzeja. Prostor mora biti što fleksibilniji, jer kako se funkcija Muzeja bude širila, tako će i broj zaposlenika. S toga ne bi bilo loše da su uredi locirani na istom nivou gdje je i Galerija za privremen izložbe – jer taj otvoreni prostor je najfleksibilniji u Muzeju, i po potrebi ured se može proširiti unutar tog prostora.

SKLADIŠTE Uskladištavanje privatnih kolekcija predmeta i knjiga na temu opsade Sarajeva i svih drugih potrebnih stvari za održavanje muzeja.

MASTER ROOM Ovo je soba iz koje se orkestrira digitalno/svjetlosna orkestracija sadržaja tematskih boksova. Pošto pravimo poseban sofware za kontrolu pojavljivanja sadržaja unutar temtaskih jednica kao i tokom kretanja posjetilaca, ovo je svakako centralna tačka funckionisanja muzeja.

IZLAZ (Living Roof) Glavni izlaz iz muzeja je preko krova. Na krovu, koji je 'živi organizam', nalaze se bašte za preživljavanje, ne samo iz opsade Sarajeva, nego iz različitih kultura u svijetu, na temu šta bi oni sadili ukoliko dođu do uslova preživljavanja u urbanim sredinama. Na ovom području posjetioci (posebno škole) će imati workshops. Tu se nalazi i kafić? Kao i IZLAZ iz zgrade muzeja.

LIFTOVI Teretni lift za prenošenje stvari .

TOALET Možda ne na svakom spratu, ali svakako na svakom drugom. Kao dio univerzalnog pristupa za sve posjetitelje, muzej mora posjedovati tri unisex toaleta za invalide (jedan mora biti bizu Ulaza / Uvodnika / Atriuma; jedan na istom spratu gdje je i Amfiteatar; i treći na jednom od izložbenih spratova.

UNIVERZALNI PRISTUP Nivo #1: Jako je važno da je svaki dio muzeja i svaki sprat dostupan posjetiteljima koji koriste

invalidna kolica. Stoga je pristup spratovima preko rampi jako dobro rjesenje jer omogućava posjetilaca sa invaliditetom da imaju isti nivo interakcije sa postavkom i zgradom kao i ostali posjetioci Važno je napomenuti da osobe koje imaju problema sa pokretljivosti mogu koristi i lift da se kreću kroz muzej.

Nivo #2:Pri dizajniranju postavki koje zahtjevaju interaktivost sa posjetiocima treba paziti da su ti elemeti napravljeni i postavljani na nacin koji ne diskriminiraju osobe sa invaliditetom.

SOLARNE PLOČE ili PROZORI / turbina za korištenje alternativnih energija. Takodjer razmotriti mogucnost Turbine na vjetar kao dodatni izvor alternativne energije.

27

MATERIJALI Važno je napomenuti da Muzej sam po sebi mora biti izgradjen (eksterijer i enterijer) koristeći jako zanimljive, inovativne, reciklažne i ekoloske materijale kako bi se poruka Urbanog opstanka prenijela i kroz sam dizajn. Ovo je jako važan element muzeja koji se ne smije ignorirati. Za neke od Tematskih boksova biće moguće koristiti samo materijale koji se mogu naci unutar grada Sarajeva – simbolizirajući koncept opsade – zatvorenosti prostora i – koristiš ono što ti je dostupno na najkreativniji i praktićni način..

FAMA Team

28

Ko?

Ovaj odjeljak tretira pitanja (1) Uprave – odnosno ko stoji iza ove inicijative i buduće upravne strukture Muzeja i (2) razmišljanja o profilu ključne ciljne publike. Kao što se navodi u odjeljku 'Mapa puta', ovaj projekat potiče još od ljeta 1992. godine, kada je Suada Kapić (autorica FAMA-projekata), pokrenula koncept "opstanka kulture" izgradnjom jedine nove strukture usred opšte destrukcije Sarajeva – koncept poznat kao Survival Art Museum. Tim FAMA već 19 godina marljivo radi na prikupljanju, materijalizaciji i kontekstualizaciji ove Kolekcije, s ciljem da se u Sarajvu konačno izgradi i fizički Muzej za regionalnu i globalnu publiku. U jesen 2010. su četiri organizacije (FAMA, MESS, OGBiH i YIHR BiH) odlučile da zajedno započnu projekat Muzeja, obezbijede krovnu upravu za ovu inicijativu i iznađu sredstva za njeno sprovođenje. Nedugo nakon toga je Grad Sarajevo/gradonačelnik Sarajeva zvanično podržao projekat, postajući Pokrovitelj ove inicijative. Konzorcijum trenutno aktivno radi na poticanjui podrške na državnom, regionalnom i međunarodnom nivou, s ciljem da pokrene Mrežu gradova kao model partnerstva, prenosa znanja i prikupljanja sredstava za izvedbu projekta.

Bitno je, dakle, naglasiti da je ovo nezavisna inicijativa koja se ne svrstava ni s jednom političkom strankom, ili ideološkim pokretom. Inicijativa djeluje, i ubuduće će djelovati, kao nezavisni subjekat (registrovana fondacija) kojom upravlja nezavisni Odbor poverenika. Tokom faza prikupljanja sredstava i sprovođenja projekta (2010.-2013./2014.) projekatska neprofitna platforma će biti organizovana na sljedeći način:

Upravna struktura: faze pokretanja i implementacije projekta

Podrška Prikupljanje sredstava

Privremeni timovi

KONZORCIJUM Registrovana fondacija

Uprava

Kustosi

Urednci

Arhitekti

Dizajneri

Obrazovni stručnjaci

Graditelji

Logistika

Uređenje krajolika

Pomoćno osoblje

High-Tech i Web specijalisti

FAMA MESS OGBiH YIHR BH

Pokrovitelj:

Grad Sarajevo

Partner u projektu:

Općina Centar Sarajevo

MREŽA GRADOVA

AKADEMSKA

MREŽA

Faza implementacije

Komunikacije + Kampanja lansiranja

Muzeja

29

ČLANOVI KONZORCIJUMA

FAMA International Bazirana u Sarajevu od 1990. Pokretačka je snaga FAMA Kolekcije (čiji je kreator tim FAMA Collection u Sarajevu). Kolekcija se smatra najvećom svjetskom nezavisnom kolekcijom multi-medijalnih projekata o opsadi Sarajeva (1992. -1996) i dešavanjima u vezi s padom Jugoslavije (1991.-1999.). Na stranu obimnost samog projekta, njegov istorijsko-edukativni značaj i pristup mapiranja "dokumentacije dokumenata 'i kolektivnom pamćenju, Kolekcija sama po sebi predstavlja novi pristup dokumentaciji činjenica i dokaza, te mapiranju uzroka i posljedica događaja u formu pristupačnu širokom spektru publike.

MESS Međunarodni teatarski festival Sarajevo (MESS) je najstariji pozorišni festival na Balkanu; održava se od 1960. godine. Festival privlači brojne međunarodne pozorišne grupe, uključujući ineka od najprestižnijih svjetskih imena. Tokom skoro dvije sedmice u oktobru, festival postaje pozornica na kojoj se iskazuju svjetski umjetnici koji dobijaju i priliku da zajedno sa svojim kolegama istražuju i njeguju umjetničko stvaralaštvo. Festival smatra da okupljanjem umjetnika i pružajući im mogućnost da svoje talente prikažu sarajevskim poklonicima umjetnosti, doprinosi razvoju grada i regije. Od svog osnivanja, preko perioda opsade pa sve do danas, MESS predstavlja svojevrstan kulturno-istorijski fenomen. Najvažniji cilj festivala jest da promoviše i unaprijedi kulturnu posebnost ovog regiona, što uključuje otvorenost za različite ideje, stavove i umjetnke s Istoka i Zapada, Sjevera i Juga. Afirmirajući ove ciljeve, festival je otvorio nove prostore, kao što su festivalske premijere, World MESS, Mittel Europe MESS, MESS za djecu, MESS-radionice, kao i Modul memorije.

OBRAZOVANJE GRADI BiH (OGBIH) Već skoro 15 godina udruženje "Obrazovanje gradi BiH" pomaže djeci žrtava rata u Bosni i Hercegovini 1992.-95., kao i djeci s posebnim potrebama i talentovanoj djeci, da uspješno završe školovanje i postanu produktivni članovi društva. Ostvarujući misiju 'Djeca žrtava rata – naša stalna briga', OGBiH je široko otvorilo vrata kuće u ulici Dobojska 4 za sve one kojima je potrebna moralna i materijalna pomoć. Zahvaljujući radu jednog zaposlenog člana i desetinama volontera, OGBiH je dodijelilo više od 28.000 stipendija i podijelilo školski pribor, odjeću, obuću, hranu, keramičke table, kompjutere i druga nastavna pomagala mladim ljudima kojima je to bilo potrebno.

Youth Initiative for Human Rights in Bosnia and Herzegovina (YIHR B&H) obrazuje mlade ljude da kritički razmišljaju o svom okruženju i aktivno se angažuju u društvenim promjenama. YIHR BH gradi nove veze među mladima Bosne i Hercegovine, posebno uključujući podijeljene zajednice, i ohrabruje europeizaciju zapadnog Balkana kroz regionalnu saradnju mladih ljudima iz različitih država bivše Jugoslavije. Organizacija ohrabruje i podržava mlade ljude u BiH da se zalažu za socijalnu i političku akciju o pitanjima bitnim za mlade ljude. Ovo zalaganje uključuje promociju kulture sjećanja o ratu u BiH 1992.-1995., zalaganje za zaštitu ljudskih prava, manjinskih prava, promoviranje pitanja integracije BiH u EU i demokratizacije BiH i regije zapadnog Balkana.

Stalna upravna struktura

Institucija Muzeja će nakon otvaranja dobiti stalnu upravnu strukturu koja će nastaviti djelovati kao registrovana fondacija pod upravom Odbora povjerenika – predstavnika osnivača Konzorcijuma; Grada Sarajevo, Mreže gradova i Akademske mreže. Odbor povjerenika će djelovati na osnovu savjeta i vodstva triju Savjetodavnih komiteta (Mreža gradova, Akademska mreža i Društva kustosa) – sve više jačajući kapacitet institucije za razvoj dugoročne strategije Muzeja. Direkcija Muzeja će voditi svakodnevne djelatnosti, implementirati odluke i strateške ciljeve Odbora, i o tome podnositi izvještaje Povjerenicima.

30

Stalna upravna struktura

UPRAVNO TIJELO

Po jedan predstavnik organizacija

SAVJETODAVNI ODBORI

Predsjedavajući je rotirajuće mjesto koje će na smjenu zauzimati jedan od Povjerenika – iako pozicija Predsjedavajućeg/Povjerenika podrazumijeva dvostruku ulogu, nju će zauzimati jedan predstavnik s pravom na jedan glas.Stalni predstavnik autora FAMA – djeluje kao čuvar FAMA Kolekcije, FAMA projekata i FAMA- Know-How (iskustvo i znanje) koji čine jezgro muzejske zbirke i arhive.

Ko? – Ciljna publika

Muzej ima za cilj da privuče i angažuje najraznolikiju publiku na gradskom, državnom, regionalnom i međunarodnom nivou jer verujemo da njegova poruka, koncept i sadržaj mogu odgovoriti potrebama i interesima pojedinaca i institucija cijelog navedenog spektra. U tom smislu posebno ističemo nekoliko grupa koje bismo željeli definisati ključnom ciljnom publikom: (1) Mladi (14-25) – srednjoškolci i univerzitetski studenti; (2) Javnost –posebno Sarajlije, strani turisti i posjetioci iz regije; (3) Akademske zajednice, istraživački instituti i think-tankovi; (4) Muzeji; (5) Biblioteke i arhivi; (6) Međunarodne organizacije, NGO, grupe građana; (7) Ključne osobe uticajne u okviru novih medija; (8)Tradicionale medije

MUZEJ opsade Sarajeva 1992.-1996.

Predsjednik

Općina MESS FAMA YIHR BH

Mreža GRADOVA

Nezavisna institucija: registrovana nevladina organizacija / Fondacija

Odbor povjerenika

Predsjedavajući

Povjerenici

OGBiH

City.net Edu.net

AKADEMSKA MREŽA

Društvo kustosa

31

Kada?

Vremenski okvir koji omogućava jasan hronološki uvid u način na koji se inicijativa razvijala od svojih skromnih početaka dalekog ljeta 1992. do danas – s naglaskom na buduće prekretnice:

Datum Aktivnost / Milestone

Ljeto 1992. Survival Art Museum ’92. pokrenut u Sarajevu pod opsadom

Ljeto 1994 Survival Art Museum ’94. predstavljen u Sarajevu pod opsadom

Ljeto 1996. Survival Art Museum ’96. predstavljen u Tokiju, Japan

1992. - 2010. Razvija se FAMA-Kolekcija

Oktobar 2010. Prvi sastanak Suade Kapić (FAMA) i Dine Mustafića (MESS)

Novembar 2010. Pokretanje Konzorcijuma – dogovoren opis projekta

Rad na Virtualnoj FAMA Collection počinje 2011. i još uvijek traje

2011. Pripreme za lansiranje projekta

April 2011. Grad Sarajevo postaje Pokrovitelj Projekta

Opština Centar Sarajevo donira zemljište za izgradnju Muzeja

30. maj 2011. Inicijativa zvanično objavljena na konferenciji za medije održanoj u Sarajevu

Maj 2011. Ambasada SAD u Sarajevu postaje donator dijela produkcije Virtualne FAMA Koelkcije

Pripreme

Juni 2011. Prezentacija odražana za Grad Barcelona – Vladu Katalonije – Internacionalnu mrežu muzeja za mir u gradu Granollers

August 2011. Počinje kampanja ‘Regionalna mreža gradova’ – uspostavljeni kontakti s gradovima Dubrovnik, Vukovar, Zagreb, Beograd, Novi Sad, Podgorica i Skopje

Septembar 2011. Prezentacija održana za predstavnike Grada Beča i bečkog Muzeja, Austria

Oktobar 2011. National Endowment for Democracy dodjeljuje donaciju Virtualnoj FAMA Collection

Oktobar 2011. Prezentacija održana za predstavnike Grada Istanbul i Grada Bursa u Turkoj

2011.-2012.

Razvoj Virtualne FAMA Kolekcije

Pripreme za ostvarivanje Mreže gradova

Upravljanje prikupljanjem sredstava za izvedbu projekta

5. april 2012.

Obilježavanje 20. godišnjice opsade Sarajeva:

Svjetska premijera Virtualne FAMA Kolekcije – interaktivna prezentacija

3D mapiranje projekcija na budućoj lokaciji muzeja

2013. Početak regionalne i globalne fundraising i promotivne kampanje – za prikupljanje sredstava

2013.-2014. Produkacija i lansiranje 'Viritualni muzej' edukacijske platforme

2015.-2016. Rad na izgradnji muzeja I njegovom sadržaju

32

Inicijativa umrežavanja gradova

Zašto?

Očito je da se radi o jedinstvenom i neuobičajenom projektu koji zahtijeva podjednako jedinstven i inovativan pristup ustanovljavanju partnerstva, poticanju podrške i iznalaženju potrebnih finansijskih sredstava. Očito je također da će Muzej, kako bi ostvario globalni uticaj i privukao izuzetno raznoliku publiku, nastojati da u srce svih svojih aktivnosti stavi princip UMREŽAVANJA. U tom smislu gradonačelnik Sarajeva i Konzorcijum projekta pozivaju ostale gradove, institucije i sve zainteresovane iz svih krajeva svijeta, da podrže projekat Muzeja učlanjujući se u predloženu Mrežu gradova i Akademsku mrežu koje će predstavljati platformu za novi oblik partnerstva – Banku znanja!

Šta?

U ovoj fazi prioritet ima razvoj Mreže gradova, dok će Akademska mreža biti strukturirana bliže zvaničnom otvaranju muzeja, dok nastojimo pripremiti platformu za prenos znanja cijeloj mreži. Važno je razjasniti da će Akademska mreža nastojati da privuče više različitih interesnih grupa: (1) univerzitete, (2) naučnike, (3) muzeje, (4) biblioteke, (5) arhive; (6) istraživačke institucije; i (7) think-tankove. Pored toga će Mreža gradova i Akademska mreža biti međusobno usklađene tako što ćemo učiniti izuzetne napore da primarne veze uspostavimo s institucijama i relevantnim zainteresovanim stranama u partnerskim gradovima. Na taj način će Mreža gradova nastaviti da se razvija na održiv i efikasan način.

Mreža gradova je zamišljena kao novi oblik saradnje među gradovima koji dijele iste vrijednosti, zabrinutost i riješenost da se, nudeći inovativna rješenja, uhvate u koštac s novim izazovima 21. stoljeća. U kontekstu ovog konkretnog projekta – njegove naracije, filozofije, lekcija i ciljeva – Gradovi će dijeliti istu platformu čiji je cilj da:

zaštiti integritet događaja kao simbol i pouku za mir, istinu i pomirenje, toleranciju i multikulturalnost;

promoviraju pozitivne razmjene ideja i ljudi, kao protivteže promjene realnosti;

se angažuju i sarađuju na prenosu znanja kao obliku adaptacije za rizike društva 21. vijeka;

informiraju – educiraju – inspiriraju narednu generaciju mladih ljudi.

Kreiranje zajedničkih vrijednosti!

Kako?

Iako je u ovoj fazi razvoja akcenat na (1) pokretanju mreže, (2) motiviranju podrške, i (3) pozivu Gradovima da nam pomognu u prikupljanju finansijskih sredstava – sveukupni cilj gradske mreže jest faktor njene održivosti. Ovu platformu vidimo kao priliku da se veze s gradovima ojačaju kroz obrazovanje i transfer znanja u korist svih strana uključenih u ovaj proces. U tom smislu svaki grad će imati priliku da:

postane dio jedinstvene mreže čija je platforma postavljanje protivteže izazovima 21. vijeka, kroz pouke fenomena opsade Sarajeva;

igra aktivnu ulogu u strateškom razvoju Muzeja kroz Savjetodavne komitete;

ugosti putujuću (pop-up) izložbu 'Kuća opstanka' na korist svojih građana i obrazovnih institucija;

se u realnom vremenu povežu s Muzejom – integrišu obrazovne projekte sa svojim lokalnim aktivnostima;

jačaju razmjenu mladih iz dvaju gradova;

učestvuje u visoko profiliranim debatama globalnog dosega koje će se održavati u Muzeju u Sarajevu;

motiviraju lokalnu podršku i doprinose prikupljanju finansijskih sredstava.

33

Ko?

Inicijativa će pozdraviti uključivanje u Mrežu kako pojedinačnih gradova tako i već uspostavljenih mreža gradova. Iako se radi o globalnoj mreži, poseban akcenat se daje regiji, zbog njenog značaja za proces pomirenja i istine na teritoriji bivše Jugoslavije. Svjesni smo također da su neki gradovi već ostvarili vezu sa Sarajevom, kao i činjenice da nisu svi gradovi podjednako aktivni u vezi s predloženim inicijativama. U vezi s tim, želimo predstaviti tri nivoa organizacionog modela, u nastojanju da očekivanja i kapacitete svakog grada uskladimo s obimom i skalom projekta Muzeja:

VODEĆI GRADOVI

Veći grad: međunarodni Veći grad: regionalni

Grad – partner

Mreža gradova

Muzej: Savjetodavni komitet Mreže gradova

Muzej: Odbor povjerenika

MUZEJ

Kao član Mreže, svaki grad će imati priliku da se pridruži Savjetodavnim komitetima i utiče na upravljanje Muzejom. Svake godine će jedan grad biti izabran (na godinu dana) da u Odboru povjerenika predstavlja Mrežu – što osigurava primjerenu upravu i visok stepen transparentnosti. Sve u svemu, sigurni smo da će ovaj prijedlog strukture svakom gradu omogućiti da u Mreži pronađe svoje mjesto, istovremeno poboljšavajući ukupni okvir upravljanja Muzejom. Važno je napomenuti da će detaljniji protokol djelovanja Mreže biti izrađen narednih mjeseci. Tri nivoa su dizajnirana tako da odgovaraju različitim potrebama, kapacitetima i očekivanjima, tako da nijedan grad ne bude zapostavljen:

VODEĆI GRADOVI: ovo su regionalna čvorišta; imaju dobro razvijene međunarodne programe i aktivnosti; stalo im je do toga da brend vlastitog grada svrstaju s progresivnim i inovativnim projektima kakav je Muzej; raspolažu značajnim finansijskim sredstvima te su u mogućnosti značajnim doprinosima odgovoriti na Apel Muzeja za finansijsku podršku; sa Sarajevom su već uspostavili ili žele uspostaviti konstruktivne veze; imaju kapacitete da u lokalne kontekste integriraju obrazovne prednosti i mogućnosti prenosa znanja koje pruža ovaj projekat; zainteresovani su da budu domaćini putujuće izložbe "Kuća opstanka".

VEĆI GRADOVI: ova kategorija funkcioniše na dva nivoa: (1) međunarodni i (2) regionalni (zemlje bivše Jugoslavije) – ovi gradovi su regionalna čvorišta ili veći gradovi jugoistočne Evrope; stalo im je do toga da brand vlastitog grada svrstaju s progresivnim i inovativnim projektima kakav je Muzej; raspolažu relativno dobrim finansijskim resursima te su u mogućnosti odgovoriti na Apel Muzeja za finansijsku podršku; sa Sarajevom su već uspostavili ili žele uspostaviti konstruktivnije veze; zainteresovani su da u lokalne kontekste integriraju obrazovne prednosti i mogućnosti prenosa znanja koje pruža ovaj projekat.

GRADOVI-PARTNERI: ovim gradovima je stalo da brand vlastitog grada svrstaju s progresivnim i inovativnim projektima kakav je Muzej; u poziciji su da na apel Muzeja za finansijsku podršku izdvoje jednokratni doprinos (crowdfunding scheme); stalo im je do toga da sa Sarajevom uspostave simbolične veze; sa Sarajevom su već uspostavili ili žele uspostaviti konstruktivnije veze; zainteresovani su da u lokalne kontekste integriraju obrazovne prednosti i mogućnosti prenosa znanja koje pruža ovaj projekat.

Kada?

Period realizacije (2013./2014.) će se koristiti za podsticanje podrške, detaljno definisanje okvira mreže, davanje prezentacija, izdavanje zvaničnih poziva i upravljanje Apelom za prikupljanja sredstava.

34

Model samoodrživosti

U cilju održavanja nezavisnosti i osiguranja finansijske sigurnosti, Muzej namjerava primijeniti tri nivoa pristupa održivosti:

Model socijalnog preduzeća – ostvarivanje što je više moguće sopstvenih prihoda

Osiguranje finansiranja kroz godišnji doprinos u naturi bh. preduzeća u državnom vlasništvu,

Širenje mreže partnerstva s individualim i institucionalnim filantropima.

Muzej opsade Sarajeva – Fondacija: model društvenog preduzeća Većina prihoda koje će ostvarivati Muzej dolaziće od samih Posjetilaca. Ako uzmemo u obzir da Sarajevo sve više postaje turistička destinacija stranaca – procjenjuje se da je tokom 2010. grad posjetilo preko 150.000 (registrovanih) turista. Ukoliko se ovom broju doda i veliki dio dijaspore koje grad redovno posjećuje, broj posjetilaca vjerovatno prelazi 250.000 godišnje. S obzirom na to, Muzej planira vlastite prihode ostvarivati na slijedeći način:

Prodaja ulaznica: ovaj segment će predstavljati najznačajniju formulu modela društvenog preduzeća, jer ćemo biti u mogućnosti da muzejske djelatnosti izdržavamo prodajom ulaznica po prihvatljivim cijenama. U cilju povećanja broja školskih posjeta i individualnih posjeta studenata, ove kategorije će bit povlaštene specijalnim cijenama i subvencijama.

Muzejska prodavnica: zahvaljujući autorima FAMA, Muzeju će biti u mogućnosti da prodaje originalne projekte FAMA, kao što je izuzetno popularna Mapa opstanka – Sarajevo '92.-'96, Sarajevski vodič za opstanak, kao i DVD-jeve. Postojeća kolekcija će se dopuniti novim proizvodima kao što su razglednice, katalozi, vodiči i mobilne aplikacije. Nakon odbitka troškova proizvodnje i distribucije, ovi proizvodi će ipak biti efikasno sredstvo ostvarivanja prihoda. Također je važno napomenuti da će Muzej, preko svoje Internet-stranice, svojim 'digitalnim' posjetiocima vršiti e-prodaju.

Muzejski café: će ponuditi jedinstven izbor grickalica, pića i proizvoda koje posjetioci mogu ponijeti sa sobom (take-home products) spravljenih po receptima iz 'Kuvara Opsade" – što će njihovom iskustvu pružiti dodatni kvalitet, a Muzeju pružiti mogućnost da obezbijedi dodatna sredstva.

Specijalni događaji: Kad bude izgrađena, zgrada Muzeja će biti jedna od ključnih arhitektonskih destinacija u gradu, i kao takva će biti posebno atraktivna za korporativne i institucionalne događaje. Iznajmljujući Centralnu salu, Amfiteatar i Sobe za obuku trećim licima, Muzej će biti u mogućnosti da, nakon zvaničnog radnog vremena, generiše dodatne prihode.

Sponzorstvo države, korporacija i grada Većina komunalnih preduzeća u BiH i Sarajevu još uvijek se nalazi u državnom/gradskom vlasništvu. Ovo predstavlja jedinstvenu priliku da se pomoć države obezijbedi preko preduzeća koja Muzeju pružaju osnovne komunalne usluge. U skladu s tim ćemo nastojati da obezbijedimo partnerstva s komunalnim preduzećima, što će Muzeju osigurati njihove besplatne usluge/proizvode u zamjenu za odgovarajuća priznanja/promociju tih preduzeća. Procjenjuje se da bi ovaj proces omogućio pokrivanje jedne trećine godišnjih operativnih troškova. Na primjer: (1) Elektroprivreda BiH bi na ovaj način mogla obezbijediti besplatnu dostavu električne energije; (2) Sarajevo Gas besplatnu dostavu plina; (3) BH Telecom besplatne usluge fiksnog i mobilnih telefona, i Interneta; (4) JP BH pošta – popust na kabaste pošiljke; (5) Vodoprivreda – besplatno snabdijevanje vodom; (6) JP Rad – uređenje krajolika i (7) odvoženje otpada. Sve u svemu, ovo će predstavljati oblik godišnje podrške države i grada Sarajevo djelatnostima Muzeja.

Filantropija Dok će formula društvenog preduzeća i državnih korporativnih sponzorstava omogućiti da se prikupe sredstva za godišnje operativne troškove, Muzej će nastaviti da sarađuje s pojedinačnim i institucionalnim filantropima kako bi prikupio sredstva za posebne projekte kao što su fondovi za kustose, Akademska mreža, privremene izložbe, nova istraživanja, arhive i obrazovni projekti.

35

Kontakt

E-mail kontact:

info@famacollection.org

FAMA kolekcija web stranica:

www.famacollection.org

Ključne osobe:

Suada Kapić Članica Konzorcijuma (FAMA International); autorica ‘Muzeja opsade Sarajeva 1992.-1996.’; donatorica FAMA Kolekcije

Dino Mustafić Član Konzorcijuma (MESS); Direktor Projekta – ‘‘Muzeja opsade Sarajeva 1992.–1996.’; Direktor festivala MESS

Jovan Divjak Član Konzorcijuma (OGBiH); osnivač i direktor Obrazovanje gradi BiH

Alma Masić Članica Konzorcijuma (YIHR BH); Direktorica Inicijative mladih za ljudska prava u

Bosni i Hercegovini

Miran Norderland Donator FAMA Kolekcije; autor Virtualne FAMA kolekcije

FAMA Team

36

Aneks

FAMU PODRŽALI / PARTNERI FAME / FAMA SARAĐUJE,:

između ostalih, sa sljedećim organizacijama:

UNESCO; U.S. Department of State (Ambasada u Sarajevu); USAID; U.S. Holocaust Memorial Museum; Japan Ministry of Foreign Affairs (Ambasada u Sarajevu); National Endowment of Democracy; The Washington Post; The New York Times; The Los Angeles Times; NHK – Japan Broadcasting Corporation; Newsweek International; Figaro Japan; Mainichi Shinbun; Asahi Shinbun; Tokyo University; University of Colorado; Michigan University; International Crisis Group; Tokyo Metropolitan Government ...

British Foreign Office (Ambasada u Beogradu); Random House i ambasador Richard Holbrooke; The World Bank; grad Barcelona; Universal Bank (Sarajevo); Fund for Humanitarian Law (Beograde); German Marshall Fund (Srbija); OEBS (Srbija); Helsinki Committee for Human Rights (Srbija), Vijenac (Zagreb); Harper's Magazine; Monitor (Podgorica); National Education Assosiation (USA); Open Society Fund (Sarajevo & Budapest) ...

Library of Congress; American Federation of Teachers; The Michigan Daily; Gente Viagggi Magazine; Sansusha Publishing; Tvadagar (Holland); Journal Constitution; Vojna (Slovenia); Svijet (Sarajevo); Oslobodjenje (Sarajevo); B 92 (Belgrade); TV Hayat (Sarajevo); Initiative for Youth, Serbia; American Library Association; ASCD; Colombia University; CIEE; Center for Civic Education; NYC Universty; United Nations ...

The Dayton Peace Accords Project; Tokyo Expo 96'; UCLA; U.S. Department of Education; Copenhagen-Cultural City of Europe; University of Michigen; Vreme (Beograd); The National Committee of Japanese Historians; American Association of Publishers; Chicago Tribune; The New York Book of Review …

37